znanost 1 :: RAVNATELJICA

INSTITUTA RUĐER
TOKSIČAN LIJEK :: Lijek nade protiv raka limfnih čvorova i kronične leukemije nije
prošao test na ljudima. Lijek koji je otkrio prof. Antonín Holý iz Praga toksičan je. BOŠKOVIĆ

ROBERT ANIĆ/PIXSELL
Možemo
primiti još
samo 10
kubika
nuklearnog
otpada

Nitko mi nikada nije službeno rekao da će me smijeniti

Otpad se može odlagati na kraći rok, ali moramo graditi odlagalište

:: Dražen Ćurić argumentaciji koristi vještine koje je stekla zaštitu od zračenja koji mi je više puta

R
avnateljica Danica Ramljak
postala je prava medijska
zvijezda kada je javno rekla da
odbija zahtjeve hrvatske Vlade
da se na Institutu Ruđer Bošković sagradi
trajno odlagalište radioaktivnog otpada.
Ali slava, koja je u ovom slučaju došla u
prave ruke, ima i svoju cijenu. Ravnateljica
je pod velikim pritiskom, a otkrila je da
je u posljednje vrijeme primila i nekoliko
prijetećih poruka. Ta rođena Sinjanka, sa
zagrebačkom diplomom Veterinarskog
fakulteta i američkim doktoratom, dobro
podnosi pritisak. Zahvalna je sugovornica
jer ne koristi birokratski jezik. Iako u
živeći i radeći u Zagrebu i Washingtonu, u
kojemu je provela 20-ak godina, ne libi se,
kad želi biti posve slikovita, upotrijebiti i
poneku sinjsku pučku mudrost.
:: Jeste li pod stresom?
– Jesam, i to već dugo. Stres je valjda dio
svakodnevice kada ste na takvoj funkciji.
Stres je voditi instituciju koja ima 900
zaposlenih.
:: Kako su se manifestirali pritisci Vlade
na vas?
– Ovaj problem s radioaktivnim otpadom
postoji već duže vrijeme i njega do sada
Hrvatska nije adekvatno rješavala.
Bila sam pod pritiskom gospodina
Dragana Kubelke iz Državnog zavoda za
rekao da moram potpisati ugovor da
se na IRB sagradi centralno skladište
radioaktivnog za cijelu Hrvatsku.
:: Zašto je Vlada izabrala baš Ruđer
Bošković za zbrinjavanje radioaktivnog
otpada?
– Zato što Institut Ruđer Bošković već ima
skladište. To je jedino aktivno skladište u
državi.
:: Što se sada skladišti u njemu? Je li to
samo radioaktivni otpad koji se proizvede
na IRB-u ili dolazi iz cijele Hrvatske?
– Skladište IRB, baš zbog toga što država
nije našla trajno rješenje, povremeno
se koristi za skladištenje radioaktivnog
otpada iz nekih drugih institucija.

