You are on page 1of 16

1.

0 UVOD

Ovaj maturski rad obrađuje tematiku automatskih skladišta, no prvenstveno u


uvodu bitno je razjasniti pojmove skladišta i skladištenja zatim sam proces
komisioniranje robe kako bi se bolje razumio pojam automatskog skladišta i kako sve
to zapravo u suštini funkcionira.

1
Slika 1.0 Regalno skladište

Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s


namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena
udaljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju. Skladište može biti ograđeni
ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za
čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovihproizvoda. U njemu se roba preuzima i
otprema, te čuva od raznih fizičkih, kemijskih i atmosferskih utjecaja. Skladišta su
važan uvjet za nesmetani i racionalni kombinirani transport svih vrsta robe. Postoji
više načina klasificiranja skladišta i podjela na razne vrste. Skladišta u lukama mogu
biti – prometna, priručna, trgovačka, industrijska. U trgovačkim skladištima roba se
dulje zadržava i u njima se roba oplemenjuje, sortira, pakira i priprema za daljnju
namjenu.

1.1 SKLADIŠTENJE

Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje mirovanja, a


uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu
tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za
privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije,
tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje.

Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci ( Ferišak i dr. 1983.):

1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala,


količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu
primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost
proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po
unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu
sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar
proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da
se radi o izlazu materijala radi prodaje.

2
2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz
najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe.

3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem,


zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se
dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha.

4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces


poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja
sredstava vezanih u zalihe.

5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske


sposobnosti poslovnog sustava.

1.2 PODJELA SKLADIŠTA

Skladišta dijelimo prema slijedećim kriterijima prikazanim u tabeli:

Redni
Kriterij Vrsta skladišta
broj
1. Vrsta i značajke materijala     sipki materijal

    komadni materijal


a)
    tekućine

    plinovi

    alati

    ambalaža
b)
    potrošni materijal

    otpad

    sirovine

    poluproizvodi
c)
    proizvodi

    rezervni dijelovi

d)     pokvarljivi materijal

    nepokvarljivi materijal

3
    zapaljivi materijal

e)     eksplozivni materijal

    radioaktivni materijal

    ručna

    djelomično mehanizirana


Stupanj razvoja skladišnog
2. a)     mehanizirana
sustava
    djelomično automatizirana

    automatizirana

    s unaprijed određenim rasporedom

    sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar


a) određenog dijela skladišta

    sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala


Strategija odlaganja
3.
materijala     odlaganje u blokovima
b)
    odlaganje u redovima

    na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal


c)
    na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal

    glavna

a)     za komisioniranje

    međuskladišta
4. Model organiziranja
    centralizirana

b)     decentralizirana

    kombinirana

Glavna zamisao izvedbe     vodoravna ili niska (visina oko 7 m)


5.  
objekta (građevine)     okomita ili visoka (visina preko 12 m)

Uglavnom tip skladišta je uvjetovan različitim tipovima robe i njenim


karakteristikama, u uvodu o skladištima toliko.

4
2.0 PROCES KOMISIONIRANJA U AUTOMATSKIM
SKLADIŠTIMA

Komisioniranje označava proces koji se realizuju u skladištima komadne robe i


uključuje sve aktivnosti koje prate izdvajanje traženog asortimana robe prema vrsti i
količini u cilju ispunjenja korisničkih narudžbina. U okviru skladišnih procesa
komisioniranje ima posebno mjesto. Postoji više razloga koji potkrepljuju
ovu tvrdnju:

Slika 1. Prikaz skladišnih podsistema i karakterističnih tokova

5
LEGENDA
(1) Prijem,
(2) Prerada na ulazu,
(3) Uskladištenje,
(4) Skladištenje,
(5) Iskladištenje,
(6) Komisioniranje, i
(7) Pakovanje i otprema.

Analize provedene u tipičnim skladištima pokazuju da komisioniranje predstavlja vrlo


često najskuplju i vremenski najobimniju aktivnost - troškovi komisioniranja često
prelaze 50% ukupnih operativnih troškova skladišta, a prema nekim procjenama
60% radnog angažovanja u skladištu pripada ovim procesima. Pored toga kvalitet
koje skladište pruža korisnicima u velikoj mjeri određen je kvalitetom realizacije
procesa komisioniranja. -Komisioniranje je sve teže za upravljanje čemu dodatno
doprinose prisutne nove filozofije i strategije u proizvodnoj i marketing sferi, a koje
traže da se : Manje narudžbine isporučuju češće i sa većom tačnošću.

