INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU

EKONOMSKI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

ZNAČAJ RAZVOJA NOVOG PROIZVODA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Osnove menadžmenta

Mentor: Studentica:
prof. dc. Enes Huseinagić Mejra Hidić

Broj indeksa: E-01/23

Travnik, Oktobar, 2023. god

 SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................3

2. PROIZVOD...................................................................................................................4

2.1. Razvoj novih proizvoda i usluga....................................................................................5

2.2. Kreativnost u razvoju novih proizvoda...................................................................6

2.3. Ima li mogućnosti za pokretanje vlastitog posla/biznisa?.......................................7

3. PROCES RAZVOJA NOVOG PROIZVODA............................................................10

3.1. Strategije uvođenja novog proizvoda....................................................................13

3.2. Alati i tehnike u razvoju novih proizvoda.............................................................14

3.2.1. Analiza i selekcija koncepta...........................................................................15

3.2.2. Marka proizvoda............................................................................................16

3.2.3. Odabir ciljanog tržišta....................................................................................17

4. ZAKLJUČAK.............................................................................................................18

5. LITERATURA............................................................................................................19
1. UVOD

U gospodarskom kontekstu, značaj razvoja novih proizvoda postaje sve izraženiji.

Poduzetnici igraju ključnu ulogu u oblikovanju ekonomske slike, budući da su oni ti koji
prepoznaju potrebu za inovacijama, stvarajući pritom nove proizvode koji unapređuju
tržište i zadovoljavaju potrebe potrošača. Ovi novi proizvodi ne predstavljaju samo
tehničke promjene, već često označavaju i promjene u načinu razmišljanja i pristupu
poslovanju.

Ekonomska dobrobit razvoja novih proizvoda ne završava se samo na nivou

kompanija. Ona se proteže na šire društvene i ekonomske implikacije, stvarajući lanac
koristi. Poduzetnici koji se odluče na korak u preduzetništvo često se suoče s izazovima i
preobrazbom u svom razmišljanju. Izlazak iz zone sigurnosti može biti zastrašujuć, ali nosi
sa sobom brojne prednosti.

Sloboda i samostalnost koju poduzetništvo pruža, omogućava stvaranje vlastitih

pravila i vrijednosti. Poduzetnici su često motivirani željom za autonomijom i potrebom za
ostvarivanjem vlastitih vizija. Ta neustrašivost i spremnost da se korača novim stazama
postaju pokretači inovacija.
Svijet oko nas neprestano se oblikuje pod uticajem poduzetništva i inovacija, a
kreativnost igra ključnu ulogu u ovom procesu. Poduzetnici moraju konstantno pratiti
trendove, potrebe i želje potrošača kako bi održali korak sa zahtjevima tržišta. Čak i
tradicionalne i dobro etablirane kompanije prisiljene su na neprestano unapređenje svojih
proizvoda i usluga kako ne bi izgubile korak pred promjenama.

Biti drugačiji, biti inovator, a ne imitator, postaje ključni cilj za poduzetnike. Kako bi
se postigla konkurentska prednost i ostalo relevantno u tržišnom okruženju koje se
neprestano mijenja, poduzetnici moraju biti otvoreni za promjene i usvajanje novih
pristupa. Sposobnost razvoja novih proizvoda postaje esencijalna za preživljavanje i uspeh
u svijetu dinamičnih poslovnih izazova.
Ovaj seminarski rad će se baviti razmatranjem kako poduzetnici mogu maksimalno
iskoristiti svoje mogućnosti i prilike u poduzetničkom svijetu, posebno kroz proces razvoja
novih proizvoda. Kroz duboko razumijevanje ovog procesa, kao i analizom ključnih faza i
izazova, nastojat ćemo pružiti odgovore na ključna pitanja koja se postavljaju pred
poduzetnicima u traganju za uspjehom u dinamičnom i zahtjevnom ekonomskom
okruženju.

3
2. PROIZVOD

Proizvod predstavlja ključni element u kontekstu poslovanja, igrajući ključnu ulogu u

postizanju uspjeha i ispunjavanju potreba i želja potrošača. On predstavlja materijalni
rezultat proizvodnje, a šira definicija obuhvata sve što je dostupno za ponudu kako bi
zadovoljilo potrebu ili želju potrošača. Proizvod može biti raznovrstan, obuhvatajući
fizičke predmete, usluge, ideje i apstraktne entitete poput obrazovanja, ili čak kombinaciju
ovih elemenata. U suštini, proizvod je rezultat kompleksnih procesa i aktivnosti koje
pretvaraju ulazne resurse u korisne izlazne elemente.

Fizički proizvodi su opipljiva dobra koja se mogu vidjeti, dodirnuti, osjetiti ili
koristiti, dok su usluge neopipljivi proizvodi, čiji vlasništvo obično nije prenosivo, a oni se
sastoje od različitih aktivnosti i koristi koje zadovoljavaju potrebe potrošača. Na primjer,
kada je riječ o novinarskoj usluzi, krajnji proizvod može biti članak koji pruža informacije
i znanje potrošačima. Razlika između fizičkih proizvoda i usluga često je suptilna, a sve
više se dešava da kompanije nude hibridne oblike proizvoda koji kombinuju oba elementa.

