Professional Documents
Culture Documents
2 OSNOVNI POJMOVI
ARHITEKTURE
RAČUNARSKOG
SISTEMA
- makroračunare,
- miniračunare,
- mikroračunare.
Pored ove dve vrste računara postoje i tzv hibridni računari. Oni se
dobijaju povezivanjem analognih i digitainih računara. Hibridni
računari objedinjuju dobre strane analognih i digitalnih računara u
upravljanju tehnološkim sistemima.
- procesor,
- operativna memorija.
ALJ UJ
OPERATIVNA MEMORIJA
CENTRALNA JEDINICA
- paralelne,
- serijske,
- paralelno-serijske.
- sa fiksnim zarezom,
- sa pokretnim zarezom,
- decimalne.
- registri,
- komutatori,
- logička mreža za obavljanje operacija.
STATUSNI REGISTAR
REGISTAR AKUMULATOR
KOMBINACIONA KOMBINACIONA
LOGIČKA MREŽA LOGIČKA MREŽA
OPŠTI REGISTAR
REGISTAR OPERANDA
KO
ADRESNI
REGISTAR
ROM - a
DEKODER GENERATOR
ROM
TAKTOVA TAKTOVA
REGISTAR
MIKROOPERACIJA
FORMIRANJE
DEKODER
FUNKCIONALNIH
MIKROOPERACIJA
SIGNLA
KO
FORMIRANJE
FUNKCIONALNIH
SIGNALA
3 INTERFEJS
- procesore,
- module operativne memorije,
- ulazno – izlazne kanale,
- jedinice za upravljanje periferijskim jedinicama (kontrolere),
- periferijske jedinice.
INTERFEJS
OPERATIVNE MEMORIJE
INTERFEJS
PROCESOR .... PROCESOR
PROCESOR -
KANAL
U/I U/I
KANAL KANAL
U/I
INTERFEJS
KONTROLER KONTROLER
INTERFEJS
PERIFERIJSKIH JEDINICA
PJ PJ
- jednostruki interfejs,
- višestruki interfejs.
U/I
PROCESOR
4 MIKROPROCESORI I
MIKRORAČUNARI
UPRAVLJAČKA MAGISTRALA
ADRESNA MAGISTRALA
MAGISTRALA
PODATAKA
GENERATOR UPRAVLJAČKA
IX PC SP R0 .... Rn
TAKTOVA JEDINICA
C
O ARITMETIČKO
S LOGIČKA
H JEDINICA
P
LA
PRIHVATNI
REGISTAR A
ULAZ A
ULAZ B
Cizl
ARITMETIČKO - LOGIČKA JEDINICA F
UPRAVLJAČKI
SISGNALI
IZLAZ C
ULAZNI PODATAK
L1
R0
IZLAZ R 0
Ru
L1
DEKODER R1
...
IZLAZ R 1
...
.. .. ..
Ey
Ln-1
Rn-1
IZLAZ R n-1
R0
R1
...
Rn-1
...
EI RI
MULTIPLEKSER
IZLAZNI PODACI
ADRESA SKOKA
SELEKCIJA ADRESE
RESET
ULAZNA
ADRESA
UAL
ADRESNI
MULTIPLEKSER REGISTAR ROM URON
AR
KOD UMP
OPERACIJE PARALELNI
INKREMENT
UPIS
SELEKCIJA
MULTIPLEKSER
INDIKATORSKOG
BITA
1 C V S Z
INDIKATORSKI BITI
REGISTRI
PROGRAMSKI
OPŠTE MULTIPLEKSER BAFERI
BROJAČ
NAMENE ADRESNA
MAGISTRALA
BAFERI
INTERTNA
MAGISTRALA MAGISTRALA
PODATAKA
INSTRUKCIJSKI
MULTIPLEKSER
REGISTAR
INDIKATORSKI UPRAVLJAČKA
AL JEDINICA BAFERI
REGISTAR JEDINICA
UPRAVLJAČKI
SINGALI
SIGNALI ZA UPRAVLJANJE
OSTALIM JEDINICAMA
MIKROPROCESORA
- procesorska reč
- učestanost časovnika
- interni keš
- matematički koprocesor
- širina magistrale
- baferima,
MIKROPROCESOR
MEMORIJA
ULAZNA
KONTROLER
JEDINICA
ULAZNA
KONTROLER
JEDINICA
... ...
ADRESNE LINIJE
LINIJA ZA PODATKE
LINIJA ZA UPRAVLJAČKE SIGNALE
Slika 4-14 Prikaz slotova (portova) na matičnoj ploči, npr. AGP, PCI, IDE.
5 MEMORIJSKA
JEDINICA
- promenljive memorije
- polupromenljive memorije (poznate i kao PROM – Programmable
Read Only Memory)
- stalne memorije (poznate i kao ROM – Read Only Memory)
- statičke
- dinamičke
- adresne (adresabilne)
- bezadresne
Rn ← (Rn-1)
...
R2 ← (R1)
R1 ← novi sadržaj
PROCESOR
MAR ADRESA
DEKODER
ADRESA
UPRAVLJAČKA
JEDINICA OPERATIVNA
OPERATIVNE MEMORIJA
MEMORIJE
UPRAVLJANJE KOLA ZA
UPISIVANJE /
ČITANJE
PODACI ILI
MBR
INSTRUKCIJE
5.3.6. DISK
Što se tiče same brzine hard diska na nju prevashodno utiču dve
komponente:
Danas standardna brzina rotacije IDE diskova iznosi 5400 o/min, dok
ureñaji sa visokim performansama dostižu i 7200 o/min. Veća brzina
rotacije donosi veću buku, doprinosi većoj temperaturi u hard disku i
prouzrokuje veće naprezanje cele mehanike hard diska. Zbog toga se
koristi vodeno vazdušno hlañenje sa dva ventilatora, a isprobane su i
različite brzine vazduha preko elektronike i mehanike.
a) b)
Sam termin IDE zapravo nije hardverski standard, ali rešenja koja su
u njernu bila data, uključena su u ATA (AT Attachment) interfejs
specifikaciju koja je industrijski prihvaćena. ATA definiše set komandi
i registara za interfejs, kreirajući univerzalan standard za
komunikaciju izmeñu hard diska i ostatka personalnog računara.
- kapacitet
- vreme prilaza
- kontinualnost čitanja
- mogućnost reprodukcije
zvuka
- način ugradnje
- kapacitet medijuma
- vreme prilaza
- način ugradnje
Imajući u vidu dugo vreme prilaza traci, traka nije pogodna za rad
kao što je disk. Zato se traka najčešće koristi za bezbednosno
čuvanje podataka (backup). Da bi se povećala brzina komunikacije sa
trakom izbegava se zaustavljanje i ponovno startovanje trake, već se
blokovi podataka kontinualno čitaju. Ovakva jedinica magnetne trake
se zove strimer (streamer).
6 ULAZNI UREðAJI
Takoñe, u ulazne ureñaje spada i čitač bar kodova, koji nalazi sve
veću primenu u trgovini.
6.1. TASTATURA
tastatura – po rasporedu
tastera, slična je pisaćoj
mašini, ali sadrži i komandne
tastere (sivi tasteri) i
numeričku tastaturu.
Tastature razlikujemo po
broju tastera (84, 101 i više),
rasporedu tastera (QWERTY
ili QWERTZ) i konstrukciji
tastera (osnova može biti
opruga ili gumeni uložak).