Obzor :: Večernji list :: 51

 :: Od kada postoji skladište na IRB-u?
znanost
– Skladište je sagrađeno 1967., 1980. je
prošireno, a 1997. je autorizirano da može
primati i radioaktivni otpad izvan IRB-a.
:: Nisam nuklearni fizičar, ali mi je zaista
čudno što se u središtu Hrvatske skuplja
radioaktivni otpad.
– Bilo bi logično da se u posljednjih
desetak godina našlo trajno rješenje te da
nas se ne stavlja u situaciju da IRB mora
izabrati između toga da gromobran koji
visi na dječjem igralištu ondje i ostane
ili da ga privremeno uskladištimo na
Institutu.
:: Što mislite o nekim vašim
prethodnicima koji su šutke pristali da se
radioaktivni otpad skladišti na IRB-u?
– Mislim da je to jako loše. No, treba
stvari staviti u kontekst. U trenutku kad
se još neki radioaktivni otpad nalazi po
Hrvatskoj, i kada država nema rješenje,
IRB se pokazao kao odgovoran jer je
izišao ususret građanima tako što nije
dopustio da radioaktivni otpad bude
razasut po Hrvatskoj. Mogu samo reći:
da sam tada bila ravnateljica, postavila
bih oštrije kriterije. Rekla bih da se otpad
može odlagati na kraći rok, ali da Vlada
mora sagraditi odlagalište. Problem je
nastao kad je Vlada htjela proglasiti IRB
središnjim skladištem za vijeke vjekova.
:: Koliko ima fizički tog radioaktivnog
otpada na IRB-u?
– Trenutačno ga ima oko 30 kubičnih
metara. Možemo uskladištiti još desetak
kubičnih metara.
:: Jesu li vam nadležni ministri, Marina
Matulović-Dropulić, Darko Milinović
i Radovan Fuchs, obećali da će trajno
riješiti pitanje odlagališta radioaktivnog
otpada.
– Jesu.
:: Kada će napraviti novo skladište?
– E, to njih morate pitati. Tražila sam da se
Prošla sam tajno glasovanje
Znanstvenog vijeća IRB-a. Nije
Primorac Kim Il Sung da može ući u
mozak svake osobe koja glasuje
52 :: Obzor :: Večernji list
na tome počne raditi odmah.
:: Može li se dogoditi da odlagalište na
IRB-u ostane još sljedećih 50 godina?
– Ne može. Nikako.
Užasni pterosauri
:: Hoće li vas Vlada smijeniti?
– Nitko mi nikada to nije službeno rekao.
bili su krhka bića
Do mene su dolazile neslužbene najave.
Iskreno govoreći, nisam se previše time Čudovišta od 200 kilograma s
opterećivala. Cijeli Institut stao je iza rasponom krila od 12 metara
mene pri toj odluci. morala su slijetati vrlo nježno
:: Je li prije vašeg dolaska radioaktivni
otpad skladišten na IRB-u samo na Najnoviji pokusi sporoletećim krilima
usmeni zahtjev? za jedrilice i krutim jedrima pokusnih
– Ne znam. Mogu samo pretpostavljati. jedrenjaka paleontolozima su dali
Bilo bi loše da se stvori percepcija da ideju kako su nekoć funkcionirala krila
se tu šetaju neki neodgovorni tipovi. izumrlih prvih jedrećih dinosaura. Na isti
Međutim, događa se tu i tamo da na su način, kao i vozila u zračnim tunelima,
mjesto ravnatelja dođu ljudi koji nekada testirana aerodinamička svojstva
nisu spremni slušati struku. Nisu spremni njihove anatomije. Prošle je srijede te
