Društvo inovacija

Definicija inovacija

Prema Oslo Manual-u, kao ključnom dokumentu koji definira inovacije na području EU, prepoznate
su 4 vrste inovacija u poduzećima:
1. Inova�van proizvod
2. Inova�van proces
3. Organizacijska inovacija
4. Marke�nška inovacija

Inovacija - novina, prinova, novotarija, obnova, promjena

- uvođenje novih sustava i mjerila; razvoj i primjena novih rješenja, proizvoda, procesa,
postupaka i sl.
- može bi� potpuna novost ili novost za neku okolinu (ostvaruje se prenošenjem tuđih iskustava
koja u do�čnoj okolini dotad nisu bila korištena), a može bi� i poboljšanje i unaprjeđenje već
pozna�h rješenja.
- inovacija je plod istraživačke i razvojne sposobnos� pojedinca (inovatora) ili organiziranih
skupina stručnjaka. Za razliku od znanstvenog otkrića, koja se ne mogu prisvaja� i pravno š���,
inovacija se može pravno zaš��� kao intelektualno vlasništvo.
- primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koris� u
primjeni.
- u širem smislu donose poboljšanja u području konstrukcije proizvoda – tehnološke inovacije
- inovacija procesa
- inovacija organozacije rada i poslovanja
- inovacija marketniga
- inovacije usluga, i dr.

Pojmovi inovacija:
1. Inovacija je upotreba novih tehnoloških i tržišnih znanja kako bi ponudili novi proizvod ili
uslugu koje će potrošač želje�. Novi proizvod ima nižu cijenu, poboljšane karakteris�ke te
karakteris�ke koje nikad prije nije imao ili čak nikad nisu postojale na tržištu.
2. Inovacija je proces primjenjivanja novih zamisli na poboljšanje organizacijskog procesa,
proizvoda i usluga
3. Inovacija je unapređenje i povećanje obima proizvoda i usluga i povezanih tržišta,
uspostavljanjem novih metoda proizvodnje, nabave i distribucije, uvođenjem promjena u
menadžmentu, organizaciji i uvje�ma rada zaposlenih (definicija Europske komisije).
Inovacije pridonose konkurentskoj prednos� na sljedeće načine: kod novih proizvoda omogućuju
zahvaćanje i očuvanje tržišnog udjela te povećanje profitabilnos� na tržiš�ma, a kod postojećih
proizvoda – dizajn, prilagođenost, kvaliteta i niža cijena povećavaju konkurentnost i prihode od
prodaje,
Kod govorimo o novim proizvodima kao konkurentskoj prednos�, tu se radi o sposobnost poduzeća da
često mijenja proizvode novim poboljšanim inačicama koja je posebno važna u industrijama u kojima
je životni ciklus proizvoda kratak i mjeri se u mjesecima (primjerice, računala i televizori).
Konkurentska prednost stečena pojedinim inova�vnim proizvodom je kratkotrajna i gubi se pojavom
nove konkurencije, te zbog učestalog kopiranja i obrnutog inženjeringa. Stoga je važno održa� razinu
inoviranja kroz vrijeme.

TIPOVI INOVACIJA
Tip inovacije Primjer

Inovacije proizvoda
Inovacije procesa
Organizacijske inovacije
Menadžerske inovacije
Proizvodne inovacije
Marke�nške inovacije
Inovacije usluga
Razvoj novih ili poboljšanih proizvoda, primjerice novi dizajn automobila
Promjena u načinu kako se automobil proizvodi
Nova organizacijska struktura, novi sustav interne komunikacije, nove
procedure u računovodstvu
TQM – total quality management, BPR business process re-engineering
JIT – just in �me proizvodni sustav, novi so�ver za planiranje proizvodnje
Novi pristupi u prodaji
Online bankarstvo

Ovisno o stupnju novos� razlikujemo inkrementalne i radikalne inovacije.

Inkrementalne inovacije odnose se na niži stupanj novos� i najčešće podrazumijevaju nove mogućnos�
postojećim proizvodima/uslugama (promjene u materijalima, sigurnos�, dodatnim mogućnos�ma i
slično). Ovaj oblik inovacija je češće prisutan od radikalnih.
Radikalne inovacije donose visok stupanj novos� (radikalne promjene) koje mijenjaju način
razmišljanja o proizvodu i način na koji se rabi (potpuno nove koris�). Radikalne inovacije ponekad
uzrokuju promjene na razini cijelog društva (poput napretka u komunikacijskim tehnologijama). Prema
pojedinim autorima, samo 25% inovacija koja etablirana poduzeća lansiraju na tržište doživi uspjeh (tj.
75% novih proizvoda završe kao neuspjesi). Od 25% novih uspješnih proizvoda, tek se 6 – 10% zaista
može smatra� radikalnim inovacijama.

INOVACIJA - IZUM - NOVI PROIZVOD

Inovacija = teorijski koncept (ideja) + izum + komercijalizacija
Inovacije obuhvaćaju upravljanje svim ak�vnos�ma vezanim uz proces generiranja ideja, razvoj
tehnologije, proizvodnje i marke�nga novog (ili poboljšanog) proizvoda, proizvodnog procesa i/ili
opreme.
Izum je nova tehnologija ili proizvod koji može, ali ne mora bi� komercijaliziran, pa tako može, ali ne
mora pruža� korist klijen�ma. Novi proizvod je rezultat inovacijskog procesa.
Ljudi kada razmišljaju o inovacijama, najčešće razmišljaju o inovacijama proizvoda. Inovacije proizvoda
mogu se pojavi� u tri različita oblika:
A) Razvoj novog proizvoda – kao što je Amazon Kindle
B) Poboljšanje performansi postojećeg proizvoda – kao što je povećanje rezolucije digitalnog
fotoaparata za iPhone 10
C) Dodavanje novih značajki postojećem proizvodu – kao što je dodavanje infotainment
sustava u automobilu
Pokretači inovacija proizvoda mogu bi� tehnološki napredak, stari dizajn proizvoda ili pak zahtjev za
promjenama od strane kupaca. Inovacija proizvoda općenito je vidljiva kupcu i obično rezul�ra većom
potražnjom za proizvodom.

