LINEM-rješeni Ispitni Zadaci

SKUPINA 1
1. UVOD
1) Objasnite na nekoliko primjera to znai tvrdnja da model neke naprave posjeduje neka svojstva koja
sama naprava ne posjeduje.
U modelima otpornika, kondenzatora i zavojnice postoji trenutna promjena struje to u
stvarnom sluaju to i nije.
2) U kojim bi sluajevima vrijedio Kirchhoffov zakon struje za efektivne vrijednosti struja grana neke
mree?
Kirchhoffovi zakoni vrijede za trenutne i srednje vrijednosti struja i napona te za njihove
linearne transformacije. Budui da odreivanje efektivne vrijednosti nije linearna
transformacija (sadri drugi korijen), za efektivne vrijednosti ne moemo primijeniti
Kirchhoffove zakone.
KZS bi vrijedio u istosmjernim mreama gdje je I
ef
=I
sr
i u izmjeninim mreama graenim od
istovrsnih elemenata (samo L ili samo C).
3) Obrazloite vrijedi li KZN za Fourierove koeficijente napona grana neke mree.
Vrijedi jer je integriranje linearna transformacija, a KZ vrijede za linearne
transformacije.
4) Petlju proetu izmjeninim magnetskim poljem indukcije b(t) tvore etiri otpornika po 1 . Efektivna
vrijednost struje petlje iznosi 1A. Odredite efektivnu vrijednost napona izmeu prikljunica A i B.
Napon se ne moe odrediti jer je petlja proeta magnetskim poljem pa
za nju ne vrijede KZ.
5) Pod kojim uvjetima vrijede Kirchhoffovi zakoni?
Trebaju vrijediti 4 postulata teorije mrea:
i) Dimenzije elektrinih naprava kao i od njih stvorenih mrea zanemarive su u
odnosu prema valnoj duini koja odgovara najvioj frekvenciji bitnoj za rad
razmatranih naprava odnosno mrea.
ii) Spojni vodii izmeu naprava beskonane su vodljivosti i oko njih nema
elektromagnetskog polja.
iii) Rezultantni naboj svake naprave u mrei je jednak nuli.
iv) Nema magnetske veze izmeu naprava u mrei.
6) U mrei prema slici a) izmjerena je struja kroz otpor R5=1 u iznosu od 2A. Koliki je napon na
otporniku R1=2 iste mree otpora, ali uz premjeteni izvor E=10V kako je prikazano na slici b).
( )
V U
A i R R i E
U V U
R
R R
5 2 5 . 2
5 . 2
2
1
1 2 1 1
6 5

+

7) Promjenom napona
1
E
za
1
E struja
1
i
promijeni se za
1
i a struja
2
i
za
2
i . Odredite
promjenu struje izvora
1
E
ako se napon
2
E
promijeni za
2
E .
Teorija mrea Ispitna pitanja
1
Tellegen
( ) ( ) ( ) ( )
2 2 1 1 2 2 1 1
i E i E i E i E + +
kako je
1
2
2 1 1 2
0
E
E
i i E E

8) U mrei sa b grana napon i struja svake grane rastavljeni su u istosmjernu i izmjeninu komponentu, to
znai da za k-tu granu vrijedi da je:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) t i I t i
t u U t u
k k k
k k k
~
0
~
0
+
+
emu je jednak umnoak ( ) ( ) 0 0
1
k
b
k
k
I U
, a emu umnoci
b
k
k k
i u
1
~
~
, ( )
k
b
k
k
i U
~
0
1
?
To su izrazi za Tellegenov teorem. Ako se vrijednosti napona i struje k-te grane odnose na
isti trenutak, onda je 0
~
~
1
b
k
k k
i u to je pomou snaga izraen zakon o ouvanju energije.
( ) ( ) 0 0 0
1

k
b
k
k
I U ; 0
~
~
1
b
k
k k
i u ; ( ) 0
~
0
1

k
b
k
k
i U
9) Vrijedi li za dvije mree prikazane na slikama a) i b) da je 0
1
b
k
k k
i u gdje je sa uk oznaen napon k-
te grane mree prema slici a), a sa
k
i
~
struja k-te grane mree prema slici b). Obrazloite odgovor!
Izraz predstavlja Tellegenov teorem i vrijedi jer se nije promijenio graf mree (zbroj
grana i vorova ostao je isti), a iz njega proizlazi da umjesto dviju mrea M1 i M2
pretpostavimo jednu mreu M. Budui da je za izvod Tellegenovog teorema bitno samo da vae
KZ, tada Tellegenov teorem moemo pisati 0
1
b
k
k k
i u .
10) Na mrei linearnih vremenski nepromjenjivih otpora m provedena su dva pokusa. U prvom pokusu
narinut je napon E=3V i uz opteretni otpor R=1 izmjerena je struja naponskog izvora iE=1A i napon na
opteretnom otporu uR=2V. U drugom pokusu narinut je napon E=6V i uz opteretni otpor R=2
izmjerena je struja naponskog izvora iE=1.5A. Odredite napon na opteretnom otporu uR u drugom
pokusu.
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
,
_
,
_

+ +
2
2
1
2
1 6 5 . 1 3
R
R R
R E E
R
R E
R
R E
U
R
U
R
U
U i E i E
R
U
U i E
R
U
U i E
V U
U
R
R
5 . 1
1 5 . 1

2
I. ELEMENTI MREE
2. JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)
11) Zato je linearni memristor identian linearnom otporu?
Ni linearni memristor ni otpor ne posjeduju svojstvo pamenja.
Izraz za linearni otpor
dt
di
Mq
R i u
Izraz za linearni memristor

Mi u
dt
dq
M
dt
d
Linearni memristor je identian linearnom otporu jer su im i izrazi jednaki.

12) Nacrtajte karakteristiku otpora zadanog izrazom
( ) ( ) + t I t i cos
.
Za razliite t struja je izmeu 1 i -1, a napon proizvoljan.
Ovo je karakteristika nelinearnog otpora i predstavlja strujni izvor
= poopeni prekid.
13) Zadana je karakteristika otpora prema slici. Je li ovaj otpor aktivan/pasivan, linearan/nelinearan i kako
je upravljan?
Otpor je aktivan (karakteristika mu ne prolazi kroz ishodite i
ne nalazi se samo u I i III kvadrantu), nelinearan, monoton
(upravljan i strujno i naponski).
14) Odredite koji je od ovih otpora pasivan, a koji aktivan:
a) t u i 2 cos ; b)
( ) + t I i sin
; c)
2
2 3 u u i + + ; d) i Sh u 3 ; e)
2
3 2 i i u +
a) aktivan
-2 -1 1 2
-2
-1
1
2
b) aktivan
c) aktivan
-2 -1 1 2
-15
-10
-5
5
10
15
20
d) pasivan
-1 -0.5 0.5 1
-10
-5
5
10
e) aktivan
-4 -2 2 4
20
40
60
80
15) Navedite nekoliko primjera naprava s pomou kojih se moe realizirati poopeni kratki spoj.
Svaki naponski izvor moe se interpretirati kao poopeni kratki spoj: akumulator,
izmjenini i istosmjerni generator.
16) Je li bipolarni tranzistor kvaziaktivni otpor? Obrazloite odgovor primjerima.
Bipolarni tranzistor je kvaziaktivni otpor ako moemo
mijenjati struju baze jer u tom sluaju na
karakteristici postoje toke A i B tako da vrijedi:
[u
A
-u
B
][i
A
-i
B
]<0.
17) Odredite jalovu i prividnu snagu izvora t Sin U u
.
3
( ) ( ) ( )
( )
R
U
dt i
T
dt u
T
I U S
R
U T
T
T T
TR
U
dt t dt t
R
U
T
dt t
R
U
T
idt u
T
P
T T
T
T
T
T
T
2
1 1 1
4
0 0
2
2 2
sin
2 4
1
2 2
1
sin sin
1
sin
1 1
0
2
0
2
2
0
2
0
0
2 /
2
2 /
0
2
2
2
2
0

1
1
1
]
1

,
_

1
1
]
1

18) Na otpor ( ) t R R t R
t
sin
0
+ narinuta je struja valnog oblika izraza t I i sin . Odredite valni oblik
napona na otporu kao i sve lanove pripadnog Fourierovog reda.
( ) ( )
( ) t t R I t R I t u
t R R t I t u
1 1 0
1 1 0
sin sin
sin
sin sin

+
+
Ako zbog lakeg raunanja pretpostavimo
da je n
1
, tada je
I R a a I R b
k k

2
1
1 0

Ako taj uvjet nije zadovoljen onda se
koeficijenti raunaju prema formulama:
( )
( )
( ) ... 2 , 1 , 0 sin
1
... 2 , 1 , 0 cos
1
sin cos
2
1
1
1
1 1
0

+ +
k kxdx x f b
k kxdx x f a
kx b kx a
a
u
i
k
19) Obrazloite koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se realizirao linearni aktivni otpor.
Linearnost zahtijeva da karakteristika bude pravac kroz ishodite a
aktivnost da ne prolazi. To moemo izbjei ako je aktivnost definirana
u odnosu na neku pogodno odabranu fiksnu toku karakteristike tako da
u okolini te toke vrijedi [u-U
0
][i-I
0
]<0. Mi smo ustvari
pretpostavili karakteristiku otpora u novom koordinatnom sustavu ije
je ishodite smjeteno u (U
0
, I
0
).
20) U mrei sheme prema slici trai se struja kroz otpor R6. Nacrtajte maksimalno pojednostavljenu shemu
spoja zadane mree na temelju koje se moe odrediti traena struja.

( )
5 4 6 4 6 5
4 4 5 2
6
6
6
5 4 6 4 6 5
6 4 4 5 2
6 5 4
5
4
4
2
6
1 1 1
0
R R R R R R
R E R E
R
U
I
R R R R R R
R R E R E
R R R
R
E
R
E
U
+ +
+

+ +
+
+ +
+ +
3. JEDNOPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI

21) Kapacitet je naponom upravljan ako se naboj kapaciteta q(t) moe izraziti jednoznanom funkcijom
napona na kapacitetu, tj. q(t)=f[uC(t)]. Dokaite da je uskladitena energija naponom upravljanog
kapaciteta dana izrazom
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )

t u
C C C
C
x du x q t q t u t
0

4
( )
( )
( ) ( ) [ ] ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( ) x du x q t q t u t dx
dx
du
u f t u f t u dx
dx
df
u dq u t
t u
C C C
t
C
C
t
C C
t
C
t q
C C
C

0 0

22) Odredite uskladitenu energiju kapaciteta kapacitivnosti -0,5 F nabijenog na napon od 10 V.
Obrazloite dobiveni rezultat.
( ) ( )

dt t i t u
C C C
energija e biti , tj. onolika koliko moe uskladititi izvor.
23) Kako bi s obzirom na upravljanosti nazvali kapacitet karakteristike prema slici? Je li ovaj kapacitet
aktivan ili pasivan?
To je pasivan kapacitet (prolazi samo kroz prvi i trei kvadrant),
upravljan naponom.
24) Pod kojim je uvjetima mogu skok napona na kapacitetu?
Skok napona na kapacitetu je mogu ako je kapacitet nelinearan i vremenski promjenjiv.
25) Obrazloite vrijedi li za nelinearni kapacitet nejednoznane karakteristike q-uC da je IC(0)=0.

( ) ( )
( )
( )

+ + +

T t q
t q
T t
t
T t
t
C C
dq
T
dx
dx
dq
T
dx x i
T
I
1 1 1
0
Odavde zbog q(t)=q(t+T) proizlazi da je I
C
(0)=0. Ovo
vrijedi samo ako je pobuda periodina.
26) Nacrtajte shemu spoja mree dualne zadanoj mrei. S1 i S2 su periodiki upravljane sklopke koje
sklapaju protutaktno.
27) Je li dvoznanom krivuljom prema slici korektno prikazana karakteristika zavojnice s feromagnetskom
jezgrom? Naputak: prisjetite se uvjeta pod kojim vrijedi definicija karakteristike bilo kojeg elementa
mree!