prihvatiti rizike i nisu spremni zbog načela rezultate objavila skupina evolucijskih i
dati ostavku. paleobiologa.
:: Je li vam neozbiljno da se država tako
igra s radioaktivnim otpadom?
– Uređena država će svakom problemu
prići ozbiljno, pogotovo kada je riječ o
radioaktivnom otpadu.
:: Kako je Vlada reagirala kada ste javnost
izvijestili o problemu radioaktivnog
otpada? Je li bila ljutita?
– Nitko mi to nije pokazao. Dapače,
dogodio se sastanak s nadležnim
ministrima. Prvi konstruktivan u deset
mjeseci.
:: Je li vas netko želio smijeniti s mjesta
ravnateljice IRB-a nevezano uz probleme s
radioaktivnim otpadom?
– Moguće da jest.
:: To vas pitam zbog toga jer slovite kao
kadar bivšeg ministra Primorca, te ste u
dobrim odnosima s bivšim premijerom
Sanaderom i Miomirom Žužulom? Možda
se ne sviđate Vladi?
– Prije svega, sa Sanaderom apsolutno
nisam dobra. Sanadera sam vidjela tri
puta u životu. To je pod jedan. Pod dva,
gospodina Žužula znam iz Washingtona
u kojemu sam živjela dok sam bila u
Americi. Išli smo u istu crkvu. Primorca Fuchsa poznajem mnogo duže nego
znam godinama, još iz vremena dok je ministra Primorca. Kad ste na čelu ovakve
bio u Americi. Ne znam što bi s mojim institucije kao što je Ruđer, u nekim se
izborom za ravnateljicu IRB-a imali Žužul stvarima ne morate potpuno slagati s
i Sanader. Ministar Primorac je više puta ministrom. Iako respektiram sva nadležna
razgovarao sa mnom i pitao me bih li tijela od Vlade naniže, odluke donosim
se željela iz Amerike vratiti u Hrvatsku. samostalno i po savjesti.
Međutim, da jednom zauvijek skinemo s :: Kada ste prije godinu i pol došli na čelo
repertoara ono što mi imputiraju pojedini IRB-a jeste li se iznenadili onime što ste
mediji, a to je da sam čovjek ministra zatekli. Je li stanje bilo bolje ili lošije nego
Primorca, podsjećam da sam prošla što ste očekivali?
redovnu proceduru za izbor. Želim da to – ...Lošije.
napišete: prošla sam tajno glasovanje :: Što vas je najviše iznenadilo u
Znanstvenog vijeća IRB-a. Nije Primorac negativnom smislu?
Kim Il Sung da može ući u mozak svake – Negativne stvari imaju sve institucije.
osobe koja tu tajno glasuje. IRB je imao veliki odljev mozgova u
:: Ali za funkciju ravnatelja IRB-a uvijek je inozemstvo. Drugo, u posljednjih 20-ak
bitna određena politička potpora. godina nije se investiralo u infrastrukturu,
– To zaista morate pitati ministra pa nije sagrađena nijedna zgrada.
Primorca. Moguće je da je on priželjkivao :: Je li na IRB-u bilo korupcije?
da to bude netko koga je poznavao iz – Apsolutno. I ja sam se tom korupcijom
Amerike i koji ima određene kvalifikacije. odmah suočila kad sam došla u IRB.
:: Kako biste od jedan do pet ocijenili Moram priznati da nisam očekivala takvu
suradnju s ministrom znanosti razinu korupcije, ali hvala Bogu riječ je o
Radovanom Fuchsom? samo nekoliko ljudi. Neki mediji pišu da
– Ne bih tako paušalno ocjenjivala. IRB potresaju korupcijske afere, što nije

