B - ELEKTRONIKA

• Literatura:

J. Grilec, D. Zorc: ″Osnove elektronike″, Školska knjiga,

Zagreb.
T. Šurina: ″Tranzistorska tehnika″, Tehnička knjiga, Zagreb.
P. Biljanović: ″Elektronički sklopovi″, Školska knjiga, Zagreb.
P. Biljanović: ″Mikroelektronika″, Školska knjiga, Zagreb.
J. Millman, A. Grabel: ″Microelectronics″, Mc. Graw Hill.

• ELEKTRONIKA se bavi voñenjem struje kroz

poluvodiče, plinove i vakuum, te pripadnim
elementima i sklopovima.

ELEKTRONIČKI ELEMENTI, SKLOPOVI, UREðAJI

• Područja:

Opća elektronika (elementi, sklopovi, integrirani sklopovi)

Analogna – digitalna – računalna (informacijska)
Visokofrekventna, mikrovalna tehnika, optoelektronika,
energetska elektronika, itd.
Po namjeni: avionika, automobilska, biomedicinska, itd.
Profesionalna elektronika - Potrošačka elektronika

1
 • SADRŽAJ

Elektronički elementi: diode, tranzistori, tiristori

Elektronički sklopovi: ispravljači, stabilizatori napona, pojačala,
povratna veza, oscilatori, tranzistorske sklopke
Operacijska pojačala
Digitalni integrirani sklopovi: logički sklopovi, bistabili, memorije
Mikroračunala

Dodatna poglavlja za kolegij Elektronika (mehatroničari):

Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojačala,
regulatori napona, pojačala snage, vremenski sklopovi
Senzori, akvizicija signala, A/D i D/A pretvornici, aktuatori
Programabilni logički kontroleri
Elektronička instrumentacija

2
 POLUVODIČI

Kovalentna veza sa 4 susjedna atoma u kristalnoj rešetki

Germanij i silicij su 4-valentni, struju vode elektroni i šupljine

slobodni elektron šupljina

Generiranje parova elektron-šupljina i rekombinacija

Dodavanje 3 ili 5-valentnih primjesa povećava vodljivost

n-tip(5-valentna primjesa): mnogo slobodnih elektrona, mnogo
nepokretnih + iona, malo šupljina (manjinski nosioci )
p-tip(3-valentna primjesa): mnogo šupljina, mnogo - iona, malo
elektrona (manjinski nosioci)

3
 ZAPORNI SLOJ

n p

+ + - - -
+ +
+
- -
+ + -
-
-
+ + + - -

Difuzija

4
 +
Q
-

∆V

difuzni napon iznosi oko 0.7V za silicij, 0.3V za germanij

5
 POLUVODIČKA DIODA
p n

p n
A K

p n

p n

6
 KARAKTERISTIKA DIODE

+ -
A

I p [A]

4 ϑ
2
U z [kV ] 1 0,5

Uzo Upo 1 2 Up[V]

ϑ 10

20
I z [µA]

• Propusno područje, zaporno područje, područje

proboja

Idealna dioda?
Dioda je nelinearni element ->grafičko rješavanje strujnog kruga

7
 ISPRAVLJAČI
+

~ ~ ISTOSMJ.
~u R
= TROŠILO
−
u = uD + uR

UM
U ef
U sr

T T t
2 U DMAX

napon na trošilu:
T
1 U 2U ef . sin
U sr = ∫ uR (t ) dt = M =
T 0 π π
T
1 2 UM
U ef = ∫
T 0
uR (t )dt =
2

8
 Filtriranje ispravljenog napona

u
i
′
U SR C

bez C
~ USR
u R
C
t
T/2 T

PUNOVALNI ISPRAVLJAČ

Graetzov mostni spoj

u
UM
+
+ -
~

T t

napon na trošilu :
2
U sr = U M
π
UM
U ef =
2

9
 TROFAZNI POLUVALNI ISPRAVLJAČ
R
S

T
R
0

u
R S T R S ...
UM

T 5T
t
12 12

1T
U sr = ∫ u dt [0, T ]
T 0

2π
5T /12
1 3 3
U sr = 3 ⋅
T ∫
T /12
U M sin tdt =
T 2π
U M = 0,83U M = 1,17Uef

10
 TROFAZNI PUNOVALNI ISPRAVLJAČ
A

R
S
T

B
u
R S T R S ...
UM

T 5T
t
12 12

T T /4

∫ (u − u B 0 ) dt = ⋅ 6 ∫ (u R − u S )dt
1 1
U SR = A0
T 0
T T / 12
2π  2π 2π 
u R = U m sin t , u S = U M sin  t− 
T T 3 
3 3 3 6
U SR = UM = U ef = 2,34U ef
π π

11
 ZENER DIODA
ID U
R= - statički R
I
∆u
UZ ∆U UD r=
∆i - dinamički R
0,7V
∆I
S = 1/ r

IZ - Zenerov otpor
∆U Z
= rZ
∆I Z
Zenerova dioda radi u području proboja.

Probojni napon ovisi i o temperaturi (temperaturni koeficijent)

Simboli:

IZ
K K

A A

12
 • STABILIZACIJA NAPONA

IT
G UG S U ST T
U ST = f (U G , IT )
∂U ST ∂U ST
∆U ST = ∆U G + ∆IT
∂U G ∂IT

 ∂U 
σ =  G
 - faktor stabilizacije
 ∂U ST  I T = konst .