Inovacija procesa je novi ili značajno poboljšan način obavljanja poslova u poslovnom okruženju.
Predstavlja uvođenje nove proizvodne tehnologije koja ubrzava proces proizvodnje, povećava
preciznost i kvalitetu proizvodnje ili značajno smanjuje troškove proizvodnje.
Pod pojmom procesa podrazumijeva se kombiniranje tehnologija, vješ�na, strojeva i objekata
poslovne okoline, koji se koriste za proizvodnju, isporuku ili održavanje i podršku za proizvod ili uslugu.
Evidentno je da, ovisno o načinu, djelatnos� i okolini u kojoj poslujemo, postoji bezbroj načina na koje
se proces može poboljša�. Ona može doći u obliku novih načina proizvodnje, novih tehnika u primjeni,
nabavom nove opreme ili so�verskim unaprjeđenjima (poput digitalizacije poslovanja).
U kontekstu inovacija procesa u posljednje vrijeme kod nas često se spominje pojam industrija 4.0 i
digitalizacija poslovanja. Hrvatska je pretposljednja članica EU koja koris� ICT sustave u proizvodnji.
Većina je upoznata s pojmom „pametne proizvodnje“ te trendovima u industriji 4.0, a koju označava
upotreba ICT sustava s ciljem digitalnog povezivanja strojeva.
Stoga, za velik dio naših poduzetnika, ukoliko žele bi� konkurentni na domaćem i svjetskom tržištu tek
predstoji modernizacija poslovanja primjenom inova�vnih procesnih rješenja.
Po definiciji, organizacijske inovacije obuhvaćaju primjenu nove menadžerske prakse, procesa i
strukture, koji značajno odstupaju od postojećih praksi i normi. Uglavnom se odnose na koordiniranje
ljudskih resursa.
Organizacijske inovacije, odnosno inovacije poslovnih modela smatraju se najizazovnijom vrstom
inovacija, jer za razliku od prethodno navedenih inovacija, koje mogu bi� male i
umjerene, organizacijske inovacije gotovo su uvijek radikalne i rizične.
Startupi su najčešći organizacijski inovatori. Zbog velikih organizacijskih preokreta, stječu prednost
zbog svojih sposobnos� da ponavljaju i prilagođavaju svoje poslovne modele u skladu s tržišnim
trendovima. Najbolji primjeri organizacijskih inovacija jesu AirBnB, Uber i Toyota LEAN sistem. Ovo su
savršeni primjeri brzo rastućih poduzeća, koje su omele postojeće tržište: hotelijerstvo, taksiranje i
autoindustriju.
Marke�nška inovacija spoj je inovacije i marke�nga. Kombinacijom ovih dvaju pojmova u poslovanju,
dolazimo do pojma inovacijskog marke�nga, a pod kojim se podrazumijeva primjena nove marke�nške
metode koja nije ranije korištena i obično uključuje i značajne promjene u dizajnu proizvoda i njegovom
pakiranju, plasiranju, promociji i cijeni. Drugi načini marke�nga inovacija može bi� i lansiranje
proizvoda na nekonvencionalna mjesta, određivanje cijene proizvoda na jedinstven način ili promocija
is�h na jedinstven način.
Fokus ove vrste inovacija je na orijentaciji prema kupcima i tržištu, a svi proizvodi, usluge i procesi
trebaju bi� usklađeni s njihovim potrebama.
Primjeri inovacijskog marke�nga jesu L’Oréal i Ne�lix. L’Oréal je razvio aplikaciju nazvanu L’Oréal
makeup genius, koja korisnicima omogućava digitalno isprobavanje kozme�čkih proizvoda te
usporedbu tonova, boja i sl.
Ne�lix je svoju marke�ng strategiju nazvao „Reverse engineering Hollywood“ (dekonstrukcija
Hollywooda-), kroz koju je prikupio velike količine podataka o novim trendovima, marke�ngu,
korisnicima, kako bi svoje usluge usmjerilo na zadovoljenje potreba svojih korisnika, a sve je to
rezul�ralo transformacijom Ne�lix-a u jednu od najvećih tvrtki na svijetu.

Posebna vrsta inovacija su tehnološke inovacije, od kategorije korisnog prijedloga, preko tehničkih
unapređenja do izuma, koji svom vlasniku mogu osigura� bitnu konkurentsku prednost, tj. monopol.
U razvijenim gospodarstvima, inovacijama i inovatorima posvećuje se posebna pažnja, a inven�vnost
visoko ko�ra na ljestvici sustava vrijednos�.
Najvrjednijim resursom tvrtki ne smatraju se materijalna dobra poput zgrada, pogona ili kapitala (to se
uvijek može naći na tržištu), nego znanje, iskustvo i inven�vnost sadržana u industrijskoj tradiciji nacije
i kvalitetnom kadru.
Povijest i razvoj inovacijskog sustava u Republici Hrvatskoj

Inovacije i krea�vnost dvije su najvažnije riječi sadašnjeg trenutka. Posebice to vrijedi za Hrvatsku čiji
se gospodarski rast pa onda i razvoj društva uglavnom temelji na mikro, malim i srednjim poduzećima.
U razvijenim zemljama EU i svijeta, inovacija je već desetljećima ključna za konkurentnost u globalnom
gospodarstvu, jer otvara vrata održivom rastu i većoj zaposlenos�.

Hrvatski inovacijski sustav – HIS

Da je inovacija predmet po�canja svjetskih granica znanja, a kreiranje i komercijalizacija novog znanja
bitan izvor dinamičkog poboljšavanja produk�vnos� za napredna gospodarstva, shva�li su i neki u
Hrvatskoj odmah po proglašenju neovisnos� Hrvatske države i počeli gradi� Hrvatski inovacijski sustav
- HIS.
Idejni začetnik i kreator HIS-a bio je prof. dr. sc. Juraj Božićević koji je u tu svrhu: 1) osnovao i bio prvi
predsjednik Hrvatskog društva za sustave; 2) bio glavni tajnik i prvi predsjednik Hrvatske akademije
tehničkih znanos�; 3) kreirao program HITRA; 4) bio prvi predsjednik Tehnologijskog vijeća i
predsjednik Vijeća Hrvatskog inovacijskog sustava; 5) bio državni tajnik za obrazovanje i tehnologiju pa
državni tajnik za znanost i tehnologiju.