Definicija karakteristike VNP induktiviteta je
( ) ( ) { } 0 , ; , i f i t to znai da je pravilno prikazana
karakteristika zavojnice s feromagnetskom jezgrom jer se
prigunice i transformatori esto prikazuju kao vremenski
nepromjenjivi nelinearni induktiviteti.
28) Je li u mreama shema spoja prema slikama a) i b) mogua istosmjerna komponenta napona na
kapacitetu C1 u periodikom reimu rada?
a) nije jer je napon na C
1
izmjenian
b) mogua je i ovisi o linearnosti neke od komponenata
29) Mrea sastavljena od jednoprilaza M i serijsko spojenog induktiviteta L i kapaciteta C nalazi se u
periodikom reimu rada. Valni oblik napona na induktivitetu je zadan. Odredite i nacrtajte valni oblik
struje kroz induktivitet.
5
( ) ( )
'
> +
> +
<
0 0
2 2
0
0
2
0 0 0 0 0
1
1 1
1 1 1 1
1
c o n s t i
d t
d i
t
T
t t
T
L
E
d t
d i
t i t t
L
E
i
d t
d i
L E t
T
t t E
t c o n s t i
d t
d i
L t t
u
d t u
L
i
d t
d i
L u
L
L
L
L L
L
L
L L L
30) Sklopke S1 i S2 periodiki i protutaktno sklapaju i to tako da je svaka od sklopki polovinu periode T
isklopljena. Odredite srednje vrijednosti napona na kapacitetima C1 i C2 ako je poznata induktivnost L1,
napon E i ako je C1=2C2. Obrazloite odgovor!
U sluaju kao na slici napon na
2
1
E
C kao i na S
2
. Analogno
vrijedi i za C
2
kada je S
1
isklopljena.
Zbog toga e za oba kondenzatora vrijediti
2
E
C .
31) Zato za vremenski promjenjivi induktivitet ne vrijedi da je PL=0? Pokaite to na jednom primjeru!
Vremenski promjenjivi induktiviteti predstavljaju modele el. naprava za koje ne vai uvjet
nedisipativnosti. Fizikalni mehanizam pomou kojega se ostvaruje vremenska promjenjivost
valja shvatiti kao izvor djelatne snage. Npr. razlika izmeu brzine kojom vanjski svijet
ulae energiju u L(t) i brzine skladitenja je ( ) ( ) 0
2
1
2
<
>
t i
dt
dL
dt
d
t P
C
L
. Kada je >0 ponaa

se kao troilo, kada je <0 ponaa se kao izvor.
4. VIEPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)
32) to odreuje broj prilaza neke naprave sa tri ili vie prikljunica?
Broj prilaza ovisi o primjeni naprave odnosno o vrsti spoja naprave. Primjer ovisnosti o
primjeni bio bi bipolarni tranzistor. Ako radi u spoju pojaala, tada je dvoprilaz, no ako
radi kao sklopka, onda je jednoprilaz.
33) Je li zadani dvoprilaz aktivan ili pasivan?
6
( )
2
2
1 2 1
2 2 1 1
2 2
2 2 2
1 1 1
1
0
R
u
A
R
u
A i u i u
Au u
i R u
Ri Au u
+
+

2
2
1 A
R
R
A > - pasivan
2
2
1 A
R
R
A < - aktivan
ako je A>1 uvijek je pasivan
34) Simbol operacijskog pojaala prikazan je na slici. Zato se prikljuak 2' ne smije u analizi ispustiti i kako
je on u stvarnosti realiziran?
Iako fiziki ne postoji prikljuak 2 se mora naznaiti jer bi
u protivnom u skladu s KZS-om i relacijom i
-
=0 i i
+
=0 uvijek
vrijedilo da je i
i
=0 to nije tono.
35) Odredite prijenosnu karakteristiku sklopa ui=f(u).
z i
z d
z i z
j
E u
E u U
E u E
E U
i i
t
+

+
0
36) U mrei sheme spoja prema slici a) spojena je dioda V karakteristike dane na slici b). Odredite u-i
karakteristiku zadane mree.
a) linearni reim
( )
V
z V z V z
V V i V d i
d
z i z d
i i u
E f i E u E
i i u u u u u
u u u
E u E i i u

+ +
+
< <
+
0
0
0
0 0
0 0
b) zasienje
V V
d z V
d V z
d
z d
i i u
u E u
u u E
u u u
E u i i u
<

+ +
< +
> >
+
0 0
0
0 0
0 0 0
37) Odredite u-i karakteristiku zadane mree ako se idealno operacijsko pojaalo nalazi samo u linearnom
reimu rada.
38) Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mreom nakon to uklopi sklopka S?
7
0
0

+
i i
u
d
nakon to uklopi sklopka nema vie R
2
0
1

d
u u strujom upravljani element mree

1 2 1 1 2
R i R i u SUNI ( )
1 2
i f u
39) Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mreom nakon to isklopi sklopka S?
Nakon to isklopi sklopka s nema vie R
1
2
1
2
1 2 2 2 2 2
2 1 2 2 1
R
u
i
u R i R i u
u u u u u
R
R R

+
( )
1 2
u f i NUSI
8
40) Dokaite koji je element mree realiziran mreom sheme spoja prema slici.
( )
( ) ( )
d t
d i
L u
C R R L
d t
d i
C R R u
d t
i R d
C R
d t
d u
C R u
i i R
i R u
u d x x i
C
i R
e k v
R C
C
C
C
T
C R

2 1 2 1
1 1
2 2
1
2
1
0
1
1
41) Dokaite koji je element mree realiziran mreom sheme spoja na slici.
1
2
1
1
2
1
2
2 2 1 1
2
1 1
1
0
i
R
R
i
R
R
i
i R i R
dt i
C
u u
i i i i
C

u
idt
C
u
idt
R
R
C
u
dt i
R
R
u
dt i
C

2
1
1
2
1
2
negativan
kapacitet
42) Nacrtajte element mree dualan idealnom transformatoru zadanom konstitutivnim relacijama u1=nu2,
i2=-ni1.

Dualan je samome sebi
2 1
1
u
n
u
2 2
1
i
n
i
43) Dokaite da se ''lebdei induktivitet'' moe realizirati prikazanom mreom.
Lebdei induktivitet je realiziran
giratorom koji je definiran konstitutivnim
relacijama u
1
=ri
2
, u
2
=-ri
1
. Oba prikljuka
induktiviteta realiziranog s pomou
giratora moraju biti slobodna.
( )
( )
2
1 1 2
2
1
2 1
1
1 1 1 2 1
1
u
dt
di
L
dt
di
C r u
dt
ri d
rC u
r
r u
dt
du
rC ri
dt
du
C i r i i r ri u
C
C
+ +

,
_

,
_

5. VIEPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI
44) Na linearnom dvonamotnom transformatoru induktivnosti L1=L2=100 mH provedena su dva mjerenja. U
prvom je mjerenju narinut na primarni namot izmjenini napon efektivne vrijednosti U1=100 V, a na
neoptereenom sekundarnom namotu izmjeren je izmjenini napon efektivne vrijednosti U2=10 V. U
drugom mjerenju narinut je na sekundarni namot izmjenini napon efektivne vrijednosti U2=10 V. Kolika
je izmjerena efektivna vrijednost napona U1 na neoptereenom primarnom namotu i zato?
9
1
2
1
1
2
1
2 1
0
2
2 2
1
1
1
0
2 1
1 1
U
U
L
dt L
U
dt U
di
dt U
M
dt
di
M
dt
di
L U
dt
L
U
di
dt
di
M
dt
di
L U
+
+

dt
L
U
i d
dt
i d
M
dt
i d
L U
dt
i d
M
dt
i d
L U
2
2
2
0
1 2
2 2
2
0
1
1 1
+
+

1 . 0
10 100
01 . 0
01 . 0
100
10
10 100
3
2 1
3
1
2
1
L L
M
k
M
U
U
L M
V U
L
U
U
U
L
dt L
dt U
M U
1
10 100
10
100
10
10 100
1
3
3
2
2
1
2
1
2
2
1
45) Za mreu sheme spoja prema slici napiite jednadbe mree!

( )
3
1
31
2
32
3
13
2
12
3
3
1
1
0
2 3
2
32
3
23
1
21
1
31
2
2
3
3
3 1
0
1
0
Ri
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L
dt
di
L E
U dt i
C
Ri
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L
dt
di
L
i i i
C
t
+ + + +
+ + +
+
46) Za magnetski krug prema slici odredite predznake svih meuinduktivnosti.

M>0 za
0
2 1
> H H

0 cos
2 1
> H H tj. ako je
( )

90 0
2 1
< H H
90
M
12
<0
M
21
<0
0
M
13
>0
M
31
>0
90
M
23
<0
M
32
<0
<90
M
34
>0
M
43
>0
<90
M
14
>0
M
41
>0
>90
M
24
<0
M
42
<0
47) Nadomjesna induktivnost paralelnog spoja dvaju magnetski vezanih induktiviteta dana je izrazom
M L L
M L L
L
ekv
2
2 1
2
2 1
+
. Znai li to da je pri savrenoj vezi namota Lekv=0?

Pri savrenoj vezi k=1 i
2
2 1
M L L
( )( )
( ) 2 2 2 2
2 2
M L
M L
M L M L
M L
M L
L
ekv
+
Izraz ( ) L M L +
2
1
je proporcionalan sa L to znai da je
postojao samo jedan induktivitet.
48) Objasnite pod kojim uvjetom vrijedi da je induktivitet zavojnice od N zavoja jednak L=N
2
L1, gdje je L1
induktivitet jednog zavoja.
Ako je tok
1
=N
2
(proporcionalno
2
), ( )
2 2 2 1 2 1 1 1
N i L Mi N Mi i L + + , tj. NM L
1
;
2
2
1 2 1 2
L N L NNL L NL M
. Izraz vrijedi ako je magnetska veza meu njima savrena.
10
49) Nacrtajte i objasnite nadomjesnu shemu nelinearnog savrenog transformatora.
i
L
1
1
lanani spoj induktiviteta i
idealnog trafoa
i i i +
1
struja magnetiziranja
dt
di
L u

1
50) Objasnite je li mogue da u linearnom dvonamotnom transformatoru protjecanom strujama i1(t) i i2(t)
bude barem u jednom trenutku ukupna uskladitena energija jednaka nuli?
( ) ( ) 0 , 0 , 0
2 1 1 2
0
2 2 2 2 1
0
1 1 1
+ + +

W W di Mi di L T W di Mi di L T W

Mogue je ako je 0
1 2 2 1

di i M di i M a to se dogaa ako je 0 M ili u ravnini
( ) t i
1
( ) t i
2
vrijedi 0
1 2 2 1

di i di i . Ovaj izraz vrijedi ako struje i
1
i i
2
nisu
proporcionalne, tj. ako
2 1
Ai i ; A = konst. U suprotnom iz integrala dobijemo
2 1
Ai i ,
tj. pravac. Tada je povrina petlje u ravnini ( ) t i
1
( ) t i
2
= 0 te uistinu nema prijenosa
energije.
51) Objasnite nain prijenosa elektrine energije izmeu dva galvanski odvojena sustava u periodikom
reimu rada s pomou termina teorije mrea.
Prijenos energije izmeu dva galvanski odvojena sustava u periodikom reimu rada je mogu
ako postoji meuinduktivitet, tj. 0 M ili vrijedi 0
1 2 2 1

di i di i ako struje i
1
i
i
2
nisu proporcionalne, tj. ako
2 1
Ai i ; A = konst. To vrijedi za
1 k
i M L L
2 1
.
52) Odredite snagu ''prenesenu'' linearnim dvonamotnim transformatorom troilu ako su poznati valni oblici
struja namota t J t I i sin
cos
1 1 1
; t I i cos
2 2
te svi parametri transformatora.
( ) ( ) ( )
( )( )
t J I M t t I I M t t J L t J I L t J I L t t I L i u
t J t I t I M t J L t I L i u
t I M t J t I L
dt
di
M
dt
di
L u

2
1 2 2 1
2
1 1
2
1 1 1
2
1 1 1
2
1 1 1 1
1 1 2 12 1 1 1 1 1 1
2 12 1 1
2
12
1
1 1
sin

cos sin

cos sin
cos

sin

cos sin
sin
cos
sin
cos
sin
sin
cos
sin
+ + +

+ +
zbog ortogonalnosti
0 cos sin t t

1 2 1 2 1 1 1 1 1 1
0
0
2
0
0
2
0
1 1
2
1 2
2
1 1 1
2
1 1 1 1 1

2
1
2
1

2
1

2
1

1
2
1
2 sin
4
1
2
1
cos
2
1
2 sin
4
1
2
1
sin
1
sin

cos

sin

J I M P T J I M T J I L T J I L
T
P
t t t tdt t t t tdt dt i u
T
P
t J I M t J I L t J I L i u
T
T
T
T T