Proizvod je materijalni rezultat proizvodnje, sve ono što nekome možemo ponuditi
da zadovoljimo potrošačevu potrebu ili želju. Može se reći da je proizvod najvažniji
element uspjeha nekog gospodarskog subjekta. On može biti fizički predmet, usluga, ideja
ili određena apstraktna stvar (obrazovanje), ili kombinacija tih elemenata. Proizvod je
također rezultat međusobno djelujućih aktivnosti koji pretvara ulazne u izlazne elemente.
Proizvodi i usluge služe i za postizanje tržišnih ciljeva tvrtke. Fizički proizvodi su opipljiva
dobra koja se mogu vidjeti, osjetiti, čuti ili okusiti, dok su usluge neopipljivi proizvodi čije
vlasništvo uglavnom ne možemo imati i sastoje se od aktivnosti, određene koristi i osjećaja
zadovoljstva. Krajnji rezultat usluge može biti proizvod, npr. rezultat novinarske usluge je
članak.

Razvoj novog proizvoda je inovacijska djelatnost. Novi proizvod je svaki proizvod

lansiran na tržište koji još nije viđen ili sadrži element koji je novi za svijet, nešto čega još
nema na tržištu. Postoje dvije kategorije, a to su izum i inovacija. Izum može, ali ne mora,
biti komercijaliziran, a inovacija je ideja, usluga, proizvod ili dio tehnologije razvijen i
ponuđen klijentima koji ga percipiraju kao novo. Novi proizvodi, tj. inovatori, nam
mijenjaju pogled na svijet, potiču mijenjanje načina razmišljanja ljudi i to ne samo o tim
proizvodima, već i o sebi, drugima i tržištu općenito. Inovatori su gurui promjena našeg
vremena.

Važno je da se usporedno s tehničkim razvojem novog proizvoda razvija i marketing

koji prati taj proizvod ili uslugu. Tvrtka može na dva načina proširiti ponudu svojih
proizvoda, a to je razvoj novih proizvoda i akvizicija. Tri su osnovna smjera inoviranja:

4
razvoj revolucionarnih inovacija, funkcionalno inoviranje postojećih proizvoda i redizajn
proizvoda

2.1. Razvoj novih proizvoda i usluga

Razvoj novih proizvoda predstavlja inovativnu aktivnost. Novi proizvod je svaki

proizvod koji se lansira na tržište i koji do tada nije viđen ili sadrži neki novi element koji
dosada nije postojao. Dvije glavne kategorije novih proizvoda su izumi i inovacije. Izum se
može stvoriti, ali ne nužno i komercijalizovati, dok je inovacija ideja, usluga, proizvod ili
tehnološki element koji je razvijen i ponuđen korisnicima, koji ga doživljavaju kao nešto
novo.
Novi proizvodi, tj. inovacije, mijenjaju našu perspektivu svijeta, potiču promjene u
načinu razmišljanja ne samo o samim proizvodima, već i o sebi, drugima i tržištu uopšte.
Inovatori su lideri u oblikovanju promjena u našem vremenu. Ključno je da, paralelno s
tehničkim razvojem novog proizvoda, prateći ga, razvijamo i marketinške strategije koje će
promovisati taj proizvod ili uslugu. Preduzeće može proširiti svoj asortiman proizvoda na
dva načina: razvojem novih proizvoda i putem akvizicija. Tri glavna pravca inoviranja
obuhvataju razvoj revolucionarnih inovacija, unapređenje funkcionalnosti postojećih
proizvoda i redizajniranje proizvoda. (Prema Rocco F., 1994.)

Pored toga, važno je istaći da razvoj novih proizvoda nije samo stvar tehnoloških
inovacija, već i poslovne strategije. Preduzeća moraju razvijati održive poslovne modele
koji podržavaju inovativne proizvode i usluge. Ovo uključuje planiranje proizvodnje,
upravljanje lancem snabdijevanja, određivanje cijena, marketing i prodaju. Također,
pravilno upravljanje intelektualnom svojinom je ključno, jer štiti inovativne ideje od
kopiranja i osigurava dugoročnu konkurentnu prednost.

Jedan od najizazovnijih koraka u ovom procesu je istraživanje tržišta koje je ključno

za razumijevanje potreba i želja ciljane publike. Kroz detaljno istraživanje, preduzeća
mogu identifikovati praznine u ponudi proizvoda ili usluga, prepoznati trendove i
predvidjeti buduće potrebe potrošača. Ovo znanje omogućava preduzećima da razvijaju
proizvode koji su relevantni i privlačni, što povećava šanse za uspjeh na tržištu.

Uz istraživanje, ključno je ulaganje u inovativne tehnologije i procese kako bi se

stvorili proizvodi koji su tehnički napredni. Osim toga, važno je osigurati da se novi
proizvodi lako integrišu u postojeću ponudu preduzeća i da prate misiju i vrednosti
preduzeća. Također, uspješan razvoj proizvoda zahtijeva angažovanje i podršku
zaposlenih, stvaranje okoline koja podstiče kreativnost i inovativno razmišljanje. Kroz ove
korake, preduzeća mogu izgraditi reputaciju kao lideri u inovacijama, privući pažnju
investitora i kupaca, i osigurati održiv rast u današnjem dinamičnom poslovnom okruženju.

5
2.2. Kreativnost u razvoju novih proizvoda
Svakom inovacijom ili novim proizvodom prethodi kreativni proces. Kreativnost
predstavlja suštinsku komponentu u razvoju novih proizvoda jer omogućava generisanje
inovativnih ideja, rešenja i koncepta. U ovom poglavlju ćemo istražiti kako se kreativnost
manifestira u procesu razvoja novih proizvoda i kako je moguće iskoristiti kreativne
procese kako bi se unapredila inovacija.
Kreativnost u razvoju proizvoda može se definisati kao sposobnost generisanja
originalnih i korisnih ideja, bez obzira na fazu razvoja, od konceptualizacije do realizacije.
Ova kreativna energija doprinosi kreiranju proizvoda koji zadovoljavaju potrebe tržišta i
potrošača na nove i inovativne načine. Značaj kreativnosti u razvoju proizvoda ogleda se u
njenom ključnom doprinosu inovacijama. Inovacije se ne događaju bez kreativnih ideja i
procesa koji su im prethodili. Kreativnost služi kao pokretač inovacija, otvarajući vrata
razvoju proizvoda koji su unapređeni i koji donose vrednost potrošačima.