Kao rezultat ovoga pojavljuju se dodatni zahtjevi u oblasti performansi skladišta


vezanih za proizvodnost, smještajni kapacitet i tačnost koje dramatično rastu.

Najčešći odgovor na ove narasle zahtjeve je povećanje angažovanja personala ili


investiranje u automatizaciju, ali ni jedno ni drugo ne predstavlja uvijek baš
najpogodnije rješenje. Na sreću postoje I druge mogućnosti koje povećavaju
produktivnost komisioniranja bez povećavanja personala i bez značajnih investicionih
ulaganja.
Proces komisioniranja može biti upravljan na različite načine. Dugo
dominantan, a i sada je u najvećoj mjeri u praksi prisutan način zasnovan na primjeni
papira, odnosno komisione liste-naloga. U ″papirnom″ sistemu, čovjek ili računar
sastavljaju narudžbinu i kreiraju komisionu listu u papirnoj formi za komisionera.
Komisioner sa nalogom – listom za komisioniranje čitajući liniju po liniju teksta –
spiska pronalazi traženu skladišnu lokaciju, izdvaja traženu količinu robe, evidentira
izvršenu aktivnost ili notira promjene nastale uslijed nedovoljnosti količine ili pak
potpunog nedostatka tražene robe. U dobro organizovanim I upravljanim skladištima
sa iskusnim komisionerima ovaj sistem funkcioniše korektno. Međutim i pored na prvi

6
pogled jednostavnih aktivnosti postoji mnogo mogućnosti za pojavu grešaka.
Prednost ovog sistema je u relativno niskim troškovima njegovog uvođenja i
primjene, ali oblast njegove primjene u sadašnjem trenutku je ograničena na
situacije koje karakterišu niski zahtjevi u pogledu brzine protoka informacija.

3.0 AS/RS I KARAKTERISTIKE AUTOMATIZIRANIH


SKLADIŠTA

AS/RS (Automated Storage and Retrieval System) je kompleksna tehnologija


koja objedinjuje mnoge elemente za skladištenje i rukovanje sa teretom, a uključuje i
elemente kompjuterskog upravljanja. Sastoji se od jednog ili više paralelnih prolaza
sa visokim paletnim regalima postavljenim duž svake njegove strane. Unutar prolaza
po šini se kreće uređaj (regalski slagač) za uskladištenje i iskladištenje koja je
montirana na podu i tavanici skladišta .

7
Slika 2.0 AS/RS

U tipičnim konfiguracijama regalski slagač zahvata i nosi samo jednu paletu,


mada postoje i varijante sa zahvatanjem dvije palete jednovremeno. Paletne jedinice
namjenjene za uskladištenje dopremljene su do utovarne stanice gdje čekaju na
akumulacionom transporteru (valjkasti transporter) dok ih uređaj ne zahvati i
transportuje do skladišne lokacije u regalu. Operacije pri iskladištenju su inverzne
ovim operacijama. Uređaj za uskladištenje i iskladištenje ima tri nezavisne brzine
kretanja: za horizontalno, vertikalno i pozicioniranje pri uskladištenju i iskladištenju.
U većini slučajeva uređaj za uskladištenje/iskladištenje je vezan za jedan prolaz,
mada postoje tehnička rešenja koja omogućuju njegovo prebacivanje iz prolaza u
prolaz. Karakteristike ove tehnologije su visoka proizvodnost u odnosu na
konvencionalne, efikasno korišćenje prostora (ekstremno velika skladišna gustina),
dobro praćenje zaliha, povoljni uslovi bezbjednosti i značajno smanjenje štete i
gubitaka. Pored ovih pogodnosti, glavna mana ove tehnologije je njena prilično
visoka cijena. Prema podacima cena jednog slagača košta oko 70000 US$.Tako da se
primjenjuje u situacijama kad su zalihe, protok i cijena prostora (površine) izuzetno
visoki.

3.1 KARUSELI

Slika 3.0 Karuseli

Karuseli se pojavljuju u dvije varijante kao horizontalno i vertikalno optočni

8
regali u automatiziranim skladištima. Vertikalna varijanta uz sličan nivo proizvodnosti
zahtijeva manju skladišnu površinu i do 70%, ali je istovremeno i njena cijena viša i
do 40% . Osnovne prednosti od primjene karusela su: ušteda u radu, ergonomska
prilagođenost sredstva komisioneru, visoka proizvodnost, uštede u potrebnom
prostoru i sl. Glavne mane su visoka cijena u odnosu na konvencionalne tehnologije,
i veliki obim zahtijeva za popunjavanjem karusela robom kod visokog intenziteta
obrta roba.