Slika 6-3 Tastatura sa nastavkom i miš
6.3. SKENER
Skener - omogućava da se
odreñeni tekst, crtež ili slika
unese u kompjuter radi dalje
obrade. Postoje ručni skeneri -
kod njih se ureñaj pomera
iznad papira, i stoni - kod njih
se papir smešta na posebno
mesto slično fotokopir
aparatima. Slika 6-6 Skener stoni
- ručne
- stone
7 IZLAZNI UREðAJI
7.1. MONITOR
Monitor je ureñaj za
prikazivanje brojčanih
podataka, teksta, grafike i
slika na ekranu katodne cevi.
Svaki ekran ima mogućnost
prikazivanja brojeva i teksta.
Meñutim, za prikazivanje
grafike i slika mora postojati
odreñena elektronika koja to
omogućava.
Broj boja
Rezolucija 16 256 65536 16,7 mil
640*480 150 K 300 K 600 K 900 K
800*600 234 K 469 K 938 K 1,4 M
1024*768 384 K 768 K 1,5 M 2,3 M
1280*1024 640 K 1,3 M 2,6 M 3,8 M
1600*1200 937 K 1,9 M 3,8 M 5,6 M
- matrični štampač
- štampač sa mlaznicom
(ink-jet štampač)
- laserski štampač
Odavde logično sledi da što više iglica ima štampač, tačka koju
napravi svaka će biti manja, a pošto iglica ima više u glavi štampača,
i odštampani znak će biti ravnomerniji. Postoje tri vrste glava za
matrične štampače, koje se razlikuju po broju iglica u njima - one sa
9, 18 ili 24 iglice. Prva i treća vrsta su najčešće, dok je druga vrsta
uglavnom ograničena na neke profesionalne modele i zapravo služi
povećanju brzine štampe pre nego poboljšanju izgleda znakova.
8 ULAZNO–IZLAZNI
UREðAJI
8.1. MODEM
Modem (MODulator / DEModulator) je ureñaj koji omogućava
komunikaciju dva računara preko telefonske linije. On omoguićava
prenos podataka i komunikaciju sa javnim kompjuterskim mrežama i
BBS-ovima. Zadatak modema je da prekidačke signale iz računara
pretvara u odgovarajuce signale pogodne za prenos poštanskim
komunikacionim linijama (modulacija) i obrnuto (demodulacija). S
obzirom da većina PC modema zadovoljava neophodan uslov (Hayes
kompatibilnost) i podržava neophodne protokole, izbor modema se
svodi na odfuku o brzini i tipu - eksterni ili interni.
Što se brzine modema tiče, ona je danas na 33,6 Kb/s ili 56 Kb/s.
Cene ovih brzih modema su u poslednje vreme dosta pale, pa se i
Digitalizovani zvuk nije jedina vrsta audio signala koje zvučna kartica
generiše. MIDI (Musical Instrument Digital Interface) zvuk koriste
mnoge igre i multimedijalni CD ROM naslovi. MIDI datoteke, umesto
kompletnih memorisanih pasaža, sade naredbe za emitovanje
memorisanih zvukova instrumenata - najčešće se upotrebljavaju za
reprodukciju zvukova proizvedenih na eksternim ureñajima kao što je
sintisajzer sa klavijaturom. MIDI datoteke zauzimaju minimalnu
količinu prostora na hard disku, ali kvalitet zvuka nije uvek sjajan.
MREŽNA KARTICA
Se koristi pri povezivanju više
računara u jednu mrežu radi
lakše razmene podataka,
10 POJAM I ELEMENTI
SOFTVERA
11 APLIKACIJA
MS WORD 2003
PREMEŠTANJE MENIJA
STANDARD TOOLBAR
Tasteri sa sl.6. imaju sledeće nazive: New, Open i Save. Ovi tasteri
zapravo aktiviraju komande meni opcija File/New, File/Open i
File/Save.
Sledeća tri tastera imaju nazive: Print, Preview i Spelling. Ova tri
tastera se aktiviraju pred ili za vreme procesa štampanja dokumenta.
Sledeću grupu tastera čine dva tastera Undo i Redo. Prvi omogućava
povratak na stanje pre izvršavanja poslednje akcije, a drugi povratak
na stanje za jednu akciju posle Undo akcije. Undo i Redo tasteri
poseduju i strelicu koja se nalazi na njihovoj desnoj strani.
Izabiranjem date strelice može se dobiti spisak poslednjih 100 akcija.
Na ovaj način se može povratiti stanje dokumenta u neko prethodno
stanje.
Sledeću grupu tastera čine opet dva tastera, Insert Hyperlink i Web
Toolbars. Prvi taster predstavlja vezu prema web stranici, dok drugi
postavlja web traku sa alatima.
LINIJA ZA FORMATIRANJE
Ako s levog kraja posmatramo navedenu liniju, prvo imamo tri okvira
za izlistavanje. Oblik ta tri okvira je dat na sledećoj slici.
Navedena 4 tastera su: Align Left, Center, Align Right i Justify. Oni
postavljaju poravnavanje teksta na levo, u sredinu (centar), na desno
i na levo i desno u odnosu na horizontalni raspored teksta. Sve
navedene opcije primenjuju se na izabrani tekst, odnosno na izabrani
paragraf. Pošto se navedene funkcije formatiranja odnose na izabrani
paragraf, onda ih možemo ostvariti izborom opcije
Format/Paragraph. Zatim se u prikazanom dijalog okviru Paragraph,
u okviru za izlistavanje Alignment može izabrati željeni vid
poravnavanja teksta (dati okvir se nalazi u donjem desnom uglu
prikazanog dijalog okvira, u fascikli Indents and Spacing).
Sledeću grupu tastera čine 4 tastera. Oni postavljaju različite nivoe
uvlačenja teksta (Indent). Njihov izgled je prikazan na sledećoj slici.
upisivanje teksta. Drugi taster ima naziv Web design. Sledeći taster
ima naziv Page Layout View. Prikaz u tom modu se može ostvariti
izborom opcije View/Page Layout. On daje prikaz dokumenta u
realnom obliku. Ovaj način prikazivanja dokumenta je pogodan za
oblikovanje dokumenta, po završetku procesa unošenja "sirovog"
teksta. Isto tako, on je pogodan za unošenje slika i drugih grafičkih
oblika. Zadnji taster ima naziv. On se koristi u slučajevima kada su
formirani tzv. Master dokumenti. Master dokument predstavlja
dokument koji povezuje više drugih dokumenata u celinu. Ovakav
pristup se koristi prilikom pisanja većih dokumenata i knjiga. U tom
slučaju svako poglavlje predstavlja posebni dokument. Po formiranju
svih dokumenata formira se Master dokument koji čine svi posebni
dokumenti. Na ovaj način se vrši unifikacija oblikovanja konačnog
dokumenta, odnosno knjige. Prebacivanje u Master način prikaza
dokumenta omogućava prikaz različitih nivoa prilikom oblikovanja
dokumenta. Znači, u ovom načinu prikazu je najvažnije dati
informacije koji redosledom i gde su sve zastupljeni naslovi,
podnaslovi i sl. U slučaju da je potrebno obrañivati takve informacije,
neophodno je prebaciti se u ovaj način rada. On se koristi posle
procesa unošenja tekstualnog i slikovnog sadržaja dokumenta, i to za
formiranje konačnog oblika dokumenta.
11.5.2. TASKBAR
POHRANJIVANJE DOKUMENTA
U datom dijalog okviru Save As može se uočiti par celina. Prva celina
je naslovna linija dijalog okvira Save As. Pod njom se nalazi s
okvirom za izlistavanje i više tastera. Ispod toga se nalazi radna
oblast dijalog okvira gde su prikazane trenutno vidljive fascikle (tj.
