Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
15Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Giddens Odbjegli svijet

Giddens Odbjegli svijet

Ratings: (0)|Views: 1,415|Likes:
Published by Martina Sidze

More info:

Published by: Martina Sidze on Jun 28, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/15/2013

pdf

text

original

 
ANTHONY GIDDENSODBJEGLI SVIJET- KAKO GLOBALIZACIJA OBLIKUJE NAŠE ŽIVOTEFundamentalizam- religiozni, nacionalni ili etnički- antiteza je toleranciji, pa jestoga uvijek obrubljen mogućnošću nasiilja. Za fundamentaliste je samo jedannačin života prikladan i pravi- svima drugima bolje je da se maknu s sputa. Stoga je obitelj, a posebno mijenjajuća uloga žena, u samom središtu nekih odznačajnih oblika fundamentalizma. Religijski fundamentalisti žele modernitetvratiti unatrag i to nigdje nije očitije nego na primjeru emancipacije žena. Usponmodernog terorizma, kao i svjetskih mreža upletenih u pranje novca, preprodajudroge i druge vrste organiziranog kriminala, dio su tamne strane globalizacije.Antiamerikanizam i antizapadnjački osjećaji široko su rasprostranjeni i udruštvima koja nisu islamska i kojima nisu važni sukobi na Bliskom istoku-posebice u siromašnijim dijelovima svijeta. Zapadnjačka poltika čini se izvoromsiromaštva i nerazvijenosti. Ta vjerovanja često se temelje na činjenicama.Kritična stanja nekih afričkih zemalja odražavaju dugoročne posljedicezapadnjačke kolonizacije i nedavnih uplitanja zapadnih sila u razdoblju Hladnograta. Takve utjecaje one često poistovjećuju sa samom globalizacijom.Globalizacija se u zemljama u razvoju uglavnom vidi kao najnoviji stadijzapadnjačke eksploatacijeTrećeg svijeta- projekt kojim bogate zemlje zarađuju naračun siromašnih.Što to znači „antiglobalistički“ stav? Smatra se da globalizacija u principu služiinteresima SAD-a i drugih zapadnih zemalja i da je manje-više istovjetna samerikanizacijom. Druga tema tiće se uloge velikih korporacija. Oni su oteli diomoći koja bi trebala pripadati suverenim demokratskim državama. U mogućnostisu putovati svijetom u potrazi za najjeftinijim izvorima sirovina i radne snage, uisto vrijeme gazeći interes siromašnih zemalja.Nejednakosti među bogatima i siromašnima, vjeruju oni, nastavljaju rasti iprvenstvena odgovornost leži na globalizaciji. Bogatije zemlje dominiraju u nekimod najutjecajnijih svjetskih agencija, kao što su G-8, Svjetska banka, Međunarodnimonetarni fond, a prema mnogima, i u UN-u. S obzirom na to tko vuće konce, atko ne, svjetsko društvo radikalno je neuravnoteženo.Gepolitički gledano, SAD je danas jedina supersila, ali njegov je sveopći utjecajvjerojatno manji nego za vrijeme Hladnog rata. U to vrijeme Amerika se moglauplitati u događaje gotovo posvuda u svijetu, izgrađujući ogroman broj koalicijausmjerenih protiv širenja komunizma. SAD danas uglavnom može malo što učinitibez suradnje s drugim nacijama. Svijet geopolitički postaje sve više policentričan.Ove promjene već imaju posljedice na sastavljanje svjetskih političkih tijela ukojama nezapadne zemlje mnogo više sudjeluju nego prije, što je trend koji rebadalje poticati. Japan, Južna Koreja, Kina i Indija.Zapadni, odnosno preciznije, američki kulturni utjecaj vidljiv je svugdje- na filmu,televiziji, popularnoj glazbi i drugim područjima. SAD je sam po sebi istinska
 