3.2 AS/RS ZA MANJE JEDINICE

AS/RS manjih jedinica, predstavlja verziju AS/RS sistema koji rukuje paletnim
jedinicama, s tom razlikom što se sada kao jedinice rukovanja pojavljuju
standardizovane posude (u kojima se nalaze jedinice robe). U tipičnim rješenjima
mjesto za komisioniranje-stanica nalazi se na kraju prolaza. U cilju eliminisanja
čekanja i povećanja proizvodnosti u radu komisionera svaka stanica za komisioniranje
ima dva mjesta za posude.

9
Slika 4.0 AS/RS riješenja za manje jedinice

Tako da dok bi komisioner uzimao pozicije robe sa jednog mjesta iz posude, S/R
mašina bi uskladištila drugu posudu u njenu skladišnu lokaciju i dopremala sljedeću
posudu po traženom redosjledu. Pored ovoga rešenja postoje i druge varijante ove
tehnologije, a neke od tipičnih pokazane su na slici . Ovaj tip tehnologije omogućava
veliku gustinu skladištenja i zavidnu tačnost pri komisioniranju koja je nedostižna
drugim tehnologijama. Visoka cjena sofisticirani zahtjevi za održavanjem osnovne su
mane ove tehnologije. Komisioni sistemi bazirani na ovoj tehnologiji u literaturi se
označavaju kao end-of-aisle komisioni sistemi.

Shema 2.0 Skladišni sistem

10
4.0 AUTOMATSKI SISTEMI

Automatski sistemi predstavljaju tehnologiju za komisioniranje malih jedinica


koja automatski izdvaja tražene jedinice, sa skladišne lokacije i transportuje ih. U
jednoj varijanti ove tehnologije mehanizam automatski gura jedinice sa skladišne
lokacije na trakasti transporter, koji je postavljen duž prolaza, a on ih nosi do mjesta
ispred sistema gdje se one nakupljaju i raspoređuju po narudžbinama. Drugu
varijantu ove grupe tehnologija predstavlja tehnologija obliku slova ″A″ koja se
sastoji od ramova sa robom iznad trakastog transportera. Tražene jedinice robe se
automatski (pogonjene električno ili pneumatski) izbacuju iz ramova na transporter.
Izdvojena jedinica pada u posudu za komisioniranje koja je postavljena na kraju
trake. Svjetlosni indikator pokazuje kada nivo robe u ramovima padne ispod zadate
vrednoti što je znak radniku da popuni nedostajuću količinu u kanalu rama. Popuna
robom ovih sistema je sa zadnje strane.

11
Slika 5.0 Automatski sistemi za rukovanje pojediniačnim manjim jedinicama

Neke od karakteristika primjene ove tehnologije su: smanjenje potrebnog skladišnog


prostora, visoka produktivnost, smanjenje grešaka (pošto mikroprocesori nadgledaju
ovaj sistem mogućnost greške je praktično neznatna), malo oštećenje robe, visoka
bezbjednost robe. Oblast racionalne primjene je kod: jedinica robe malih dimenzija –
određenog formata na primjer: kutija cigareta i sl., lakih jedinica, brzih roba, kod
situacija kada je veliki broj narudžbina potrebno obraditi u kratkom vremenu. Tako
da za sada nalaze širu primjenu u farmaceutskoj, kozmetičkoj i industriji duhana.
Tipična rešenja ovog tipa komisionog sistema su bazirana na kombinaciji sa
protočnim regalima, koji su locirani sa svake strane A okvira, gdje ovi predstavljaju
zonu rezervi.

12
5.0 PREDNOSTI I MANE AUTOMATSKIH SKLADIŠTA

AS/RS (Automated Storage and Retrieval System) je kompleksna tehnologija


koja objedinjuje mnoge elemente za skladištenje i rukovanje sa teretom, a uključuje i
elemente kompjuterskog upravljanja. Sastoji se od jednog ili više paralelnih prolaza
sa visokim paletnim regalima postavljenim duž svake njegove strane. Unutar prolaza
po šini se kreće uređaj (regalski slagač) za uskladištenje i iskladištenje koja je
montirana na podu i tavanici skladišta.

