Filozofski fakultet u Splitu Odsjek:Hrvatski jezik i knji evnost Godina studija:2010/2011 Semestar:VI

Dobri a Cesari , pjesnik malih ljudi

Seminarski rad

Naziv kolegija: Hrvatska knji evnost 20. stolje a Nositelj kolegija:Doc. dr. sc. I. Bo kovi Studentica:Jelena Torti

Split, 6. lipnja.2011

A prolaze kao i dosada ljudi,

I maj ve miri eA njega nema, i nema, i nema, I nema ga vi e...."

1U

ovom seminaru u ve u pa nju posvetiti tzv. socijalnoj fazi Dobri e Cesari a. Budu i

da su lirski zapisi iz predgra a : o vagona ima, zidarima, prosjacima, pijancima, praljama, bludnicama, skitnicama, vergla ima, zatvorima, bolnicama itd. nastali upravo tridesetih godina, Cesari a valja uistinu promatrati u paradigmi socijalne literature u Hrvatskoj tih godina, ali i kao tip socijalna lirika u nas . Na njegovom udaru su se na le bijeda, nepravda, malogra an tina i svekolika ljudska ograni enost, izazvana bilo ovjekovom krivicom ili jednostavno njegovim usudom . Kao pjesnika i kao ovjek pokazao je da suosje a sa malim ljudima i da pi e za njih.

ivotopis Dobri a Cesari ro en je 10. sije nja 1902. g. u Po egi, n o grad njegova djetinjstva je Osijek, kamo je obitelj preselila 1904.g. U Osijeku je polazio osnovnu kolu, prve razrede gimnazije i napisao prve stihove. Ljepota, mir i tajnovitost Slavonije utjecala je na Cesari ev izra aj u pjesmi te su gotovo sve njegove pjesme pro ete emocijama vezanim za ove atribute.Godine 1916. obitelj seli u Zagreb. Tu je Cesari zavr io gimnaziju a u zagreba kom omladinskom asopisu ''Pobratim'' objavio svoju prvu pjesmu ''I ja ljubim''. Prvu zbirku pjesama''Lirika'' objavio je 1931. g. Z atim objavljuje zbirke pjesama ''Spasena svjetla'', ''Izabrani stihovi'', ''Pjesme'',''Osvijetljeni put'', ''Goli asovi'', "

Bre i , Vinko. (1984). Dobri a Cesari . Zagreb: Zavod za znanost i knji evnost, Enciklopedija hrvatske knji evnosti. str. 13

Izabrane pjesme'', ''Moj prijatelju'' i ''Slap''.Nakon rata sve do umirovljenja 1958.g. radio je u Nakladnom zavodu Hrvatske, ure uju i biblioteke ''Slavenski pisci'', ''Jugoslavenski pisci'' i ''Suvremeni pisci Hrvatske''. U 78 godina ivotnog puta Dobri a Cesari postigao je mnogo. Napisao je pregr t mo da najljep ih i najjednostavnijih stihova u hrvatskoj lirici, izdao nekoliko knjiga pjesama, prevodio i bio obilno prevo en, nagra ivan. Nizu knji evnih nagrada pridru ila se i Nagrada ''Vladimir Nazor'' za ivotno djelo 1969.g. Bio je i predsjednik Dru tva knji evnika Hrvatske 1962. - 1963.g.Dobri a Cesari jedan je od najprevo enijih hrvatskih pjesnika. Osim na sve slavenske jezike pjesme su mu prevo ene na engleski, njema ki, francuski, talijanski, panjolski, ma arski, rumunjski, turski, albanski, a i na latinski i esperanto. Suputnici u Cesari evom ivotu bili su priznati pjesnici Miroslav Krle a i Tin Ujevi , no Cesari je stvorio vlastito mjesto u hrvatskoj poeziji, pa kad danas govorimo o modernom hrvatskom pjesni tvu, ne mo emo a da ne istaknemo Dobri u Cesari a kao jednog od temelja toga pjesni tva.Ponekad je nostalgi an, ali rijetko k ada sumoran, Cesari je pjesnik grada, ljubavi te uzajamne ljudske simpatije i povezanosti generacija, estet koji je odnjegovao svoj stil.Pisao je izme u dva svjetska rata, a njegova lirika iako je u pjesmama esto opisivao smrt je pro eta slavljenjem ivota. Za njega je re eno da je '' arobnjak stiha; ma toviti traga za predjelima odbjegle sre e; nadahnuti slikar krajolika; mag jezi ne glazbe u kojoj se pogasle elje, tjeskobe i nespokoji pretvaraju u isto zlato poetskog govora. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1980. godine.