 ∂U 
ρ =  ST  - unutrašnji otpor (negativan)
 ∂IT U G = konst

bez st .
UST UST

velik σ bez st .
UG mali ρ
IT

13
 STABILIZATOR SA ZENER-DIODOM (PARALELNI)
iG iT
RS
RS iZ
+ U RT
UG - UG U

IG
UG U G = U + I G RS :UG
RS
U I
RS UG 1= + G
UG UG
UG RS
U
Grafičko rješenje IT=IG - IZ konstrukcijom točku po točku:

IZ
U
rZ IT = I G − I Z IT =
RT
Minimalni ulazni napon:
RS
U
U G ≥ U Z 0 (1 + RT
)
UST
IT
IT
RT = ctgα
IG
IZ
RT
α IT
U
U
UST UG

14
 TRANZISTOR S EFEKTOM POLJA
= FIELD- EFFECT TRANSISTOR, FET (JFET)

G
D
ID

p p
U GS UDS
n
S

S: source - izvor, uvod

D: drain - odvod
G: gate – vrata (upravljačka elektroda)

D
G n − kanal
S

IG ≅ 0

G-S kontrolni krug (ulazni), D-S radni krug (izlazni)

Naponsko upravljanje - visok ulazni otpor (109 Ω)

15
 ulazna I D [mA] izlazna
0
20 − 0,5

U DS = 10V −1 UGS [V ]
− 1,5
10
−2
− 2,5

UGS [V ] −2 −1 0 10 20 U DS [V ]
∆ID
S = = const .
∆ U GS
U DS

MOSFET (Metal-Oxide-Silicon FET)

a) samozaporni n-kanalni, b) samovodljivi n-kanalni

ID ID
5
4 U GS [V ]
3
D
2
1 G S
UGS UDS
a)
ID ID
2
1 U GS [V ]
0
D
−1
−2 G S
UGS UDS
b)

16
 BIPOLARNI TRANZISTOR
(Transfer Resistor)
IC
C
n
IB
B
p
n
− IE
E

Primjer:
IE = 10.2 mA
IC = 10.0 mA
IB = 0.20 mA
npn pnp

izlazna ulazna
karakteristika karakteristika
I C [mA] I B [mA]

2
200 2
I B [mA]

1 1
100

UBE[V]
0 0. 5
0 10 20 30 U CE [V ]
U BE
Ru = , do 5kΩ
IC = B IB IB
(B manjeg iznosa u zasićenju) ∆U BE
ru =
∆I B

17
 TRANZISTOR KAO SKLOPKA

I I =0
U S = U BB
S R
UBB
I = Imax =
R
UBB US = 0

IC
IC [mA]

R UBB
= IC max IB
R
IB UBB A

U BB = I C R + U CE
IC.min B 0
I C max U BB
I B min = = UCE min = UCEzas UCE max = UBB UCE [V ]
B RB
• Usporedba s običnom sklopkom:

tranzistor je istosmjerna sklopka

vrijeme preklapanja kratko –> mogućnost regulacije

vijek trajanja

elektromagnetske smetnje – bez iskrenja

Tipično: UCE min ≈ 0,2 V ... 0.5 V, IC min < 1µA

18
 POJAČANJE
(Odnos istovrsnih fizikalnih veličina na izlazu i ulazu)

Xi
A=
Xu - statičko pojačanje
Xu Xi ∆X i
A=
∆X u - dinamičko
pojačanje

Ui zasićenje
A
istosmjerno
α pojačalo
Uu izmjeničn
o

Ui
A = tgα =
zasićenje Uu
0 fd fg f

Pojačanje kaskadno vezanih pojačala

X i 2 X i1
X u1
A1
Xi1 Xu2
A2
Xi2 A= ⋅ = A1 ⋅ A2
X u1 X u 2

A[B ] = log
Pi
Logaritamska jedinica: Bel Pu

U u2 U i2
A[dB ] = 10 log i ;
P
uz Pu = ; Pi =
Pu Ru Ri
U i2 Ru
Av [dB ] = 10 log 2 ⋅
U R
= 20 log i − 10 log i
U u Ri Uu Ru

19
 PRILAGOðENJE OTPORA IZMEðU POJAČALA

P oja čalo 1 I P ojačalo 2

Ri Ru
U

E = I (R i + R u )
U = IR u

• Optimalni odnos Ri i Ru za različite kriterije

Naponsko prilagoñenje: što veći napon

E
U= ⇒ Ru >> Ri
R
1+ i (prednost FET-a)
Ru

Prilagoñenje prema korisnoj snazi: što veća snaga
E2
PK = I Ru =
2
Ru
(Ri + Ru ) 2

dPK
ekstrem pojačanja =0 ⇒ Ri = Ru
dRu
snage:

Paradoks: u ovom slučaju se pola snage se gubi u Ri !

20
 TRANZISTORSKO POJAČALO
Za pojačanje signala može se koristiti bipolarni tranzistor ili FET
ID

R
U i = U DS
Uu = UGS UB

+ ∆ U GS ID ID ⋅ R

−∆ U DS Ui

UB ID
R

A A
UGS
A0 ∆I D A0

U DS
UB
∆U GS ∆ U DS

∆U i Ui = U B − I D R
A=
∆U u U i + ∆U i = U B − (I D + ∆I D )R → ∆U i = −∆I D R
∆I D ∆I − ∆I D R
S′ = = D ⇒ A= = −S ′R
∆U GS ∆U u ∆U u

21
 POJAČALO NAPONA (BIP. TRANZISTOR)

I C [mA]
100 I B [µA]
20
80

60
10 A0 40

20
I B [µA] 10

100 80 40 20 10 20 30 UCE [V ]
0,5

0,6

0,7
U BE [V ]

a) Jednostavno pojačalo

ϑ2 > ϑ1
U − U BE
R IB = B
R ϑ1

pomak radne točke (drift)

Definiranje statičke radne točke A0 pomoću otpora R

Odjeljivanje stupnjeva pojačala pomoću kondenzatora

22
b) Pojačalo s stabilizacijom radne točke
UB
U B − U BE − U E
R IB =
R
Stabilizirajuće djelovanje

+∆ ϑ IC UE

−∆ IB IC

c) Poboljšano pojačalo s stabilizacijom radne točke

UB
R1 RC
IB

R2 RE

Preporuča se IR2>>IB (IR2=10 IB)

UE ≥ 1V
URC =UCE

d) Pojačalo s FET-om
ID

U GS
R1 R2 I D R2

23
 - Zajednička točka (masa )
- Odreñivanje radne točke:
UGS+IDR2= 0 (IG=0)
-UGS= IDR2
-rješava problem DRIFT-a

POVRATNA VEZA

µX i A=
Xi
Ap =
Xi
µ ;
X u + µX i Xu
Xu Xi A 1
Ap = =
A 1 − µA 1
Ap −µ
A
| µ |≤ 1

a) 0<µ<1/A → Ap>A → pozitivna povratna veza

povećana nestabilnost, osjetljivost na poremećaje

b) µ<0 → Ap<A → negativna povratna veza.

stabilnost, neosjetljivost na smetnje, linearnije pojačalo

Za A >>1 (Ap ≈ -1/µ) neovisnost o promjenama A

24
 RAČUNSKO POJAČALO

(Operacijsko pojačalo)

−
U− U U i = A(U + − U − ) = AU
+ A >>> 1 (do 10 )
6

U+
0V

U je uvijek vrlo malen («virtualna nula»).