U narednim dijelovima ovog poglavlja, istražićemo kako se kreativnost primjenjuje u

razvoju proizvoda, analizirajući kreativne procese, tehnike i alate koji podržavaju
generisanje inovativnih ideja. Također ćemo se baviti temom kreativnih timova,
kolaboracije i pristupa za stvaranje inovativnih koncepta.

Slika 1. Kako kompanije pretvaraju naše podatke u novac1

Slika (sl. 1.) prikazuje imaginarnu scenu u kojoj kompanije koriste podatke korisnika
kako bi stvorile profit. Na slici su prikazane ikone digitalnih podataka (npr. ikone profila,
1
Izvor: https://www.pinterest.com/pin/252060910380236625/ (preuzeto: 28.10.2023.)

6
brojeva, grafikona) koje ulaze u mašinu koja simbolizuje analizu podataka. Sa druge strane
mašine, vidimo novčane simbole, što ukazuje na transformaciju tih podataka u novčane
prihode. Ova slika ilustruje proces kako kompanije koriste korisničke podatke za stvaranje
profita i naglašava važnost privatnosti i sigurnosti podataka u digitalnom dobu.

2.3. Ima li mogućnosti za pokretanje vlastitog posla/biznisa?

Mnogi pojedinci sanjaju o pokretanju vlastitog posla, no većina odustane od te ideje
iz različitih razloga. Strah od finansijskih problema, neizvjesnosti i neuspjeha često
sprječava ljude da krenu u poduzetničke vode. Pokretanje vlastitog biznisa zahtijeva
značajne promjene u vrijednostima, stavovima i razmišljanju, kao i napuštanje zone
udobnosti i sigurnosti. Postoje različite kategorije ljudi koji razmišljaju o prelasku u svijet
preduzetništva.

Prva kategorija obuhvata zaposlene u korporacijama i menadžere koji su postigli

uspjeh, stekli iskustvo i napredovali u korporacijskoj hijerarhiji. Međutim, često se
suočavaju sa stresom, pritiskom i odgovornošću, te žele napustiti takvo okruženje i
započeti sopstveni biznis. Druga kategorija uključuje ljude koji su zbog ekonomske krize
ili gubitka posla postali nezaposleni i nisu u mogućnosti da pronađu novo zaposlenje. To ih
podstiče da razmisle o pokretanju sopstvenog biznisa.

Motivacija za ulazak u svijet preduzetništva razlikuje se od osobe do osobe. Neki

žele više slobode i nezavisnosti, željni su stvaranja vrijednosti i akumulacije bogatstva, te
žele postaviti svoja pravila i upravljati sopstvenim vremenom. Drugi se odlučuju za
preduzetništvo jer žele raditi ono što vole i doprinositi društvu. Bez obzira na razloge,
korak prema preduzetništvu često zahtijeva hrabrost i odlučnost da se suoči sa strahom od
nepoznatog i neizvesnosti, kako bi se ostvarili lični i profesionalni ciljevi.

7
 Slika 2. Tokom pandemije pokrenuta su nova preduzeća

Povećanje broja prijava malih preduzeća nastavilo se i u 2022. godini nakon skoka
izazvanog pandemijom: 2022. godine pokrenuto je 5 miliona poslovnih poduhvata. Iako je
tempo stvaranja novih preduzeća malo usporio, stopa stvaranja novih preduzeća i dalje je
znatno veća u 2022. godini nego prije pandemije, kao što vidimo na slici 2. Tokom prvog
tromjesečja 2022. godine, od januara do marta, u SAD-u je bilo 1,46 miliona novih prijava
za pokretanje poslovanja. To predstavlja povećanje od 33,5% u poređenju s prvom
četvrtinom 2020. godine i 31% u poređenju s prvom četvrtinom 2019. godine. Međutim,
podaci pokazuju da se stvaranje novih preduzeća smiruje, budući da je broj novih prijava
za pokretanje poslovanja u prvom tromjesečju 2022. godine 8,1% manji nego u prvom
tromjesečju 2021. godine.

Postoje različite motivacije zašto ljudi ulaze u vlasništvo malih preduzeća. Prema
Guidant Financial 2021, 29% ispitanih ljudi otvorilo je svoje poslovanje jer su željeli biti
sami sebi šef. Drugi popularni razlozi bili su njihovo nezadovoljstvo američkim
korporacijama koje žele da se bave sopstvenim strastima, predstavljena prilika, osećaj
inspiracije ili jednostavno nespremnost za penziju.2

2
Izvor: https://www.linkedin.com/pulse/small-business-statistics-every-entrepreneur-should-know-?
trk=organization-update-content_share-article (preuzeto: 28.10.2023.)

8
 3
Slika 3. Glavni razlozi za otvaranje sopstvenog biznisa

Prema Key Small Business Statistics, većina preduzeća u vlasništvu muškaraca

pokazala je nešto veće stope preživljavanja od većine preduzeća u vlasništvu žena nakon
trinaest godina od njihovog osnivanja. Međutim, preduzeća u podjednakom vlasništvu
muškaraca i žena imala su najveću stopu preživljavanja u posmatranom periodu.4

Slika 4. Preduzeća u vlasništvu muškaraca imaju veće stope preživljavanja.