Poslovno inovacijski centar – BICRO

Uz promicanje ideje o inova�vnoj Hrvatskoj trebalo je učini� mnogo toga da Hrvatska postane mjesto
razvijene inovacijske poli�ke, da se u njoj razviju inovacijski procesi i potakne inova�vno poduzetništvo.
Te ak�vnos� urodile su plodom kada je država nekoliko godina kasnije shva�la nužnost po�canja
inovacija i komercijalizacije rezultata znanstveno–istraživačkog rada, odnosno povezivanja
gospodarstva sa akademskom zajednicom pa je Vlada RH 1998. osnovala Poslovno-inovacijski centar
Hrvatske – BICRO.
BICRO je trebala bi� jedna od ključnih organizaciju u nacionalnom inovacijskom sustavu čija je temeljna
uloga bila razvoj i provedba programa državne potpore i tehnlogijskog razvoja kao generatora održivog
rasta i na znanju utemeljenog gospodarstva.
Ova uloga trebala je bi� ostvarena pokretanjem novih poduzeća utemeljenih na znanju i naprednoj
tehnologiji, promicanjem sustava i razvoja tehnologijske infrastrukture, davanjem doprinosa stvaranju
i razvoja industrije rizičnog kapitala te jačanju suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva.

Ministartsvo znanos� i tehnologije

Slijedeći korak u izgradnji sustava čini Ministarstvo znanos� i tehnologije 2000. godine pokretanjem
programa Hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka - HITRA, koji je trebao bi� daljnja potpora
razvoju nacionalnog inovacijskog sustava kao važnog pokretačke snage gospodarskog razvoja Hrvtaske.
On se trebao osloni� na svjetska i europska iskustva koja pokazuju da su samo najveće tvrtke inova�vne
same za sebe, a srednje i male najbolji uspjeh pos�žu u suradnji sa sveučiliš�ma.
Da bi se to ostvarilo prijeko je bilo potrebno stavi� znanost, istraživanja i razvoj u funkciju gospodarskog
razvoja Hrvatske i to u okviru mudro promišljane i vođene poli�ke znanos� i visokog obrazovanja.
Tehnologijsko vijeće
Dio te poli�ke je bila i odluka Vlade RH kojom je 2001. godine prihva�la Program HITRA, a s njime dva
potprograma TEST i RAZUM.
Realizaciju Programa Vlada RH povjerila je novnoosnovanom Tehnologijskom vijeću, koje se kao
interdisciplinarno �jelo postupno razvijalo u is�nsko razvojno strateško �jelo u izgradnji Hrvatskog
inovacijskog sustava.
U vrlo kratkom razdoblju, od 2001. do 2005., raspolažući fondom od oko 35 milijuna kuna godišnje,
Tehnologijsko vijeće privukao više od 500 prijedloga različi�h projekata iz svih znastvenih područja.
Predložene su projekte ocjenjivali recenzen� i članovi Tehnologijskog vijeća, a kao temeljni su kriteriji
uze� inova�vnost i mogućnost komercijalizacije rezultata. Tehnologijsko vijeće je raspravljalo i
odlučivalo o mnogim pitanjima važnim za svoj rad i za vođenje projekata.
Posebice o znanjima potrebnim za pripremu projekta, o izradbi poslovnoga plana, o zaš��
intelektualnog vlasništva i poslovnoj tajni te o e�čkim načelima.
Mul�disciplinarnost i interdisciplinarnost Vijeća uz pozi�van duh kojim je vođeno bili su presudni za
odlučivanje o takvim pitanjima te za povezivanje stručnjaka iz različi�h ins�tucija kako bi surađivali i
razvili zajedničke projekte i ujedinili znanje.

Vijeće hrvatskog inovacijskog sustava

Ubrzo se pokazalo da je koordiniranje i vođenje svih zadataka u izgradnji Hrvatskog inovacijskog sustava
nadilazilo mogućnos� Tehnologijskog vijeća pa je osnovano Vijeće Hrvatskog inovacijskog sustava, koje
je svoj oslonac dobilo s Ugovorom o suradnji Ministarstva znanos�, obrazovanja i športa i Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva.
Jedino suradnja �h ministarstava, a očekivala se i potpora Ministarstva poljoprivrede, mogla je
potaknu� prijeko potrebne daljnje akcije u jačanju kulture koja će jača� inovaciju, ali i pridonosi�
boljem razumijevanju važnos� tehničkog zakonodavstva, normi, akreditacije, mjeriteljstva i jamstva
kvalitete, pa i zaš�� intelektualnog vlasništva.
Naime, Hrvatska i njeni građani, pretpostavljeno je, djelovanjem će Vijeća shva�� da je bez inovacija
ugrožena kvaliteta njihova života i da su istraživanja i razvoj jedini oslonac napretku.

Hrvatski ins�tut za tehnologiju – HIT

Godine 2003. se Ministartvu znanos� i tehnologije, koje je do tada brinulo samo o visokom
obrazovanju, znanos� i tehnološkom razvoju Hrvatske, pridružuje osnovno i srednje obrazovanje te
sport pa tako postaje mega Ministarstvo obrazovanja, znanos� i športa. No, usprkos tomu, još je neko
vrijeme tehnološki razvoj Hrvatske temeljen na znanju bio u fokusu Ministarstva pa je u nastavku
izgradnje HIS-a utemeljen i Hrvatski ins�tut za tehnologiju - HIT.
HIT je preuzeo ulogu Tehnologijskog vijeća i dobio povećane državne potpore za provedbu
tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata. Tako je u razdoblju od 2006. do 2009. godine iz
Državnog proračuna bilo osigurano 200 mlijuna kuna za tehnologijske projekte.
Urušavanje hrvatskog inovacijskog sustava

Godine 2005. godine donosi se odluka o ukidanju Vijeća Hrvatskog inovacijskog sustava, za�m odluka
o ukidanju Odjela za tehnologijski razvitak i ukidanje mjesta pomoćnika za tehnologiju.

