Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
26Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Zvonko Šundov - Fenomenologija duha kao ključ za razumijevanje Hegelove filozofije

Zvonko Šundov - Fenomenologija duha kao ključ za razumijevanje Hegelove filozofije

Ratings: (0)|Views: 573|Likes:
Published by shorinkarate

More info:

Published by: shorinkarate on Mar 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/08/2013

pdf

text

original

 
Studije
IzvorničlanakUDK141.132.165.24/Hegel
Primljeno16.12.2006.
Zvonko Šundov
Baltićeva1,HR-48260Križevci
Fenomenologija duha
kao ključza razumijevanje Hegelove filozofije
Sažetak 
U ovom članku autor pokušava razumjeti i pojmiti ulogu Hegelove
Fenomenologijeduha
.To djelo određuje se kao ključ razumijevanja Hegelove filozofije u cjelini. Kretanje apso
-
lutnog duha iskazuje se kao put kojim se filozofija re-konstruira kao povijesno mišljenje postajanja slobode i kroz koji se put može doći do navlastite bîti filozofije.
Ključne riječi
G.W.F.Hegel,razumijevanje,duh,filozofija,sloboda,povijesnomišljenje
Ključzarazumijevanjesmislaipoimanjeduha
 Enciklopedije filozofskih zna
-
nosti
iHegelovafilozofskogsistema(ili,bolje,sistemafilozofije)ucjelini
 predstavljanjegova
 Fenomenologija duha
.Toje,nakon
Teoloških mladenač 
-
kih spisa
,kojisuobjavljenitek1907.,dakle76godinanakonfilozofovesmr 
-ti,prvoHegelovodjelo.
1
Objavljenoje1807.godinekodJ.A.Goebhardtau
BamberguiWürzburgu,alipodnaslovom
Sistem znanosti (System der Wis
-
 senschaft)
ispodnaslovom»Prvidio,
 Fenomenologija duha
«(ErsterTheil,diePhänomenologiedesGeistes).
2
Nizjeargumenatakojiupućujunaoprav
-
danostzaključkadajeHegelzamislio
 Fenomenologiju
kaouvodusvoju(tada
većplaniranu)
 Logiku.
Tonaročitovažiza»Uvod«,kojijenapisanprije–na
-
knadnouvrštenog–»Predgovora«.No,ukolikocjelinaHegelovasistema(s
 Enciklopedijom, Logikom
i
 Filozofijom prava
kaostožernimsastavnicama)odudaraodsistemafilozofijekakavjeimpliciranu
 Fenomenologiji,
ondato,
svakako,upućujenapromjenukontekstaukojemuHegelkaofilozofdjeluje,
1
MilanKangrgadajeuvezistimprvimobjav-
ljenimHegelovimdjelomslijedećuformu
-
laciju:»UiNapoleonovebitkekodJene1806.dovršava(Hegel)svoječuvenoimoždanajznačajnijedjelo
 Fenomenologija duha
«
(»Hegelovfilozofskisistem«,u:G.W.F.He
-gel,
 Fenomenologija duha,
NakladaLjevak,
Zagreb2000.,str.524).Taformulacija,»mož
-
danajznačajnijedjelo«upućujenastanovitioprez.Ona,usvakomslučaju,neproturječi
tezio
ključnom
(usmisluhermeneutičkogključatumačenja)karakteru
 Fenomenologije
gledejelineHegelovasistema.
2
Faksimilnaslovnestrane
 Fenomenologije
do-
nosiSuhrkampovoizdanje(v.G.W.F.Hegel,
 Phänomenologie des Geistes,
SuhrkampTa
-
schenbuchVerlag,FrankfurtamMain1973.,str.9).Kaoštospravomzapažajuurednici
ovogizdanja,EvaMoldenbaueriKarlMar-
kusMichel,tajnaslovpokazujedajeHegel
zamislio
 Fenomenologiju duha
kaoprvidio
svojegsistemafilozofije(nav.djelo,str.595).Svicitatiizovogizdanja(kaoisvaupi
-
vanjanaspomenutoSuhrkampovoizdanje)označavajusekraticom
 Ph.
 