3
Izvor: https://www.guidantfinancial.com/small-business-trends/ (preuzeto: 28.10.2023.)
4
Izvor: https://www.linkedin.com/pulse/small-business-statistics-every-entrepreneur-should-know-?
trk=organization-update-content_share-article (preuzeto: 28.10.2023.)

9
 U prve tri godine, male firme u Kanadi koje se fokusiraju na sektore proizvodnje
robe i pružanja usluga pokazuju slične stope preživljavanja. Nakon treće godine, stopa
preživljavanja u sektorima proizvodnje robe je veća nego u sektorima pružanja usluga.
Nakon prvih deset godina, prema ključnim statistikama malih preduzeća, stopa
preživljavanja preduzeća i dalje je veća u sektorima proizvodnje robe sa 49,6 posto, u
poređenju sa 44,6 posto u sektorima pružanja usluga. I nakon sedamnaest godina, podaci i
dalje favorizuju preduzeća koja posluju u sektoru proizvodnje robe; 33,5 posto njih je još
uvijek aktivno u poređenju sa 28,0 posto preduzeća u sektorima pružanja usluga.

Bez sumnje, 2022. godina je bila značajna za male biznise. Sa povećanom

konkurencijom, ove statistike će nam pomoći da bolje donosimo odluke ako smo vlasnik
malog preduzeća ili ako razmišljamo o pokretanju vlastitog posla. Iako ćemo se vjerovatno
suočiti s izazovima, poznavanje trenutnih trendova također nam može pomoći da se
suočimo s teškoćama na proaktivniji način. Poslovni svijet Sjedinjenih Američkih Država i
dalje je dominiran muškarcima, a trendovi nisu bili vrlo pozitivni u proteklim godinama.

Iako su preduzeća koja posjeduju žene ostvarila značajan napredak u nekim

područjima, suočavaju se s teškoćama u sticanju napretka u drugim segmentima. Prema
izvještaju American Expressa, procjenjuje se da je 2017. godine u Sjedinjenim Američkim
Državama bilo oko 11,6 miliona preduzeća koja su barem 51% vlasništvo, upravljanje i
kontrola žena ili više žena. Ta preduzeća su zapošljavala gotovo 9 miliona ljudi i generirala
su prihod od 1,7 biliona dolara.

3. PROCES RAZVOJA NOVOG PROIZVODA

Proces razvoja novih proizvoda obuhvata šest koraka. Prvi korak je generisanje ideja,
koje mogu poticati iz različitih izvora poput tržišta, kompanije ili tehnoloških resursa.
Drugi korak uključuje selekciju proizvoda, gdje se ideje podvrgavaju testovima kako bi se
odredila njihova izvodljivost, uključujući tržišni potencijal, finansijsku izvodljivost i
kompatibilnost sa proizvodnim kapacitetima. Ovi koraci su ključni za uspješan razvoj i
lansiranje novih proizvoda.

Cilj analize za izbor proizvoda nije donošenje konačne odluke o proizvodnji i

prodaji, već identifikacija najboljih ideja. Postoje različite metode koje pomažu u analizi
proizvoda, a jedna od njih je kontrolna bodovna lista. Ova lista uključuje faktore zajedno
sa njihovim težinama. Svaki faktor dobija određenu vrednost, a ukupni rezultat se
izračunava primenom tih težina. Ako je ukupan zbir iznad određenog minimuma, ideja za
novi proizvod se smatra odabranom za dalji razvoj.

Treći korak u procesu je prethodno oblikovanje proizvoda, što podrazumijeva razvoj

prvobitnog dizajna na osnovu ideje o novom proizvodu. Ako preliminarni dizajn proizvoda
bude odobren, mogu se izraditi prototipovi za daljnje testiranje i analizu. Ovde se moraju

10
doneti mnoge kompromisne odluke u vezi sa troškovima, kvalitetom i performansama.
Ako testiranja budu uspešna, izrađuju se crteži na osnovu preliminarnog dizajna. Krajnji
cilj ovog koraka je razviti konkurentske proizvode koji su tehnološki napredni i spremni za
proizvodnju.

Izrada prototipa predstavlja važan korak u razvoju novih proizvoda i može se

ostvariti na različite načine, uključujući nacrte, ručno izrađene modele, glinene makete ili
druge vrste maketa. Kada prototip prođe uspešno kroz ispitivanja, konačni dizajn
proizvoda se može završiti. Testiranje je ključna faza u kojoj se vrše ispitivanja prototipova
kako bi se ocenile marketinške i tehnološke performanse. Ova faza uključuje izradu
dovoljnog broja prototipova za ispitivanje, a ispitivanja tržišta obično traju od šest meseci
do dve godine, uz ograničenje na određeno geografsko područje. Cilj ovih ispitivanja je
prikupljanje kvantitativnih podataka o tome kako kupci prihvataju proizvod.

Nakon što su rezultati ispitivanja prototipova prikupljeni, dolazi do faze konačnog

dizajna proizvoda. Tokom ove faze, rade se crteži i specifikacije proizvoda. Eventualne
promene koje su se ispostavile tokom testiranja prototipova mogu se implementirati u
konačni dizajn. Ovde je naglasak na razvoju proizvodnih specifikacija kako bi se
omogućila proizvodnja. Važno je napomenuti da se tokom procesa oblikovanja novog
proizvoda mogu javiti mnoge iteracije između različitih faza. Proces oblikovanja nije uvek
linearan i neki koraci se mogu preskočiti ili ponoviti. Stoga je važno da se i razvoj
proizvodnog procesa prati paralelno sa samim oblikovanjem proizvoda. Ovo omogućava
da oba procesa budu efikasna, efikasna i prilagodljiva za buduću proizvodnju.