O lirici Dobri e Cesari a Lirski izraz Dobri e Cesari a potekao je iz najboljih sokova mato evsko-vidri evske tradicije koju je uzdignuo do razine nesumnjive originalnosti i autenti nosti osobnoga pjesni koga iskaza. A taj je iskaz utemeljen na bri nome autorovu odabiru neistro enih rije i, na muzici njegova stiha i ritma, na gradnji klasi nih strofa. Bogato naslije e impresionisti ko-simbolisti ke poetike ugra eno je u cesari eve stihove koji su naoko jednostavni no u koje su zgusnute brojne vizualne i akusti ke impresije, rasko ne slike, ali i sentenciozno zgusnute spoznaje o ivotu. A kroz taj je ivot prolazio otkrivaju i naj e e njegove male i nezamjetne radosti i ljepote., poput skrome vo ke u nekome vrtu, rose na nekoj stabljici, zamaha leptirova krila ili si u nih pokreta i koraka kosa. Zaokupljala ga je pri tom upravo arobna preobrazba iz obi noga u neobi no, vi e trenuci ivota nego njegovi ve i vremenski isje ci, vi e pojedinosti nego cijele pojave. Vje to se znao koristiti antitezama, simbolima, obi nim epitetima, a s profinjenim estetskim osje ajem izgra ivao je do savr enstva sklad svojih pjesama u kojima je glazbom rije i znao ostvariti savr ene tonove. Bio je pjesnik grada, njegovih urbanih pejsa a i ozra ja, pjesnik ljubavi i odanosti ivotu, pjesnik vedrine koja je nadvladala sve njegove sumornije kompozicije. Znao je me utim uz zvjezdane ushite doprijeti i do dna bola, sumnje, a i socijalne bijede koju je u nekoliko svojih pjesama iznio naj ivljim slikama i najdubljim osobnim suosje anjem. Jednostavnost u njegovoj lirici jednako je rezultat lirske spontanosti, koliko i rafiniranog pjesni kog postupka - umije a da se prona u prave rije i za uvijek iskren do ivljaj. Ne pjevaju i mnogo, dokazao je da je bio bri ljiv graditelj svojih stihova koji su doista proistjecali iz srca i urezivali se usrca itatelja kojima se obra ao da im ne to priop i, na ne to ih uputi i prema ne emu, lijepom i uzvi enom ustremi.

Interpretacija pjesama:

Oblak y y misaona lirska pjesma dvije razine zna enja:

-doslovno ( ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaj -alegorijsko ( oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji krvari ljepotu). y Poetska poruka pjesme je da su stvaratelji usamljeni u svom bolnom ra anju ljepote i oni ne mogu o ekivati publiku j er su oni dvije razli ite dru tvene kategorije koje imaju razli ite predmete interesa.

U pjesmi postoji napetost koja izvire iz suprotnosti sna ne, tragi ne spoznaje i krhke lirske forme kojom je ona izre ena. Napetost izvire i iz itateljeva o ekivanja to e se dalje dogoditi. Pjesma ima i epske zna ajke (narativnost) i dramske (napetost). Doslovna razina pjesme ukazuje na prirodni fenomen, a alegorijska na dru tveni: nezainteresiranost ljudi za duhovne vrijednosti to je univerzalno, odnosno svevremensko, ali i svojstveno dobu kad je pjesma nastala izme u dvaju svjetskih ratova. Oblak je simbol tragi ne izdvojenosti, odnosno stvarala ke usamljenosti. Ljudi su zaokupljeni materijalnim vrijednostima i ne mare za duhovne vrijednosti. Pjesma je ispjevana u perfektu to ukazuje na prolaznost trenutka u kojem se oblak pojavio, tako pjesma djeluje poput neke vijesti, ali to je ja i alegorijski impuls njezina tuma enja. Prema Anti Stama u: Oblak svojom simbolskom dubinom upu uje na tragi nu sudbinu svega to je individualno i izvrsno, slobodno i zato lijepo.