Ulazni otpor vrlo velik. Izlazni otpor mali.

Izlazni raspon Ui – ograničen naponom baterije

Matematički model  nepotrebna grafička rješenja.

• Invertirajuće pojačalo (invertor)

I R0

Uu R U i = − A(U u + IR ) (1)
− Ui −Uu
I= ( 2)
+ Ui R + R0

Uvrštenjem (2) u (1) i separacijom varijabli :

R0 R0
Ui = − U Ui ≅ − Uu
R + R0 u R
R+
A

25
• Neinvertirajuće pojačalo

Ui = A(Uu − IR)
R I R0

− I=
Ui
Ap =
Ui R
= 1+ 0
R + R0 Uu R
Uu + Ui

• Zbrajatelj (sumator)
R1
U1 Ui = −AU
R2 I R0
U2 U = Ui − R0 ∑In
R3 n
U3 − U −Un
U In =
+ Ui Rn

1 U
U ≈ 0, << 1 → Ui ≈ −R0 ∑ n
A n Rn

• Integrator
R I C U i = − A(U u + IR) (1)
Uu
U
− U i = U u + IR +
q (2)
C
+ Ui
q = ∫ Idt (3)

Uvrštavanjem (3) u (2 ) te I iz(1) u (2) dobije se:

 1 1  Ui 
1 + U i = −
 A  RC ∫ 

U u +
A
dt


26
 1 Ui 1
A
<< 1;
A
<< U u → Ui ≈ −
RC ∫ U u dt

Uu

Ui

• Zamjenom mjesta R i C → derivator:

dU u
U i ≈ − RC
dt

27
 OSCILATOR

Pojačalo s pozitivnom povratnom vezom i µ =1/A

Xi 1
Ap = = ⇒ Ap → ∞ ( X u = 0)
Xu 1 − µ
A
+

LC oscilator
+
1
C L f =
+ 2π LC

Svojstva: valni oblik, frekvencija, stabilnost frekvencije

Mehatronički oscilator - njihalo

N S

− L1 + − L2 +

+ U

28
 VAKUUMSKA TRIODA

a
a - anoda
g k - katoda
g - rešetka
a g
k k

Ia
0
U gk

Ua

− U gk Ua
Koristi se za velike snage (napone) ili za specijalne namjene

29
 VISOKOFREKVENTNO ZAGRIJAVANJE

• Induktivno zagrijavanje

metalni predmet zagrijava se zbog vrtložnih struja i

eventualno gubitaka histereze

V.F. Generator

gustoća inducirane struje eksponencijalno pada prema

unutrašnjosti predmeta (f =100 kHz do 15 MHz)

J0

0,37 J0
x
− x
J = J0 ⋅e δ
δ

ρ
δ =K

δ - dubina prodiranja: µr ⋅ f

30
 • Dielektričko zagrijavanje

u dielektriku dolazi do pomaka elementarnih dipola,

unutarnje "trenje", porast temperature ϑ↑
IC I

V .F . δ
R C
Gen . U
IR
U
IR 1
tg δ = = R = U2
IC U ω RC P= = U 2ω C tg δ
1 R
ωC

zagrijavaju se plastični materijali, drvo, papir, guma...

31
TIRISTOR (SCR: Silicon Controlled Rectifier)

p A A

n
G G
p K

n
G

K
K

IA
a – karakteristika
c blokiranja

b – prekretni napon:
Up = f(IG)
IA0 IG b c – karakteristika voñenja

d a Up UAK d – zaporna karakteristika

32
 TIRISTORSKI ISPRAVLJAČ

UM
M
GENERATOR AC
IMPULSA

π 2π ωt
α β

α ≤ 180° - kut paljenja, okidanja

β - kut voñenja, protjecanja

π
d (ω t ) = (1 + cos α )
1 UM U sr
U M sin ω t
2π α∫
U sr = I sr =
2π RT
π
sin 2α
1
ω (ω ) UM
π −α +
2π α∫
U ef = U 2
sin 2
t d t =
2 π
M
2

Primjer jednostavnog okidnog sklopa

u
D2
R
~
D1 C t
UT
uC

33
 TIRISTORSKO PALJENJE MOTORA S
UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM

Mehanička sklopka

di
e = −M
i dt

Tiristorska sklopka

R1
k1

12V =/ = 400 V C1 C2

k2
R2

34
 TRIJAK (TRIODE A.C. SWITCH)

A2 A2

n n
p
n

p
n n
G A1
G A1

IA

IG

U A2 A1
− U A2 A1
− IG

− IA

35
 FAZNA REGULACIJA IZMJENIČNE SNAGE

+
U GA1
−
~ + −
U A 2 A1
i Polaritet Ug

u, i

UT Diac
R
~
C α t
D1

UM sin 2α
U ef = π −α +
2π 2
IM sin 2α
I ef = π −α +
2π 2

Služi za regulaciju snage otpornih trošila i univerzalnih motora

36
 TOPLINSKI OVISAN OTPORNIK - TERMISTOR

Koristi se kao senzor

NTC (negativni temp. koeficijent)
temperature

B
R [Ω ] Rϑ = Ae ϑ
ϑ
100
- konstante izvedbe:
10
A [Ω]
1
B [°K]
200 ϑ [ C ]
o
0

PTC (pozitivni temperaturni koeficijent)

R [Ω ]

10 4
10 3
10 2
10 1
10 0
ϑ [o C ]

može se koristiti za nad-temperaturnu zaštitu

37
 NADTEMPERATURNA ZAŠTITA

T +

PTC
k1

M
k2
R ~

Beskontaktna sklopka (proximity switch)

+
+ + + +

C1
R U
T1

U1 T3

+ T2
R1 C2
R2

UH

+∆ UB2 IC2 U UB 2
− ∆ U1 UC2 U B3 I C 3

38
 FOTOOTPORNIK

LDR
CdS

Ω R A = konst.