Direktorijumi) i datoteke. Ispod toga se nalaze dva okvira za
izlistavanje. I na kraju se na desnoj strani dijalog okvira nalaze četiri
tastera. Meñutim, najvažniji deo predstavlja linija s tasterima. Ona je
i prikazana na sledećoj slici.
ZATVARANJE DOKUMENTA
OTVARANJE DOKUMENTA
Prvo se mišem izabere odreñena reč ili deo teksta. Dati deo teksta je
sada označen crnom bojom (pocrnjen). Sada se ponovo postavi
kurzor miša (strelica) na poziciju izabranog teksta. Levi taster miša
se pritisne i konstantno se drži pritisnut. Uz strelicu (na ekranu)
dobijamo i jedan kavadrat. On označava da možemo pomerati dati
sadržaj na drugu lokaciju. Na statusnoj liniji se ispisuje pitanje: Move
to Where? Dalje se pomoću miša vuče izabrani tekst. Kada se
postavimo na željenu poziciju u dokumentu, otpusti se levi taster
miša.
OBLIKOVANJE DOKUMENTA
FORMIRANJE MARGINA
PAPER SOURCE
LAYOUT
Više o pasusima
IZBOR FONTOVA
RAD S TABULATORIMA
Ako ste ranije kucali na običnoj pisaćoj mašini sigurno ste se susretali
sa tabulatorima, tj. tasterom-papučicom koja služi za uvlačenje
teksta u odnosu na tekuću poziciju. U Word-u ovu, ali i mnoge druge
funkcije vrši taster "Tab", koji se nalazi u levom gornjem uglu
tastature. Njegova prvenstvena uloga je uvlačenje prvog reda pasusa
ili pomeranje celog pasusa.
1. Format/Tabs
2. U listi Tab Stop Position upišite gde želite tabulator (npr. 10
cm). Koji broj možete upisati zavisi od veličine papira koju
koristite i od veličine margina.
3. U delu Alignment odaberite vrstu tabulatora
4. U delu Leader odaberite znakove ispred tabulatora
5. Odaberite taster Set.
6. Odaberite taster OK
1. Format/Tabs
2. Kliknite mišem na tabulator koji želite ukloniti
3. Odaberite taster Clear
4. Odaberite OK.
RAD SA STILOVIMA
Odaberite Close
POZADINA TEKSTA
Pozadina teksta može biti u nekoj od boja ili ispunjena nekom već
gotovom pozadinom (Texture). Pozadinu možete menjati ako idete na
Format/Background
More Colors – otvara se dijaloški okvir u kojem možete odabrati
neku od boja za pozadinu.
Fill Effects – otvara se dijaloški okvir za biranje već gotove pozadine
(Textures) ili nameštanje postojeće pozadine.
Budite pažljivi s pozadinama jer će pisač za ispis dokumenta s
pozadinom potrošiti puno tinte ili tonera.
NOVA SEKCIJA
Ako želimo da su nam dve ili više kolona budu istih širina, moramo ih
najpre označiti (pocrniti), a zatim kliknemo na Table/Distribute
Columns Evenly. A ako želimo da su nam dva ili više redova istih
širina, moramo ih najpre označiti, a zatim kliknemo na
Table/Distribute Rows Evenly.
Sortiranje tabela
Na slici imate primer koji plastičnije pokazuje šta dobijamo kao izlaz
kada primenimo sortirajuću funkciju. Primetite da sadržaj svakog
reda-linije ostaje nepromenjen kada se izvrši prearanžiranje u tabeli,
tj. podaci o npr. Antiću ostaju isti, ma gde da se premeste
sortiranjem. Još jedna od naprednih opcija Word-a je da softver
automatski prepozna da je prva linija-naslovna linija, i nju ne
uvrštava u sortiranje. Sortiranje na ovaj način se vrši kada imate
jednostavnije podatke, složenije sortiranje dobijate pozivom opcije
"Table -> Sort...". Izborom ove opcije otvara vam se novi dijalog
prozor:
dugme sve dok ne dobijete željenu poziciju teksta. Ovo isto možete
dobiti, ako selektujete ćelije i pritisnete desni taster miša, i iz
priručnog menija izaberete opciju "Text Direction". Otvoriće vam se
dijalog prozor u kome jednostavnim klikom na željeni smer teksta
vršite podešavanje smera sadržaja ćelija (ne mora samo tekst da
bude u pitanju).
ALATKA AUTOCORRECT
Mail Merge
KORIŠĆENJE AUTOTEXTA
Unos u Autotext
1. Upišite reč
2. Odaberite Insert, Autotext i New (ALT+F3)
3. Upišite skraćenicu
4. Odaberite OK ili pritisnite tipku Enter
Korišćenje:
1. Upišite kraticu
2. Pritisnite tipku F3 (sada se na mestu kratice mora ipisati
tekst)
1. Insert, Symbol
Tasteri:
AutoCorrect - omogućavanje unosa simbola preko utocorrecta
Shortcut Key - dodeljivanje prečice za unos simbola
Insert - unos simbola u tekst
Cancel - zatvaranje dijaloškog okvira bez unosa simbola
Umetanje simbola:
1. Insert, Symbol
2. Na kartici Symbol odaberite simbol koji želite umetnuti
3. Odaberite taster Insert
KOMENTARI
Dodavanje komentara:
1. Insert, Comment
2. Upišite komentar
3. Odaberite Close
Brisanje komentara
1. Desnom tipkom miša kliknite na oznaku komentara - žutu boju
2. Iz letećeg menia odaberite Delete Comment
Promena komentara
1. Desnom tipkom miša kliknite na oznaku komentara - žutu boju
2. Iz letećeg menia odaberite Edit Comment
3. Promijenite komentar
4. Izaberite Close.
FUSNOTE
Insert
Footnote - fusnota na kraju stranice
Endnote - fusnota na kraju dokumenta
Numbering
AutoNumber - automatsko brojanje - word sam broji fusnote
Custom mark - fusnotu možete označiti nekim znakom
Symbol taster - otvara se dijaloški okvir iz kojeg možete odabrati
neki simbol za označavanje fusnota
KREIRANJE SADRŽAJA
Ako vaš dokument ima više stranica korisno bi bilo dodati sadržaj.
Word može automatski dodati sadržaj ako ste za naslove koristili
njegove stilove (Heading 1 do Heading 9). U suprotnom morate
sdržaj raditi "ručno".
AŽURIRANJE SADRŽAJA
INDEKS ODREDNICA
11.11. SLIKE
Promena slike:
1. Odaberite sliku (jednom kliknite mišem na nju) - slika mora
Isto tako promene na slici mogu se raditi ako se uključi Picture traka
s alatima.