Balada iz predgra a Pjesnik o tome kako je nastala pjesma :

2

Zametak Balade iz predgra a je stara uli na petrolejska lampa, koja je nekada stajala

na uglu jedne neobi no zapu tene uli ice. Sve oko nje bilo je veoma alosno, beznandno. Iz te te ke atmosfere sam je od sebe iskrsnuo blijedi lik nesretnog ovjeka, koji svake ve eri prolazi kraj te lampe, dok na kraju ne legne u postelju i ne i ezne zauvijek. Pjesmu sam, ako se ne varam, napisao u nekoliko no nih sati.

- socijalna lirska pjesma - kontrast: svjetlost ivot smrt radost - tuga -Kru ni tijek vremena: usamljenost siroma nih, vertikala: dubina (zemaljsko, nepravedno, tu no) i visina (nebesko, pravedno, svijetlo, lijepo) . Rije balada u naslovu ukazuje na temeljni ton pjesme: tu an i tragi an (iako je odmak od balade u smislu sadr aje Balada iz predgra a nema ljubavni sadr aj). -Socijalni motivi u pjesmi: motiv sirotinje s licem punim briga, koja brzo pro e ispod lampe; sam izgled krajolika (debelo blato, stari plot, dvije-tri cigle na putu); ponavljanje prve strofe ukazuje na ponavljanje, na kru ni tijek vremena, ivot se ponavlja, usprkos nestajanju jednoga ovjeka. -U pjesmi se prepoznaju motivi boli i svjetlosti (bol kao dubina ljudskoga osje aja, a svjetlost kao visina, u ovom slu aju svjetlost kao oznaka boljega ivota, topline, ljudskosti, ljepote koja samo na trenutak obasja pojedinca, a da on tu toplinu i ne osjeti ). -Na planu izraza vidljiva je u estalost polisindetona ime se ukazuje na tijek vremena (i, i, i, ), isto kao i troto je koje ukazuje na nedovr enost, na to da tijek vremena ide dalje. mrak

Bre i , Vinko. (1984). Dobri a Cesari . Zagreb: Zavod za znanost i knji evnost, Enciklopedija hrvatske knji evnosti. str 109.

- Baladu iz predgra a mo e se usporediti s Povratkom po motivu cikli nosti (u Povratku on ukazuje na ograni enost ljudske spoznaje u svezi s temeljnim pitanjima ivota i smrti, ali i kao u Baladi iz predgra a na kru ni tijek vremena: ostaje pesimisti an ton koji izvire iz mirenja s takvom sudbinom: i s ograni eno u i s injenicom da na a smrt ne e ni ta promijeniti u svijetu).

Povratak Ovo je zacijelo najpoznatija i Cesari u najdra a pjesma. Kao to sam ve spomenula cijelu pjesmu pro ima cikli nost. Cikli nost kao kru no kretanje vremena, ali i cikli nost u formi pjesme ( ponavljanje prve strofe na kraju pjesme ). Pjesnik obra uje temu razapetosti lirskoga subjekta izme u istine i snova, e nju ljubavi za vje no u i nastavkom ljepote te sumnja u mogu nost ponovnoga ostvarivanja sre e, ljubavi, ljepote. Pjesnik nagla ava ograni enost ljudske spoznaje. Interpretacija pjesme prema Anti osi u. 3 Prema osi u originalnost Cesari eve pjesme Povratak nije u ideji vje nog povratka, nego u injenici da se dvoje zaljubljenih, po to se na u u vje nosti, ne e uop e prepoznati. U po etnoj i zavr noj strofi (koje su kao takve misaone, za razliku od ostale etiri u kojima prevladavaju emocije) zamje ujemo skepsu ( tu vje itu pratilju neumorna ovje jeg duha ) kao poetsko-misaoni lajtmotiv, pomalo sokratovski stiliziran ( Znam da ni ta ne znam ), a koja predstavlja tu nu konstataciju ograni enosti ljudske spoznaje. Autor u tome ne prepoznaje pesimizam, nego rezignaciju (tragi no mirenje s postoje im). Dominantan osje aj koji itatelja prati do posljednje strofe je pjesnikova razapetost izme u istine i sanjarije. osi navodi primjere u kojima se javlja ideja o ponovnom vi enju, o ponovnim povratcima.

osi , Anto.( 1994).Cesari ev kanconijer. Zagreb: Maruli , hrvatska knji evna revija, br. 4, str. 276. -281.