Nastavak slijedi par godina kasnije spajanjem agencija BICRO i HIT, a gubitak kontrole ključnih
elemenata HIS-a događa se kada MZOS prepušta BICRO i HIT Ministarstvu gospodarstva koje on spaja
sa svojom agencijom HAMAG INVEST pa tako nastaje nova agencija HAMAG-BICRO, ali naravno, sada
u nadležnos� Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Nacionalni inovacijski sustav

Nacionalno inovacijsko vijeće je krovno �jelo hrvatskog inovacijskog sustava zaduženo za sveukupnu
koordinaciju provedbe Strategije pametne specijalizacije (S3) 2016.-2020. Osnovan je Odlukom Vlade
RH na sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je kroz
Strateški projekt za podršku uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih pla�ormi
financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) napravilo značajan napredak u
osnaživanju nacionalnog inovacijskog sustava.

Uspostavljena su i s radom započela ključna �jela:

- Nacionalno inovacijsko vijeće, kojim su predsjedaju ministri nadležni za gospodarstvo i za

znanost
- Inovacijsko vijeće za industriju RH (IVI)
- Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i razvoj tehnologija te Nacionalno vijeće za
razvoj ljudskih potencijala

Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte

Zakon definira mjeru potpore s ciljem povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj,
povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj te po�canje suradnje poduzetnika sa
znanstvenim organizacijama na istraživačko-razvojnim projek�ma.

Poduzeća i obr� mogu Ministarstvu gospodarstva prijavi� istraživačko-razvojne projekte u skoro svim
djelatnos�ma. Ova mjera potpore omogućava umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove
prijavljenih projekata, čime poduzeća u konačnici plaćaju manji porez na dobit/dohodak.

Uspostava Europskih digitalnih centara za inovacije (engl. European digital innova�on hubs - EDIH)

Hrvatska pruža kon�nuiranu poli�čku podršku uspostavi nacionalne mreže EDIH-ova te je predvidjela i
financijska sredstva za njihovu opera�vnost u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i
Europskih i strukturnih fondova u razdoblju od 2021.-2027.

Europski digitalni inovacijski centri (EDIH) su neprofitni konzorciji koji su dio Europske mreže EDIH-ova,
a sastavljeni su od poduzeća, privatnih i javnih znanstvenih organizacija, udruženja građana i dionika
državnog i javnog sektora, kojima je cilj razvoj i pružanje usluga poduzećima te državnom i javnom
sektoru.
Pružanje usluga posebno malim i srednjim poduzećima, u području inovacija i digitalizacije proizvoda,
usluga, poslovanja i razvoja digitalnih vješ�na, s naglaskom na napredne tehnologije (umjetna
inteligencija, računala visokih performansi, kiberne�čka sigurnost, veliki podaci i internet stvari).
Oblici i važnost zaštite intelektualnog vlasništva

Definicija
Intelektualno vlasništvo je sustav stvaranja i zaš�te nematerijalnih dobara koja izviru iz ljudske
krea�vnos�, utemeljen na međunarodnim sporazumima i ugovorima, nacionalnom zakonodavstvu i
dobrim poslovnim običajima, u svrhu pos�zanja poslovnog uspjeha poduzetnika, te gospodarskog,
tehnološkog i kulturnog napretka države i ljudskog društva u cjelini.
Prema Direk�vi EU 2019/790; Intelektualno vlasništvo obuhvaća sva ekskluzivna prava na proizvode
intelektualnog stvaralaštva.

Vrste intelektualnog vlasništva:

- Industrijsko vlasništvo
- Neformalno intelektualno vlasništvo
- Autorska i srodna prava

Industrijsko vlasništvo se sastoji od patenta, žiga (trademark), industrijskog dizajna, topografije

poluvodičkih proizvoda (čipovi) te oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornos� proizvoda i
usluga.

Patent
Patent je pravo kojim se njegovom vlasniku omogućuje isključivo gospodarsko iskorištavanje zaš�ćenog
izuma, na određenom teritoriju i na određeno vremensko razdoblje. Izum mora bi� tehničkog
karaktera, nov, industrijski primjenjiv i inven�van.
Prednos� zaš�te patenta su do 20 godina isključive komercijalizacije eksploatacije izuma (+5 godina uz
SPC svjedodžbu), nitko bez vlasnikove dozvole ne smije zarađiva� na izumu, omogućuje se povoljan
položaj na tržištu „monopol” te povrat ulaganja u istraživanje i razvoj
Novi način zaš�te industrijskog vlasništva je Uporabni model – registracijsko pravo prikladno za zaš�tu
jednostavnijih izuma. Postupak registracije uporabnog modela je brz, jednostavan i je�iniji u odnosu
na postupak za priznanje patenta. Budući da se registrira bez postupka potpunog ispi�vanja olakšava
zaš�tu izuma individualnim izumiteljima te malom i srednjem poduzetništvu. Zaš�ta izuma uporabnim
modelom vrijedi najviše 10 godina od datuma podnošenja prijave uporabnog modela.
Nacionalna zaš�ta patenta – podnosi se zahtjev i patentna prijava u Državni zavod za zaš�tu
intelektualnog vlasništva RH nakon čeka se dobiva rješenje o priznanju ili odbijanju patenta. Zaš�ta
patenta vrijedi na teritoriju Republike Hrvatske.
Međunarodna zaš�ta patenta:
1. Podnošenjem zasebne prijave u svakoj zemlji u kojoj se traži zaš�ta (u nacionalnim
uredima diljem svijeta)
2. Podnošenjem jedne regionalne prijave (za Europski patent nadležnom uredu EPO-a )
 3. Podnošenjem jedne međunarodne prijave direktno međunarodnom uredu WIPO-a (World
Intelectual Property Organization) ili ovlaštenom uredu zemalja članica ugovora PCT (Patent
Cooperation Treaty)

Žig (trademark)
Zaš�tni znak kojim se na prepoznatljiv način označava proizvod ili usluga određenog proizvođača ili
pružatelja usluga, čime se lakše razliku od proizvoda ili usluga konkurenata.
Žig označava proizvod ili uslugu, služi za razlikovanje na tržištu, upućuje potrošača na određen proizvod
Prednos� žiga, odnosno zaš�tnog znaka su povezanost s potrošačima, provjerena kvaliteta, registriran
žig se ne smije koris�� bez dozvole vlasnika te je vremenski neograničeno (uz obnovu svakih 10 god.)
Vrste:
- Robni, uslužni, zajednički, jamstveni (cer�fika�)
- Konvencionalni (verbalni, figura�vni) nekonvencionalni (3D žig, zvučni, hologram, mirisni…)
Nacionalna zaš�ta žiga – prijava žiga se podnosi u Državni zavod za zaš�tu intelektualnog vlasništva RH
gdje se formalni ispituje urednost prijave. Nakon ispi�vanja izdaje se Rješenje i upis u Registar te se
izdaje potvrda i priznatom pravu žiga.