suprotnost kulturalnom monolitu. On u sebi sadrži zapanjujući broj različitihetničkih i kulturalnih grupa.Korporacije mogu predstaviti prijetnju demokratskom legitimitetu država, kako uindustrijskim zemljama, tako i u zemljama u razvoju, gdje mogu kupovati glasoveili dominirati financiranjem političkih stranaka. No moće velike kompanije lako semože preuveličati- oni koji smatraju da velike korporacije „upravljaju svijetom“upravo previše preuveličavaju. Nacije kontroliraju teritorj, uspostavljaju zakonskeokvire i nadziru vojnu moć. Kako globalizacija napreduje, velikim korporacijamazapravo postaje sve teže ponašati se neodgovorno. Jedan od glavnih razlogatome je uspon nevladinih organizacija koje imaju sposobnost motriti radkompanija u bilo kojem dijelu svijeta i potaknuti sankcije.Nemožemo biti sigurni da li su se svjetske ekonomske nejednakosti povećale ilismanjile. Neki znanstvenici smatraju da rastu. Mnogi drugi, uključujući Giddensa,tvrde suprotno. Kada antiglobalisti krive globalizaciju za nejednakost oni jepositovjećuju s porastom tržišnog natjecanja i slobodne trgovine. Ali, dokaziukazuju na to da ovim faktorima odgovara ekonomski rast te uzevši sve u obzironi uglavnom pomažu smanjiti nejednakost, a ne povećati ih. Afričke zemlje suiskusile probleme ne zbog posljedica globalizacije, nego, baš suprotno, jer su iznje izostavljene.Globalizaciju trebamo razvijati dalje, a ne je usporavati, no potrebno je njomeupravljati puno djelotvornije i poštenije te izmjeniti ideologiju ekonomskograzvoja. Zemlja koja svoje gospodarstvo otvori slobodnoj trgovini bez pratećihdruštvenih i ekonomskih reformi vjerojatno će doživjeti ekonomsko propadanje, ane rast. Potrebna je država kao vodilja, kao i institucionalne reforme koje promičuobrazovanje i emancipaciju žena, bankovne reforme i njegovanje stabilneulagačke klime.Svijet u kojem se danas nalazimo, međutim, ne sliči mnogo onome koji jepredviđen. Umjesto da je sve više i više pod našom kontrolom, čini se da je izvannje- čini se odbjeglim svijetom. Neki od utjecaja koji su nam život trebali učinitizvjesnijim i predvidljivijim, uključujući razvoj znanosti i tehnologije. Često imajusasvim suprotan učinak. Globalne klimatske promjene i rizici koji ih prateproizlaze vjerojatno iz našeg uplitanja u okoliš. Znanost i tehnologija bit ćeneminovno dio naših pokušaja da spriječimo takve rizike, ali oni su takođerpridonjeli tome da je do njih uopće i došlo.Globalizacija također jednako djeluje kako na događaje na svjetskoj razini, tako ina svakodnevni život. Iz tog razloga ova knjiga sadrži proširenu raspravu oseksualnosti, braku i obitelji. Tradicionalna obitelj je u opasnosti, mijenja se inastavit će se mijenjati. Druge tradicije, na primjer one povezane s religijom,također prolaze velike transformacije. Nikada nećemo postati gospodari vlastitepovijesti, no možemo i moramo naći načina kako podvrći naš odbjegli svijetkontroli.
GLOBALIZACIJA
 
Globalizacija ima veze s tezom da sada svi živimo u istom svijetu- ali na kojitočno način, i je li ta ideja uistinu ispravna? Skeptici tvrde da je sva ta priča oglobalizaciji upravo samo priča. Svijet nastavlja dalje manje-više kao i dosada.Oni tvrde da većina zemalja od vanjske trgovine ostvaruje samo mali dio prihoda.Veliki dio ekonomske razmjene događaja se u regijama. Radikali, međutim, tvrdene samo da je globalizaija stvarna, nego se i njene posljeice mogu posvudaosjetiti. Svjetsko tržište, trde oni, je mogo razvijenije nego što je bilo čak i u 60-imi 70-im. Nacije su izgubile većinu suverenosti, a političari moć utjecaja nadogađaje. Skeptici uglavnom pripadaju političkoj ljevici, naročito onoj staroj.Prema njima, pojam globalizacije je ideologija koju promiču pobornici slobodnogtržišta u želji da onesposobe socijalne sustave i smanje državna davanja. Koja jestrana u pravu? Giddens misli da su to radikali.Vjeruje da ni skeptici, ni radikali nisu dobro razumjeli niti što je ona, niti njeneimplikacije po nas. Pojavu promatraju samo s obzirom na ekonomiju. Globalizacijanije samo ekonomska, već i politička, tehnička i kulturna. Na nju je prvenstvenoutjecao razvoj sustava komunikacija.Nacije više nemaju neprijatelja. Nacije se danas suočavaju s rizicima iopasnostima, prije nego s neprijateljima, što predstavlja golemu promjenu usamoj njihovoj prirodi. Institucije kao nacija, obitelj, tradicija i priroda nisu više jednake kao prije. Izvana, ljuska ostaje, dok je iznutra sve drugačije. Takveinstitucije su ono što nazivamo „institucijama ljušture“ (shell institutions). To suinstitucije koje us postale neprimjerene zadacima koje bi trebale ispunjavati.Promjene stvaraju nešto što dosada nije postojalo- svjetsko kozmopolitskodruštvo. To nije svjetski poredak vođen kolektivnom ljudskom voljom. Nije sređenniti siguran, već ispunjen tjeskobom, a isto tako i obilježen dubokim podjelama.Nemoć koju osjećamo ne pokazuje osobne nedostatke, nego odražavanemogućnost naših institucija. Moramo rekonstruktuirati one koje imamo, ilistvoriti nove.
RIZIK 
 Tradicionalne kulture nisu poznavale pojam rizika, naprosto zato jer im nijetrebao. Rizik nije isto što i opasnost ili prijetnja. Rizik se odnosi na opasnosti kojesu aktivno procijenjene s obzirom na mogućnosti. U širu upotrebu ulazi samo udruštvu koje je orijentirano na budućnost. Rizik pretpostavalja društvo koje seaktivno pokušava osloboditi prošlosti- što je primarno obilježje upravo moderneindustrijske civilizacije. Sve su prijašnje kulture, uključujući i velike svjetskecivilizacije starog vijeka, kao što su rimska, ili tradicionalna kineska, živjeleprvenstveno u prošlosti.Napokon, život, po sebi je rizična stvar. No prihvaćanje rizika također predstavljauvjet uzbuđenja i pustolovine. Prihvaćanje rizika kao pozitivnog je, štoviše, izvorupravo one energije koja u modernom gospodarstvu omogućuje stvaranjebogatstva. Dva su aspekta rizika- njegova pozitivna i negativna strana prisutnaod najranijih dana modernog industrijskog društva. Rizik je dinamika koja pokreće

Activity (15)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
anch_io liked this
miatime55 liked this
Jelena Župa liked this
ajero liked this
Martina Sidze liked this
Marin Komsic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->