10 3 R = A E −α α = 0 , 7 ÷ 0 ,9
R D > 10 M Ω
R 1 0 00 lx = 30 ÷ 300 Ω
10 2

10 1

10 0
E
10 0 10 1 10 2 10 3 lx

Brojač predmeta na tekućoj vrpci:

+U

IR

RF

T1 T2

RF N
E I B1 I B2 IR

39
 FOTODIODA I FOTOELEMENT (FOTOČLANAK)

• Fotodioda

I F [µ A ]
IF
3000
150
2000
E [lx ]
100
1000
50

E [lx] 0
0 20 40 U z [v]

-vrijeme porasta = 1 ns
∆IF
U - osjetljivost S =
∆E

• Fotoelement: izvor napona (»sunčane baterije»)

IF
3000

2000
E [lx ]
1000

U F [mV ]
aktivni 40 pasivni element:
fotoelement fotodioda

40
 FOTOTRANZISTOR

Srodne komponente:

- fotoFET

- fotoTiristor

µA - fotoTRIAC
S ≈ 10
lx

SVJETLEĆA DIODA – LED

I φ [lm]

Up U I [mA]

Uz0 ≈ 10 V
Up = 1.3 ÷ 3.5 V

• Poluvodički materijali od kojih se izrañuje LED:

Galij-arsenid (GaAs), Galij-arsen-fosfid (GaAsP), itd.

Postoje izvedbe za sve osnovne boje RGB + IR + UV + bijela

41
• Usporedba LED (diode) i sijalice:

LED ima veću trajnost,

LED je dinamički pogodnija (vrlo brzo uključivanje i
isključivanje),
LED emitira uzak spektar svjetlosti za razliku od sijalice koja
pokriva daleko širi spektar (vidljiva svjetlost +
infracrveno zračenje + ultraljubičasto zračenje)

• Primjena LED:

Signalizacija, rasvjeta, Pokaznici (display)

Optospojke,
I.R. komunikacija 7 - segment display:
Alfanumerički, matrica točaka

Druge tehnologije pokaznika:

LCD (Liquid Crystal Display), DLP (Digital Light
Processing -> Digital Micromirror Device), CRT (Cathode
Ray Tube), Plazma, elektromehanički, itd.

OPTOSPOJKA (OPTO-COUPLER)

Ii
do 1, 5
IU

GALVANSKO ODJELJIVANJE
Ii
IU
42
 INTEGRIRANI KRUGOVI (IC)

• Minijaturizacija:

manji utrošak prostora, manji utrošak energije,

veće brzine

• Integriraju se i sklopovi neizvedivi u diskretnoj

izvedbi.

• Mnoštvo tehnologija: monolitni, hibridi

• SSI, MSI, LSI, VLSI, ULSI (> 106 tranzistora)

• Digitalni, analogni i mješoviti integrirani krugovi

ANALOGNI IC (linearni)

operacijska (računska) pojačala

komparatori napona

generatori funkcija, VCO

stabilizatori napona, referentni izvori

specijalni IC za video, audio, komunikacije

analogne sklopke i multiplekseri

senzorski IC ...

IC za upravljanje snagom
43
 MJEŠOVITI IC (mixed signal)

pretvornici U/f, f/U, A/D, D/A

analogni meñusklopovi (analog interface circuits)

vremenski sklopovi (timer-i)

meñusklopovi za LAN mreže, radio, mobitele, itd.

DIGITALNI IC

osnovni logički sklopovi (I, ILI, NE, NILI, NI..)

aritmetički sklopovi, komparatori

dekoderi, multiplekseri

spec. namjena (buffers, drivers, transceivers, PLL)

multivibratori (bistabil, monostabil, Schmitt okidni skop...)

brojila, registri

memorije (RAM, ROM)

programabilni logički nizovi (PLA, PAL, CPLD, FPGA)

mikroprocesori, mikrokontroleri, meñusklopovi itd.

Osnovna podjela digitalnih sklopova: kombinacijski i sekvencijalni

sklopovi (sekvencijalni sadrže memorijske elemente).

44
 OSNOVNI LOGIČKI SKLOPOVI

• Logička stanja:

DA (1) ⇔ (zatvorena sklopka)

NE (0) ⇔ (otvorena sklopka)

• Logički I (AND)

(+ ) H

A B Z = A⋅B A Z = A⋅ B
A
Z B
B

Z = 0: nema spoja H: napon napajanja (+)

&
Z = 1: zatvoren krug L: napon 0V ili ≈ 0V

A B Z A B Z
0 0 0 L L L
0 1 0 L H L
1 0 0 H L L
1 1 1 H H H

45
• Logički ILI (OR)

A
A A A+B
A+B A+B
B B
B
OR

A B Z
≥1
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1

• Eksluzivno ILI (EX-OR) : A=1, B=1  Z=0

• Logički NE (NOT)

+
A Z
0 1
Z=A 1 0
A

46
 • Logički NE I (NAND, NI)

A B AB AB
A 0 0 0 1
Z = A⋅ B 0 1 0 1
B 1 0 0 1
1 1 1 0

• Logički NE ILI (NOR, NILI)

A B A+B A+ B
0 0 0 1
A Z = A+ B
0 1 1 0
B 1 0 1 0
1 1 1 0

47
 SLOŽENI LOGIČKI SKLOPOVI

• POLUZBRAJALO

A B S P
A S 0 0 0 0
0 1 1 0
B H P 1 0 1 0
1 1 0 1

- teže se proširuje

• ZBRAJALO

A B P S Ps
S 0 0 0 0 0
A
0 1 0 1 0
B 1 0 0 1 0
F Ps 1 1 0 0 1
P
0 0 1 1 0
0 1 1 0 1
1 0 1 0 1
1 1 1 1 1

- lako se proširuje na višebitne

brojeve

48
 • KOMPARATOR
A, B su 4-bitni binarni brojevi
(bit = binarna znamenka)
A0 B0
A1 B1 0000(2) … 0(10)
A2 B2 0001(2) … 1(10)
A3 B3 0010(2) … 2(10)
0011(2) … 3(10)
A<B A=B A>B …
1001(2) … 9(10)