:: U zraku je
rekonstrukcija kostura,
a dr. Alexander Kellner
pridržava krijestu i
kljun modela u stvarnoj
veličini nove brazilske
vrste pterosaura
Thalassodromeus sethi
točno. Mi čistimo svoje nepravilnosti.
:: Jesu li u afere bili umiješani neki bivši
ravnatelji?
– To ne mogu reći. Provode se istražne
radnje za desetak ljudi.
:: Uskoro bi i neki doktori znanosti mogli u
Remetinec?
– Ne znam.
:: Svojedobno je IRB surađivao s vojnom
industrijom. U posljednje vrijeme se ništa
ne govori o tome.
– IRB je od posebne važnosti za obranu
RH. Imao je projekte koji su bili vezani uz
optičke sustave, IRB surađuje i s NATO-
om.
:: Vidimo da su u sukobu nekad bliski
suradnici dr. Đikić i dr. Radman. Tko je u
pravu?
– Zaista ne znam. Dr. Radman je vrhunska
faca. Đikić je mlađi i tek treba dostići
razinu dr. Radmana. Jako je loše što
su se posvađali. Stvara se dojam da su
znanstvenici svadljiva i čudna sorta ljudi.
:: To je zapravo točno. Oni su kao i
novinari, jako umišljeni i tašti. No, želim
vas pitati je li dobro ono što dr. Radman
– Za letače iz mezozoika (prije 220 do 65
milijuna godina), s rasponom krila od 12
metara teškima po 200 kilograma, bilo bi
ravno samoubojstvu kad bi morali sletjeti
brzinama koje nam se čine prirodnima.
Pterosauri, da bi bili što lakši, imali
su vrlo tanke stijenke kostiju. Svako
bi grublje slijetanje takvih životinja
moglo završiti lomovima od kojih se ne
bi oporavile – govori o aerodinamičkim
svojstvima anatomije mezozoičkih letača
vodeći stručnjak studije Colin Palmer
sa Sveučilišta Bristol. Njegova je struka
spoj dosad nespojivih dviju struka jer je
zrakoplovni strojar, a i paleontolog. Ma
koliko užasno izgledale, te su praptice
neprijatelje plašile svojim izgledom.
Uzlijetanje im je uvijek bio pothvat, a pri
slijetanju su lebdjele. (mak)
radi u Splitu. Hoće li biti rezultata?
– Ne znam točno sve projekte dr.
Radmana. Ovo ljeto dok sam bila u
MedILS-u pokazao mi je neke stvari.
Bilo bi neozbiljno da ocjenjujem njegove
projekte jer nisam detaljno upućena u
njih. Mogu vam, međutim, kazati da je dr.
Radman iznimno ugledan među svjetskim
znanstvenicima. Kolega Đikić je također
priznat u svom sektoru. Ali nisu samo njih
dvojica znanstvenici u Hrvatskoj.
:: Jesu li oni najbolje što Hrvatska ima?
– Oni su izvrsni, ali imamo mi još puno
izvrsnih znanstvenika.
:: Đikić i Radman imaju samo bolji PR?
– Ne bih to tako rekla.
:: Gdje ste vi u usporedbi s Đikićem?
– Ne bih se uspoređivala s Đikićem.
Bavimo se različitim stvarima.
:: Čijem se znanstvenom umu najviše
divite?
– Toliko je bilo izvrsnih otkrića. Teško je
izabrati. Pa evo, Nikola Tesla je sigurno
posebna osoba s obzirom na to koliko su
njegova otkrića utjecala na svakodnevni
život.
Futurist
Europa 2050.
bez 95% CO2
Pozornost treba usmjeriti prema
klimatskim promjenama, a ne
prema jednom njihovu čimbeniku
:: MIROSLAV AMBRUŠ-KIŠ
Zagađenje ne zna za državne granice,
još manje poznaje zakone. Ipak, EU
se u lipnju odlučno odredio: do 2050.
ispuštanje ugljikova dioksida srezat će
se na 5 posto današnjega. Prednjačili
su najodgovorniji, povjerenica za
klimatske promjene Connie
Hedegaard i povjerenik za
energiju Günther Oettinger.
ija
Ipak, kao da nisu čuli energ
Svaka s rane
t
naglaske iz Stockholma ena sa se
doved
lanjskoga listopada. osf ri
e
u atm kakvo
j
Švedska je ondje kao u
zadrži i mijenja
kao predsjedavajuća i
klopc !
zemlja EU, a uoči klimu
klimatske konferencije u
Kopenhagenu, organizirala
skup Energy 2050. Stručnjaci
su upozorili da optuživanje ugljikova
dioksida kao da je jedini ili glavni krivac
za klimatske promjene – nema smisla.
Istina je da ugljikov dioksid danas
najviše pojačava efekt staklenika.
Njime, uostalom, atmosfera štiti život
na Zemlji. Ali metan je, primjerice,
20 puta snažniji staklenički plin od
ugljikova dioksida! Na atmosferu treba
sveobuhvatno energetičarski gledati
kao na energetsku klopku. Svako
dovođenje energije osim Sunčeve
podiže temperaturu sustava, a dok
je se Zemlja ne oslobodi, klima je
toplija. Izravnom ucjepljivanju suvišne
energije – za klimatske promjene nije ni
potreban CO2! On je samo posrednik.
Obzor :: Večernji list :: 53