Industrijski dizajn
Vanjski izgled nekog proizvoda ili predmeta, fizički kakav je u upotrebi uključujući oblik, obris, boje, crte
ili njihovu kombinaciju.
Industrijski dizajn je način zaš�te novog oblika proizvoda. Dizajn mora bi� novi te mora ima�
individualni karakter, može bi� teritorijalno i vremenski ograničen, a može bi� istovremeno predmet
autorskog prava (umjetničko djelo)
Prednos�:
- Dizajn čini proizvod privlačnim
- Doprinosi komercijalnoj vrijednos� proizvoda te povećava mogućnost prodaje
- Nitko ne može koris�� registrirani dizajn bez dozvole vlasnika
- Vlasnik može odobri� uporabu dizajna (licenca) ili proda� dizajn drugim osobama
Nacionalna zaš�ta industrijskog dizajna – postupak zaš�te industrijskog dizajna kreće prijavom u
Državni zavod za zaš�tu intelektualnog vlasništva RH gdje se ispituju formalni uvije� i zakonska
ograničenja te se nakon toga izdaje reješenje o registraciji ili odbijanju. Produženje zaš�te dizajna
moguće je za slijedećih 5 god. (na zahtjev) mogućnost produženja 4 x 5 god. (ukupno max. 25 god)
Međunarodna zaš�ta industrijskog dizajna:
1. Podnošenjem zasebne prijave u svakoj zemlji u kojoj se traži zaš�ta (u nacionalnom uredu)
2. Podnošenjem jedne prijave za cijeli teritorij EU (regionalnom uredu EUIPO za dizajn
Zajednice „Community Design) za prijavu internetom
3. Podnošenjem jedne međunarodne prijave (prema Haaškom sporazumu za zemlje članice u
međunarodnom uredu WIPO)
Autorska i srodna prava
Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog, umjetničkog i
znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način je izraženo.
Autor je fizička osoba koja je djelo stvorila, osoba čije je ime, pseudonim ili znak na uobičajen način
označen na primjercima djela, dok se ne dokaže suprotno.
Stjecanje autorskog prava; prava se stječu samim činom ostvarenja djela, bez registracije i depozita
djela.
Srodna prava - nazivaju se prava srodna autorskom pravu, koja imaju svoj poseban predmet zaš�te a
koji je uglavnom vezan uz autorska djela.
Vrste srodnih prava: pravo na izvođača na izvedbu, proizvođača na korištenje fonograma,
audiovizualnih producenata na videogramima, organizacija za emi�ranje na programskim signalima,
pravo nakladnika na pisanim izdanjima i sl.
Trajanje:
Autorska – za života autora + 70 godina poslije smr�
Srodna – 50 godina od prve izvedbe ili 70 godina od fiksiranja

Važnost primjene intelektualnog vlasništva

- Prvi korak u zaš�� od konkurencije
- Mogućnost boljeg plasmana na tržištu
- Mogućnost vraćanja uloženih sredstva u I&R
- Povećavanje vrijednos� tvrtke
Inovacije, treća misija sveučilišta

Europski kontekst - Lamyjevo povjerenstvo

Izvješće o rezulta�ma finaciranja istraživanja i inovacija europskog Okvirnog programa Horizon 2020
donosi sljedeće temeljne preporuke:
- Istraživanje i inovacije su ključni element u rješavanju najvećih izazova, odnosno budućeg
razvoja EU i svijeta
- financiranje znanos� članica EU treba bi� glavni prioritet
- izdvajanje za znanost na razini EU se mora gotovo udvostruči�
- članice EU moraju osigura� porast nacionalnih sredstava za znanost
- bez inves�cije u znanost i inovacije nema gospodarskog rasta ni� rješavanja drugih problema
u mnogim sferama društvenog života
- inovacije po�ču rast poduzeća i proizvodnju te otvaraju nova tržišta
- manjak inovacija u Europi u odnosu na SAD, Južnu Koreju, Japan pa i Kinu iako su EU
znanstvenici u vrhu svjetske znanos�, a razlog tomu je nedostatak sustavnog povezivanja
različi�h djelatnos� sa sustavom znanos� i visokog obrazovanja
- Europsko inovacijsko vijeće za financiranje inovacija

Europski kontekst - Horizon Europe 2021. – 2027.

Prijedlog EU komisije za novi program za istraživanje i inovacije: „Horizon Europe” za razdoblje 2021.
– 2027. pod radnim naslovom „Evolucija, a ne revolucija” iznosi oko 100 milijardi eura. Cilj mu je:
1)osnaži� znanstvenu i tehnološku osnovu EU te 2)pojača� europske inovacijske kapacitete i
kompe��vnost s ciljem otvaranja novih radnih mjesta.
Horizon Europe temelji se na tri „stupa”:
- Otvorene inovacije (13,7 milijardi eura)
- Europsko inovacijsko vijeće (10 milijardi eura): učini� EU globalnim predvodnikom u
inovacijama
- Europski ins�tut za inovacije i transfer tehnologije (3 milijarde eura) čija je temeljna uloga
povezivanje akademske zajednice i gospodarstva

Inovacije i transfer tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu

Jedni od ciljeva Sveučilišta u Zagrebu su;
- podupiranje nastanka i razvoj novih poduzeća zasnovanih na znanju i novim tehnologijama
nastalih sa Sveučilištu
- jačanje razmjene znanja između malih i srednjih poduzeća i Sveučilišta
- jačanja utjecaja Sveučilišta u Zagrebu na razvoj inova�vnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

Sveučilište u Zagrebu najveće inovacijsko središte u RH

Tribina Inovacije i transfer tehnologije, po�caj gospodarskoga razvoja Hrvatske (od prosinca 2014. do
rujna 2022. održane su 32 rasprave u suradnji sa HAZU)
Interdisciplinarni specijalis�čki sveučilišni studij „Intelektualno vlasništvo” – (od 2015. upisane dvije
generacije).
Sveučilište u Zagrebu radi na ak�viranje znanstveno-istraživačkih potencijala, intenziviranje suradnje
znanos� i gospodarstva te transferu znanja i tehnologije u gospodarstvo razvoj vlas��h proizvoda i
tehnologija.