• DEKODER / DEMULTIPLEKSER
0
A0 Dekoder:
A1 E (enable) je konstantan.
A2
A3 15 Demultiplekser:
Serijska informacija s E pojavljuje se
na izlazu adresiranom preko A0.. A3.
E

• MULTIPLEKSER I KODER
MULTIPLEKSER KODER (ENKODER)
0 0
. 1
OUT
.
.
n
7

0 1 m
A0 A1 A2
Ulaz adresiran preko A0... A2 Jedan aktivan ulaz (od n) aktivira
pojavi se na OUT jedan m-bitni broj (kod) na izlazu
ROM = DEKODER + KODER
49
 • BISTABIL
+ U CC

R11 R21
S Q
Q R12 R 22 Q
≡ Q
R
T1 T2
R23 R13

S −UBB R
SR D T JK
Q Q Q Q
S J
D T
Q Q Q Q
R K

S R Q D Q T Q J K Q
0 0 q 0 0 0 q 0 0 q
0 1 0 1 1 1 q 0 1 0
1 0 1 1 0 1
1 1 x 1 1 q

q – prethodno Sekvencijalni Dijeljenje Može zamijeniti

stanje sklopovi: frekvencije SR, D, T
x – nedefinirano - sinkroni s2
(zabranjeno) - asinkroni

R
Q S R Q Q Bistabil
0 0 q q sastavljen od
NILI vrata
Q 0 1 0 1
S 1 0 1 0
1 1 0 0 Q = Q !!

50
 • ASTABIL
R C
ui

ui

t
generator pravokutnog signala

• MONOSTABIL

t
C
R t ≅ 0,7 RC

• SCHMITTOV OKIDNI SKLOP (TRIGGER)

Uu Ui
Uu

U1
U2
Ui
H t

Ui
H
L
L
U2 U1 Uu
t

51
 • BROJILO
Q0 Q1 Q2
0 1 2 0 L L L
Q Q Q 1 H L L
C
T T T 2 L H L
3 H H L
R 4 L L H
5 H L H
Q0 Q1 Q2 6 L H H
7 H H H

C C = Clock (ulaz)

R = Reset
(nadreñeni ulaz)

1 2 3 4 5

Binarno brojilo

Dekadsko brojilo zahtijeva dodatne povratne veze

Sinkrona brojila su općenito brža

reverzibilna i programabilna brojila

52
 • REGISTAR

8 − bit
D D D D D D D D
Radi se o nizu bistabila koji se zajednički upravljaju

Mogućnosti:
− paralelno postavljanje i očitavanje (brisanje)
− serijsko postavljanje, pomicanje lijevo - desno ←→

• MEMORIJA

A0 RAM
Random Acces Memory
R/W
Statička i dinamička
Ovisnost sadržaja o
An napajanju
R/ W

D0 Dm

53
 MIKROPROCESOR

Mikroprocesorski računalni sustav sastavljen od jedne ili

više IC komponenti

RAM ROM

tastatura
ekran
CPU PIO disk, traka
SABIRNICE adresa podataka proces
kontrolnih signala

CPU, RAM, ROM, PIO - funkcionalne jedinice

CPU : RAČUNA, USKLAðUJE, KONTROLIRA

ROM: SADRŽI POHRANJENE STALNE PODATKE
RAM: PAMTI PRIVREMENO
PIO: KOMUNICIRA S OKOLINOM

54
 SKUPINE DIGITALNIH INT. KRUGOVA

Tehnologije odreñuju svojstva pojedinih logičkih sklopova

Unutar skupine: direktna mogućnost spajanja krugova

• KARAKTERISTIKE

napon napajanja

temperaturno područje primjene

faktori razgranjivanja (branch)

vrijeme propagacije

impulsna svojstva

granice dozvoljenih smetnji

izbor različitih sklopova SSI, MSI, LSI, VLSI

mogućnosti prijelaza na druge skupine

potrošak snage po jediničnom sklopu

• Karakterističan osnovni sklop svake skupine

RTL - Resistor-Transistor-Logic

DTL - Diode-Transistor-Logic

TTL - Transistor-Transistor-Logic

HTL - High Treshold (Level) Logic

ECL - Emiter-Coupled-Logic

CMOS - Complementary MOS

55
 Usporedba karakteristika pojedinih familija:

TTL
HTL ECL CMOS
bazni L S LS
Napon napajanja [V] 5 5 5 5 15 -5.2 3÷15
Potrošnja jed. sklopa [mW] 10 1 20 1÷2 30 25÷6 1nW /
0 100 Hz
Vrijeme propagacije [ns] 10 30 3 4÷10 110 0.7÷2 20-35
Faktor razgranjivanja 10(30) 10 10 20 10 - 50

56
 TTL LOGIČKA SKUPINA

Temeljni sklop: NE I (NAND)

+ 5V

R1 R2 1,6 k R4 130 Ω
4k

T1
Uu L L H
T2
Ui
T3
L H H
R3 1k H L H
H H L

Ui [V]

3.3
tip. H

min. H
2.4
tipična granica tipična granica
smetnji za L smetnji za H
2.0

0.4 max. L
0.2 min. L
Uu [V]
0.2 0.4 0.8 1.2 1.4 2.0 2.4 3.3

57
 • ULAZNA STRUJA TTL SKLOPA

"H": 40 µA max u ulaz

"L": -1,6 mA max iz ulaza

• IZLAZNA STRUJA TTL SKLOPA

"H": -400 µA max - izvor (source)

"L": 16 mA max - ponor (sink)

Postoje inačice istih logičkih struktura i rasporedom priključaka sa

smanjenom potrošnjom i većom brzinom, u bipolarnoj i CMOS
tehnici

58
 MOSFET

n-kanal ID
samozaporni
D
S G D UG > 0
SUBSTRAT

N N G S
0

P
U DS

• CMOS (Complementary metal–oxide–semiconductor)

– izvedba invertora:

+V G
S2
G2 T2 p-kanal S1 S2
D1 D2
ulaz D2 izlaz G2
G1
D1
N+ N+ P+ P+

G1 T1 n-kanal p
S1
N substrat

Ui
UH

Prijenosna karakteristika invertora

Uu
UH
2

59
HLAðENJE POLUVODIČA - TOPLINSKI ODNOSI

poluvodič
kućište

hladnjak

E B C ambijent

T p < 200o C za Si
∆T [ o C ] Rpk Rkh Rha
P[W ] = o
Tp Ta
RT [ C / W ]
kućište hladnjak ambijent
Tp max − Ta max
Pmax =
∑R
• Za velike snage:

hlañenje strujanjem zraka

hlañenje vodom

60
 DODATNA POGLAVLJA ZA KOLEGIJ
ELEKTRONIKA (MEHATRONIČARI)

Linearni integrirani sklopovi:

primjena operacijskih pojačala,
regulatori napona, pojačala snage,
vremenski sklopovi
Signali, senzori, akvizicija signala, A/D i D/A pretvornici,
Aktuatori, upravljanje snagom
Procesno računalo
Mikrokontroleri
Programabilni logički kontroleri
Elektroničke tehnologije, trendovi razvoja
Elektronička instrumentacija

61
PRIMJENE LINEARNIH INTEGRIRANIH KRUGOVA

SKLOPOVI S OPERACIJSKIM POJAČALIMA

Diferencijsko pojačalo
R2
 R1 + R 2  R 4 R2
V OUT =   V2 − V1
 R 3 + R 4  R1 R1
R1
V1 2
−LM 107 6
za : R1 = R 3 i R 2 = R 4
3+ VOUT
V2
R3
R4
V OUT =
R2
(V 2 − V1 )
R1

Pretvornik struje u napon

R1

I IN 2
−LM 107 6
VOUT
3 +

R2 V OUT = I IN R 1

Pretvornik napona u struju (strujni izvor)

V+
IO

3
VIN + 01
LM 107 2N 3456
2
− 02
2 N 2219
R2
10K V IN
IO =
R1
R1
V IN ≥ 0V

62
Referentni izvor (konstantnog) napona
1N 4611
zener _ 6.6V

+V
R1
2
−LM 1077 6
VOUT
3 +
4
R2

 R 
Vout = Vz 0 1 + 3  R3
 R2 

Generator pravokutnog napona

R1
160 K

2
−LM101A 6
VOUT
3 +
C1
0,01µF
R3
R2 160 K
910 K

Generator funkcija
47 k
6Hz − 70k Hz
560
9
− trokutasti
+ 15V 1M 10 +
8
13
− 4 pravokutni LM 324
14
12 +
11
− 15V 15k
10 k 470 k 1M

1N 4004
−
8k +
sinusni

63
IZLAZNO POJAČALO SNAGE

+ Ubat
+ Ubat
T1
Uu
Uu Ui
Ui
T2 RT
RT
−Ubat
a) emitersko b) push-pull
slijedilo spoj

Maksimalna snaga PNP-NPN push-pull spoja (s dvije baterije):

U 2TM (U bat − 0,7 )

2
U 2 ef
PM = = =
RT 2 RT 2 RT
Koriste se za upravljanje snage na trošilima veće snage
(upravljanje motorima, audio pojačala, itd.)

+ Ubat
14
2 + 8
−
Uu 7,3
6
Zvučnik

Spajanje integriranog audio pojačala LM380

64
 STABILIZATORI NAPONA

1. Linearni stabilizator napona:

 R  Ui
U iN = U ref 1 + 1  U u min = U i + U u −i min η≅
 R2  Uu

Stabilizator
Uu C T1 E Ui
1 2
Ru
B Ii
R3 R1
+
−
+ Uu RT
−
UREF R2

2. Prekidački (switching) stabilizator napona (ima veći

stupanj iskorištenja i širi raspon ulaznog napona):

+
Uu T1
+
- Uz
-
PW M

t
+
IL L
C R2 RT Ui
D
T -

R1

3. Pretvornici: DC/DC, DC/AC, AC/DC

65
IZVORI NAPAJANJA S INT. STABILIZATORIMA

1. Podesivi stabilizator (linearni regulator napona) LM 317

VOUT= 1.25 · (1+ R2/R1) + IADJ · R2 IOUT = 1.25/ R1

LM317HV LM317HV

VIN ≥ 28V VIN VOUT VOUT V IN VIN VOUT

ADJ
R1 = ADJ R1 =
C1
240Ω 0.1µF 1.22 Ω
C1 = +
C 2 = 1µF
0.1µF
R 2 = 5kΩ RT

Stabilizator napona Stabilizator struje

2. Fiksni 3-terminal regulatori napona LM 78xx i LM 79xx

+ 12V

7812 7805
1N4007 + 5V
+ + +
2200µF 1µF 1µF 0V
1N4007 1N4007
TRAN − 12V
220 VAC SFOR 1N4007
MER
2200µF 7912 7905
+
− 5V
1µF
+
1µF
+

Stabilizirani izvor napajanja 220V AC --> + 5V, +1V2, -5V, -12V

Svaki integrirani stabilizator ima ugrañeno strujno ograničenje i nad-

temperaturnu zaštitu.

66
INTEGRIRANI VREMENSKI SKLOP – NE555 TIMER

ASTABIL – generator pravokutnog signala

+ V cc

Ra
8 4
7 3 O U TPU T t2
2 555

Rb 6 t1
1 5
t1 = 0.693 (Ra + Rb )C
t2 = 0.693 (R b )C
C

MONOSTABIL – generator jednog impulsa

+ Vcc

R
INPUT 8 4 6
2 t = 1.1RC
555 7
C
3
1 5 OUTPUT
t

67
PROCESNO RAČUNALO

Računalo za upravljanje procesima i strojevima opremljeno je

ulazno / izlaznim meñusklopovima koji ga povezuju s okolinom.