11
 Slika 5. Proces razvoja novog proizvoda5

Prema Kotleru (2006.) razlikujemo tri osnovne razine proizvoda:

- Bitna korisnost – osnovna usluga ili korist koju kupac uistinu kupuje
- Generički proizvod – pretvorena bitna korisnost u neku osnovnu verziju
- određenog proizvoda
- Očekivani proizvod – grupa karakteristika i uvjeta što ih obično kupci očekuju i
- prihvaćaju prilikom kupnje (kvaliteta, karakteristike, ambalaža, marka, dizajn,
- stil),
- Obogaćeni proizvod – onaj što uključuje dodatne usluge i koristi na osnovi kojih
- se ponuda jednog subjekta razlikuje od ponude drugog
- Potencijalni proizvod – mogući razvoj i usavršavanje, moguće buduće iskustvo.

Proces razvoja novog proizvoda obično je isti, a sastoji se od 6 opisanih koraka:

1) Stvaranje ideja- Ideje mogu dolaziti s tržišta, iz poduzeća ili iz tehnologije. Ideje sa
tržišta su zapravo potrebe kupaca, a one mogu voditi i u razvoj novih tehnologija.
Ideje mogu također potjecati od raspoložive ili nove tehnologije. Korištenje
tehnologije daje bogati izvor ideja za nove proizvode. U nekim slučajevima
menagement svjesno pokušava identificirati novu vrstu proizvoda i tržišni segment.
2) Izbor proizvoda- Ne postanu sve ideje novi proizvodi. Ideje o novom proizvodu
moraju zadovoljiti barem tri testa provjere: (1) tržišni potencijal, (2) financijsku
izvodljivost, (3) proizvodnu kompatibilnost. Svrha je analize za izbor proizvoda da
5
Izvor: https://repozitorij.veleri.hr/islandora/object/veleri%3A1482/datastream/PDF/view (preuzeto:
28.10.2023.)

12
 identificira najbolje ideje, a ne da se donese konačna odluka o prodaji i proizvodnji
tog proizvoda. Razvijeno je nekoliko metoda kao pomoć kod analize proizvoda.
Jedna je metoda kontrolne bodovne liste koja pokazuje listu faktora zajedno s
njihovim ponderima. Svakom je faktoru dana određena vrijednost i na temelju toga
se izračuna ukupni rezultat primjenom pondera. Ako je ukupan zbroj iznad izvjesne
minimalne razine, tada se ideja o novom proizvodu može odabrati za daljnji razvoj.

3) Prethodno oblikovanje proizvoda- odnosi se na razvoj najboljeg dizajna na temelju

ideje o novom proizvodu. Ako je preliminarni dizajn proizvoda odobren moguće je
izraditi prototip ili prototipove za daljnje ispitivanje i analize. Potrebno je razmotriti
veliki broj trade-off odluka između troškova, kvalitete i performansi. Ako ta
ispitivanja budu uspješna trebat će napraviti crteže prema preliminarnom dizajnu.
Rezultat bi trebao biti dizajn proizvoda koji je konkurentan na tržištu i tehnologičan
u proizvodnji.

4) Izrada prototipa- Izrada prototipa može imati mnogo različitih oblika. To mogu biti
nacrti, ručne izrade, glineni modeli ili makete. Nakon što je prototip uspješno
ispitan konačni dizajn se može privesti kraju.

5) Testiranje- Ispitivanje prototipova ima za cilj provjeravanje marketinških i

tehnoloških performansi, tj. izgradnja dovoljnog broja prototipova za ispitivanje.
Ispitivanja tržišta obično traju od šest mjeseci do dvije godine i ograničena su na
malo geografsko područje. Svrha ispitivanja tržišta je da se prikupe kvantitativni
podaci o tome kako kupci prihvaćaju proizvod.

6) Konačni dizajn proizvoda- Tijekom faze konačnog oblikovanja radi se na izradi

crteža i specifikacija proizvoda. Kao rezultat testiranja prototipa, izvjesne se
promjene mogu unijeti u završni dizajn. U slučaju da dođe do promjena, tada
proizvod treba dalje ispitivati, kako bi se osigurale konačne performance proizvoda.
Nakon toga težište treba staviti na kompletiranje proizvodnih specifikacija, kako bi
mogla krenuti proizvodnja. Kod oblikovanja novog proizvoda može doći do
velikog broja iteracija između faza. Proces oblikovanja novog proizvoda ne ide u
postupnom slijedu od početka do kraja: neki se koraci mogu preskočiti, a neki se
mogu ponavljati nekoliko puta. Proizvodni proces treba oblikovati paralelno s
procesom oblikovanja novog proizvoda. Katkada u praksi, oblikovanje procesa
slijedi oblikovanje proizvoda. Tada možemo dobiti proizvod koji je skup ili
nemoguć za proizvodnju. To je jedan od razloga zašto osoblje iz proizvodnje treba
biti uključeno od samog početka u proces oblikovanja proizvoda. Na taj se način, i
oblikovanje procesa i oblikovanje proizvoda mogu odvijati istodobno tako da bude
efektivan, efikasan i dovoljno fleksibilan za buduću proizvodnju.