Osim to pjesnik na planu sadr aja ukazuje na ponavljanje ( ivota), on to ini i na planu izraza (ponavljanje rije i: mo da, vje ito, opet, vje nost, No vrijeme se kre e, No vrijeme se kre e..) Poruka pjesme je implicirana i u naslovu eka nas, dakle, povratak.

Pjesma je i grafi ki (crticama) podijeljena na dva dijela: one odvajaju prvih pet strofa od este strofe ime se ukazuje na odvojenost ivota i smrti (jer ponavljanje prve strofe na kraju pjesme ukazuje na relativnost ljudske spoznaje i nemogu nost odre ivanja granice izme u ivota i smrti).

4Za

Cesari a se mo e re i da je zato enik grada. Po njegovim stihovima, grad je jedna

neminovnost ovog vremena, ali i vori te gdje se ljudska zla i sudari, ogoljeni i raspr eni, zrcale u punom svom sjaju. Urbanizacija kao da je samo sredstvo da se ovjek jo vi e osami, zagradi i otruje, da modernizira i usavr i strasti i ivotne nagone u sebi.

Predgra e
5Cesari

: Napisana je u vrijeme kada sam mnogo polazio na Tre njevku, koja je imala

izraziti karakter predgra a i tek je nastajala. Ova pjesma je sinteza mnogih opa anja i utisaka, koje sam do ivljavao vi e godina na raznim mjestima tre njeva kih ulica i uli ica. Povezuju ihu cjelinu struja jedne depresivne emocije.. Mrtva nica najbjednijih
6

Jedna uistinu bijelo okre ena soba na Mirogoju, u kojoj sam se nekoga jesenjeg

popodneva na ao s jednim mojim prijateljem. Bia je to mrtva nica, ali ne mrtva nica tre eg razreda, nego ona najni eg razreda. Blizu prozora bila su dva stola, a na jednom i

Bre i , Vinko. (1984). Dobri a Cesari . Zagreb: Zavod za znanost i knji evnost, Enciklopedija hrvatske knji evnosti. str 102. 5 Bre i , Vinko. (1984). Dobri a Cesari . Zagreb: Zavod za znanost i knji evnost, Enciklopedija hrvatske knji evnosti. str 109 6 Bre i , Vinko. (1984). Dobri a Cesari . Zagreb: Zavod za znanost i knji evnost, Enciklopedija hrvatske knji evnosti. str 108.

drugom neoblanjan lijes od jelovine. Obuzela me neka jeza. Mo da je jakosti utiska pridonio i tmuran jesenji dan. To je sam, goli do ivljaj!.. Pjesnik nam u ovoj pjesmi prikazuje galeriju mrtvaca na svom posljednjem putu daleko od arkada . Stanovahu na kraju grada, U prljavome kvartu roblja, Po ivat e na kraju groblja, Daleko od arkada .

Pjesma mrtvog pjesnika - misaona lirska pjesma - doslovno zna enje: pjesnikova elja da ga itatelj probudi - alegorijsko zna enje: pristup pjesni tvu mogle osjetiti pi eve misli i osje aji va nost itanja otvorena srca kako bi se

Pjesma o smrti Jo jedna u nizu Cesari evih pjesama koja se bavi tematikom smrti. Govori o dva svijeta zauvijek odijeljena nepremostivom pregradom. Svijet ivota i svijet smrti. Nikakvih veza. Biti sam u skupu ljudi. Sam za vje nost. U toj jezi osjetit emo profinjenost pjesnika koji kao da u smrti vidi vrhunac diskrecije, krajnji domet te nje za ti inom. Nema u ovoj pjesmi jadikovanja, nema o aja. Samo tvrdnje izre ene sigurno, bez kolebanja, ali i bez nada ili utjehe. Ogoljena smrt izvanredno konkretizirana slikama godi njih doba li enih svih elemenata to ta doba ina e obilje avaju: jesen bez uvelih grana, bez ki e, bez vina, bez tuge; zima bez snijega; prolje e bez sunca. Sve je potpuno izjedna eno, bez boja, okusa i mirisa. Vrijeme koje ne prolazi. Sve zaustavljeno zauvijek. I tu je Cesari eva snaga. Prona i izraz za ne to to je na nekin na in izvan ivota, to nije prisutno skupa s nama. Smrt postaje umjetni ki toliko stvarna da je potpuno otrgnuta od stvarnosti.