,
_
+

,
_
+
,
_

+

53) Objasnite kada se dvonamotni transformator shvaa kao pasivni dvoprilaz a kada kao aktivni jednoprilaz.
Je li on tada reaktivni ili disipativni jednoprilaz?
Kao pasivni prilaz s ponaa kada ispitujemo svojstva transformatora, a kao aktivni kada se
koristi kao izmjenini otpor. Tada se ponaa kao disipativni jednoprilaz. Budui da
prijenos energije idealnim transformatorom ne moemo objasniti koristei pojmove vezane uz
reaktivne elemente, idealni transformator je disipativni dvoprilazni element mree.
54) Zato idealni transformator nije reaktivni element mree?
Transformator nije reaktivni element mree zbog toga to se prijenos energije idealnim
transformatorom ne moe objasniti koristei pojmove vezane za reaktivne elemente.
On niti rasipa niti uskladitava energiju.
55) Na slici je prikazana nadomjesna shema linearnog dvonamotnog savrenog transformatora pri emu je
induktivitet magnetiziranja podijeljen u dva induktiviteta LA i LB.
11
a) odredite to je dualno linearnom dvonamotnom savrenom transformatoru
b) zato je bilo nuno razdijeliti induktivitet magnetiziranja u dva induktiviteta?
b) ako su namoti elektromagnetski blizu, u svakome od njih
se osjea djelovanje drugog budui da dio magnetskog toka
stvoren strujom jednog namota prolazi drugim namotom.
12
II. PRIJELAZNO STANJE
6. ZAKONI KOMUTACIJE
56) Objasnite pod kojim uvjetima u mrei nastupa prijelazno stanje.
Prijelazno stanje nastupa kada struja i napon grana mree:
a) ovise o vremenu ili su
b) neperiodike funkcije vremena ili
c) nisu kvaziperiodike funkcije vremena ili
d) ne iskazuju kaotino ponaanje
57) Je li mrea sheme spoja prema slici nakon to uklopi sklopka S dobro ili loe definirana mrea?
Budui da imamo induktivni vor (ne vrijede KZ), mrea je loe definirana.
58) Izvedite zakon komutacije za kapacitivnu petlju.
KZS za n-ti vor iz sustava j-te kapacitivne petlje: 0 + + +

C k
kn
L k
kn
R k
kn
I k
kn
dt
dq
i i i .
Integriramo li izraz dobivamo: 0
0
0
dt i
I k
kn
0
0
0
dt i
R k
kn
0
0
0
dt i
L k
kn

0
0
0
dt
dt
dq
C k
kn
. Odatle proizlazi zakon komutacije:
( ) ( ) 0 0 +

C k
kn
C k
kn
q q
.
59) Napiite sustav jednadbi s pomou kojeg se mogu odrediti naponi na svim kapacitetima mree
neposredno nakon to uklopi sklopka S. Do trenutka uklopa svi su kapaciteti bili nenabijeni.
zbog R
3
( ) ( ) 0 0
3 3
+
C C
u u
( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
4
2 2
2
1
2 2
4
2 2
4
1
2 2
1
4 2 1
0
0
0
0
0
0
0
0 0 0
C
C u
u
C
C u
E
C
C u
u
C
C u
u
u u u E
C
C
C
C
C
C
C
C C C
+
+ +
+
+
+
+
+
+ + + +
( )
( )
( )
,
_
+ +
+
,
_
+ +
+
,
_
+ +
+
4
2
1
2
4
2
4
4
2
1
2
1
2
1
4
2
1
2
2
1
0
1
0
1
0
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
u
C
C
C
60) U zadanoj mrei svi su kapaciteti do trenutka t=-0 nenabijeni. U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite
napon na svim kapacitetima u trenutku t=+0.
13
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( ) 0
0 0
0
0
0
0
0 0 0
0 0 0
3
2
3 3
1
3 3
2
3 3
2
1
3 3
1
3 2 1
3 2 1
+ +
+
+
+
+
+
+
+
+ + + + +

C
C C
C
C
C
C
C C C
C C C
u
C
C u
C
C u
E
C
C u
u
C
C u
u
u u u E
u u u
( )
( )
( )
,
_
+ +
+
,
_
+ +
+
,
_
+ +
+
1
0
1
0
1
0
2
3
1
3
2
3
2
2
3
1
3
1
3
1
2
3
1
3
3
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
u
C
C
C
61) U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite struje primarnog i sekundarnog namota u trenutku t=+0 ako
je transformator linearan i savren.
dt
di
M
L
i
M
R
dt
di
Ri
dt
di
L
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L E
2 2
2
1
2
2
2
1
2 1
1
0

+ +
+
( )
( ) ( ) ( )
1
2
1
1 2
1
2
1
1
2
2
1
2
0
2 1
2
2 1
2
1 2 2 2
2 1
0 0 0 0
0
1
L
L
R
E
L
M
i i
L
L
i
R
E
L
M
i
i
M
RL
E
dt
di
L L
M
M
L L
Ri
M
L
E
dt
di
M
dt
di
M
L
i
M
R
L E
+ + + +
+

,
_
+
,
_

62) Do trenutka t=-0 mrea je bila u ustaljenom stanju. U trenutku t=0 isklopi sklopka S. Odredite struju
kroz induktivitet L1 u trenutku t=+0.
To je induktivni vor
( )
1
1
0
R
E
i
L
( )
2
2
0 0
R
E
i
L
( ) ( ) 0 0
2 1
+ +
L L
i i
zakon ouvanja toka za petlju:
( ) ( ) ( ) ( )
( )

,
_
+
+
+ +
2
2
1
1
2 1
1
2 2 1 2 2 1 1
0
0 0 0
R
L
R
L
L L
E
i
i L L i L i L
L
L L L
14
63) Do trenutka t=-0 mrea je bila u ustaljenom stanju. U trenutku t=0 isklopi sklopka S. Odredite koliinu
energije pretvorene u toplinu na sklopci. Komentirajte sluaj kad je
2
2
1
1
R
L
R
L
.
i
1
se dobije iz zakona o ouvanju toka ( ) ( ) ( ) ( ) 0 0 0
2 2 1 2 2 1 1
+ + i L L i L i L
( )
1
1
0
R
E
i ( )
2
2
0
R
E
i
( )

,
_
+
+
2
2
1
1
2 1
1
0
R
L
R
L
L L
E
i
( ) ( ) ( ) [ ]
( )
1
]
1
+
+
2
2
2
2
2
1
2
1
2
2 2
2
1 1
2
1
0
0 0
2
1
0
R
E
L
R
E
L
i L i L
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
1
1
]
1
,
_
+
+ +
+ + +
2
2
2
1
1
2
2 1
2
2 1
2
2 1
2
1
0
0
2
1
0
R
L
R
L
L L
E
L L
i L L
disipacija na sklopki ( ) ( )
1
1
1
1
1
]
1
,
_
,
_
+ +
2 1
2
2
2
1
1
2
2
2
2
1
1 2
2
1
0 0
L L
R
L
R
L
R
L
R
L
E W W
2
2
1
1
R
L
R
L
je za sklopku najnepovoljniji sluaj jer su gubici na njoj tada najvei
,
_
+
2
2
2
2
1
1 2
2
1
R
L
R
L
E W
64) Objasnite na primjerima zato neka stvarna mrea (ureaj), koja na razini najjednostavnijih modela
komponenata koje tvore tu mreu (ureaj) predstavlja loe definiranu mreu, najvjerojatnije nee u
praksi uspjeno raditi?
Za sve loe definirane mree vrijedi da je ( ) ( ) 0 0 < +

, tj. uskladitena energija
neposredno nakon komutacije manja je od uskladitene energije neposredno prije komutacije.
Razlika energije se disipira i to uglavnom na onom elementu mree koji je uzrokovao
komutaciju. Npr. ako nainimo krug koji sadri samo induktivitet i sklopku i pri tom
dovedemo napon, sklopka e prilikom otvaranja pregorjeti. To je loe definirana mrea. Ako
u krug ukljuimo reverzno spojenu diodu, sklopka je zatiena. Takva mrea je dobro
definirana.
7. MREE PRVOG REDA
65) Dokaite da je u mrei sheme spoja prema slici
15
napon na kapacitetu od trenutka t=+0 dan izrazom ( ) ( ) ( )dx x u e
RC
e u t u
t
RC
x t
RC
t
C C

+ +
0
1
0
( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) t u t u
t u dx x u e
RC
e u t u dx x u e
RC
e u x f dx x f
dt
d
dx x u e e
dt
d
RC
e u
RC dt
du
u u
dt
du
C R
t
RC
x t
RC
t
C
t
RC
x t
RC
t
C
t
t
RC
x
RC
t
RC
t
C
C
C
i
C
+ + + + +
1
]
1
+ +
+

0 0 0
0
1
0
1
0
1
0
1
66) U mrei sheme spoja prema slici a) djeluje izmjenini strujni izvor valnog oblika prema slici b). U
trenutku t=0 sklopka S isklopi.
a) odredite valni oblik napona na kapacitetu
b) odredite valni oblik napona na kapacitetu za nekoliko razliitih trenutaka isklopa sklopke S.
Interpretirajte fizikalno dobivene valne oblike.
c) odredite valni oblik napona na kapacitetu u periodikom reimu rada.
a) b) c)
( ) t
C
I
dt t I
C
u
t
C

1
67) Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element kapacitivne mree prvog reda nakon sklapanja
sklopke u toj mrei u trenutku t=0. Odredite najjednostavniju shemu spoja te mree.
R
E I
i t
R
E
I i t
2 2
0

68) Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element induktivne mree prvog reda nakon sklapanja
sklopke u toj mrei u trenutku t=0. Odredite najjednostavniju shemu spoja te mree.
R
E
i
I i t
R
E
I i t
3
3
0

69) a) odredite valni oblik struje izvora ako u trenutku t=0 uklopi sklopka S. Do trenutka t=-0 mrea je bila
u ustaljenom stanju.
b) nacrtajte mreu dualnu zadanoj!
16
a)
b)
,
_
+
+
RC
t
C C
C
C C
e E u u
dt
du
C R E
u R i E
1
1
1
dualno
,
_
R
L
t
e I i 1
70) U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite vremenski interval u kojem vrna vrijednost struje i2 dosegne
99% svoje ustaljene vrijednosti.
71) Na mreu prvog reda narinuta je struja valnog oblika prema slici a). Prisilni odziv mree dan je na slici
b) i sastoji se od dvaju segmenata eksponencijalne funkcije vremenske konstante od 1.44 ms.
Odredite shemu spoja mree i vrijednosti elemenata mree.
t
L
t
L
Ke
R R
R
i
Ke i
+
+
2 1
1
,
_
+
+

,
_
+
+
t
L R
t
L
L
e R R
R R
R
u
i i R u
e R R
R R
R
i
R R
R
K i t
1 2
2 1
1
1 1
1 2
2 1
1
2 1
1
1
1
0 0
( )
( )
mH L
R R
L
ms
R
e R
R
V ms u ms t
R V u t
9
44 . 1
25 . 1
5
5
5
2
2 2 2
5 5 0 0
2 1
2
44 . 1
2
2
2
1
,
_
+
+
72) Obrazloite zato je fizikalno nemogue da u serijskom RL-krugu napajanom iz istosmjernog naponskog
izvora napona E i u jednom trenutku struja prisilnog odziva kruga bude vea od
R
E
?
Ne samo da je matematiki nemogue (trebalo bi biti
R
E
i >
) nego je i naruen zakon o ouvanju energije.
73) U istosmjernom krugu prvog reda poznat je potpuni odziv za neku varijablu mree B Ae y
t
+

,
0 + t . Odredite slobodni i prisilni odziv zadanog kruga.
Potpuni odziv = slobodni odziv + prisilni odziv
Slobodni odziv ima rjeenje u obliku eksponencijalnih funkcija
2 1
y y y +
t t
Be Ae y

+
1
slobodni odziv
t t t
Be Ae B Ae y y y

+

1 2

t
Be B y

2
prisilni odziv
74) Krug prvog reda opisan je diferencijalnom jednadbom
t
Ae y
dt
dy

+ . Odredite potpuni odziv kruga
ako je ( )
0
0 Y y .
17
t t
t
Ae Ke y
Ae y
dt
dy