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
108
God.27(2007)Sv.4(915–944)Z.Šundov,
 Fenomenologija duha
kaoključzarazumijevanjeHegelovefilozofije
916
aline
mora–uzodgovarajućuinterpretacijskustrogost–nužnoukazivatiinafundamentalnupromjenuilipreinakuHegelovetemeljnepozicije.Upravo
seutomsklopusmijegovoritio
 Fenomenologiji
kaoo»hermeneutičkomključu«Hegelovasistema.Prvi,posvenesporan,momenttogključasadržanjeupravouuvodnomdi
-
 jelu»Uvoda«.Hegeltupolažeračunaometodi,tvrdećidaseprijeprelaska
nazbiljskospoznavanjeonogaštoistinskijestmoramo,kakotoproizlaziiz
»jedneprirodnepredodžbe«(einenatürlicheVorstellung),sporazumjetiospoznavanju,itozatojersespoznavanjesmatraoruđemovladavanjaonimapsolutnimilisredstvompomoćukojegaseonosagledava(usp.
 Ph,
str.68).
Hegel,međutim,neslijedituprirodnupredodžbu,većupućujenabesmisle
-nostpokušajadaseonoštojeposebisteknesvijesti,jerjetouvlastitompoj-mubesmislia.
3
Naime,uspostavljanjeapsolutnegraniceizmeđuspoznava-njaipredmetaspoznaje(aufilozofijijetoonoapsolutno)nevodiračunao:1.tomedaprimjenaoruđananekustvarneostavljatustvaronakvukakva
 jeonabilaposebiprijeteprimjene,negonanjojizvodinekooblikovanje
imijenjaje;2.tomeda,akospoznavanjenijeoruđenašedjelatnosti,nego
nekakavpasivnimedijkrozkojidonasdospijevasvjetlostistine,ondastvarnakojusespoznajaodnosinedobivamoonakvukakvajeonaposebi,nego
onakvukakvajeonapotomemedijuiunjemu.Objenavedenemogućnosti
zasnivajusenatomedakoristimosredstvokojeneposrednoproizvodisu-
 protnoonomečemujeononamijenjeno.Stogaje,zaključujeHegel,»štoviše besmislenodasemiuopćeslužimonekimsredstvom«(
 Ph,
str.69).
Međutim,gnoseologijaznadezaodgovornatuprimjedbu.Istinajedaseturadiostanovitojneprilici,alinjojsemožedoskočititakoštoćemoupo
-
znatinačinučinkatogoruđaspoznavanja,takodaćenamtimpoznavanjem bitiomogućenodaučinkuspoznavanjaodbijemoonajdiokojipripadaoruđuspoznavanja.No,Hegelimadeiodgovornatugnoseološkudoskočicu.Ako bismopostupilinaovajnačin,tobinaspoboljšanjezapravodovelonatrag
onamogdjesmoibiliprijetoga:
»Akoodnekeoblikovanestvariponovooduzmemoonoštojeoruđeizvršilonanjoj,ondanam
 jetastvar–ovdjeonoapsolutno–upravoponovoonoistoštojebilaprijetognapora,kojijetimesuvišan«(isto).
Stogaseprirodna(usvojojosnovirazumska,dapače,zdravorazumska)pre
-
dodžbanakojojsetemeljiiizkojeizviresvakagnoseologija(naročitoonavrstagnoseologijekojasepostavljakaoutemeljujućadisciplinasvakemo
-
gućefilozofskespoznajeisvakogmogućegfilozofskogspoznavanja,tetakoikaoutemeljujućadisciplinacjelokupnefilozofije)imadeodbacitikaopred-rasudaipukazabluda.Onaništanedoprinosi,nisadržajno,nimetodičkinikvalitativno,vrsnoćifilozofskogspoznavanja.NatajnačinHegeljesasije
-
kaonovovjekumetafiziku(ionuracionalističkog,ionuempirističkogkaoi
onukantovskogpredznaka)usamomnjezinukorijenu.No,onsespravom
 pribojavadabiučinaktogopovrgavanjametodičkogfundamentametafizike
mogaobitiširenjenepovjerenjauznanost(dakako,kaoštojetoekspliiranoiu
 Enciklopediji filozofskih znanosti
inanizudrugihmjerodavnihmjesta,
Hegelovpojamznanostijestspekulativnenaravi,takodaganetrebabrkati
sascijentističkimpojmom).Stogaonraščlanjujeuzrokeodatleproizlazećegnepovjerenjauznanost.Suočensazbiljskomznanošću,kojasnaznačenihdvoumicaprelazinasamsvojposao,pazbiljskispoznaje,strahkojipro-izvoditonepovjerenje–ariječjeostrahudabezizvjesnostigledeoruđaspoznavanjasamospoznavanjeinjegoviučinci,spoznajakakvaseformira
uznanosti,lebdeunesigurnom,zrakopraznomprostoru–iskazujeseisamkao
 