3.1. Strategije uvođenja novog proizvoda

Proizvodnja ne bi trebala biti samo mjesto na kojem se stvaraju dobra i usluge u

organizacijama, već bi ona trebala pružiti i konkurentsku snagu u njezinu poslovanju.
13
Proizvodnja mora pomoći tvrtki da postigne konkurentski položaj na tržištu. Postoje tri
temeljna načina promatranja procesa uvođenja novog proizvoda:
1) Tržišno povlačenje - Proizvodnja proizvoda kojeg možemo prodati. Novi proizvodi
određeni su tržištem s vrlo malo obzira prema postojećoj tehnologiji i proizvodnim
procesima. Potrebe kupaca su primarna i jedina osnova za uvođenje novog
proizvoda na temelju istraživanja tržišta ili povratne informacije kupaca.
2) Tehnološko guranje - Proizvodnja proizvoda kojeg možemo proizvesti. Novi
proizvodi proizlaze iz proizvodne tehnologije s malo obzira prema tržištu. Takav
pogled dominira snažnim korištenjem tehnologija i jednostavnošću promjena u
proizvodnji. Kroz istraživanje i razvoj stvaraju se proizvodi koji imaju prirodnu
prednost na tržištu.
3) Međufunkcionalnost - Uvođenje novog proizvoda zahtjeva suradnju između
marketinga, proizvodnje, inženjeringa i ostalih funkcija. To je također pristup koji
je najteže provesti zbog međufunkcijskih rivaliteta i nesloga, ali daje najbolje
rezultate. (Roger G. Schroeder, 1999.)

U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, brzina inovacija je ključna.

Proizvodnja novih proizvoda zahtijeva agilan pristup, gdje se organizacija kontinuirano
prilagođava promjenama na tržištu i brzo reagira na nove trendove. Ovaj pristup uključuje
stalno praćenje potreba kupaca, testiranje novih ideja i prototipova te brzu implementaciju
poboljšanja. Agilnost omogućava tvrtkama da budu proaktivne i da se brzo prilagode
zahtjevima tržišta, čime se osigurava konkurentska prednost.

U modernom poslovanju, održivost je postala ključna tema. Prilikom uvođenja

novog proizvoda, tvrtke se sve više fokusiraju na ekološke i društvene aspekte.
Proizvodnja održivih proizvoda, upravljanje otpadom i smanjenje ekološkog utjecaja
postaju važni ciljevi. Društvena odgovornost također igra značajnu ulogu, gdje tvrtke
podržavaju lokalne zajednice, ulagaju u obrazovanje i druge društvene projekte. Ovi
aspekti ne samo da doprinose pozitivnom imidžu tvrtke već također privlače ekološki
osviještene kupce i jačaju odnose s njima. Pravilno planiranje i primjena strategija
uvođenja novog proizvoda ključni su za uspjeh svake organizacije. Odabir odgovarajuće
strategije, koja može kombinovati elemente navedene u prethodnim tačkama, omogućava
tvrtkama da budu konkurentne, inovativne i društveno odgovorne, čime se stvara
dugoročna vrijednost za tvrtku i njene dionike.

3.2. Alati i tehnike u razvoju novih proizvoda

RAZVOJ FUNKCIJE KVALITETE (RFK) metoda ima bogatu primjenu u brojnim
japanskim i američkim kompanijama koje se bave proizvodnjom elektronike, kućanskih
aparata, odeće, opreme i pružanjem različitih usluga. Ova metodologija je prvi put
razvijena u kompaniji Mitsubishi 1972. godine, a zatim je usvojena i unapređena u Toyota

14
kompaniji i njenim dobavljačima. RFK metoda može se primenjivati na različite probleme
vezane za dizajn proizvoda i često je korišćena za uvođenje novih proizvoda na tržište.

Osnovna svrha RFK metode je prevođenje zahteva koji su definisani prema

potrebama i željama kupaca u tehničke specifikacije koje se koriste u procesima dizajna i
proizvodnje. Ključno oruđe u primeni ove metode je "Kuća kvaliteta". Kuća kvaliteta je
alat koji vizualno prikazuje zahteve kupaca na levoj strani i tehničke specifikacije na
desnoj strani matrice. Cilj je postići potpunu usaglašenost sa željama i potrebama kupaca.
Na primer, ako kupac izrazi želju za mekim i ugodnim vožnjama u automobilu, RFK
metoda pomaže fokusirati se na ostvarivanje te specifične karakteristike.

Informacije iz "Kuće kvaliteta" služe dizajnerskim timovima kako bi postavili ciljeve

za inženjerske karakteristike proizvoda. Ovi ciljevi se razvijaju na osnovu pažljive analize
informacija iz matrice, uključujući kupčeve zahteve, konkurenciju, relevantne inženjerske
karakteristike i njihove međusobne odnose. Ovaj pristup olakšava postizanje bolje
komunikacije između različitih funkcija u organizaciji i sa samim kupcima. Koncept "Kuće
kvaliteta" omogućava prenos zahteva sa nivoa proizvoda na pojedinačne komponente i
procese proizvodnje, čime se obezbeđuje da svi aspekti zadovoljavajući potrebe tržišta.

Slika 6. Kvalitet kuće6

Kuća kvaliteta je dijagram (sl.6.), koji liči na kuću, a koristi se za definisanje veze
između zahtjeva kupaca i mogućnosti proizvoda/firme. Dio je kvaliteta funkcijskog
raspoređivanja (QFD) i koristi matricu planiranja da poveže šta kupac/korisnik hoće i kako
će firma (koja proizvodi proizvode) ispuniti te potrebe. Proizvodi i procesi mogu biti
oblikovani od početka tako da su manje pod utjecajem promjena u okolini. Taj, takozvani

6
Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Ku%C4%87a_kvaliteta (preuzeto: 28.10.2023.)

15
pristup robusnog dizajna mnogo je jeftiniji od pokušaja kontrole izvora promjena iz
okoline za vrijeme proizvodnog procesa, kao što su temperatura, svjetlo, prašina itd.