PREKLAPANJE OBJEKATA
Postoji slučaj kada se više objekata nalazi na istom sloju, npr. naše
"srce" može se iscrtati više puta u recimo pozadinskom sloju i oni se
mogu meñusobno preklapati. Kako u ovom slučaju odrediti
meñusobna preklapanja? Selektujete jedan objekat iz grupe kojem
želite da podesite sloj:
11.12. GRAFIKONI
Izrada grafikona
1. Insert, Picture, Chart
2. U tablicu koja se pojavila upišite svoje podatke
3. Zatvorite tablicu i po potrebi pomerite grafikon
Promena Grafikona:
1. Desnim klikom kliknite na dio grafikona koji želite mijenjati
2. U dijaloškom okviru načinite promene
3. Odaberite OK
OKVIR S TEKSTOM
Promena izraza
1. Dvaput kliknite mišem unutar izraza
2. Promenite izraz. Kliknite jednom izvan izraza
1. Označite tekst
2. Na traci s alatima odaberite alat (B) ili pritisnite tipke CTRL+B
NAKOŠENI TEKST
1. Označite tekst
PODVUČEN TEKST
1. Označite tekst
2. Na traci s alatima odaberite alat (U) ili pritisnite tipke
CTRL+U
MARKIRANJE TEKSTA
Markiranje:
1. Odaberite alat za markiranje (kliknite na njega)
2. Označite tekst koji želite markirati.
3. Kliknite na alat za markiranje (završetak)
Poništavanje markiranja:
1. Odaberite strelicu pored alata za markiranje
2. Jednim kliknite na riječ none
3. Označite tekst koji je markiran
4. Kliknite na alat za markiranje
UVLAČENJE PASUSA
1. Označite pasus
Postupak:
1. Označite pasus koji želite uvući
2. Odaberite alat za uvlačenje na ravnalu i pomerite ga na
željeno mesto.
Numerisanje pasusa
11.14. ŠTAMPANJE
Podešavanje
Razumevanje Toolbar-ova
Izrada brošura
Roñendanska čestitka
Kalendar
WORD TRIKOVI
Označavanje rečenice:
Pritisnite tipku CTRL i kliknite na rečenicu
Premještanje alata:
Pritisnite ALT i povucite alat na željeno mesto na traci s alatima
(Toolbaru)
PREČICE MIŠEM
"Page Setup"
• Dvostruki klik na levu stranu status linije - poziv dijalog
prozora "Go To"
• Dvostruki klik na "REC" indikator - poziv dijalog prozora
"Record Macro"
• Dvostruki klik na "MRK" indikator - poziv dijalog prozora
"Revisions"
• Dvostruki klik na "EXT" indikator - prebacivanje u mod
proširene selekcije, simulacija pritisnutog tastera "Shift"
• Dvostruki klik na "OVR" indikator - prebacivanje u mod
prepisivanja, simulacija pritisnutog tastera "Insert"
1. Počinjete sa izborom ključne reči "And" (i) ili "Or" (ili) za novi
12 APLIKACIJA
MS EXCEL 2003
• Lotus 1-2-3,
• Microsoft Excel,
• Quattro
• Symphony
• Framework
• Supercalc
• Multyplan
• Lucid 3-D
• Microsoft Works Slika 12-2 Logo Excel 2003
• naziv programa
• glavni meni > sadrži devet osnovnih komandi, koje su
karakteristicne za grafičko okruženje File Edit View Insert
Format Tools Data Window Help.
• pomoćne sličice - ikone
• adresa isadrzaj celije
• naziv knjige tabela
2) radna površina
Promtnu liniju (promt line), deo u kojem se nalaze poruke koje vam
program šalje.
Liniju za unos (entry ili edit line) u kojoj se pokazuje sadržaj koji
unosite ili prikazujete kada koristite Edit komandu. Kada pritisnete
dirku Enter, sadržaj prikazan na toj liniji bice unet u celiju u kojoj je
pokazivač.
1. natpisi
2. brojevi (veličine)
3. formule i funkcije
4. datumi.
Prilikom unošenja natpisa koji imaju više znakova nego što može da
stane u ćeliju, iako su na ekranu skraćeni, u računaru oni su
zapamćeni u ćeliji, jer svaka ćelija tabele može da primi do 255
znakova.
Ako broj ima više znakova nego što je dozvoljeno za datu kolonu,
onda će on biti prikazan u tabeli u takozvanom naučnom formatu i
sačuvan u memoriji računara. Kada širinu odgovarajuće kolone
povećate tako da može da primitaj broj, on će se pojaviti u tabeli
onako kako ste ga upisali.
• matematičke
• tekstualne
• logičke.
• matematičke • tabelarne
• statističke • za baze podataka
• finansijske • za povezivanje
• logičke • informacione
• za znakovne nizove • inžinjerske.
• za datum i vreme
12.8. GRAFIKONI
A B C D E F G H I
1
2
3
4
5
6
7
Hajde da probamo!
=RAND() 0.6642
• Možete da kopirate ovu ćeliju kao što biste i svaku drugu, ali će
svaka od njih pokazati različitu vrednost.
A B C D E F
1 SIMULACIJA PLATFORME U SKLADIŠTU
2 KAPACITET: 2
3 DAN RAND# # DOL. # CEKA ISTOVAR # KASNI
4 0 0
5
6
Slika 12-12 Kumulativna raspodela
A B C D E F
1 SIMULACIJA PLATFORME U SKLADIŠTU
2 KAPACITET: 2
3 DAN RAND# #DOL. # CEKA ISTOVAR # KASNI
4 0 0
5 1 0.2683
6
Slika 12-13 Unos formula
A B C D E F
1 SIMULACIJA PLATFORME U SKLADIŠTU
2 KAPACITET: 2
3 DAN RAND# # DOL. # CEKA ISTOVAR # CEKA
4 0 0
5 1 0.2683 1
6
Slika 12-14 Slučaj dolazaka
A B C D E F
1 SIMULACIJA PLATFORME U SKLADIŠTU
2 KAPACITET: 2
3 DAN RAND# # DOL. # CEKA ISTOVAR # KASNI
4 0 0
5 1 0.2683 1 1 1 0
6 2 0.8853 3 3 2 1
Slika 12-15 Niz ćelija
Sumiranje rezultata
H I J K L M N
11 Sr.kaš. =AVERAGE(F5:F504)
12 God.trošk. =100*365*J11
13
Slika 12-16 Množenje
H I J K
17 0
18 1
19 2
20 3
21 4
22 5
23 6
24 7
25 8
26 9
27 10
Slika 12-17 Pravljenje polica
Promena kapaciteta
Pivot tabela
Excel, potom, traži izbor tipa izveštaja koji želi da se dobije: Pivot
tabela ili Pivot dijagram sa pivot tabelom.
1. Alatka za formatiranje
izveštaja (prikaza tabele)
Kreirana je Pivot tabele sa svim
potrebnim obeležjima i
kriterijumima. Ova alatka
omogućava poboljšanje izgleda
tabele. Moguće je menjati izgled
tabele odabiranjem jednog od
predefinasanih (unapred
definisanih) formata. Možemo
se predomisliti u bilo kom
trenutku analize podataka i
izabrati drugi format koji više
odgovara našim potrebama. Slika 12-33 Pivot AutoFormat
6. Alatka kojom se
definišu različiti parametri
za odreñeno obeležje u
Pivot tabeli
Pošto dva ista obeležja daju iste rezultale, lako se može ovo drugo
obeležje pretvoriti u sasvim novo obeležje u Pivot tabeli. U primeru
na slici duplirano je obeležje Zarada, jedno od ova dva obeležja će se
promenti u novo obeležje koje će imati odreñene nove parametre.
Zatim se sa dugmetom
Options može izabrati za
prikaz podataka neka od
opcija koje nude načine
prikaza izračunatih podataka,
u odnosu na inicijalne
vrednosti obeležja koje je
preimenovano (u primeru bira
se % of total, da bi se dobili
procentualni podaci, u odnosu
na celinu zarada).
Slika 12-37 PivoTable - Category
Zatim se klikom
na dugme OK
prelazi na
definisanje
numeričkih
vrednosti
scenarija koje će
se koristiti u
njegovoj
primeni.