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
108
God.27(2007)Sv.4(915–944)Z.Šundov,
 Fenomenologija duha
kaoključzarazumijevanjeHegelovefilozofije
917
 predmetnepovjerenja.Zaštonebismotrebaliimatinepovjerenjausamoto
nepovjerenjeipribojavatisedajevećtajstrahodzabludesamposebizablu
-
da?,retoričkisepitaHegel(v.
 Ph,
str.69),alineostajenatompitanju,nego
nudiiargumentacijukojagovoriuprilogpredloženesolucijeodbacivanja
togapriornognepovjerenjaugnoseološkineutemeljenu(itimegnoseološki
neosiguranu)znanost.Strahokojemujeturiječpretpostavljamnogotogakaoistinu.Unaprijedneštopretpostavljatikaoistinuznačiunaprijedsuditi,daklegajitipred-rasude.Akojesutopredrasudeodkojihsehraniinačijemtlurastegnoseologističkabojazan?Prvajepredrasudatadasu
 predodžbe o spoznavanju
(VorstellungenvondemErkennen)nekooruđeimedij.Druga –dasemikojispoznajemorazlikujemoodnašegspoznavanja.Trećainaj
-
važnija–dajeonoapsolutnonajednojstrani,adajespoznavanjeodvojeno
odapsolutnog,tedajespoznavanjeipakneštorealnoiistinito.Akakonešto
možebitiistinitoakojeodvojenoodapsolutnogaitimeodistinekojajeuap
-
solutnomesadržana?StogaHegelzaključujedajeonoštosenazivastrahomodzabludezapravostrahpredistinom(
 Ph,
str.70).Polazišteovogizvoda
sastojiseupojmovnojidentifikacijiapsolutnogasistinitim:akojeapsolutnoodistaapsolutno(anenekaproizvoljnakonstrukcijavoluntarističkiuzdignutanarangapsoluta),ondajeonopodefinicijiistinito.Aakotoapsolutnodržimoodvojenimodnaskojispoznajemo,akoga,dapače,označavamokaoneštosdrugestranenassamih,daklekaonešto
onostrano,
ondasmomiodvojeniod
istineiustrahuprednjome.
A
konas,kojismoodistineodvojeni,označavamounašemspoznavanjukao
onekojidopirudoistineikojiposjedujurealnost,ondaupadamounerazr-
 ješivukontradikciju.Međutim,gnoseologijaznadezatuteškoćuinudinamuvjerenjepremakojemu»nekospoznavanje,kojekaoštotohoćeznanost,nespoznajedodušeonoapsolutno,aliipakmožebitiiistinito,aspoznavanjeuopće,akojedodušeinesposobnodashvationoapsolutno,ipakmožebitisposobnozadruguistinu«(isto).NatudoskočicuHegelodgovaraizvođe
-
njemkonzekvencijekojuonanužnoimplicira:atojerazlikovanje»apsolut
-
noistinitoga«od»sporedno(sonstigen)istinitog«,štoznačiuspostavljanjemutnezbrke,ukojojsuriječilišenestvarnogznačenja.Itimesedospijevado»praznepojaveznanja«(
 Ph,
str.71).Znanostse,Hegeljeturezolutan,mora
oslobodititepraznineitogprivida,neistinskogspoznavanja,kojejelošnačin bitkaznanosti.Polazištetogoslobađanjasastojiseuuviduutodajeprirodnasvijestsamopojamznanja,štoznačidaona
nije
realnoznanje,kolikogodona
sebiuobražavaladajestupravotorealnoznanje(v.
 Ph,
str.72).Prirodnasvi-
 jestnijenikakvoiskonskozloilištogodtomeslično,onaniječaknineštoposebideficijentno,nekasvijestsugrađenomsistemskomgreškom.Onapostaje problematičnomtekkadasebepočnesmatratineposrednorealnimznanjem.Timprekoračenjemvlastitihdosegaonagubisebesamu,svojproduktivnipo
-
tencijal,tenatomputugubisvojuistinuiosuđujesebenatakvuvrstusumnjekojauosnovipredstavljaočajanje,izazvanouvidomuneistinitostznanjaste
-
čenoganeposrednopomoćuprirodnesvijesti.Toočajanjerezultira
 skepticiz
-
mom.
Lažnaalternativaočajavajućemskepticizmusastojiseudogmatsko
m
 prepuštanjuautoritetudrugih.No,niskepticizamnidogmatizam
4
nemogu
3
»DieseBesorgnismußsichwohlsogarindieÜberzeugungverwandeln,daßdasganzeBe
-
ginnen,dasjenige,wasansichist,durchdasErkennendenBewulßtseinzuerwerben,inseinenBegriffewidersinnigsei,undzwischendasErkennenunddasAbsoluteeinesieschle
-
chthinscheidendeGrenzefalle«(
 Ph
,str.68).
4
Hegelu»Uvodu«nekoristipojam
dogma
-
tizam,
madajeiglednodasepodprepu
-
štanjemtuđemautoritetunemožepodrazu
-
mijevatiništadrugonegoonoštoseobičnooznačavaspomenutimterminom.

Activity (26)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Sara Tomić liked this
mojazabava liked this
zaim_827078 liked this
S Uma Sisavsi liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->