+
+
0 + y dy mrtva mrea
t
t
Ate y
Ke y
2
1

( )
t t
t t
Ate e Y y
Y K y
Ate Ke y
y y y

+
+
+
+
0
0
2 1
0 0
75) Odredite koliinu energije pretvorene u toplinu u otporu R nakon uklopa sklopke S u trenutku t=0.
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
( )
2 1
1 2
0
2
0 2
2 1
2
1
2 1
2
2 1
2
0 1
2
1
0
2
1
0
0
2
1
0
2
1
0
C C
C
U
U
C C
C
C C
u C C
U C
C
+
+
+
+ +
+ + +

( ) ( )
( )
,
_
+

+

+
2 1
1 2
0 1
2 1
2
1 2
0
2
0 1
1
1
2
1
2
1
2
1
0 0
C C
C
U C W
C C
C
U U C W
W
76) Od trenutka t=0 kapacitet C prethodno nabijen na napon U0 prazni se u jednom sluaju preko linearnog
vremenski nepromjenjivog otpora R a u drugom sluaju preko otpora konstantne snage zadanog izrazom
R
U
i u
R R
2
0
. Nacrtajte valne oblike napona na kapacitetu za 0 + t u oba sluaja.
a)
RC
t
C
C
C
C R
R
e U u
u
dt
du
RC
R
U
R
U
i
+

0
0
b)
RC
t
U u
Ru
U
dt
du
C
Ru
U
i
C
C
C
R
R
2 1
0
0
2
0
2
0
+
+
8. MREE DRUGOG REDA SLOBODNI ODZIV

77) Odredite faktor guenja i vlastitu frekvenciju mree.
( )
st
st
e K i
e K i
i i
dt
d
L Ri
dt i
C
Ri
2 2
1 1
2 1 1
2 1
0
0
1
+
+
0
0
1 1
2 1 1
2 1
+
+
st st st
st st
e LSK e LSK e RK
e K
S C
e RK
( ) 0
0
1 1
2 1
2 1
+
+
LSK LS R K
K
S C
RK
( )
0
1 1
0
0
1 1
2
2
+ +
+ +
+ +
LC RC
S S
LS R RCL S
CS LS R
S C
SRL
RC
1
2
LC
1
2
0

78) Odredite faktor guenja i vlastitu frekvenciju mree.
18
( )
( ) 0 0
0
2
0 1

C
C
u
U u
( )
st
L
st
L
L L
L
e K i
e K i
dt
di
L i i R
dt
di
L
dt
di
L i R
2 2
1 1
2
2 2 1 2
2
2
1
1 1 1
0

+ +
0
0
2 2 2 2 1 2
2 2 1 1 1 1

+ +
st st st
st st st
e K SL e K R e K R
e K SL e K SL e K R
( )
( ) 0
0
2 2 2 1 2
2 2 1 1 1
+
+ +
K SL R K R
K SL K SL R
( )( )
( )
0
: 0
0
2 1
2 1
1
2
2
2
1
1 2
2 1 2 2 2 1
2
1 2 2 1 2 1
2 2 2 2 1 1
+
,
_
+ + +
+ + + +
+ + +
L L
R R
L
R
L
R
L
R
S S
L L R SL L L S L R L R S R R
R SL SL R SL R
1
2
2
2
1
1
2
L
R
L
R
L
R
+ +
2 1
2 1 2
0
L L
R R

79) Odredite prirodne frekvencije mree.
( ) 0
1
0
1 1
2 2 2 1
2 2 1

+ +

Ri dt i
C
i i R
Ri dt i
C
dt i
C
0
1
2
0
1 1 1 1
2 1
2 2 1

,
_
+
+ +
st st
st st st
e K
CS
R e RK
e RK e K
S C
e K
S C
0
1
2
0
1 1
2 1
2 1

,
_
+

,
_
+ +
K
CS
R RK
K R
CS
K
CS
RC RC
S
C R C R RC
S
C R RC
S S
C R S C R CRS CRS
S C R
CS
R
S C CS
R
2
5
2
3
2
4 9 3
0
1 3
: 0 1 2
0
1 2
2 , 1
2 2 2 2
2 , 1
2 2
2
2 2 2 2 2
2
2 2
2 2
t
t
+ +
+ + +
+ + +
80) Odredite prirodne frekvencije mree.
0
0
0
2
2
2
2
2
+
+
+
dt
dq
L
R
dt
q d
i
L
R
dt
di
i R
dt
di
L
L
L
L
L
( )
L
R
S
S
S S
S S
S
L
R
S
2
2
1
2
2 2
2
0
0 2
0 2
0

+
+
+
81) Kondenzator kapaciteta C poetno nabijen na napon U0 prazni se od trenutka t=0 preko otpornika R.
Idealni valni oblik struje pranjenja dan je na slici. Nacrtajte i objasnite neke od moguih stvarnih
valnih oblika struje pranjenja.
19
Od trenutka t=0 vrijedi da je U
c
=U
R
, i
C
+i
R
=0 zbog ega vrijedi da je
0 +
R
C
i
dt
du
C
. Napon na
otporu se moe samo smanjivati to je mogue ako doe do skoka struje.
82) Odredite otpor slabo priguenog serijskog RLC kruga ako je poznat induktivitet L, kapacitet C, a vrna
vrijednost napona na kapacitetu se nakon pet perioda istitravanja smanji na 10% poetne vrijednosti.
( )
LC T
n
A
A
nT L
R
n m
m
2
2
5
ln
1
2
0

+
10 ln
2 5
1
2
10
1 . 0
1
LC
L R
A
A
n m
m

+
83) Odredite faktor dobrote slabo priguenog titrajnog kruga.
( )
+
+ +
t
dt i i
C
i R
dt
di
L i R i R
0
2 1 1 2
2
2 1 1 2
0
1
0
( ) 0
1
0
2 1
1
2
2
2
2
2
1
1
2
+
+ +
q q
C dt
dq
R
dt
q d
L
dt
dq
R
dt
dq
R
( )
0
1 1
0
0
1
0
2 1 2
2
2
2 1 1 2
2 2
1 1
2 1 1 2
2
2
2 1 1 2

,
_
+
+ +
+
+ +
st st
st st st
st
st
e K
C
e K
C
SR
e LK S e K SR e K SR
e K q
e K q
q q
C
q SR
Lq S q SR q SR
0
1
0
0
2
2 1
2
1 2
2
2 1
2 1 2
2
2
2
3 1
2 1
2 2
+
+
,
_
+ +
+
,
_
+ +
+ + + +
LC R
R R
C R L
R
S S
L R
C
R R
C
L
R R S L R S
C
L
S L R S
C
R
S R R S
C
R
S
LC R
C R R
2
2 1
2
LC R
R R
2
2 1 2
0
+

C R R
LC R R R
LC R
C R R
LC R
R R
Q Q
2 1
2 2 1
2
2 1
2
2 1
0
0
2
+
84) Odredite faktor dobrote serijskog RL kruga prikljuenog na izmjenini izvor frekvencije f.
Uskladitena energija T I R T P LI
L R L
2 2

2
1
2
1

R
L
TR
L
R I
LI
T P
Q
L
L
R

2
2
1
2
1
2 2
2
2

85) Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi u istosmjernoj mrei sheme spoja prema slici bio ostvaren
periodiki reim rada?
20
Periodiki reim rada zadovoljen je ako je ( ) 0
<
t R R . R mora biti vremenski promjenjiv i

to tako da je u dijelu perioda T pasivan, a u dijelu aktivan otpor.
9. MREE DRUGOG REDA POTPUNI ODZIV
86) Zato je poznavanje slobodnog odziva dovoljno da bi se odredio potpuni odziv istosmjerne mree?
To je mogue zbog toga to analitiki gledano u
istosmjernim mreama drugog reda nema razlike
izmeu poetnog napona na kapacitetu i nezavisnog
istosmjernog naponskog izvora spojenog u seriju,
odnosno poetne struje kroz induktivitet i
nezavisnog istosmjernog strujnog izvora spojenog
paralelno induktivitetu.
87) Zato valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne ovise o valnim oblicima poticaja? Objasnite to na
primjeru serijskog RL kruga ukljuenog u trenutku t=0 na izmjenini naponski izvor t U u sin .
Valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne
ovise o valnim oblicima poticaja zbog toga to u
prijelaznom stanju nema poticaja. Oni ovise samo
o prirodnim frekvencijama kruga.
88) Nacrtajte najjednostavniju shemu spoja mree napajane iz istosmjernog naponskog izvora pri emu je
struja izvora dana izrazom
t t
e I e I I i
2 1
2 1 0

+ + . Konstante I0, I1 i I2 te 1>0 i 2>0 meusobno su
razliite i razliite su od 0.
Homogeno rjeenje
12 12
2 1
2
0
2
2
2
2 1
'
0 2
0
1
S
e K e K q
S S
q
LC dt
dx
L
R
dt
d
t t
+
+ +
+ +

Partikularno rjeenje
CE q
L
E
q
LC
L
E
q
LC dt
dx
L
R
dt
d
+ +
' '
' '
1
1
2
2
t t
t t
e K e K E u
CE e K e K q q q
2 1
2 1
2 1
2 1
' '
' ' '

+ +
+ + +
R
E
I
0

1 1
' ' K I

2 2
' ' K I
t t
e K e K
R
E
i
2 1
2 1 1
' ' ' '

+ +
89) Nakon uklopa koje sklopke ili grupe sklopki moe se u mrei sheme spoja prema slici postii samo
prigueni odziv neovisno o vrijednostima elemenata mree?
Prigueni odziv moemo dobiti uklopom samo S
3
ili S
3
i S
2.
Ako uklopimo S
1
dobili bi
oscilatoran odziv.
90) Na karakteristici kapaciteta grafiki prikaite energetske odnose u istosmjernom serijskom RLC krugu
ako se napon napajanja skokovito mijenja kako je to prikazano na slici. Kapacitet C je linearan i
vremenski nepromjenjiv.
21
qE
2
1
E q2
2
1
E q3
2
1

uskladiteno ( )
2
3
2
1
E C
C

disipirano
2
2
1
3 CE W
R

91) Odredite koliko se energije pretvorilo u toplinu na otporu R za vrijeme nabijanja kapaciteta
karakteristike
C C
u Au q
na napon izvora E. Prikaite grafiki energetske odnose u krugu.
( )
2
0
2
0 0 0 0
AE u AEu u W
du
E
AE
u du
E
E q
u dt
dt
du
C u idt u W
R
E
C R R
C
E
R C
E
R
C
R R R

92) Na serijski RC krug narinut je napon valnog oblika prema slici. Koji uvjet i zato mora biti zadovoljen da
bi se snaga disipirana na otporu s dozvoljenom tehnikom tonou mogla izraunati prema izrazu
2
U fC P
R
;
2
f
RC C
RC
C
u
RC
R
u
RC RC
T
RC
RC R
T
C RC R
u u RC T je ako
dt
du
C i
U fC
u
fC P
du u
T
C
dt
dt
du
C u
T
P
dt i u
T
P
>>

2
0
2
0 0
0
2
2
2 2
1
1
Uvjet je da T>>RC jer bi inae disipaciju morali raunati prema
I
2
R.
93) Koliina energije predana serijskom RC krugu iz izvora valnog oblika napona
,
_

T
t
e E u 1
; T>0 od
trenutka uklopa u t=0 do uspostave ustaljenog stanja iznosi
RC T
RC T
CE W
E
+
+
2
2
1
2
. Odredite koliinu
energije disipiranu na otporu R te posebno komentirajte posebne sluajeve kad je T>> RC odnosno T<<
RC.
22
2
2
2
1
2
1
2 1
2
1
2
1
2
2 2 2
2
2 2 2
2
2 2
T
t
T
t
C
T
t
T
t
C
T
t
T
t
C
e CE e CE CE
e CE e CE CE
e e CE CU

+
,
_
,
_
+
+
+
,
_
+
+
+

T
t
T
t
R
T
t
T
t
R
e e
RC T
RC T
CE W
e e CE
RC T
RC T
CE W
2
2
2
2 2
2 1
2
2
1
2 1
2
1 2
2
1
Za T>>RC
2
2
1
CE W
E
. Budui da je
2
2
1
CE
C
, disipacija na otporu je 0, tj. W
R
=0.
Za T<<RC
2
CE W
E