Slika 12-41 Numeričke vrednosti
Definisani scenario se
primenjuje klikom na
dugme Show, pri čemu
se vrednosti u scenariju
prikazuju oblasti ćelija
koje smo označili pri
definisanju samog
scenarija.
13 APLIKACIJA
POWER POINT 2003
Još jedna važna novina jeste "Collect & Paste" mehanizam odnosno
višestruki Clipboard. U njega se sada može odvojeno smestiti do
dvanaest objekata (slika,tekstova ...) koji se mogu u dokument
ubacivati pojedinačno ili svi zajedno.
Format
Slide Show
Window
Help
Open
Office Assistant
Edit points kriva linija je odreñena sa više tačaka kroz koje prolazi.
Ovom opcijom se upravlja ovim vodećim tačkama.
Insert WordArt
Shadow
je senka koju može da ima bilo koji objekat; dovoljno ga je prvo
selektovati i kliknuti na ovaj taster.Na raspolaganju je veliki skup
senki raznih oblika i usmerenja.Opcija Shadow settings omogućava
uključivanje i isključivanje senke, pomeranje senke gore,dole, levo i
desne kao i promenu boje senke.Senka može biti i poluprovidna.
3D
omogućava pravljenje efekata trodimenzijonalnostia objektu
dodavanjem senke koja se produžava iza njega. Opcija 3D Settings
omogućava veliku slobodu rotacije u tri dimenzije, izbora usmerenja
3D efekata, položaja izvora svetla, vrstu površine objekata i boju
bočnih strana.
Custom Animation
Effects
Objekti koji su
animirani
pomeraju se jedan
za drugim, što
znači da nije
moguće
pararelelno
pomeranje. Slika 13-20 Order i Timing
Chart Efects
Multimedia Settings
Za multimedijalne
objekte na
raspolaganju je
poseban dijalog
za podešavanje u
meniju Custom
Animation, pod
nazivom
Multimedia
Settings. Slika 13-21 Multimedia Settings
Ova opcija je neaktivna (zasenčena) ako objekat nije video ili zvuk.
Ako jeste možemo podešavati opcije.
Iza tastera More Options krije se opcija Loop until stoped. Naime,
kao zvučna podloga prezentacije, često se koristi neki kraći muzički
zapis koji se ponavlja, a ovo je mesto gde se to podešava.
Slide Transition
13.2. MULTIMEDIJA
13.2.1. SLIKE
Bitmapirane slike
JPG format nudi milione boja i zauzima manje mesta, ali se, pri
promeni veličine slike, tanke ivice i sitna slova vide razmrljano, jer se
zbog kompresije gubi deo informacija.
13.2.2. ZVUK
13.2.3. ANIMACIJA
13.2.4. VIDEO
Clip Art
U prvom meniju su
prezentacije grupisane
u tipove, a u kategoriji
All su sve na jednom
mestu. Potrebno je
izabrati neku koja po
tematici odgovara
prezentaciji koju želimo
da napravimo.
Konačno ispisujemo
naslov prezentacije,
svoje ime ili firmu, kao
i tekst koji je zajednički
za sve slajdove.
Klikom na taster Finish
završavamo kreiranje
prezentacije.
Izborom opcije
Design Template
otvaramo prozor u
kome biramo izgled
prezentacije koji nam
najviše odgovara.
Procedura za to je sledeća:
13.4. INTERNET
13.4.1. Hiperlinkovi
U podmeniju Web
Options postavljaju nam
se pitanja vazana za
osnovnu boju i format u
kome će biti snimljene
slike, animaciju slajdova,
organizaciju fajlova itd.
Na kraju moglo bi se
pomisliti da da je Power
Point idealan editor
HTML strana. Istina je
ipak nešto drugačija.
Script.
Slika 13-33 Opcija Web Optioons
Iako može biti veoma koristan, Power Point ipak nije konačno
rešenje za one koji hoće ozbiljnije bave Web prezentacijama. Za
tako nešto bolje je koristiti, za to specijalizovane programe, kao što
su Front Page ili Java
14 Hipermedijalna
telekomunikaciona
infrastruktura
Interneta
Poslednjih deset godina intenzivno se razvijaju i usavršavaju
nastavna sredstva, nastavne metode i oblici rada u funkciji podizanja
efikasnosti i efektivnosti nastavnog procesa. Proses osavremenjivanja
postojeće tehnologije znatno brže se odvija u proizvodnim oblastima,
te se s pravom očekuje da škole i fakulteti prate inovativne procese i
da obrazuju mlade stručnjake u skladu sa potrebama društva i
privrede. Tek u poskednjih desetak godina, sa masovnijim
korišćenjem računara u školama, stvoreni su uslovi za kvalitetnije
inoviranje obrazovne tehnologije. Hipermedijalne instrukcije za
interaktivni rad se kreiraju za personalne računare u vidu
elektronskih hipermedijalnih interaktivnih udžbenika sa integracijom
teksta, slike, zvuka, animacije i video klipovima. U potpunom
hipermedijalnom mrežnom okruženju prilikom interaktivnog rada u
individualizovanoj nastavi učenicima su dostupne kreirane instrukcije
tako da učenici mogu samostalno da napreduju u ovladavanju
nastavnih sadržaja, da se vrate na sadržaje koji im nisu dovoljno
jasni, da dobiju dodatne i povratne informacije u skladu sa svojim
mogućnostima i interesovanjima. Interaktivnost i kvalitet
prezentovanih materijala, uz korišćenje multimedije i hiperteksta,
daje znatno bogatije sadržaje u poreñenju sa nastavom koja se odvija
u tradicionalnim učionicama. Razvoj telekomunikacione tehnologije i
masovnije korišćenje Interneta omogućili su interaktivno učenje na
daljinu baziranom na sistemskom pristupu uz korušćenje
hipermedijalnih elektronskih izvora informacija.
Internet kao praktična realizacija povezivanja stotina miliona
računara u jedinstvenu globalnu računarsku mrežu i njegov razvoj je
uticao da obrazovanje na daljinu doživi kvalitativni skok i veće
prihvatanje. Tehnologija obrazovanja na daljinu, u odnosu na
tradicionalne načine učenja, su efikasne, napredne i zanimljive, a
istovremeno i složenije u tehničkom, programskom i organizacionom
smislu. Ovaj vid obrazovanja se može realizovati putem
infrastrukture Interneta i servisa Interneta koji mogu biti u službi
obrazovanja na daljinu. Internet ima velike potencijale i zato ga
246
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
247
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
- neposredna komunikacija
- prenos datoteka
- pretraživanje baza podataka
- korišćenje udaljenih resursa
- komercijalni servisi
- komunikacioni medijum-
linije
- komunikacioni ureñaj-
hardver
- komunikacioni softver
Slika 14-2 Skica komunikacija
248
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
249
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
250
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
251
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
U zavisnosti od topologije i
arhitekture računarske mreže, ova
kartica može imati BNC ethernet
priključak (stara tehnologija), UTP
priključak (novija tehnologija) ili
oba priključka.
Slika 14-10 BNC i UTP priključak
252
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
253
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
254
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
320
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
321
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
- veznike (drajvere)
- aplikacione programe
322
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
323
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
2. Topologija mreže
- topologiju magistrale,
- zvezdastu topologiju,
- prstenastu topologiju,
- hibridnu topologiju.