Robustan se dizajn nekada naziva i Taguchi dizajn, prema japanskom statističaru

Genichi Taguchiju koji je razvio te metode. Robustan se dizajn može koristiti da se
poboljšaju uporabne perfomance i tako smanje i ukupni troškovi kupaca kod korištenja tog
proizvoda. Može također biti korišteno i za smanjivanje varijabilnosti u uslugama koje se
pružaju kupcima. Korisna priča o ilustraciji načela robusnog dizajna je primjer vezan za
japanskog proizvođača opeke, Ina Tile Company.

Primijetili su da veličina crijepa ovisi o temperaturi u peći za pečenje opeke. Morali

su smisliti najbolju metodu za kontrolu temperature uz niže troškove, pa su odlučili
promijeniti sastav crijepa koji će onda biti manje osjetljiv na temperaturu u peći.
Eksperimentom je kompanija pronašla da bi povećanje količine vapna u recepturi sastava
crijepa sa 1 na 5 posto trebalo smanjiti varijacije u veličini opeke s faktorom 10. To je
otkriće značilo važan napredak za keramičarsko-opekarsku industriju. Ovaj primjer
pokazuje da ta metoda smanjuje potencijalne varijacije prije nego što je proizvod izrađen.

3.2.1. Analiza i selekcija koncepta

Prva faza u procesu razvoja novog proizvoda i pokretanje posla je istraživanje ideja.
U toj fazi se pronalaze i stvaraju ideje o novom proizvodu. Ideje je moguće razviti
spontano i sustavno, dok kod izvora ideja razlikujemo interne i eksterne. Interni izvori
ideja su:
- inženjeri,
- marketing stručnjaci,
- istraživači,
- djelatnici u razvojnom odjelu.
Eksterni izvori ideja su:
- poduzetnički inkubatori,
- potrošači,
- poduzetnički centri,
- razvojne agencije,
- konkurenti,
- sudionici u kanalu distribucije,
- ostale osobe s inovatorskim sposobnostima.

Nije dobro imati samo jednu poslovnu ideju, treba ih se oblikovati nekoliko da bi se
što bolje iskoristile uočene prilike. Postoje brojne tehnike za oblikovanje poslovnih ideja
kao što su brainstorming (oluja mozgova), tematske skupine (fokus grupe) i proučavanje
sekundarnih podataka. Moguće je koristiti i druge tehnike kreativnog razmišljanja kao što
su scamper metode, metode analogije i metafore. Poslovna ideja nije isto što i poslovna

16
prilika. Od npr. 100 ideja koje su predstavljene potencijalnim ulagačima u obliku
poslovnog plana, obično jedna, a rijetko dvije ili tri dobiju potvrdan odgovor za
financiranje.

Prilikom provjere poslovne ideje i vaganja argumenata za i protiv treba posebnu

pozornost usmjeriti na buduće kupce, konkurenciju i trendove u djelatnosti u koju ulazimo.
Ako ideja nekog proizvoda već postoji na tržištu važno je da razlika sa već postojećim
proizvodima ili uslugama bude značajna. Kod izbora ideja najvažnije je napraviti selekciju
i izabrati samo one za koje se smatra da će pridonijeti uspjehu u poslovanju. Neka od
ograničenja njihove provedbe mogu biti nedostatak financija, adekvatno obučenih ljudi ili
tehnologija te neusklađenost s ciljevima i strategijama gospodarskog subjekta.

Kada je definisana poslovna ideja ili postoji dvoumljenje između više njih dobro je
primijeniti jednu od metoda testiranja kao što je SWOT analiza koja sadrži četiri ključna
aspekta: prednosti, nedostaci, prilike i prijetnje. Prednosti i nedostaci predstavljaju
unutrašnje elemente poduzeća, a šanse i prijetnje su utjecaji koji dolaze iz poslovnog
okruženja. Cilj SWOT analize je pružanje podataka za identifikaciju kritičnih točaka u
poslovnom poduhvatu i da usmjeri poduzetnika u pravcu koji vodi realizaciji poslovne
strategije.

3.2.2. Marka proizvoda

Marka se može razvijati za sve, ne samo za proizvode nego i za usluge i ideje. Za sve
ono za što postoji ponuda i potražnja. Označivanje proizvoda markom postoji stoljećima,
još iz drevne Kine, antičke Grčke i Rimskog Carstva. Osnovni cilj je identifikacija
proizvoda, da ih kupci lakše prepoznaju. Prvotna zadaća marke je bila puko označavanje
imovine i prvenstveno je imala namjeru štititi potrošače. Kasnije je cilj bio zaštita i
vlasnika marke. Marka potrošačima definira njihove vrijednosti i kulturu ponašanja. To je
zaštićen naziv i/ili znak koji je dodijeljen nekom proizvodu, usluzi ili konceptu, a služi kao
sredstvo prepoznavanja na tržištu.

Sastoji se od nekoliko elemenata, a osnovni su naziv i znak. Sastavni dio

marketinškog menadžmenta jest upravljanje markom, odnosno brand management. Riječ
brand potječe od riječi 'brandr' što znači gorjeti, a značila je označavanje stoku pečatom u
svrhu dokazivanja vlasništva. Od rane ljudske povijesti proizvodu su se označavali na
određen način. Pogotovo kad bi proizvodi bili prodavani izvan mjesta proizvodnje, znakovi
bi pokazivali podrijetlo proizvoda koji bi razumijevali i nepismeni ljudi. Tijekom
industrijske revolucije kada su proizvođači postali brojniji, marka je imala značenje u
povezivanju proizvođača i potrošača. Olakšavala je identificiranje proizvoda na širem
tržištu.