Cesari u ponekad kao da je smrt oslobo enje od tereta ivota. Oslobo enje od ivotnog umora i osje aja da je sva radost izvan njega, kao to ka e u pjesmi Prolje e koje nije moje . Vagona i - socijalna lirska pjesma - obilje enost siroma nih u dru tvu u kojem ive

Ovo je slika ljudske bijede u svoj svojoj konkretnosti. Ta bijeda ostaje i onda kada u ljudskom dru tvu vi e bijede ne e biti, ili je ne e biti u ovom obliku. Pjesma je uvijek sada nja, u njoj je i vrijeme sada nje. Mi stanujemo, znamo da alkohol kodi, sada je ljeto, na e o i dalje gasnu. Neprava sada njost, vje ita sada njost. Prezent je organski dio duha itave pjesme. Ovdje bjeda sama pri a o sebi, ona nam se predstavlja, dokazuje da je bijeda. Bijeda e u dva navrata progovoriti onim sugestivnim o ajni kim stihovima: Znamo, o znamo... .To su stihovi roblja rada, onima kojima je i nedjelja tu na. I onda ti nepomi ni vagoni na napu tenoj pruzi. Ova pruga je pravi istinski ivot. Oni nepomi ni vagoni-stanovi to su nekad putovali svijetom, izgubili su svoju bit -kretanje. Napu tena pruga s tim nepomi nim vagonima ista je kao i ivot roblja rada. ivjeti, a ne mo i ivjeti potpuno, biti kao vagon, i ne mo i se kretati. Napu tena pruga- ivot bez punine, ivot na rubu ivota, ivot li en svoje biti. Citat : A na a ulica je duga, Duga, I udno ima ime: Napu tena pruga.

ZAKLJU AK injenica da ve ina Cesari evih pjesama intenzivno ivi, govori nam o tome da njegova lirika ima unutra nju snagu, snagu poezije koja dulje ivi to je snaga ja a. Cesari je mnogo pjevao o svom vremenu, ali op eljudski zna aj njegove lirike, njen humani karakter, nadrasta vremenske i prostorne okvire. Najve i dio njegove poezije govori o svakodnevnom ivotu, o konkretnom, istinskom ivotu. Tako Cesari pjeva o bubici, maloj vo ki, o dvije-tri cigle na putu, o traku svjetla, o svjetlima la e, o valku, o ptici, o oblaku. On pjeva i o vje nim problemima kao to su smrt, ljepo ta, smisao ivota, ali ni o tome ne govori na filozofski na in. Konkretnost je nesumnjivo bitna osobina svake dobre lirike, ali je bitna osobina Cesari eve konkretnosti jedonostavnost i neposrednost. Cesari jednostavnim rije ima govori o jednostavnim stvarima, a umije da na taj na in esto ka e duboke istine o ivotu. Poezija Dobri e Cesari a osvaja odmah, samo je pitanje to je to to nas privla i u njegovim pjesmama. Je li to ritam, osje aji koje dijelimo, precizne slike ljudskog ivota, jesu li to dobre i duboke misli o nama i o ovjeku uop e? Svjesni smo da je pjesnik uo io dru tvene nepravde svoga vremena, da je suosje ao s onima koji pate, svjesni smo da je izrazio i svoje neslaganje s poretkom, ali ta na a svijest ne e nam pomo i da dublje do ivimo njegovu socijalnu poeziju nego to bismo je do ivjeli da nam sve to nije poznato. Ili, ba zato to je i Cesari eva socijalna poezija konkretna kao i njegova poezija uop e, mi emo dru tvenu nejednakost do ivjeti iz samih njegovih socijalnih pjesama, a da ih i ne povezujemo s odre enim vremenom.

Literatura :
y y Cesari , Dobri a. (2008). Izabrana djela. Zagre: Matica hrvatska Bre i , Vinko. (1984). Dobri a Cesari . Zagreb: Zavod za znanost i knji evnost, Enciklopedija hrvatske knji evnosti. y osi , Anto.( 1994). Cesari ev kanconijer. Zagreb: Maruli , hrvatska knji evna revija., br. 4. y Derossi, Julije. ( 1966). Cesari . Rijeka: Novi list.