324
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Hibridna topologija je
nespecifična i njen oblik može u
velikoj meri da varira od jedne
do druge konfiguracije. Kod ove
topologije, osim veza
karakterističnih za druge
topologije, postoje i dodatne
veze meñu nekim čvorovima.
325
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
326
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- klijent/server (client/server)
- ravnopravne mreže (peer-to-peer networks)
Mreže tipa klijent/server. Kod ovih mreža postoje dve vrste čvorova:
klijenti (client) i serveri (server). Klijent je računar koji koristi resurse
mreže. Server je računar koji ima resurse koje stavlja na
raspolaganje i pruža usluge klijentima. Tako se, na primer, računar
na koji je priključen jedan ili više štampača koje korisnici priključeni
na mrežu mogu da koriste za štampanje naziva print server, računar
na čijim su diskovima uskladištene datoteke s podacima koji se
stavljaju na raspolaganje korisnicima fajl server, računar s
modemima preko kojih se pristupa mreži modem server.
327
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
328
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Najvažniji su sledeći:
329
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
- identifikator paketa
- adresa odredišta (primaoca)
- adresa izvora (pošiljaoca)
- definisanje tipa podataka
- polje podataka
- provera ispravnosti podataka
330
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
331
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
332
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
333
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
334
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
335
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
336
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
337
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
338
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- identifikator paketa
- adresa odredišta (primaoca)
- adresa izvora (pošiljaoca)
- definisanje tipa podataka
- polje podataka
- provera ispravnosti podataka
339
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
- mrežna topologija
- brzina mrežnih puteva
- brzina na ulaznim linijama
- brzina veze ka ostatku Interneta
- tačke priključenja
- tehnička pomoć
- organizacija
- puna usluga
- cene
340
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- terminalski
- mrežni
341
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
342
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
343
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
344
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
345
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
346
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- Novell NetWare-om
- Microsoft NT-om
- IBM LAN Server-om
- neka od verzija Unix-a
347
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
348
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
349
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
350
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Izaberite da li zelite da
konekcija bude dostupna svima
koji rade na racunaru ili ne.
351
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
352
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
[brzina]. Nakon toga se pojavljuje vreme koje pokazuje koliko ste već
na vezi.
Prozor se za vreme sesije može minimizovati, a na kraju sesije
potrebno je prekinuti modemsku vezu klikom na taster Disconnect.
353
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
354
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
355
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
356
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
357
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
358
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
359
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
360
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
U okviru poruke
Congratulations pritisnite na
opciju Finish. Vratićete se u
okvir Internet Accounts. U
prozoru će se pojaviti vas
proavajder. Selektujte svog
provajdera i pritisnite dugme
Properties, da bi proverili i
eventualno ispravili parametre
koje ste uneli u toku
podešavanja.
361
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
U prozoru pored reči To: piše se adresa primaoca, pored CC: pišu se
adrese drugih korisnika kojima se upućuje kopija pisma, a pored
Subject: upućuje se predmet poruke. U radnom delu ispod toga piše
se tekst poruke.
362
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
To: ovo je adresa osobe kojoj šaljemo poštu. U njega unosimo punu
adresu primaoca e-mail poruke.
Attachments: koristi se za
slanje datoteka zajedno sa
porukom.
A big white area: u veliku Slika 14-52 Opcije To, Cc, Bcc
praznu površinu unosi se tekst
poruke koja se šalje.
363
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Ispod linije sa
alatkama radni deo
prozora podeljen je u
dva dela. U gornjem
delu je spisak prispelih
poruka (ime pošiljaoca,
predmet, vreme
prispeća itd.), a u
donjem tekst poruke
označene u spisku.
364
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- POP3 i
- IMAP4 protokolima.
365
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Na Internetu se za to koristi
program telnet, kome
jedino treba saopštiti
mrežnu adresu računara
kome se pristupa. Telnet se
može pokrenuti iz Windows-
a: start, ms-dos prompt, iza
odzivnog znaka c: otkucati
Telnet. Aktivitaće se servis
Interneta u tekstualnom
režimu
Slika 14-54 Sajt servisa Telnet
Recimo: telnet
hosting.hemo.net. Pri
uspostavljanju veze
računari "pregovaraju" oko
osobina terminala, tako da
udaljeni računar sazna
kakav terminal ili emulaciju
terminala koristimo. Sledeći
korak je prijavljivanje na
sistem pomoću korisničkog
imena i lozinke. Slika 14-55 Unos naziva servera
Znači moramo imati nalog na udaljenom računaru kao što smo radili
na lokalnom, osim sto se sve komande koje se koriste izvršavaju se
na udaljenom serveru (računaru).
Dobra osobina telnet-a je ta što se na udaljeni terminal može logovati
do 12 korisnika i što je u odnosu na klasične terminale brzina pri radu
mnogo veća. Svakom servisu koji je raspoloživ odgovara neki fiksan i
poznat broj porta. Recimo 21 za telnet, 23 za FTP, 25 za e-mail, 80
za Web itd.
Napredniji korisnici računara znaju da upotrebe telnet i u druge
svrhe, za kontrolu tuñih računara, za neodobren ulazak u tuñe
sisteme i "vršljanje" po njima, za obaranje razlicitih web servera (uz
pomoć telnet-a i dodatnih programa).
366
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
367
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
368
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
369
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Program ftp sadrži veliki broj komandi, mada se u praksi koristi svega
nekoliko. Kao neke od najznačajnijih komandi mogu se izdvojiti
sledeće:
370
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
371
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
372
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
373
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Kada neko kaže Internet, svi zapravo misle na World Wide Web, lep,
hipermedijalni i za upotrebu veoma pogodan servis. Web znači mreža
(spider’s web – paukova mreža), a WWW čini mreža dokumenata koji
meñusobno ukazuju jedni na druge i omogućavaju brzo i lako šetanje
ili, kako se to popularno kaže "surfovanje" po Internetu. WWW je
jedan od najpopularnijih servisa na Internetu. Projekt WWW je
zamišljen i razvijen u CERN-u (Evropskoj laboratoriji za nuklearnu
fiziku u Švajcarskoj) 1989-1994. godine pod rukovodstvom Tima
Bernersa Lija (Tim Barners-Lee). Ovaj projekt je korisnicima
računarskih mreža omogućio jednostavan pristup različitim medijima
na konzistentan način. Lepota Web-a je njegova univerzalnost i
nezavisnost od platforme. Kod WWW-a se radi o hipertekst sistemu,
što znači da se iz dokumenata mogu referencirati drugi dokumenti. To
izgleda ovako: u tekstu je neka reč podvučena, što znači da je to link
ka nekom drugom dokumentu. Kliknete mišem na tu reč i automatski
prelazite na drugi, referencirani dokument. WWW ima elemente
multimedije, jer se iz njega mogu prikazivati i tekstovi, slike, zvuci,
video zapisi itd.