. Budui da je
2 2
2
1
2
1
CE W CE
R C
, tj. onoliko koliko se
uskladiti u kondenzatoru, disipira se na otporu.
94) a) Odredite snagu istosmjernog naponskog izvora E ako sklopke S1 i S2 sklapaju protutaktno, svaka od
njih uklopljena je po polovinu periode T i ako je T>> RC.
b) Da li se smanjivanjem periode T u odnosu na vremensku konstantu poveava ili smanjuje potrebna
snaga istosmjernog naponskog izvora.
a) Ako je T>>RC odmah nastupa ustaljeno
stanje. U pola periode je na
1 1
C R
2
2
1
CE , a u drugoj polovici periode je
na
2 2
C R . Ukupna energija je
2 2
2
1
2 CE CE W .
b) Ako se smanjuje perioda T u odnosu
na RC, energija e se poveati jer
e trebati due da doe do
ustaljenog stanja, tj. da C bude
prekid.
95) Koliina energije pretvorene u toplinu u serijskom RC krugu napajanom iz naponskog izvora valnog
oblika napona prema slici, do uspostave ustaljenog stanja iznosi
1
]
1
,
_

T
e
T
CE W
T
R

1 1
2
; =RC.
Odredite koliinu energije pretvorene u toplinu za dva posebna sluaja: a) T>> i b) T<< te
objasnite dobivene rezultate.
a) T>>
2
2
1 2
CE
T
W
R

b) T<<
2
2
2
2
2
1
2
1
1 1 1 CE
T
T T
T
CE W
R

'
1
]
1
,
_
96) Za mreu opisanu diferencijalnom jednadbom t X y

dt
dy
dt
y d
sin
2
2
0
2
2
+ + pretpostavljeno je
rjeenje u ustaljenom stanju u obliku ( ) + t Y y sin
. Odredite amplitudu
Y
i poetni kut
metodom izjednaavanja koeficijenata uz ortogonalne komponente rjeenja.
23

( )
( )
( )

+
+
+

t Y y
t Y y
t Y y
sin
cos
sin
2
`
( ) ( ) ( )

sin : 0 sin
cos
sin
cos :
cos
sin
2 cos
sin
sin cos cos sin
sin sin cos cos
2 sin cos cos sin
2
0 0
2
0
2
0 0
2
2
0 0
2
+
+
+ + + +
Y Y s Y
X Y Y Y
t X t t Y t t Y t t Y
( )( )
2
0
2 2 2
0 0
2
2
0
2
2
0
2
2
0
2 2
0
2
2
0
2
2
0
2
4 cos
cos
2 2
2
0 2

+ +
X
Y
X
Y tg Y Y
arctg tg ctg
ctg
24
III. SINUSOIDALNO USTALJENO STANJE
10. FAZORSKA TRANSFORMACIJA
97) Zato umnoak fazora nije fazor?
Mnoenje nije linearna transformacija. Ako su zadane dvije jednoharmonijske funkcije
j
e A A
1 1

`
i
j
e A A
2 2
`
, umnoku fazora ne odgovara u vremenskom podruju umnoak
pripadnih vremenskih funkcija.
( )
( )
( ) ( ) ( ) + + + +
+
t A t A t A A e A A A A
j

cos cos cos

2 1 2 1 2 1 2 1
` `
98) Metodom fazorske transformacije odredite valni oblik odziva u ustaljenom stanju neke mree opisane
diferencijalnom jednadbom t x
dt
dx
dt
x d
10 sin 20 2 6 . 0 1 . 0
2
2
+ + .
_ _
0
10 10
2
0 2 2
2
2
20 2 6 . 0 1 . 0
20 2 6 . 0 1 . 0
10 sin 20 2 6 . 0 1 . 0
2
,
_
+ +
+ +
+ +

j X
X X j X j
t x
dt
dx
dt
x d
`
` ` `
( )
( ) ( ) 1 4 3 1 0 s i n 2
2
1 0
2 0
. . .
1 3 . 1 4 3 1 8 0
8
6
1 0 6 8
. . .
6 8
2 0
1 3 . 1 4 3
1 3 . 1 4 3
0
2
2
0

'

t t x
t g
j
X
`
99) Funkcija
( ) + t x sin
prikazana je fazorom
1 X
`
. Kojim je fazorom prikazana funkcija
( ) + t y sin
?
( ) + t x sin
1 X
` ( ) + t y sin
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

+ + + + + + +
+
sin cos sin cos cos sin sin sin
cos
j t t t t
j t
100) Funkcija ( ) + t Asin
A A
`
. Kojim je fazorom prikazana funkcija t B cos
?
( ) + t Asin

A A
`
t B cos
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )

sin cos
cos
sin cos sin cos sin sin cos cos cos

cos
1 sin

+ + + + +
+
+
j B t B
j j t t t
j t
t
101) Funkcija
( ) + t Csin
jB A +
. Kojim je fazorom prikazana funkcija
( ) + t D sin
?
( ) + t Csin jB A + ( ) + t D sin
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )

,
_
+ +
,
_
+
+ + + + +
+ +
+ +
sin cos
sin cos cos sin sin
cos
sin
j
C
A
C
B
j
C
B
C
A
t t t
j
C
A
C
B
t
j
C
B
C
A
t
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1
]
1
+ +
1
]
1
+ sin cos sin cos sin

C
AD
C
BD
j
C
BD
C
AD
t D
102) Fazorom
jA
prikazana je funkcija t A cos . Kojim je fazorom prikazana funkcija
( ) t Bcos
?
jA
t A cos
( ) + t Bcos
25
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )

sin cos cos

sin cos sin sin cos cos cos
1 sin
cos
B Bj t B
j t t t
t
j t

+
103) Funkcija ( ) + t Acos
A A
`
. Koja je funkcija prikazana fazorom
jA A+
?
( )
( )
( ) ( )
,
_
+ +
,
_
+ + + + + +
+
+
4
cos 2
4
cos 2 sin cos 1
sin
cos 1

t A t t t j
t j
t
104) Zadan je fazor
jB A +
. Koju od navedene tri funkcije prikazuje taj fazor?
a)
,
_
+ +
A
B
arctg t B A cos
2 2
b)
( ) + t Csin
;
2 2
B A C +
;
A
B
arctg
c)
,
_
+ +
4
cos
2 2

t B A
Pitanje nema smisla jer nije zadano naelno preslikavanje. Bilo koji od odgovora moe biti
toan.
105) Zadana je amplitudna karakteristika impedancije neke naprave. Odredite najjednostavniju nadomjesnu
shemu spoja te naprave.
Nadomjesna shema: na niskim i visokim frekvencijama ulazna
impedancija je beskonana, a na srednjim ima minimum.
L L C C
I L j U I
C j
U
` ` ` `

1
niske frekvencije: ( ) j Z 0
visoke frekvencije: ( ) j Z
106) Koji se elementi mree nalaze u crnoj kutiji B ako je ( )
60 314 sin 120 + t u , V ;

( )
80 314 cos 15 + t i , A?
( )
60
120 60 314 sin 120

+

t u
( ) ( ) ( )
170
15 170 314 sin 15 90 80 314 sin 15 80 314 cos 15

+ + + + t t t i

( )

90 , 90 i u vrijedi za pasivne elemente
Budui da je ( )

110 , i u , znai da se u crnoj kutiji nalazi aktivni element, tj. strujni
ili naponski izvor.
107) Odredite prijenosne funkcije mree dvoprilaza. Poticaj djeluje na prilazu 1.
prijenosna impedancija
( )
C j I
C j
I
I
U
j Z
1
1
1
1
2
21

`
`
`
`
prijenosni omjer struja ( ) 0
1
2
21

I
I
j
`
`

26
prijenosni omjer napona
( ) CL CL j CL S
SC
CL S
SC
Z
SC
SC
U
U
A
ekv
2 2 2 2
1
2
21
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

+

`
`
prijenosna admitancija
( ) 0
0
1
1
21

C j
I U
I
j Y
` `
`
108) Zadana je prijenosna funkcija mree

j U
U
+
1
2
`
`
. Odredite efektivnu vrijednost napona u2 (t) ako je
poznat valni oblik napona poticaja t U t U t U u 5 cos
3 sin
sin
5 3 1 1
+ + .
?
5 cos
3 sin
sin
2
5 3 1 1
1
2
+ +
+
u
t U t U t U u
j U
U

`
`
( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
2 2
2
2 2 2
2
2 2 2
2
2 2
2
2
2
2
2
2 2
2 2
5 2
2 2
3 2
2 2
1 2
25
25
9
9 1
5
3

25
5
9
3
+
+
+
+
+
+ +
+
U U U u
U U U u
U U
U U
U U
11. REZONANCIJA I FREKVENCIJSKI ODZIV
109) Zato se ne moe rei da je rezonancija nastupila u nekom tono utvrenom trenutku?
To se ne moe rei zbog toga to se rezonancija promatra u ustaljenom stanju. Stanje u
nekom trenutku nije bitno, nego je bitan proces koji traje.
110) Amplituda napona na kapacitetu u serijskom RLC krugu napajanom iz naponskog izvora t U u cos

dana je izrazom
( )
2 2
2
2 2
0
2
0
4

+
U U
C
gdje je - faktor guenja, a 0 - vlastita frekvencija
kruga. Odredite maksimalnu vrijednost napona na kapacitetu ako se mijenja vlastita frekvencija kruga.
t U u cos
( )
2 2
2
2 2
0
2
0
4

+
U U
C
( ) [ ]
( )( ) [ ]
( )( ) [ ]
2 2
0
2
0
2 2
2 3 2
0
2 2 2
0
2
0
2 2 2
0
3
2 2
2
2 2
0
2
0
2
0 2
4 : 0 8 4 4
0 8 2 2
0 8 2 2
4
1
2
1

+
+ +
+
'
+
+

U
U
d
U d
C
( ) ( )
2 2
0
2
0
4 2
0
2
2
0
4 2
0
2 4
2
0
2 2
0
2
2
2 2
0
2
0
2
0
2

4 4

8 4 4

2 4 2

+ +
U U
U U
U U
U U
C
C
C
C
111) Zato je definicija faktora dobrote
( )
( ) ( ) T t t
t
Q
+
2
gdje je ( ) t
uskladitena energija u krugu

u nekom trenutku t, a T perioda titranja, neprimjenjiva na harmoniki poticane krugove?
Zbog toga to se kod harmonijski poticanih krugova energija poniti, nazivnik razlomka = 0
i dobije se beskonana vrijednost faktora dobrote.
112) Obrazloite zato je rezonancija odziv na jednoharmonijski poticaj?
27
Zbog toga to ako na neku mreu djeluje periodina elektromotorna sila periode 2
1
T ,
a u toj elektromotornoj sili nema harmonijskog lana potrebne frekvencije
r
, rezonancije
nee biti jer sam Fourierov rastav periodike funkcije je fizikalan, tj. daje ispravne
odgovore.
113) Troilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenine mree. Koji uvjet mora biti zadovoljen da
efektivna vrijednost struje troila ne bi ovisila o vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom
sluaju promatrana mrea?
( )
C Rj I I
R I I
C j
R I I I L j U
R C
R C
R R C
` `
` `
` ` ` `
+ +
1
( )
( )
L j
U
I LC
L j LC R
U
I
I CR j L j I R L j U
R
R
R R

`
`
`
`
` ` `

+
+ +
0 1
1
2
2
mrea ima svojstvo strujnog izvora
114) Troilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenine mree. Koji uvjet mora biti zadovoljen da
efektivna vrijednost struje izvora ne bi ovisila o promjeni otpora troila?
C R
C R
R C
C
I I I
I
CR j
I
I R I
C j
I
C j
I L j U
` ` `
` `
` `
` ` `
+
1
1
1
CR j
CR j
I I
CR j
CR j
I I
I
CR j
I I
C
C
C C
,
_
+
1
1
1
` `
` `
` ` `
( )
U
L j
CR j
I LC j
U
L j LC j R
CR j
I
CR j
R RCL L j
I U
I
CR j
CR j
C j
I L j U
` `
` `
` `
` ` `
+

+
+
,
_
+
+
+
+
1
0 1
1
1
1
1
1
2
115) Koliki mora biti kapacitet C da se u zadanoj mrei nakon uklopa sklopke S ne promijeni efektivna
vrijednost struje izvora?
28
( )
( )
L
C
L
C j
X X
X X X
X R X X X X R
X R X X R
Z Z
j X R Z
X X j R Z
L C
C L C
L C C L L
L C L
u l u l
L u
C L u
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
1
2
1
2
2
2
+ + +
+ +
+
+
`
116) Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mree ( )
1
2
U
U
j H
`
`
. Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi
se ova mrea ponaala kao niskopropusni filtar?
( )
LC U
U
j H LC
U
U
2
1
2 2 2
0
2
1
2
1
1
;
1
1
'
`
`
. .
`
`
2 1
2 2
1 1
1
1
I I I
C j
I R I U
C j
I L j I U
C
C
C
` ` `
` ` `
` ` `