- digitalni ulazi i izlazi

- analogni ulazi i izlazi

DIGITALNA RIJEČ

1 0 1 0 0 1 0 1
ANALOGNI NAPON (0-10 V)
ANALOGNI NAPON (0-10 V)

SENZOR ANALOGNO
DIGITALNO REGULATOR
DIGITALNI ANALOGNI M
PRETVORNIK PRETVORNIK BRZINE
FIZIKALNA MOTOR
VELIČINA
PRETVORNIK

DIGITALNI M
ULAZI

ULAZNO / IZLAZNI
MEðUSKLOP

DIGITALNI
IZLAZI
POKAZIVAČ
6 9 D B A C

SPECIJALNI TASTATURA
ISPISNA ČITAJ / PIŠI
uP ULAZNO /
MEMORIJA MEMORIJA
IZLAZNI
( ROM ) ( RAM )
SKLOPOVI

DIGITALNI SIGNALI
TAKT
VEZA SA DRUGIM SISTEMIMA

68
INTEGRIRANI MIKROKONTROLER (MCU)
(PRIMJER PROIZVODA)

AVR 8-Bit RISC.

Atmel’s new ARM7-based flash MCUs

Atmel's AVR® microcontrollers have a RISC core running single
cycle instructions and a well-defined I/O structure that limits the
need for external components. Internal oscillators, timers, UART,
SPI, pull-up resistors, pulse width modulation, ADC, analog
comparator and watch-dog timers are some of the features you will
find in AVR devices.
AVR instructions are tuned to decrease the size of the
program whether the code is written in C or Assembly. With on-chip
in-system programmable Flash and EEPROM, the AVR is a perfect
choice in order to optimize cost and get product to the market
quickly.

69
SIGNALI

Signali su vremenski promjenjive veličine koje nose informaciju

Informatički kapacitet – količina informacije u sekundi

Vremensko i frekventno područje (Fourierova analiza)

Signali i smetnje
- filtriranje, kompenzacija

Postupci sa signalima:
- generiranje signala (senzori)
- prihvat signala (acquisition)
- obrada signala (processing)
uzorkovanje, modulacija, kompresija, rekonstrukcija,
interpretacija (prepoznavanje), manipulacija i drugo
- prijenos signala
multipleksiranje, distribucija signala, prilagoñenje mediju
vrste medija: optički medij, radio valovi, električki vodič,

- spremanje signala
magnetski medij, optički medij, poluvodičke memorije
- umrežavanje senzora (bežične mreže senzora)
- prikaz signala (prezentacija)

Obrada signala – analiza, interpretacija i manipulacija

- obrada analognih signala
- obrada digitalnih signala
- statistička obrada signala
- obrada govornog signala (interpretacija - prepoznavanje)
- obrada slikovnog signala (prepoznavanje uzoraka)
- obrada video signala

70
Signali mogu biti analognog ili digitalnog tipa:

u(t )
u(t )
"1"
MJ. PODRUČJE

t
"0"
t
DIGITALNI
ANALOGNI SIGNAL SIGNAL

Pretvorba signala:
• Analogno / digitalni pretvornici D= konst * U
• Digitalno / analogni pretvornici U= konst * D
• Napon / frekvencija f = konst * U
• Frekvencija / napon U= konst * f

71
Analogno / digitalni pretvornici
KRAJ
TAKT PRETVORBE

START
U ul (t )
A/D DN −1
µP
D0
CS

111 D
110
101
100 idealna
011 karakteristika
010
001
000
U ul
A

Digitalno / analogni pretvornici

Ui
D0
D1
D/A Ui
DN −1
0 0 0 0 0 1 D
0 0 1 1 0 0
0 1 0 1 1 1

72
 SENZORI I PRIHVAT SIGNALA

Senzori su takvi elementi kod kojih neko električko svojstvo

ovisi o jednoj fizikalnoj (neelektričkoj) veličini.

Aktivni senzori: Pasivni senzori:

- fotodioda (svjetlo) - fotootpornik

- piezokristal (sila)
- EM – indukcija (brzina)
- zavojnica s pomičnom
jezgrom
- potenciometar (pomak)
- HALL-generator (mag. polje)
- tenzometar (deformacija)

SENZORSKI SKLOP

S Prihvat i e e = f (S )
prilagoñenje
SENZOR

S – fizikalna veličina
e – električna veličina (analogna ili digitalna)

• PODJELA:

• Digitalni senzorski sklopovi – daju digitalnu informaciju

o ulaznoj veličini (koja je analogna ili digitalna)

• Analogni senzorski sklopovi – daju analognu

informaciju o analognoj ulaznoj veličini

73
 • DIGITALNI SENZOR - sklopka blizine (proximity
switch)
KOMPARATOR D0
N Ui
S +
A -
"1"
Uref D0
"0"
S 0 pomak S
digitalni izlaz (1 bit)

Sklopka blizine služi za indikaciju približavanja predmeta

(približavanje magneta Hall senzoru).

• ANALOGNI SENZOR - sklop za mjerenje rasvjete

A iul =& 0 R0
iD = k s ⋅ E
- U
+ izl
U D =& 0
U izl = U D + U R 0 =& iD ⋅ R0 =
= k s ⋅ R0 ⋅ E

Struja koju generira fotodioda linearno je zavisna od

rasvjete. MOSFET operacijsko pojačalo pojačava tu vrlo
malu struju i održava napon na diodi UD ≈ 0. Vrijeme
odziva je reda veličine µs.

74
 AKTUATORSKI SKLOPOVI
ANALOGNI
D/A AKTUATORSKI M
SKLOP
PARALELNI
IZLAZ
DIGITALNI M
AKTUATORSKI
SKLOP

µR ULAZ
KONTROLA

Aktuatori pojačavaju energetski nivo izlaznih signala i

prilagoñavaju oblik energije potrošačima (kontrolnim ureñajima).

Potrebno je takoñer i galvansko odvajanje trošila.

DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP

+
0 ili 5V
1mA R S T
100
µR PI0 D0 mA
~
D2 TRANZIST.
SKLOPKA M
RELEJ SKLOPNIK
3x380V / 25 A

Koriste se tranzistorske sklopke za pojačanje signala.

Releji takoñer omogućuju upravljanje velike snage iz kruga male
snage (uz galvansko odvajanje).