Sveučilište u Zagrebu kao suosnivač spin-off tvrtki

Comprehensive Water Technology d. o. o.
- Spin-off tvrtka u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu (20%) i FKIT-a (80%)
Fizikalno-kemijska analiza voda za piće i otpadnih voda, razvoj novih tehnologija, projek�ranje te
nadzor i puštanje u pogon postrojenja za obradu voda, kao i ispi�vanje kakvoće vode te gospodarenje
vodama. Suosnivači Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Sveučilište u Zagrebu, osnovana
prosinac 2014.

Centar za promet i logistiku d.o.o.

- Spin-off tvrtka u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu (20%) i Fakulteta prometnih znanos� (80%)
Unaprjeđenje prometnoga sustava i primjena inova�vnih tehničko-tehnoloških rješenja u transportu.

BICRO BIOCentar d.o.o. (Inkubacijski centar za bioznanosti)

- U vlasništvu HAMAG BICRO 60%; Sveučilište u Zagrebu 27%; Grad Zagreb 13%) 2015.

Cilj ovog projekta je osposobi� tematski inkubator koji će moći ponudi� neophodnu infrastrukturu i
usluge za razvoj start-up kompanija iz područja bio-znanos�, jednog od prioritetnih i najpropulzivnijih
područja ulaganja koje je ključno za gospodarski razvoj naše zemlje te daljnju izgradnju ekonomije
utemeljene na znanju. BIOCentar tako ima za cilj, povezivanjem znanos� i poslovanja u tekućoj
tehnološkoj revoluciji, pridonije� industrijskoj konkurentnos� sektora visoke dodane vrijednos� u
hrvatskom gospodarstvu i nastanku novih, na znanju utemeljenih, poduzeća.

Financiranje razvoja inovacija

Program provjere inovacijskog koncepta (PoC) - cilj Programa je podrška inovacijama u ranoj fazi
istraživanja kako bi se osigurao pred-komercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru
inova�vnog koncepta te jačanje kapaciteta i sposobnos� privatnog sektora za istraživanje, razvoj i
inovacije.

Od 2010. do kraja 2019. provedeno je ukupno osam krugova PoC-a pri čemu je uz stručnu potporu
Centra sufinancirano sedamdeset i osam projekata sveukupne programske vrijednos� od 19,8 milijuna
kuna.

UTT Program - Program podrške uredima za transfer tehnologije – Program služi kao izvor financiranja
za ak�vnos� komercijalizacije istraživanja, kako bi se povećao broj licenciranih komercijalno
relevantnih tehnologija i broj novih start-up-a proizašlih iz rezultata znanstvenih istraživanja.
Cilj je jačanje uloge Ureda za transfer tehnologije na Sveučilištu kao središnje mjesto za po�canje i
provedbu ak�vnos� transfera tehnologije. Ak�vnost koje se financiraju vezane su za zaš�ta
intelektualnog vlasništva, izradu analize tržišta, razvoj poslovnog plana, izradu strategije intelektualnog
vlasništva, troškove licenciranja, ugovaranje, pravna pitanja, troškove otvaranja spin-off/spin-
out/start-up tvrtki, cer�ficiranje proizvoda, proizvodnju nulte serije proizvoda, dizajn proizvoda i
izgradnja brenda.

Sveučilišna inovacijska mreža

Ciljevi mreže su osigura� da znanja i tehnologije razvijene u Hrvatskoj doprinesu globalnoj

konkurentnos� hrvatskog gospodarstva i potaknu regionalni razvoj te iskoris�� mogućnos� koje
proizlaze iz članstva u EU i regionalnih inicija�va za dobrobit članova Mreže, hrvatskog gospodarstva i
društva

Članice su 15 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Tehnološki parkovi/inovacijski

centri u Zagrebu, Varaždinu i Čakovcu, HGK i CRANE-Hrvatska mreža poslovnih anđela
7 poduzeća - Altpro d.o.o., SD Informa�ka d.o.o., EKO MEĐIMURJE d.d., Genera d.d., PLIVA
HRVATSKA d.o.o., Agrokor d.d., PODRAVKA, IBM.

Inovacijska partnerstva
CIRTT (Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije) je od 2020. provedbena jedinica Sveučilišta
u Zagrebu kao središta EIT Manufacturinga (European Ins�tute of Innova�on and Technology) za
Hrvatsku. Centar povezuje poduzetnike i inovatore iz Hrvatske sa širom EIT Manufacturing zajednicom
te im pomaže da iskoriste mogućnos� koje ta zajednica pruža. EIT Manufacturing zajednica znanja i
inovacija posvećena je jačanju inovacijskoga kapaciteta u proizvodnim industrijama.
CIRTT je od 2019. i provedbena jedinica Sveučilišta u Zagrebu kao EIT Health Hub za Hrvatsku. Centar
doprinosi provedbi ak�vnos� Hub-ova iz trinaest zemalja koji rade na jačanju lokalnih inovacijskih
ekosustava u području zdravlja. CIRTT je od 2018. također i član konzorcija EIT Climate-KIC Hub u
Hrvatskoj čiji je cilj promocija i uspostava gospodarstva svjesnoga svih učinaka i izazova klimatskih
promjena te koje odgovorno djeluje i radi na inova�vnim rješenjima.
Sve tri projektne ak�vnos� podržane su od Europskog ins�tuta za inovaciju i tehnologiju (EIT), kroz
Regionalnu inovacijsku shemu (RIS) koja se odnosi na (trenutno) 17 zemalja članica EU-a koje se
smatraju umjerenim ili skromnim inovatorima.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu na sajmovima inovacija od 2016. do 2022.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu osvojile su preko 175 nagrada na sajmovima inovacija diljem svijeta.
Fakultet strojarstva i brodogradnje prednjači sa brojem osvojenih nagrada dok ga slijede Fakultet
elektrotehnike i računarstva i Teks�lno tehnološki fakultet.
Hrvatska zajednica inovatora
Ciljevi:
- Promocija hrvatskih inovatora i inovatorstva
- Organiziranje međunarodnih sajmova u Hrvatskoj (ARCA i AGRO ARCA)
- Izlaganje hrvatskih inovatora na svjetskim međunarodnim sajmovima
- Tribine, konferencije, paneli na temu inovacija
- Radionice za mlade na raznim STEM područjima
- Savjetovanje inovatora – financiranje, zaš�ta intelektualnog vlasništva
Sajmovi u organizaciji HZI su Međunarodna izložba inovacija ARCA i Međunarodni sajam inovacija u
poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA
Izlaganje hrvatskih inovatora na nekim svjetskim međunarodnim sajmovima u organizaciji HZI:
- PALEXPO međunarodnom Salonu inovacija u Genevi u Švicarskoj
- Međunarodni sajam inovacija IENA u gradu Nurnbergu u Njemačkoj
- Međunarodni fes�val izuma SVIIF koji se održava u Santa Clari u SAD-u
- Međunarodni sajam inovacija ISIF održava se u Istanbulu u Turskoj
- Međunarodni sajam inovacija IWIS održava se u gradu Varšavi u Poljskoj
- Međunarodni sajmovi u Indiji, Kini, Južnoj Koreji, Maleziji i brojni drugi
- Regionalni sajmovi; INOVAMAK u gradu Skopje u Makedoniji, Sajam gospodarstva u Mostaru,
Tesla-fest u Novom Sadu i Pronalazaštvo u Beogradu.