+
( )
( )
( )
2 2
2
2 2
2
2 1
1
1
L LC R
R
j H
R
LC R L j
U U

,
_
` `
Pojaanje treba biti
konstantno, treba postojati
konstantan omjer struje i
napona (treba opteretiti
mreu).
117) Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mree ( )
1
2
U
U
j H
`
`
. Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi
se ova mrea ponaala kao visokopropusni filtar?
( )
1
;
1
2
2
1
2 2 2
0
2
2
1
2
'
LC
LC
U
U
j H LC
U
U
`
`
. .
`
`
L j
U
R
U
I I I
L j I R I U
U
C j
I U
L
L
2 2
2 1
2 2
2 1 1
1
` `
` ` `
` ` `
` ` `
+ +

+
( )
( ) ( )
( )
( )
2
2 2 2 2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2 2 2 1
2 2
1
1
1 1
1
1 1 1
LC R L
RLC
j H
LC jR L
RLC j
RLC j
LC jR L
U
U
j H
RLC j
RLC j jR L
U
CL RC j
U U
L j
U
R
U
C j
U

,
_
+ +
,
_
+
`
`
` ` `
` `
`
29
118) Dokaite da u reaktivnom pojasnom propustu sheme spoja prema slici vrijedi da je
( )
2
0
2
1
2
2
2

+
j U
U
`
`
; B= 2 gdje je faktor guenja a 0 vlastita frekvencija.
_ _
( )
2 2
0 1
2
2
0
2
1
2
2
2
2 2
1
2
2
2
2
2
1
1 1
1
2
0

+ +
+ +
+ +
+ +
+
+
j U
U
j
j
U
U
CL L
R
S S
L
R
S
LC S SRL
SRC
SC
LC S SRC
R
R
Z R
R
U
U
CS
LS Z
ekv
ekv
`
`
`
`
`
`
12. ENERGETSKI ODNOSI
119) Obrazloite fizikalni smisao pojma jalove snage. Zato dimenzije reaktivnih komponenata ovise o
njihovoj jalovoj snazi?
Fizikalni smisao snage je da je ona mjera za koliinu energije koja njie izmeu izvora i
pasivnog jednoprilaza i ne sudjeluje u pretvorbi elektrine energije u drugi oblik. Jalova
snaga je amplituda trenutne snage a time i mjera za dimenzije reaktivnih komponenata.
120) Valni oblik trenutne snage jednoprilaza dan je izrazom
( ) t t p 2 sin 6 2 cos 1 4 +
, W. Odredite
djelatnu, jalovu i prividnu snagu jednoprilaza. Obrazloite fizikalni smisao prividne snage.
( )
( ) ( ) [ ] ( )
52 6 4
sin 2 cos 1
2 sin 6 2 cos 1 4
2
2
+
+ + +
+
Q P S VAr Q W P
t Q t P t p
t t p
R R
R

Prividna snaga je najvea mogua djelatna snaga koju bi jednoprilaz mogao preuzeti iz
izvora pri danim efektivnim vrijednostima napona U i struje I jednoprilaza.
121) Zadana je pozitivna amplituda P1 trenutne snage i negativna amplituda P2 trenutne snage. Odredite
djelatnu, jalovu, i prividnu snagu jednoprilaza.
djelatna snaga
( )
2 1 2 1
2
1
P P P P P P P
R R R
+
prividna snaga
( )
2 1 2 1
2
1
P P S S P S P + +
jalova snaga
2 1
2 2
P P P S Q
122) Zato za kompleksnu snagu vrijedi zakon o ouvanju, a ne vrijedi za prividnu snagu?
0
2
1
0
1 1

+

` ` `
K k
jQ P
k k
b
k
b
k
K
I U S
zakon za ouvanje kompleksne snage vrijedi jer je izraz linearan.
2 2
k k k
Q P S +
zakon o ouvanju ne vrijedi jer izraz nije linearan (ima korijen).
30
123) Troilo i izvor spojeni su parom vodova induktiviteta LV i otpora RV. Neka se na troilu odrava
konstantna efektivna vrijednost napona U i djelatna snaga P. Dokaite da su gubici prijenosa energije
minimalni ako je jalova snaga troila potpuno kompenzirana.
2 2
1
Q P
U U
S
I +
1
1
]
1
,
_
+
,
_

2 2
2
U
Q
U
P
R I R P
V V RV
gubici prijenosa
U = konst.; P = konst.; uz Q = 0
2
,
_
U
P
R P
V RV
124) Iz izmjeninog naponskog izvora efektivne vrijednosti napona U=10V i impedancije L=1 napaja se u
jednom sluaju radno troilo a u drugom sluaju radno-kapacitivno troilo kako je to prikazano na
slikama a) i b).
Izraunajte u oba sluaja djelatne snage troila i pripadne faktore snage. Iz dobivenih rezultata
proizaao bi zakljuak da se maksimalna snaga troila pri istoj efektivnoj vrijednosti struje ne postie uz
faktor snage troila cos 1=1. Je li taj zakljuak ispravan?
( )
3
2
cos
1 cos 50 2 50
2
10 1
)
2
1
cos 1 cos 50 50
2
10
2 1 1 )
2 2
2
2
2
2
2
2
2 2 2
2 2 2 2
+

,
_
+
+
C R
R
T
C L R
R
C T T
R
R
T
R
R
T
Q P
P
Q Q P
P
VAr
C
I
Q W RI P I
C
L R I U b
Q P
P
P
P
VAr LI Q W RI P I Z a

Da ali maksimalna snaga koju bi jednoprilaz mogao uzeti iz izvora pri danim efektivnim
vrijednostima struje i napona je pri S UI RI P
R

2
2
1
1 cos .
125) Zato je u pasivnim mreama sloenosti po volji na svakom prilazu fazni pomak izmeu napona i struje
tog prilaza u granicama
2
,
2

?
Impedancija kruga ( )
( )
2
1
' '
4 2
I
j P
j Z
C L

+

Budui da je 0 P , proizlazi da je ( ) { } ( ) { }
<
; 0 , 0 j Z m j Z e . Prema tome kut

impedancije moe biti samo ( ) { }
2 2

j Z , a samim time i kut izmeu napona i struje.

126) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi u jednoprilaznoj mrei sloenosti po volji nastupila fazna
rezonancija, a koji da bi nastupila ''prava'' rezonancija?
U jednoprilazu sloenosti po volji fazna rezonancija nastupa kada je
C
L
1
, tj.
' '
C L

, a budui da je faktor priguenja << od vlastite frekvencije
0
, fazna
rezonancija se podudara s 'pravom'.
31
SKUPINA 2
IV. NESINUSOIDALNO USTALJENO STANJE
13. TONE METODE ANALIZE VIEHARMONIJSKIH MREA
127) U mrei sheme spoja prema slici poznat je valni oblik napona naponskog izvora
t U t U u 2 cos
sin
2 1
+ te valni oblik struje strujnog izvora ( ) t I t I i 3 sin
2 sin
3 2 2
+ + .
Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja mree za prvi, drugi i trei harmonijski lan.
Prvi harmonijski lan
0
sin
i
t U u
Dugi harmonijski lan
( )
2 2
2
2 sin
2 cos
t I i
t U u
Tei harmonijski lan
t I i
u
3 sin
0
3
128) Odredite snagu otpora R ako je RC<< T i to ako je u jednom sluaju valni oblik napona u(t) kao na slici
b), a u drugom sluaju kao na slici c).
b)
_
( ) ( )
2
2
2
3
2
4
3
0
2
2
2
4
3
0 0
0
2
1
2
1
1 6
9
9
8
2
1 1
9
1 6 1
0
3
4
3
4 1 1
4
3
0
4
3
0
3
4
4
3
0
4
3
0
3
4
1
f C E P
T
C E
T
T
C E
E
T
C E
T
P
C
T
E
t
T
E
T
d t t i t u
T
P
T t T
T t C
T
E
i
T t T
T t
T
E
u
u e u u
d t
d u
C i u i d t P
T
T T
t
C
C
'
< <
< <
'
< <
< <
,
_

32
c)
2
2
1
0
0
2
0
2
0
f C E P
C E
T
P
P
i
T t
T
T
t E
u
R
R
'
< <
< <
129) Odredite valni oblik napona na induktivitetu u ustaljenom stanju kao i srednju vrijednost struje izvora
ako je L/R>> T.
E u U
RI U u
Ri
dt
di
L u
L
L

+
+
) 0 (
srednja vrijednost e biti
( )
R
E
R
U
I

0
0
'
T T
T
E U
L
,
, 0 1

130) Odredite valni oblik struje izvora u ustaljenom stanju za dva granina sluaja: a) T>> RC, b) T<< RC
E e K u
u u
dt
du
RC
t
CA
C
CA
+
+
1
u u
dt
du
RC
u u iR
u u u
C
C
C
R C
+
+
+
T t
CB
CB
CB
e K u
u
dt
du
RC
+
2
0
( )
T
T
e K E
e K K E
+
+
1
1
1 1
( )
T
T
T
T
e
e
E K
e
e
E K

1
1
1
1
2
1
1
33
( )
t
T
T
CB
T t
T
T
CA
e
e
e
E u
e
e
e
E E u

1
1
1
1
1
( )
'
T t
T
T
t
T
T
C
C
e
e
e
R
E
T t e
e
e
R
E
R
u u
i i
1
1
0
1
1
1
( )
'
<
<

> >
T t T e
R
E
T t e
R
E
i
e
e
e
T
T t
T
C
T
t
t
0
0
0
1
1
( )
( )
( )
'
<
<
+
+
< <
T t T
R
E
T t
R
E
i
T
T e
T T
e
e
T
C
T
T
T

0 1
1
1
1 1 1
1 1 1
1
1
131) Odredite efektivnu vrijednost struje kapaciteta C ako je LC T 2 << . Za koju se vrijednost faktora
postie najvea vrijednost struje IC ?
( )
( ) 0 '
0 '
+
+
I
U
i i i
iU U E
C L
C L
( )
( ) ( ) ( )
( )
2
1
0 2 1
2
1
0
2
1 1 1 1 1
0
0 1
2
2
2 2 2 2 2 3 2 2 2 2 2 2 3
2 2
2
0
2 2
2
0
2

+ +
+ +
'

< <

I
d
d I
I I I I I I I I I
T T I
T
T I I
T
d t I
T
d t I I
T
d t i
T
I
T t T I I
T t I I I
i i i L C T
C
C
T T
T
T
C C
L C
132) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L te srednju vrijednost napona na otporu R, ako je u
periodi rada T sklopka S u poloaju 1 T vremena, a u poloaju 2 (1- )T vremena.
34
( ) 0 0
2
> > u U u T
C C
( )
( ) ( )

>>
1
0 1
.
0 0
E U u T u T E
u u T RC konst U
U
R C C
C L C
L
133) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L i kapacitetu C, ako je u periodi rada T sklopka S u
poloaju 1 T vremena, a u poloaju 2 (1- )T vremena.
( )
( )
( ) E E E U
E u u u u
E RI u u
R
E
I i T
R
L
C L
R C
L

+

>>
1
0
0
134) Odredite valni oblik struje troila za dva granina sluaja: a) T
R
L
<< i b) T
R
L
>>
( ) 0 . 0
1
:
L L
L
L
LR L
L
LR
R L LR
I konst i
dt
di
RT
L
T
R
l
T
i
R
u
dt
di
R
L
R Ri
dt
di
L u
u u u
T
R
L

,
_
>>
,
_

+
+
>> T
R
L
<< trenutno ustaljeno stanje
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( ) [ ]
( )
R
U
I
U U
t
U
U
t td U U
konst i R I U U
U
U U U
L
L L R
L
R L LR
1 1
2
cos
2
0
sin
2
1
0
. 0 0 0 0
0 0
0 0 0
0
0