Marke imaju važnu ulogu u naglašavanju posebnih značajki proizvoda te u

smanjivanju rizika pri procjeni proizvoda ili usluge označenih markom. Klijenti mogu

17
spoznati različite vrste rizika pri donošenju odluke o kupnji i tijekom korištenja proizvoda
(Keller, 2003., po uzoru):
- Funkcionalni rizik- proizvod neće ispuniti očekivanja vezano za osnovnu namjenu.
- Fizički rizik- proizvod može biti opasnost za fizičku dobrobit ili zdravlje korisnika
ili drugih ljudi.
- Financijski rizik- proizvod ne vrijedi uloženog novca.
- Društveni rizik- proizvod za rezultat ima uznemiravanje, dovođenje u neugodnu
situaciju od strane drugih ljudi.
- Vremenski rizik- neuspjeh proizvoda ima za posljedicu gubljenje vremena i
mogućnosti pronalaženja zadovoljavajućeg proizvoda.

Posebno je važno vlastito iskustvo s tom markom, iskustvo drugih i opća percepcija
marke od strane referentne grupe. Marka svakako znači olakšavanje donošenja odluka pri
kupnji, a može se promatrati kao dio dodatne vrijednosti kojom se omogućuje razlikovanje
od „nebrandiranog“ dobra i znatno utječe na sveukupnu percepciju o značajkama toga
dobra. Također marke podrazumijevaju brojne asocijacije koje su namjerno stvorene ili su
se slučajno dogodile, a da čak ni vlasnici marke nisu bili svjesni tih vrijednosti.

3.2.3. Odabir ciljanog tržišta

Poduzeća se ne mogu povezati sa svim potrošačima na velikim, širokim ili
raznolikim tržištima, ali mogu podijeliti ta tržišta na skupine potrošača ili segmente s
različitim potrebama i željama. Poduzeće potom mora identificirati tržišne segmente koje
može učinkovito usluživati. Ta odluka podrazumijeva razumijevanje ponašanja i strateško
promišljanje. Da bi osmislili najbolje marketinške planove, menadžeri moraju razumjeti što
svaki segment čini jedinstvenim i različitim. Identificiranje i zadovoljavanje pravih tržišnih
segmenata ključ je marketinškog uspjeha.
U današnje vrijeme je konkurencija jača nego ikada, pa osim na filozofiju proizvoda
i prodaje treba obratiti pozornost i na holističku marketinšku filozofiju koja poduzećima
daje veću šansu za ostvarivanje boljih rezultata od konkurencije. Bitno je povezati se s
klijentima, informirati ih, angažirati i uključiti u proces. Marketinški stručnjaci Don
Peppers i Martha Rogers kažu: „Jedina vrijednost koju će vaše poduzeće ikada stvoriti
vrijednost je koja dolazi od klijenata – onih koje imate sada i onih koje ćete imati u
budućnosti. Poduzeća uspijevaju zadobivanjem, zadržavanjem i povećanjem broja
klijenata. Klijenti su jedini razlog zašto gradite tvornice, zapošljavate djelatnike,
dogovarate sastanke, postavljate linije optičkih vlakana ili se upuštate u bilo koju poslovnu
aktivnost. Bez klijenata nema poslovanja.“

18
4. ZAKLJUČAK

Razvoj novih proizvoda predstavlja ključni faktor uspeha za organizacije u

današnjem dinamičnom poslovnom okruženju. Njegov značaj je neosporno velik, kako za
postizanje konkurentske prednosti, tako i za podržavanje ekonomske održivosti i rasta
kompanija. U ovom procesu, organizacije trebaju uspostaviti efikasne strategije koje
uključuju istraživanje i analizu tržišta, identifikaciju potreba kupaca i stvaranje inovativnih
proizvodnih koncepata.

Razvoj novih proizvoda omogućava kompanijama da ostanu relevantne na tržištu,

privuku nove kupce i zadrže postojeće. Takođe, pruža priliku za diversifikaciju
proizvodnog portfolija i stvaranje novih izvora prihoda. Inovacije i kreativnost su ključne
komponente u ovom procesu, te podstiču organizacije da budu agilne, prate trendove i
reaguju na promene u okolini. Osim toga, razvoj novih proizvoda ima pozitivan uticaj na
ekonomiju, jer stvara radna mesta, smanjuje nezaposlenost i doprinosi ekonomskom
razvoju. Podstiče preduzetništvo i promoviše vrednosti slobode, nezavisnosti i stvaranja
vlastitih pravila i vrednosti.

Razvoj novih proizvoda nije samo strateški imperativ za organizacije, već i ključni
faktor za inovaciju, rast i konkurentske prednosti. Ohrabruje se kontinuirano ulaganje u
proces razvoja novih proizvoda kako bi se ostvarili dugoročni uspesi na tržištu i doprinelo
opštem ekonomskom prosperitetu. Razvoj novih proizvoda ne samo da omogućava
organizacijama da ostvare profit, već ima dublji značaj u stvaranju vrijednosti za potrošače,
društvo i ekonomiju. Kroz inovacije i promjene, mi transformiramo način na koji živimo,
radimo i interagiramo s okolinom. To čini razvoj novih proizvoda neizostavnim procesom
u suvremenom poslovanju, jer je ključ za uspješno navigiranje kroz izazovne tržišne uvjete
i ostvarivanje dugoročnog uspjeha.

19
5. LITERATURA

Web linkovi:
https://bs.wikipedia.org/wiki/Ku%C4%87a_kvaliteta

https://hr.wikipedia.org/wiki/Razvoj_novih_proizvoda

https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu:2072/preview

Text preuzet 26.10.2023.god.

Slike u radu preuzete sa:

https://repozitorij.veleri.hr/islandora/object/veleri%3A1482/datastream/PDF/view
https://www.pinterest.com/pin/252060910380236625/

https://bs.wikipedia.org/wiki/Ku%C4%87a_kvaliteta
Preuzeto 28.10.2023.god.

20