374
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
375
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
376
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
377
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
378
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
379
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Za vrednost automatskog
proksija upisati
http://proxy.hemo.net/proxy.pac
- javno
- tajno
380
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
381
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Elementi korisničkog
interfejsa su:
- Radna površina
(Desktop)
- Title bar
- Horizontalni meni
(Pop Up Menu ili
Menubar)
- Vertikalni meniji
(Pull Down Menu ili
Menubox)
- Toolbar
- Prozori (Window)
- Dijaloški okviri Slika 14-66 Internet Explorer
(Dialog Boxes)
- Status bar
382
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- File
- Edit
- View
- Favorites
- Tools
- Help
FILE
- Window – predstavlja drugu kopiju početne strane
- Open – alternativa za otvaranje strane pomoću URL-a
(Uniform Resource Locator – tekst koji se koristi za
identifikovanje i adresiranje stvari (item) na kompjuterskoj
mreži)
- Edit – prebacuje Web stranicu u Microsoft Word
- Save – čuvanje fajlova
- Save As – čuvanje fajlova pod odreñenim nazivom. Može se
snimiti u tekst formatu ili HTML
- Page Setup – omogućava sreñivanje karakteristika za
štampanje ( ne radi u unix-u)
- Print – štampa sadržaj stranice
- Send – slanje strane preko elektronske pošte
- Import and export - Ubacivanje i izbacivanje Web fajlova
- Properties - Prikazuje se veličina fajla i putanja na kojoj se on
nalazi
- Work offline - opcija kojom se može raditi izvan mreže
- Close – zatvara postojeći prozor Internet Explorera. U
Windows-u, kada se zatvori poslednji prozor, izlazi iz Internet
Explorera.
Edit
383
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
View
Favorites
Tools
384
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
385
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Kombinacija
Akcija tastera
Prelazak na sledeću stranu Alt+→
Prelazak na prethodnu stranu Alt+←
Prikaz menija s izabranim komandama Shift+F10
Prelazak na sledeći okvir u prozoru Web
Ctrl+Tab
stranice
Prelazak na prethodni okvir u prozoru Web
Shift+Ctrl+Tab
stranice
Povratak prema početku Web stranice ↑
Napredovanje prema kraju Web stranice ↓
Povratak prema početku Web stranice,
Page Up
"ekran po ekran"
Napredovanje prema kraju Web stranice,
Page Down
"ekran po ekran"
Prelazak na početak Web stranice Home
Prelazak na kraj Web stranice End
"Osvežavanje" sadržaja tekuće stranice F5
Prekid preuzimanja Web stranice Esc
Prelazak na novu lokaciju Ctrl+O
Otvaranje novog prozora Ctrl+N
Memorisanje aktivne Web stranice Ctrl+S
Štampa aktivne Web stranice ili aktivnog
Ctrl+P
okvira
Aktiviranje označene veze (linka) ENTER
386
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- browser Navigator
- mail program Messenger
- program za praćenje diskusionih grupa
- Usenet-a Collabra
- HTML editor Composer
- Netcaster
- program za on-line komunikaciju preko mreže Conference
387
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Čuvanje kompletnih
stranica sa tekstom
Microsoft je uneo kao
novitet u svoj browser
dok je Opera ovu opciju
imala već od prve verzije.
Ali kod novijih verzija ova
opcija više ne postoji. Bez
obzira gde se odabere
mesto čuvanja stranica,
slike će se sačuvati tamo
gde je instaliran program,
da bi se slike videle
trebaju se ručno
premestiti u direktorijum Slika 14-70 Browser Opera
sa HTML stranicom.
388
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Slike u dokumentu nisu date u istom formatu kao tekst (html), već u
nekom od formata za predstavljanje slika (najčešće jpg ili gif). Da bi
se snimila slika s dokumenta prikazanog na ekranu treba prvo
pokazivač miša dovesti na sliku i napraviti klik desnim dugmetom
miša. Na taj način otvara se pomoćni meni.
389
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
o e-mail
o first name
o last name
390
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
o city/state
o countru
o comments
- zvučnu karticu
- mikrofon
- zvučnike ili
slušalice
Moguće je putem
Interneta razmenjivati
govor. Kartice Full Duplex
omogućavaju slanje i
slušanje govora
istovremeno. Kada su svi
ovi uslovi ispunjeni
prilikom startovanja
programa Netmeeting će
omogućiti da se priča
preko linije korišćenjem
mikrofona.
Slika 14-73 Sajt Netmeeting
391
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
392
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- Yahoo
(www.yahoo.com)
- Alta Vista
(www.altavista.com)
393
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
- ko je napravio stranu,
- da li je data e-mail adresa za kontakt,
- da li znate ''izdavača'',
- da li ima datum, i da li je datum dovoljno ''svež'',
- da li autor ima predrasuda u tekstu,
- da li ima linkova prema drugim stranama i gledištima,
- da li objavljeni deo predstavlja nemodifikovanu verziju,
- pod kojim uslovima autor dozvoljava dalje korišćenje svojih
podataka.
12. IRC (Internet Relay Chat). Pored servisa talk postoji i druga
vrlo atraktivna mogućnost za razgovor preko računara u kome mogu
učestovovati hiljade ljudi širom sveta istovremeno. Nalik na chat na
BBS-ovima, IRC nudi mogućnost da se u bilo koje doba dana
sretnemo sa novim ljudima bilo gde u svetu. IRC je organizovan na
vrlo zanimljiv način.
394
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
395
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
396
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
397
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
19. PGP (Pretty Good Privacy). PGP je vrlo dobar javno dostupni
program za šifrovanje elektronske pošte i drugih dokumenata.
Zasniva se na RSA algoritmu sa javnim i tajnim ključem. Upotreba je
relativno jednostavna, a zaštita poruka veoma snažna.
398
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
399
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
400
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
15 KORIŠĆENJE
WIRELESS–WiFi-WLAN
BEŽIČNOG PRISTUPA
INTERNETU
401
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
402
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- Treći, za nas
najinteresantniji,
jeste metod prenosa
kod koga se
spektralno širenje
signala obavlja
upotrebom direktne
sekvence DSSS
(Direct Sequence
Spread Spectrum). Slika 15-1 Metod prenosa DSSS
U literaturi se obično kod opisa ovog koda umesto bita koristi termin
chip kako bi se pokazalo da, sam za sebe, Barkerov kod ne nosi
nikakvu binarnu informaciju. Rezultat je 11 Mchips digitalni protok
sekvence koji se sada moduliše korišćenjem digitalne fazne
modulacije. Ako se koristi diferencijalna binarna modulacija DBPSK
(Differential Binary Phase Shift Keying), brzina prenosa je 1 Mbps dok
se 2 Mbps postiže korišćenjem diferencijalne kvarternarne modulacije
DQPSK (Differential Quarternary Phase Shift Keying).
403
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Infrastrukturni WLAN se
javlja kada je BSS
posredstvom AP-a povezan
na ožičeni deo mreže.
Klijenti su posredstvom AP-
a povezani na ožičeni deo
mreže koji se u 802.11b
standardu naziva
distribucioni sistem (DS).
Access Point se ponaša kao
bazna stanica u sistemu
mobilne telefonije i obavlja
funkciju bežičnog haba ili
mosta prema ožičenom delu Slika 15-4 Infrastrukturni WLAN
mreže.
404
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
- bežične kartice,
- ruteri,
- print serveri,
- kamere,
- bar kod skeneri, i dr.
405
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
406
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
407
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
408
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
409
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
410
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
(slede matal, beton i dr.). Zimi može sve biti u najboljem redu.
Meñutim, u proleće se mogu javiti smetnje – olistale krošnje dtveće
dovode do gubitka signala.
411
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
- patch
- panel
- sektorske
- yagi antene
- Težina 3.5 Kg
- Dimenzije 1000 x 89
mm
- Polarizacija
horizontalno 15°,
vetrikalno 15°
- Impedansa 50Ω
(Oma)
- Signal 18 dBi
- Frekvencija 2.4GHz
Slika 15-12 Jagi antena
412
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Veoma usmerene antene. Prostorni uga pod kojim zreče ove antene
je veoma mali tako da ono što one emituju čini veoma uzak snop.