35
135) Za mreu sheme spoja prema slici objasnite postupak odreivanja tipa periodikog rjeenja ako je
2
T
R
L
> .
A: V1 i V2 vode nemogue
B: V1 i V2 ne vode mogue ako je u<0
C: V1 vodi, V2 ne mogue ako je u>0
D: V1 ne, V2 vodi mogue ako je u<0
U negativnoj poluperiodi zbog ouvanja naboja nije mogu sluaj B, a budui da je
2
T
R
L
> ,
vrijedit e sluaj D, pa dobivamo tip periodikog rjeenja:
'
< <
< <
+
T t
T
T
t E
R i
d t
d i
L
d
2
0
2
0
136) Periodiki upravljana sklopka S polovinu periode T je u poloaju 1 a drugu polovinu periode u poloaju
2. Sve vremenske konstante kruga zanemarive su u odnosu na trajanje periode T.
a) nacrtajte valni oblik napona u2 (t)
b) odredite ukupnu snagu disipiranu na otporima R1 i R2.
a)
b)
( )
( )
2
2 1
2 1
1
2 2 1 1
2 1
2
2
0
1
1
E C C f P P
T t
T
R R i E
T
t idt
C
iR E
T C R T C R
T
f
R R
+ +
< < +
< < +
<< <<
137) Objasnite kako se pomou sklopkama preklapanim kapacitetom realizira otpor.
'

+
T t
T
u
T
t u
u
d t
d u
C R
C
C
2
2
0
2
1
1

36
Pod pretpostavkom da je perioda dovoljno kratka da se u
1
i u
2
unutar jedne periode ne
promijene
'

< <
T t
T
u
T
t u
u T C R
C
2
2
0
2
1
1
. Koliina naboja prenesena kapacitetom od prilaza 1 na
prilaz 2 u periodu T iznosi
( )
( ) i u u fC
T
u u C

2 1
2 1
to je ekvivalentno prolazu iste
koliine naboja kroz otpornik otpornosti
fC
R
1
.
138) Odredite ukupnu snagu disipiranu na otporima R1 i R2 ako je sklopka S treinu periode rada T u poloaju
1 a dvije treine periode u poloaju 2.
( ) ( )
( )
2
2 1
2
2 1 2 1
2 2
2
1
2
E E fC
T
W
P
E E C U E E C qU U
U
q
CU W
R
R
R

14. NELINEARNE IZMJENINE MREE
139) Zato je rjeenje nelinearne diferencijalne jednadbe, kojom je opisano ustaljeno stanje neke mree,
dobiveno primjenom naela o ravnotei harmonijskih lanova uvijek priblino rjeenje?
Javlja se problem pronalaenja tonog rjeenja zbog toga to nakon to postavimo jednadbu
kruga i pretpostavimo rjeenje, trebali bi izjednaiti koeficijente s lijeve i desne strane
jednadbe. Budui da postoje nelinearni elementi, javljaju se lanovi koji nemaju svoj par
na jednoj od strana jednadbe i njih ne moemo uravnoteiti.
140) Odredite osnovni harmonijski lan struje induktiviteta ako je zadana karakteristika induktiviteta
3
b a i + te valni oblik toka t sin
.
3
b a i +
t sin

3
3
3 3
4
3
3 sin
4
1
sin
4
3
sin
sin sin
,
_
+
+
b a i
t t b t a i
t b t a i

141) Odredite valni oblik napona i struje induktiviteta karakteristike
3
b a i + ako je zadan valni oblik
toka t cos
.
3
b a i +
t cos

t b t b t a i
t t b t a i
t b t a i

3 cos
4
1
cos
4
3
cos
3 cos
4
1
cos
4
3
cos
cos cos
3 3
3
3 3
+ +
,
_
+ +
+
37
1
]
1
t b t b t a L
dt
di
L u
L
3 sin
4
3
sin
4
3
sin
3 3
142) Na nelinearni element mree karakteristike
3
ax y narinut je poticaj ( ) ( ) t X X x sin 1
0 + .
Dokaite da istosmjerna komponenta odziva
( ) 0 Y
ovisi o
( ) 0 X
, ali i o ( ) 1
X . Pod kojim se uvjetom u

odzivu pojavljuju parni harmonijski lanovi?
3
ax y
( ) ( ) t X X x sin 1
0 +
( ) ( ) [ ]
[ ]
1
]
1
+ + +
1
]
1
,
_
+ +
+ + +
+
t X t X t X X X X t X X X a y
t t X
t
X X t X X X a y
t X t X X t X X X a y
t X X a y

3 sin
4
1
sin
4
3
2 cos
2
3
2
3
sin
3
3 sin
4
1
sin
4
3
2
2 cos 1
3 sin
3
sin
sin
3 sin
3
sin 1
0
3
1
3
1
2
1 0
2
1 0 1
2
0
3
0
3
1
2
1 0 1
2
0
3
0
3 3
1
2 2
1 0 1
2
0
3
0
3
,
_
+
2
1 0
3
0 0

2
3
X X X a Y istosmjerna komponenta
Parni harmonijski lanovi javljaju se ako se pobuda sastoji od zbroja ili razlike
istosmjerne komponente i jednoharmonijske komponente ili ako je istosmjerna komponenta
dvoharmonijska.
143) Za mreu sheme spoja prema slici a) s nelinearnim induktivitetom L izraunata je i nacrtana
karakteristika UL (1)=f(U) prikazana na slici b). Je li mogue mjerenjima efektivnih vrijednosti UL (1) i U
u potpunosti rekonstruirati izraunatu karakteristiku?
Uz stalni faktor guenja i stalnu frekvenciju poticaja
, javlja se petlja histereze.
Nije mogue u potpunosti rekonstruirati izraunatu
frekvenciju.
144) Odredite efektivnu vrijednost osnovnog harmonijskog lana napona na kapacitetu C ako je poznata
karakteristika nelinearnog induktiviteta. ( ) ( ) ( ) 1 1 1
3
L L L
U U I + gdje su ( ) 1
L
I i ( ) 1
L
U efektivne
vrijednosti osnovnih harmonijskih lanova struje i napona nelinearnog induktiviteta.
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
1
]
1
+ +
+ +
+
RC j
X
R
j U U U
U C j
jX
U
I I I
U U
U R I U
L
L C
C
L
L
C L R
L C
C R
1 1
1
1
1 1 1
1 1
1
` ` `
`
`
` ` `
` `
` ` `
( )
( )
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) [ ]
2
2 2 2
2
3
1 1 1
1 1
1 1
1
1
1
C C ef
C C
C C
R
L
L
L
U L R U U
U j jR RC j U U
U U
U
I
U
X

+
+
+
`
` ` `
` `
`
`
`
145) Pokaite da u mrei sheme spoja prema slici moe u nelinearnom induktivitetu u ustaljenom stanju rada
postojati istosmjerni tok. (Naputak: Sve varijable mree prikazati zbrojem istosmjerne i izmjenine
komponente!)
38
15. ENERGETSKI ODNOSI DJELATNA SNAGA
146) Zbog nelinearnog induktiviteta L struja RLC kruga u ustaljenom stanju dana je izrazom
( ) ( ) ( ) ( )
1 1
3 sin 3
sin 1
+ t I t I i . Nacrtajte fazorski dijagram kruga za trei harmonijski lan.

Komentirajte dobiveni rezultat.
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) [ ]

3 3 3
0 3 3 3
R C L
R C L
U U U
U U U
` ` `
` ` `
+
+ +
Budui da je kut vei od 90,
induktivitet se ponaa kao aktivni
element to nije mogue.
147) U linearnoj vremenski nepromjenjivoj mrei djeluju dva naponska izvora. Koji uvjet mora biti
zadovoljen da bi u toj mrei i za djelatne snage vrijedilo naelo superpozicije?
( )
( )
n
k
T
k k
n
k
T
k k
dt R u i
T
P
dt R u i
T
P
1
0
2
2
2
1
0
1
2
1
1
1
P
1
disipirana snaga na R ako djeluje samo u
1
P
2
disipirana snaga na R ako djeluje samo u
2
I
k
(u
1
) struja k-te grane ako u mrei djeluje samo u
1
I
k
(u
2
) struja k-te grane ako u mrei djeluje samo u
2
djelatna snaga ( ) ( ) ( )
+
n
k
T
k k k
dt R u i u i
T
P
1
0
2
2 1 1
1
superpozicija za djelatnu snagu ( ) ( ) ( )
+
n
k
T
k k k
dt R u i u i
T
P
1
0
2
2
1
2
1
1
vrijedi ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 0 2
2 1
0 0
2
2
1
2
0
2
2 1
+ +

u i u i dt R u i u i dt R u i u i P P
k
k
T T
k k k
T
k k k uk
, samo
ako su struje ortogonalne.
148) Zato se ne moe izgraditi ispravlja koji bi se sastojao samo od reaktivnih komponenata?
Svojstvo ispravljaa je da se ponaa kao istosmjerni izvor, tj. istosmjerna snaga mora biti
negativna. Ovo je svojstvo temelj svake analize kojom bi se eljelo istraiti moe li neki
element mree preuzeti snagu na jednoj frekvenciji i predati je drugim dijelovima mree na
nekoj drugoj frekvenciji. Budui da je istosmjerna snaga linearnih i nelinearnih vremenski
nepromjenjivih reaktivnih elemenata jednaka 0, ovi se elementi ne mogu upotrijebiti ni u
jednoj pretvorbi snage na frekvenciji.
149) Zato se ne moe izgraditi ispravlja koji bi kao komponente za pretvorbu djelatne snage imao samo
bipolarne tranzistore?
Zbog toga to je istosmjerna snaga bipolarnog spojnog tranzistora pozitivna. U sklopnom
reimu rada u
T
i
T
=0, za svaki T; P
T
=0. P
T
(0)>0, P
T
=-P
T
(0)<0. Idealni bipolarni tranzistor je
element mree u kojem se sva istosmjerna snaga raspoloiva na njegovim energetskim
prikljucima pretvara u izmjeninu; obrat nije mogu. On je i kvaziaktivni i vremenski
promjenjivi element to mu omoguuje da upravlja iznosom transformirane snage.
150) Objasnite pretvaraka svojstva serijskog spoja diode i bipolarnog tranzistora u sklopnom nainu rada.
Pretvaraka svojstva se zasnivaju na tome da moemo imati
negativan napon dok e struja ostati pozitivna. Istosmjernu
snagu moemo pretvoriti u izmjeninu i obratno.
151) Dokaite da za djelatnu snagu na frekvenciji vrijedi zakon o ouvanju.
Jedan od naina iskazivanja zakona o ouvanju energije s pomou trenutnih snaga grana
0
1

b
i u

ili s pomou srednjih snaga grana

b b
T
P dt i u
T
1 1
0
0
1

. To vrijedi za
39
svaku komponentu snage i dobijemo ( ) ( ) ... 2 , 1 , 0 0

1

n n I n U
b

, tj.
( ) ... 2 , 1 , 0 0
1

n n P
b
.
152) Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom
2
C
u q . Obrazloite osnovna energetska svojstva ovog
kapaciteta ako je valni oblik napona na kapacitetu zadan izrazom
( ) ( ) ( ) t U t U t U u
C C C C
3 sin 3
2 sin 2
sin 1
+ + .
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) t t U U t t U U t t U U
t U t U t U q
C C C C C C
C C C

2 sin 3 sin 2
2 3 sin sin 3
2 2 sin sin 2
2
3 sin 3
2 sin 2
sin 1
2
2
2
2
2
2
+ + +
+ +
Moe generirati vie harmonike i moe imati istosmjerne komponente.
153) Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom
2
bq aq u
C
+ . Odredite iznose djelatne snage koju ovaj
kapacitet prima odnosno predaje drugim dijelovima mree ako je poznat valni oblik struje kroz
kapacitet ( ) ( ) t I t I i
C C C
2 cos 2
sin 1
+
154) Objasnite Hartleyev efekt!
0 ; 0
0 1 0
0
0 1 1
1
+
+
+
+
n m
nP P
n m
mP P
mn mn
Manley-Rowe jednadbe za sluaj triju frekvencija.
a)
1 0
; 1 > n m
0 ; 0
0 1 0
0
0 1 1
1
11
+
+
+
+
+ +
+

P P P P
P P
P+<0 - modulator predaje snagu
troilu
P1>0 , P0>0 oba izvora daju
energiju izlaznom krugu
1
1
0
0 1 0
; P P P P P
+
+
b)
1 0
; 1 ; 1 > n m
0 ; 0
0 1 0
0
0 1 1
1
11

P P P P
P P
P-<0 , P1<0 , P0>0 lokalni oscilator daje
energiju i izlaznom i ulaznom krugu.
Nelinearni kapacitet prima energiju na
frekvenciji lokalnog oscilatora 0 i vraa
dio energije generatoru signala. To je isto
kao da je u ulazni krug uveden negativni otpor
koji nadmaivi pozitivne otpore generatora
ulaznog signala moe dovesti do nestabilnosti
rada modulatora.
0
0
1
1 1 0
; P P P P P
+