5.1 PREDNOSTI:

 VRLO VISOKA PRODUKTIVNOST I EFIKASNOST


 SMANJENJE POTREBNOG VREMENA ZA MANIPULIRANJE
 HUMANIZACIJA RADA
 OSREDNJI TROŠKOVI ODRŽAVANJA
 BRZINA I KONTINUITET U DOSTAVI
 SMANJENJE SREDSTAVA ZA MANIPULACIJU

5.2 MANE

 VRLO VISOKE INVESTICIJE PRI GRADNJI


 MOGUĆNOST KVARA INFORMACIONOG SISTEMA
 KONSTANTAN PROTOK, NEKAD I NEKONTROLISAN
 NEMOGUĆNOST IMPLEMENTACIJE OLAKŠICA ILI NOVIH IDEJA

13
6.0 ZAKLJUČAK

Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje


mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za
provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno
mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala
prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Automatski
sistemi predstavljaju tehnologiju za komisioniranje malih jedinica koja automatski
izdvaja tražene jedinice, sa skladišne lokacije i transportuje ih. U jednoj varijanti ove
tehnologije mehanizam automatski gura jedinice sa skladišne lokacije na trakasti
transporter, koji je postavljen duž prolaza, a on ih nosi do mesta ispred sistema gdje
se one nakupljaju i raspoređuju po narudžbinama. Drugu varijantu ove grupe
tehnologija predstavlja tehnologija obliku slova ″A″ koja se sastoji od ramova sa
robom iznad trakastog transportera. Tražene jedinice robe se automatski (pogonjene
električno ili pneumatski) izbacuju iz ramova na transporter. Izdvojena jedinica pada
u posudu za komisioniranje koja je postavljena na kraju trake. Svjetlosni indikator
pokazuje kada nivo robe u ramovima padne ispod zadate vrednosti što je znak
radniku da popuni nedostajuću količinu u kanalu rama. Popuna robom ovih sistema
je sa zadnje strane. Proces komisioniranja može biti upravljan na različite načine.
Dugo dominantan, a i sada je u najvećoj mjeri u praksi prisutan način zasnovan na
primjeni papira, odnosno komisione liste-naloga. U ″papirnom″ sistemu, čovjek ili
računar sastavljaju narudžbinu i kreiraju komisionu listu u papirnoj formi za
komisionera. Komisioner sa nalogom – listom za komisioniranje čitajući liniju po liniju
teksta – spiska pronalazi traženu skladišnu lokaciju, izdvaja traženu količinu robe,
evidentira izvršenu aktivnost ili notira promjene nastale usljed nedovoljnosti količine
ili pak potpunog nedostatka tražene robe. U dobro organizovanim I upravljanim
skladištima sa iskusnim komisionerima ovaj sistem funkcioniše korektno. Međutim i
pored na prvi pogled jednostavnih aktivnosti postoji mnogo mogućnosti za pojavu
grešaka. Prednost ovog sistema je u relativno niskim troškovima njegovog uvođenja i

14
primjene, ali oblast njegove primjene u sadašnjem trenutku je ograničena na
situacije koje karakterišu niski zahtjevi u pogledu brzine protoka informacija.

7.0 SADRŽAJ MATURSKOG RADA

1.0 UVOD 1
1.1 SKLADIŠTENJE 2
1.2 PODJELA SKLADIŠTA
2.0 PROCES KOMISIONIRANJA U AUTOMATSKIM SKLADIŠTIMA 3
3.0 AS/RS I KARAKTERISTIKE AUTOMATIZIRANIH SKLADIŠTA 7
3.1 KARUSELI 8
3.2 AS/RS ZA MANJE JEDINICE 9
4.0 AUTOMATSKI SISTEMI 11
5.0 PREDNOSTI I MANE AUTOMATSKIH SKLADIŠTA 13
6.0 ZAKLJUČAK 14
7.0 SADRŽAJ MATURSKOG RADA 15
8.0 LITERATURA 16

15
8.0 KORIŠTENA LITERATUARA

Predavanja iz komisioniranja (Milorad Vidović) 2009 str.17-20

www.automatika.hr

SKLADIŠTENJE PREDVANJA (Milorad Vidović) 2003 str


21.

ROBA U TRANSPORTU PREDAVANJA (Milorad Vidović)


2001 str.12, 29

16

You might also like