Tribine, konferencije, paneli na temu inovacija koje organizira HZI poput; inovacijski forumi (akademska
zajednica i poduzetnici), konferencije i radionice Zavoda za intelektualno vlasništvo, radionice i
predavanja HAMAG-BICRO-a i MINOGR-a o mogućnos�ma financiranja projekata, radionice i
predavanja MPS-a za poljoprivrednike (AGRO-ARCA)
Radionice za mlade na raznim STEM područjima poput STEM radionice za mlade vr�ćke dobi, osnovna
škola, srednja škola, studen�. HZI organizira i izbor najboljeg maturalnog rada strukovnih zanimanja.
Daje se posebna podrška mladima na međunarodnim sajmovima – Young Innovators gdje iom je
organizirano besplatno izlaganje na domaćim i stranim sajmovima
Članice Hrvatske zajednice inovatora:
- 50 članica
- 20 regionalnih i lokalnih udruga i saveza
- 15 fakulteta te Sveučilište u Zagrebu
- 15 inova�vnih tvrtki
Hrvatski sajmovi inovacija

Međunarodna izložba inovacija ARCA

Na izložbi se predstavlja više od 300 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskog rada.
Od industrije do svakodnevice, a koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih �mova iz
privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inova�vnih tvrtki i start-up
tvrtki iz Hrvatske i svijeta.
- 20 godina tradicije – Zagreb NSK
- 300+ izlagača i inovacija
- 25 zemalja stranih izlagača
- Inovacije i tehnologije iz svih područja ljudskog rada – posebno inovacije mladih autora,
studenata i učenika

Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji

AGRO ARCA
AGRO ARCA posebnu pozornost posvećuje inovacijama u poljoprivredi, iz razloga što one pridonose
unaprjeđenju konkurentnos� proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i
okolišno prihvatljivoj i energetski učinkovitoj poljoprivrednoj djelatnos�.
- 14 godina tradicije – Grad Prelog
- 200+ izlagača i inovacija
- 10 zemalja stranih izlagača
- Inovacije iz područja poljoprivrede, prehrambene industrije i poljoprivredna mehanizacije i
predstavljanje OPG-ova o tradicionalnih obrta

Inventum – ILOK
Međunarodni sajam inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih. Sudjeluju inovatori i
izlagači iz 10 županija, oko 30 gradova iz 5 zemalja Europe.
Udruga inovatora Tesla uz suorganizaciju grada Iloka, Hrvatske zajednice inovatora te potporu
Vukovarsko- srijemske županije se pobrinula da se sajam već 17. godinu za redom održi u najistočnijem
hrvatskom gradu, Iloku.

Adriatech – RIJEKA
Hrvatska izložba inovacija u građevinarstvu - organizaciji SUIR Saveza udruga inovatora Rijeke, uz
financijsku potporu Primorsko-goranske županije. Suorganizatori izložbe su HZI Hrvatska zajednica
inovatora Zagreb, Udruga građevinskih fakulteta Hrvatske Zagreb, Zajednica tehničke kulture
Primorsko-goranske županije i Građevinski fakultet u Rijeci, uz potporu Centra za inovacije i transfer
tehnologije Rijeka.
- 6 godina tradicije
- 50 inovacija u graditeljstvu
Ika – KARLOVAC
Izložba inovacija Karlovac – tradicionalno se održava u Tehničkoj školi Karlovac. U svojem 14. izdanju je
okupila pedesetak inovacija, među kojima su osim inovacija karlovačkih inovatora i poduzetnika, bile i
inovacije partnerskih udruga inovatora iz Zagreba, Rijeke i Pule. Učešćem inovatora iz Unsko sanskog
kantona (BiH) i Dolenjske i Bele Krajine (Slovenija) iKA je imala opet međunarodni karakter.

I3G – IVANIĆ GRAD

Svake godine se u Ivanić Gradu u svibnju održava Izložba inovacija I3G na kojoj se predstavljaju
nadarena djeca i mladi, inovatori i poduzetnici kako bi razmijenili ideje i iskustva te predstavili najnovije
projekte i inovacije.
- 8 godina tradicije
- 100 + izlagača
- Poseban naglasak na mlade autore

INOVA
Hrvatski salon inovacija sa međunarodnim djelovanjem. Međunarodna izložba inovacija, proto�pova i
poslovnih planova INOVA/BUDI UZOR
- 47 godina tradicije
- 300 + izlagača
- 20 stranih zemalja

MIPRO
Međunarodni skup za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju
- 46 godina tradicije
- 50 izlagača
- Međunarodni karakter

DIRA
Diplomska radionica ZSOI-a (Zavod za elektroničke sustave i obradu informacija FER). Diplomska
radionica ZESOI-ja (DIRA) je godišnji skup koji okuplja diplomande, nastavnike te Gospodarski savjet
ZESOI-ja koji čine iskusni profesionalci, direktori, članovi uprava, voditelji razvoja i inženjeri iz istaknu�h
poduzeća koja zapošljavaju inženjere FER-a. Svrha radionice je da� studen�ma priliku za prezentaciju
rezultata svojih diplomskih radova, te omogući� interakciju s istaknu�m gospodarstvenicima.
Međunarodni sajmovi inovacija

