Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword or section
Like this
3Activity
P. 1
BIHEVIORALNA GENETIKA

BIHEVIORALNA GENETIKA

Ratings: (0)|Views: 988 |Likes:
Published by streberka

More info:

Published by: streberka on Aug 18, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/03/2012

pdf

text

original

 
 1. UVOD U BIHEVIORALNU GENETIKU
 
Bihevioralna genetika
bavi se pitanjima što određuje interindividualne razlikemeđu ljudima. To je znanstvena disciplina koja spada na granicu između
bioloških znanosti
i
 psihologije
, iako se znatno više psihologa od bilo koje druge struke bavi bihevioralno genetičkim istraživanjima.Bihevioralne karakteristike se formiraju na kompleksan način,
interakcijom genotipa
postojećih karakteristika pojedinca i
iskustva
. Ključni problem bihevioralnegenetike jest što je genetički utjecaj i kako geni pridonose ponašanju jedinkeodređene vrste.Ovisno o biološkoj osnovi, različiti su efekti učenja i iskustva i oni sukumulativni. Nije moguće nezavisno procijeniti doprinos gena i okoline u nekojosobini jer su pomiješani, no nema gena bez okoline. Iako je na nivou pojedincanemoguće to zaključiti, na nivou populacije moguće je povezati genetski utjecaj nafenotipskoj razini i iskustvene razlike ljudi s fenotipskim razlikama. Ono što se javljakao snažan genetski efekt ne mora nužno biti u osnovi genetički (iako ga u osnovimože određivati više gena).Istraživanja se bave razlikama na razini populacije. Brojne su nam karakteristikegenetski određene, a to se ne tiče bihevioralne genetike (npr. broj ruku, nogu), već seona bavi onim što se tiče različitosti ljudi. Metodologija koju koristi je tome i prilagođena, tj. prilagođena je procjenjivanju populacijskih parametara te se onimogu mjeriti,mogu biti genetski određeni, a mogu se i mijenjati.Mnogo se istraživanja krivo interpretiraju te se rezultati individulnih razlikageneralizira na grupi, npr. rasne razlike (no, to je krivo razumijevanje osnovnih bihevioralno genetičkih istraživanja).- distribucija rezultata na testu riječnika za muške ispitanike- distribucija rezultata na testu riječnika za ženske ispitanikeDistribucije se poklapaju oko 90%, prosjeci muškaraca su nešto niži od prosijekažena. No, ovo ne moraju biti rezultati an testu vokabulara.
1
 
Ako je potpuni genetski efekt to znači da su genetske individualne razlike povezane s genetskim razlikama u populaciji. 
 Kontroverzno
: programi za poboljšanje školskog uspjeha onih s niskim socio-ekonomskim statusom. razlike između grupa, nemaju veze s individualnim razlikama.Bihevioralna genetika se bavi etiologijom individualnih, a ne grupnih razlika po principu: «sada i ovdje».-
KRITIKE
:1. Kako reći da geni nešto određuju kad je čovjek slobodno biće i radi što želi ikad hoće?!Geni doprinose razvoju bihevioralnih fenotipa, ne uzrokuju pojedinačne reakcije(povezani su s individualnim razlikama). No, ovo je kriva pretpostavka. Npr. pokazan je utjecaj gena na alkoholizam. Geni ne određuju ponašanje na neposredan način.Krajnji uzrok ponašanja može biti na genetskoj konstrukciji pojedinca ili genetskojkonstrukciji vrste. Ovdje se zapravo radi o konfuziji semantičke prirode.2. Bihevioralno genetička istraživanja bave se realnom situacijom, onim što jest.Potrebno je analizirati pojedina ponašanja i vidjeti što je uzrokovano genima, a štookolinom i to je uvijek konstantno. Uvijek objašnjavamo fenotip. Ako se neštomijenja u populaciji, onda se i ti odnosi mijenjaju. Da smo svi mi genetski identični,okolina bi činila razlike i obratno.Mehanizmi djelovanja gena: «Nije to ništa mistično, nekakva sila koja nas tjera dase ponašamo na određeni način.»U osnovi djelovanaj gena jest kemijska struktura s porukom koje omogućujustanicama da se repliciraju i kontroliraju svoj razvoj, sinteza proteina (dozirajuspecifičnu sekvencu proteina), neki gen- regulatori aktiviraju druge gene, itd. Na istinačin utječu i na psihičke osobine.Prve ideje dali su
Darwin
i
Galton
, dokle se iz
Mendelovih zakona
izvode sve bihevioralno genetičke metode. 
Mendel
je čestice odgovorna za prnošenje nasljednih osobina nazivao
nasljednimelementima
, a danas se zna da je to
molekula DNA
zaslugom
Watsona
i
Creaka
(1953.), koji su otkrili njezinu strukturu. Novonastala stanica uvijek ima istu genetkusliku kao i prethodne stanice. Sve ljudske stanice imaju identičan komplement gena,osim kod poremećaja. Strašno je velik broj gena, parova DNA. Procjenjuje se da postoji
100 000 gena
u našem organizmu te se 1/3 ekspresira u mozgu (u ovomkontekstu, ekspresirati znači odrediti se, izraziti se u nečemu). Upravo zbog toga inije čudo što genotip čovjeka utječe na njegovo ponašanje.U največoj je mjeri genotip ljudi identičan (kao i bićima na nižem nivou, npr.imamo 98- 99% genetske sličnosti s čimpanzama). Ono što uočavamo kao razlikemeđu pojedincima nije toliko veliko, koliko bi zapravo moglo biti. Razlike se mogu javiti između svake od parova baza jer ih u svakom genu ima po više (3,5 milijardi
2
 
kod čovjeka). U 1 na svakih 1000 baza postoji razlika među ljudima, no to znači da ihima 3,5 milijuna (razlika).Prva istraživanja blizanaca i studije usvajanja počela su 20-ih i 30-ih godina 20 st.Zbog biheviorizma, koji proučava isključivo ponašanje ostaje nezapažena. Ponovnose počinje proučavati 60-ih godina, a 80-ih joj raste popularnost.
3

Activity (3)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Luka Paunovic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->