Obično je reč o uglovima od 7 stepeni u vertikalnoj i 8 u horizontalnoj
ravni.
413
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
- kablovi,
- konektori,
- antenski spliteri i slično.
414
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
415
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Drugi vid zaštite predstavlja filtriranje MAC adresa. Ovaj vid zaštite
zasniva se na čnjenici da svaki ureñaj u Ethernet mreži ima
jedinstvenu MAC adresu. U AP-u se napravi lisa MAC adresa kojim je
dozvoljen pristup tako dea sve druge, pri pokušaju konektovanja,
bivaju odbijene. Na prvi pogled to izgleda kao veoma dobra zaštita,
ali je problem u tome što se MAC adrese na klijentima veoma lako
menjaju.
416
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
16 IZRADA
WEB STRANICA
417
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
3 Dinamic HTML
4 Common Gateway Interface script – skript opšteg interfejsa mrežnog prolaza
418
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
419
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Kako broj ljudi koji koriste Internet dramatično raste, tako sve veći
broj ljudi i organizacija želi da kreira svoj web sajt, jer time dopire do
najšire publike. Hypertext Markup Language (HTML) nastao je 1989.
godine. Ovaj jezik je popularan zato što svako ko ga zna može da
kreira web stranu pomoću običnog editora teksta koji postoji na
svakom računaru. Medjutim, kreiranje web strane pomoću HTML-a
može da potraje dosta dugo.
Što je veći broj web sajtova, to ljudi više traže dodatne mogućnosti
koje tradicionalni HTML ne podržava. Iako se HTML nije mnogo
promenio, pojavile su se nove tehnologije, kao što su Dynamic HTML
(DHTML), Cascading Style Sheets (CSS), Extensible Markup Language
(XML), JavaScript i drugi programski jezici koji prevazilaze
ograničenja koja ima HTML. Pošto sve veći broj ljudi želi da lako
kreira web sajt, alati kao što je Microsoft FrontPage postaju
nezamenljivi. FrontPage omogućava kreiranje, menjanje i
publikovanje datoteka, bez znanja HTML-a ili nekog drugog
programskog jezuika. FrontPage omogućava da se koncentrišete na
kreiranje sajta dok se on bavi HTML-om.
420
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
421
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
422
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
423
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
424
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
425
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Ime Funkcija
On Definiše se kriterijum pod kojim se izvršava
animacija.
Apply Omogućava se izbor vrste efekta animacuje koji
se primenjuje na tekst, slike itd.
<Choose Settings> Dalje se formatira efekat animacije koji je
izabran. Ne mogu svi efekti animacije da se
koriste sa ovim menijem.
Tabela 16-6 Paleta DHTML Effects
426
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
427
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
428
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
429
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
430
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
431
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
432
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
433
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Dugme Add File omogućava uvoz datoteka u web sajt. Dugme Add
Folder omogućava uvoz direktorijuma, sa kojim će biti dodate i sve
datoteke koje se nalaze u njemu. Najefikasniji način za uvoz datoteka
i direktorijuma jeste da u tekući FrontPage Web uvezete ceo drugi
FrontPage Web.Dugme From Web u prozoru Import ima ovu funkciju.
Šabloni strana su, u osnovi, isti kao šabloni za web sajtove, osim što
pomoću njih nastaju web strane, a ne web sajtovi. Šabloni strana se
intenzivno koriste za pojednostavljenje poslova koji se ponavljaju,
čime se omogućava da se koncentrišete samo na sadržaj, dok se
šabloni brinu o rasporedu ili potrebnom programiranju. Iako upotreba
šablona za strane nije obavezna, lakše je da, na primer, modifikujete
šablon sa foto-galerijom nego da ručno kreirate foto-galeriju.
Šabloni se mogu izabrati iz prozora Page Templates, do koga se
dolazi preko opcije Page Templates u panou Task.
434
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
HTML oznake
HTML atributi
435
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Promena fontova
436
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
(A) i Decrease Font Size (A). Metod ikone je dobar za brzo povećanje
i smanjenje veličine fonta, ali samo za 1 point.
Prozor Font
437
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Hiperlinkovi
Povezivanje se vrši tako što izaberemo ono što želimo da nam bude
hiperlink (tekst, video, slika, tabela...), a zatim pokrenemo prozor
Insert Hyperlink. Ovo možete da uradite na jedan od sledeća dva
načina:
438
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Hiperlink na oznaku
439
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Saveti na ekranu
440
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
441
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
442
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
FrontPage nudi neke besplatne slike koje nazivamo clip art. Ove slike
mogu da variraju od jednostavnih linija i strelica, do crteža hrane,
životinja, simbola itd. Njih možemo ubaciti ako sa linije menija
izaberemo opciju Insert → Picture → Clip Art.
Na dnu panoa Clip Art , u odeljku See also, postoji komanda Clip
Organizer. Ako želite da pretražite clip art slike, u polju Search
otkucajte neku reč. Posle toga kliknite dugme Search, a Clip
Organizer će prikazati slike koje odgovaraju uslovu pretraživanja.
443
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Upotreba zvuka
Upotreba videa
Kako raste broj korisnika Interneta, sve veći broj sajtova koristi video
za privlačenje i informisanje posetilaca. Front page omogućava da na
444
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Upotreba tabela
445
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Kreiranje frejmova
446
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Formatiranje frejmova
447
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
448
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Inline frejmovi
449
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
ureñene liste,
liste sa oznakama,
liste koje mogu da se zatvaraju.
Dodavanje naslova
450
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Publikovanje sajta
Da bi ljudi širom sveta mogli da posete sajt, taj sajt mora da ima
postavljene datoteke na web server. Web server je računar koji je
povezan sa Internetom. Web domaćin (host) jeste preduzeće ili
pojedinac kome se plaća da održava web server. Web host ne mora
da bude lociran negde blizu. Većina ažuriranja se može uraditi preko
Interneta, tako da server može da bude lociran bilo gde.
451
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Ako izaberemo stavku All files, otvara se prikaz All Files u kome su
prikazane datoteke koje se trenutno nalaze u FrontPage Webu.
452
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Prikaz Unlinked Files vrlo je sličan prikazu All Files, osim što se u
njemu prikazuju samo one datoteke koje nisu povezane linkom sa
drugim stranama. FrontPage ne koristi datoteke koje se prikazuju u
ovom prikazu, i one verovatno samo nepotrebno zauzimaju prostor
na disku
453
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
454
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
455
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
456
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
457
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Modifikacija boja
458
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Modifikacija grafike
Modifikacija teksta
Kao što se mogu menjati boje i grafika teme, može se menjati i tekst.
Klikom na dugme modifaj pojaviće se i treće dugme, Text, koji
omogućava promenu karakteristika teksta.
Kniga utisaka
459
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Plug-inovi
460
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
ActiveX
461
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Sledi lista polja i komandi koje postoje u kartici Object Tag, zajedno
sa kratkim opisom svake od opcija:
462
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
Java apleti
463
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
464
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
HTML u FrontPageu
Kaskadni stilovi
465
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
Jedna od prednosti korišćenja CSS-a jeste u tome što CSS stilovi koji
se primenjuju na objekte mogu globalno da se menjaju u celom
dokumentu. Umesto da se ponovo primenjuju CSS stilovi na svaki
deo teksta, jednostavno se promeni sam stil i on će zameniti stil fonta
u celom tekstu koji je napisan tim stilom.
466
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
467
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
468
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
469
Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad
470
Osnovi informaciono komunikacionih tehnologija
471