75
 UPRAVLJANJE ISTOSMJERNE SNAGE

1. ON/ OFF upravljanje trošila

2. Analogna regulacija serijskim tranzistorom
3. Pulsno-širinska modulacija (PWM)

H – most za dvosmjerno upravljanje motora

+UB
A B C Funkcija
A B D

M −
1 0 0 1 naprijed
+
0 1 1 0 natrag
C
1 1 0 0 kocenje
D 0 0 1 1 kocenje
−
A +UB
B

PNP
M

NPN D

76
 UPRAVLJANJE IZMJENIČNE SNAGE TRIJAKOM

1. ON/ OFF upravljanje trošila

2. Fazna regulacija (promjena kuta upravljanja)
3. Regulacija upravljanjem u trenutku prolaza kroz nulu

MOC 3022 F
10 mA 150 Ω
Trošilo

Trijak

Upravljanje pomoću optospojke – opto-trijaka radi galvanskog

odvajanja upravljačkog kruga od mreže 220V

Mogućnosti galvanskog odvajanja

• energetski transformator, impulsni transformator

• elektromagnetski relej
• opto-spojka, optičko vlakno
• SSR - solid-state relay
• izolaciono pojačalo za analogne signale (sa opto-spojkama),
• DC/DC pretvornici (DC-> AC -> Transformator -> DC)

77
 POLUVODIČKI ELEMENTI SNAGE

Bipolarni tranzistor, Darlington spoj, MOSFET, IGBT,

TIRISTOR, GTO TIRISTOR, TRIJAK

C C

B B

Quasi-Darlington E
E NPN
Darlington NPN

D C

G G

S
E
MOSFET snage
IGBT-Insulated Gate
Bipolar Transistor

78
 PROGRAMABILNO - LOGIČKI KONTROLER (PLC)

• U početku zamišljen kao zamjena za relejnu (kontaktnu)

logiku. Danas je to univerzalna komponenta za industrijsku
automatizaciju.

DIGIT. SPOJ NA MREŽU

ULAZI

220V IZLAZI
~
PLC

+ - PROGRAMATOR
ANALOGNI I/0

1. Instrukcijske liste (Instruction Set)

LOAD I123
OR Q233
AND NOT I124
AND NOT I125
STORE Q233

I 123
I 124 I 125

Q 233

Q 233

79
2. LD jezik (LADDER DIAGRAM – stepenasti dijagram)
I 123 I 124 I 125

Q 233

Q 233
Nazivaju se i kontaktni planovi (uobičajeni u montaži
postrojenja)

3. Matematička notacija (za istu funkciju):

Q233=(I123 OR Q233) AND NOT I124 AND NOT I125

• Ugrañeni programski elementi u PLC-u:

Logičke operacije Aritmetičke operacije
AND ADD
OR DIV
NOT MUL
XOR SUB

Ostale operacije:
S/ R – BISTABILI Set/ Reset
SR – POSMAČNI (SHIFT) REGISTRI
C – BROJILA (GORE/ DOLJE)
C...0 – BRZO BROJILO
TR – VREMENSKI SKLOP ZA KAŠNJENJE
A/D PRETVORNIK
D/A PRETVORNIK

• Varijable: I= input, Q= output, M= marker (1, 8 ili 16

bita)

80
 ELEKTRONIČKE TEHNOLOGIJE

Računala se koriste u svim fazama od projektiranja, proizvodnje do

testiranja elektroničkih ureñaja

Projektiranje elektroničkih sklopova

Simulatori na PC računalu,

Projektiranje integriranih krugova

Silicon compilers, PLA (Programmable logic array)

Projektiranje tiskanih pločica (PCB)

Izrada sheme, automatsko odreñivanje rasporeda i spojeva

Automatska montaža sklopova

Automati za montažu sklopova i lemljenje spojeva

Automatsko testiranje
Računalo testira gotove sklopove

81
 TRENDOVI RAZVOJA ELEKTRONIČKIH UREðAJA

• Veći stupanj integracije i minijaturizacije, veće brzine rada,

niže cijene
• Nove metode obrade, spremanja i prijenosa informacija
• Razvoj novih algoritama za obradu informacije (kompresija,
kodiranje itd.)
• Digitalizacija funkcionalnih blokova (prijenosa i obrade signala)
• razvoj senzorike
• Umrežavanje (Internet, GSM)

Primjeri:
• Mikroprocesori nove generacije (veća brzina – manja potrošnja
energije)
• Video kamera na jednom integriranom krugu
• Mikrovalni integrirani primopredajnici (za mobilnu telefoniju i
bežične mreže)
• Endoskopske kamere u obliku kapsule (koje se gutaju)
• Radio-frequency identification (RFID tag)
• MEMS - mikroelektromehanički sustavi (inkjet printeri, DLP
projektori, senzori pritiska, ubrzanja, žiroskopi, itd.)
• Bežične mreže senzora (WSN: wireless sensor networks)
• digitalizacija i kodiranje audio i video signala (High Density
DVD, DivX)

82
ELEKTRONIČKA INSTRUMENTACIJA

1. Generator funkcija
Generator sinusiodalnog, pravokutnog ili trokutastog valnog oblika
(oscilator frekvencije 1 Hz – 10 MHz)

2. Osciloskop
Prikazuje vremensku funkciju signala (frekvencije 1 Hz – 1 GHz)
Načini rada:
1. Y1, Y2 = func(t), na X ulazu je pilasti napon (vremenska baza)
- okidanje (trigger): Y1/ Y2, mreža 50Hz, auto - manual
2. Y2 = func(Y1), prikazuje X-Y ovisnost, na X osi je Y1 napon

Izvedbe:
• Osciloskop s katodnom cijevi - Cathode-ray oscilloscope
(CRO)
• Osciloskop sa digitalnim spremanjem - Digital storage
oscilloscope (DSO)
• Osciloskop na personalnom računalu - PC-based oscilloscope
(PCO)

3. Akvizicijski sustavi s personalnim računalom

Sadrže A/D, D/A karticu i odgovarajući software.

PC osigurava akviziciju, matematičku obradu, upravljanje, prikaz na

ekranu i spremanje rezultata, umrežavanje

83
Tipični izgled prednje ploče osciloskopa

Interna struktura osciloskopa s katodnom cijevi

Primjeri upotrebe instrumentacije mogu se naći na Internetu:

http://www.doctronics.co.uk/scope.htm
http://www.doctronics.co.uk/design.htm

84
<kraj dijela B>
12/17/2008

85