Međunarodni Salon inovacija PALEXPO – Geneva (Švicarska)

Jedan od najpres�žnijih godišnjih skupova inovatora; Salon inovacija PALEXPO predstavlja središnje
mjesto u ostvarivanju poslovnih kontakata i komercijalizaciji inovacija u svijetu.
- 50 godina tradicije
- više od 50.000 posje�telja
- više od 10.000 m² izlagačkog prostora
- 1000 + inovacija
- predstavljanje 20 patentnih ureda

Međunarodni sajam inovacija IENA – Nurnberg (Njemačka)

Međunarodni sajam inovacija IENA održava se više od 70 godina, što ga svrstava među najstarije, a
�me i među najuglednije u svijetu.
- 70 godina tradicije
- 30.000 posje�telja
- 10.000 m²
- 1000 + inovacija
- 20 patentnih ureda
- Ocjenjivački sud 35 stručnjaka (RH)

Međunarodni fes�val izuma SVIIF – Santa Clara (SAD)

Sudjelovanje na Fes�valu pruža inovatorima jedinstvenu priliku predstavljanja inovacija američkom

tržištu i njihovu komercijalizaciju. Također, omogućuje i umrežavanje s predstavnicima tvrtki istog ili
sličnog područja djelovanja, kontakte s potencijalnim inves�torima, sudjelovanje na raznim
seminarima, prezentacijama i panel diskusijama, uspostavljanje suradnje te niz drugih poslovnih
pogodnos�.

- 30.000 posje�telja
- 5.000 m²
- 700 + inovacija
- Silicon Valley

Međunarodni sajam inovacija ISIF – Istanbul (Turska)

Najveći svjetski sajam tehnologije, zrakoplovne i svemirske industrije TEKNOFEST u sklopu kojeg se
održava i međunarodni sajam inovacija ISIF je sajam kojeg u 4 dana posje� više od 2 milijuna
posje�telja.
Istanbulski međunarodni sajam Inovacija (ISIF) je izložba fokusirana na komercijalizaciju patenata,
inovacija, novih proizvoda i tehničkih ideja koja je organizirana pod pokroviteljstvom Međunarodne
federacije nacionalnih asocijacija inovatora - IFIA . To je jedan od najvažnijih sajmova na svijetu za obje
strane, inovatore i inves�tore zbog svog geografskog položaja. Istanbul koji je jedinstven most
povezivanja Europe i Azije te trgovačko središte svijeta. Organizirane su brojne B2B (business-to-
business) pla�orme koje pomažu izlagačima na komercijalizaciji svoje inovacije.
 - TEKNOFEST
- 1.000.000 posje�telja
- 500.000 m²
- 500+ inovacija
- 20 zemalja
- Avio i svemirska industrija

Međunarodni sajam inovacija IWIS – Varšava (Poljska)

Varšavska Politehnika tradicionalni je domaćin Međunarodnom sajmu inovacija IWIS. Sajam se održava
u organizaciji Udruge poljskih izumitelja i racionalizatora te u suradnji s patentnim uredom Republike
Poljske i Varšavskim sveučilištem, a sve pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Poljske.
IWIS je najveća međunarodna izložba inovacija u Poljskoj s naglaskom na promicanje znanstvene
izvrsnos�, izuma i inovacija.

- 10.000 posje�telja
- 5000 m²
- 400+ inovacija
- 15 zemlja izlagača

Međunarodni sajam inovacija INEX (Indija)

Indijska asocijacija inovatora organizira Međunarodni sajam inovacija EXPO INEX koji se fokusira na
po�canje međunarodne suradnje startupova, transfer tehnologija i promociju međunarodnih
inova�vnih tvrtki na indijskom i svjetskom tržištu.

- 300 inovacija
- 30 zemlja izlagača
- 50 partnera
- Eduka�vne radionice

Ostali svjetski sajmovi inovacija:

- IEI i WIIF – Kina

- SIIF – Južna Korea
- ITEX – Malezija

Regionalni

- INOVAMAK – Makedonija
- Sajam gospodarstva u Mostaru
- Tesla-fest – Novi Sad
- Pronalazaštvo – Beograd

Ma�ja Žugec
Društvo inovacija
 Literatura:

„Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine“

„Inovacijom do pobjede, model od A do F““ - hrvatsko izdanje knjige: „Winning at innova�on, The
A-to-F Model“, autori F. T. de Bes i P. Kotler, Školska knjiga, Zagreb 2016.

„Inovacije Sveučilišta u Zagrebu“, (ur.) K. Pap i M. Šimpraga, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2021.
„Zaš�ta intelektualnog vlasništva“, (ur.) Jakša Barbić, HAZU, Zagreb, 2017.

„OECD Pregled inovacijske poli�ke, HRVATSKA“ (2014.) Hrvatsko izdanje: OECD Reviews of
Innova�on policy: Croa�a 2013.

„Upravljanje intelektualnim vlasništvom na sveučilištu“. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2015.:

htp://cirt.unizg.hr/ea/wp-content/uploads/2014/06/Upravljanje-intelektualnim-
vlasnistvom_web.pdf

Smjernice upravljanja intelektualnim vlasništvom na Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilište u

Zagrebu, Zagreb, 2022.

Pravilnik o upravljanju intelektualnim vlasništvom na Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilište

u Zagrebu, Zagreb, 2022.

Strategija po�canja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine, br. 111/21)

Zakon o industrijskom dizajnu (Narodne novine, br. 173/3, 76/07, 30/09, 49/11 i 46/18)

Zakon o oznakama zemljopisnoga podrijetla i oznakama izvornos� proizvoda i usluga (Narodne

novine, br. 173/03, 186/03, 76/07, 49/11,46/18)

Zakon o patentu (Narodne novine, br. 16/20)

Zakon o žigu (Narodne novine, br. 14/19)

Podaci o domaćim i međunarodnim sajmovima preuze� sa službenih stranica Hrvatske zajednice

inovatora: www.inovatorstvo.com