16. ENERGETSKI ODNOSI PRIVIDNA SNAGA
155) Pod kojim je uvjetom skup svih harmonijskih lanova struje jednoprilaza jednak skupu svih
harmonijskih lanova napona jednoprilaza?
( ) ( )
+
N n
n
t n n U u sin 2
napon prilaza (N skup harmonijskih lanova napona reda n)
( ) ( )

+
N M n
n n
t n n I i sin 2
struja prilaza (M - skup harmonijskih lanova struje reda
n)
Samo u sluaju kada pojna mrea modelirana idealnim izvorom M = N jer tada skup M nema
lanova iz ega proizlazi da niti N nema lanova.
156) Odredite jalovu snagu Q
(n) elementa mree na n-tom harmonijskom lanu ako su valni oblici

napona i struje na n-tom harmonijskom lanu dani izrazima:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) t n n J t n n I t n i
t n n V t n n U t n u

sin
cos
,
sin
cos
,
+
+
( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ] n J n I n V n U S
n J n V n I n U P
2 2 2 2 2

4
1

2
1

+ +
+
40
( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
2
2
2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2

4
1

2

4
1

2

4
1

2

4
1

4
1
n V n I n J n U Q
n V n I n J n V n I n U n J n U
n J n V n J n V n I n U n I n U n J n V n V n I n J n U n I n U
n J n V n J n V n I n U n I n U n J n I n V n U
P S Q

+
+ + +
+ + + +

157) Istosmjerni izvor napona E i unutarnjeg otpora R optereen je troilom koje se sastoji od periodiki
upravljane sklopke S koja je polovinu periode rada T uklopljena a polovinu periode rada T isklopljena.
a) nacrtajte valne oblike napona i struje sklopke
b) postoji li prijenos energije izmeu izvora i troila?
c) postoji li jalova snaga troila?
a)
b) nema prijenosa energije jer je 0 0
0

P dt i u
T
s s
c) jalova snaga postoji
Q
R
E
R
E T
T
T
R
E T
T E
T
dt i
T
dt u
T
U I S
T T
S S

,
_

2 2
1
2 2
1 1 1
2 2
2
2
2
0
2
0
2
158) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu te faktor snage troila.
( ) ( )
R
U
t t
R
U
T
t td t td
R
U
T
t td
R
U
T
dt t i t u
T
P
T
T T
T
T
T
2
0
2
0
2
0
0
2
2 2
0
2
2
2
2
0
4
1
2 sin
4
1
2
1
1
sin sin
1
sin
1 1
1
1
1
]
1

1
1
1
]
1

( ) ( )
R
U
t
T
T R
U
U
t t
T
U
R
U
t td t td U
T
dt t i
T
dt t u
T
UI S
T
T
T
T
T
T
T T
2
1
2 sin
4
1
2 2
1 1
2
2 sin
4
1
2
1 1
8
sin sin
1 1 1
2
0
0
0
2
2
2 2
0
2 2
0 0
1
1
1
]
1
1
1
1
]
1

41
2
1
4
2 2
cos
4 16 8
2
2
4
2
4
2 2

S
P
R
U
R
U
R
U
P S Q
159) Obrazloite je li za pojavu jalove snage nuno postojanje reaktivnih elemenata u mrei.
Postojanje reaktivnih elemenata je nuno jer bi u suprotnom ona bila = 0.
160) Zato samo u jednoharmonijskim mreama postoji fizikalna interpretacija jalove snage kao mjere za
njihanje energije izmeu izvora i troila?
Ukupna uskladitena energija u RLC krugu je:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )

+ + +
+ + + +
t
Q
t
t t t t
C L
C L C L C L
2 cos
2
cos
161) Zato je prividna snaga dogovorna veliina?
Da bi se pokuala ouvati fizikalna smislenost prividne snage dogovorena je referentna
toka s obzirom na koju je definirana trenutna snaga. Prividna snaga je dogovorna veliina
koja ima puni smisao ako se kao referentna toka odabere jedan od prikljuaka jednoprilaza.
Tada prividna snaga postaje ona najvea djelatna snaga koja bi se na tom prilazu mogla
postii uz dane efektivne vrijednosti napona i struje jednoprilaza.
162) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1.
( )
U U U
u u Ri u u
R
u u
i

+
2 1
2 1 1 1 11
2 1
1
2
1
2
( )
( )
R
U
I u Q S
u u u
T
u
R
U
dt u u
T
u u
R
dt i
T
I
dt u u
RT
dt i u
T
P
T
u u
T T
T T
2
2 2
1
2
2
4
1 1
0
2
1 1
2
11 11 11
2
0
2
2 1 2
11
2
2
0
0
2 1
2
2
2
1 2
0
2 2
0
2
2
2
1
0
1 11 11
2
2 1

,
_
1
1
1
]
1

163) Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1 ako je t u sin 100 2 , V; t i cos 20 2 ,
A.
u i i
u
4
1
4
3
+
Napon prilaza 1 ( ) i u i u u
u

4
3
1

_ _
,
_
,
_

t t i
t t u
i u
i u

cos 15 sin 25 2
cos 15 sin 75 2
4
3
4
1
1
4
3
4
3
1
42
( )
VAr P S Q
VA I U S
W P
1500
2230 15 25 15 75
1650 25 75 15 15 2 2
2
1
2
1
2
1 1
2 2 2 2
1 1 1
1

+ +
+
164) Izmjenini izvor napona t u 314 sin 100 2 , V napaja jednoprilaz. Efektivna vrijednost napona
jednoprilaza iznosi 70.7 V a struje 0.707 A. Djelatna snaga izmjerena na prilazu je 0 W. Odredite to se
nalazi u jednoprilazu. Navedite barem tri razliita rjeenja.
U jednoprilazu se moe nalaziti idealna dioda, bipolarni tranzistor u sklopnom reimu rada
ili MOSFET u sklopnom reimu rada jer je na svim tim komponentama djelatna snaga jednaka 0.
165) Struja k-te grane rastavljena je na djelatnu, jalovu i rasprenu komponentu, tj.
ks kr k k
i i i i + +

.
Dokaite da KZS za neki vor u mrei vrijedi posebno za svaku od komponenata rastave struje grane, tj.
0 ; 0 ; 0
1 1 1

N
k
ks
N
k
kr
N
k
ka
i i i gdje je sa N oznaen ukupni broj grana spojenih na promatrani
vor.
KZ e vrijediti posebno za svaku od komponenti jer rastavom struje dobivamo takoer
linearne funkcije. Budui da KZ vrijede za linearne funkcije, vrijedit e i za te
komponente struje.
166) Dva linearna jednoprilaza A i B spojena su u seriju. Struja svakog jednoprilaza moe se rastaviti u
djelatnu, jalovu i rasprenu komponentu, tj.
Bs Br Ba B As Ar Aa A
i i i i i i i i + + + + ;
. Oigledno je da je
B A
i i
. Vrijedi li to i za pojedine komponente struje prilaza, tj.
Bs As Br Ar Ba Aa
i i i i i i ; ;
?
Ne jer je i=f(u
ref
), tj. struja i je funkcija referentnog napona.
167) Parametri dvaju troila prikazanih na slikama a) i b) odabrani su tako da kad se troila napajaju iz izvora
istog valnog oblika ( ) t t u 3 sin sin 10 2 + , V djelatne i prividne snage troila su jednake. U kojoj od
tih mrea ne moe se nikakvim filtrom paralelno spojenim troilu postii potpuna kompenzacija faktora
snage, tj. =1?
( )
( )
( )
( )
3 1
3
1
2
1
2
1
1
1
1
1
3
1
2
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
2
3
3
1
2
3
1 3
1 1
2
3
2
1
1 1
G G
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j j j Z
j j j Z
'

'
'
'
+

'
+
+
'

+
,
_
+

,
_
+
kompenzacija je mogua
43
( )
( )
( )
( )
3 1
3
1
10
9
10
27 9
9
10
3 1
3
1
1
3
1
1
3
1
1
1
3
1
10
1
10
3 1
3 1
3 1
3 1
1
1
1
3
1
1
2
7
3
1
2
3
1 3
3 1
2
7
2
1
1 1
G G
j
e
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j
e
j
j
j
e
j Z
e G
j j j Z
j j j Z
'

'
'
'
'
+

'
+
+
'

+
,
_
+

,
_
+
kompenzacija nije mogua
168) Zato se u mrei sheme spoja prema slici faktor snage ne moe potpuno kompenzirati spajanjem
kapaciteta paralelno troilu?
( )
( )
( )
2 2
1
1
1
1
1
1
1
1 1
1
n n
jn
e
jn
jn
jn
e
jn Z
e G
jn jn Z
u f G
u
u
+
'
'
'
Vodljivost ovisi o frekvenciji i uvijek postoji rasprena komponenta.

44
V. JEDNADBE MREE
17. OSNOVE TOPOLOGIJE ELEKTRINIH MREA
169) Objasnite pod kojim uvjetima vrijedi KZN koristei postulate teorije mrea i pojam petlje.
KZN vrijedi i ako se petlja deformira, a to je zbog toga to prema 4. postulatu teorije
mrea niti jedna petlja nije proeta vanjskim promjenjivim magnetskim tokom. U terminima
teorije mrea petlja ne zauzima realni prostor.
170) Poveite stavak o kontinuitetu i pojam reza te dokaite da za svaki rez mora vrijediti KZS.
U skladu s treim postulatom teorije mrea rezultantni naboj svake
naprave jednak je 0. Na nivou modela to znai da je rezultantni
naboj elemenata mree svake grane jednak 0, to znai da koliina
naboja koja ue u plohu mora biti jednaka koliini naboja koja iz
plohe izae.
171) Dokaite da svaka spojnica s odgovarajuim brojem grana stabla odreuje jednu jedinstvenu petlju.
T(3, 4, 5) odabrano stablo
L(1, 2) spojnice
Petlje P
1
(2, 3, 5) ; P
2
(1, 4, 5)
Broj spojnica l=b-n=5-3=2
Dogovorno smjer petlje odreuje smjer spojnice.
172) Dokaite da svaka grana stabla s odgovarajuim brojem spojnica odreuje jedan jedinstveni rez.
T(3, 4, 5) stablo
L(1, 2) spojnice
173) Dokaite da struje spojnica odreuju struje grane stabla.
R
1
(2, 3) ->i
3
=-i
2
R
2
(1, 2, 5)->i
5
=i
2
-i
1
R
3
(1,4)->i
4
=i
1
i3, i1, i5 struje grana
i1, i2 struje spojnica
Ukoliko su struje spojnica zadane, moemo odrediti struje grana
jer u jednom rezu moe biti samo jedna grana i vie spojnica.
174) Oznaimo sa l broj spojnica u mrei od b grana a sa n broj grana stabla. Dokaite da je l najmanji broj
struja koji treba odrediti u mrei da bi sve struje mree bile poznate. Pokaite to na primjeru zadanog
grafa.
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
R
1
(1, 4) i
1
-i
4
=0 i
1
=i
4
R
2
(2, 4, 5) i
2
-i
4
-i
5
=0 i
2
=i
4
+i
5
R
3
(3, 4, 5) i
3
+i
4
+i
5
=0 i
3
=-i
4
-i
5
Da bi dobili ostatak, moraju nam biti poznate jo barem
dvije struje (struje spojnica).
175) Dokaite da naponi grana stabla odreuju napone spojnica.
T(3, 4, 5) ; P
1
(2, 3, 5) ; P
2
(1, 4, 5)
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
u
2
-u
3
+u
5
=0 ; u
2
=u
3
-u
5
u
1
-u
5
+u
4
=0 ; u
1
=u
5
-u
4
176) Oznaimo sa l broj spojnica u mrei od b grana a sa n broj grana stabla. Dokaite da je l najmanji broj
napona koji treba odrediti u mrei da bi svi naponi mree bili poznati. Pokaite to na primjeru zadanog
grafa.
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
u
4
=u
1
+u
2
+u
3
u
5
=u
2
+u
3
45
177) Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi se mrea od b grana pri sustavnom zapisu jednadbi mree mogla
opisati sa 2 b jednadbi? Koliko je, u opem sluaju, od tih 2 b jednadbi linearnih jednadbi?
Da bi mreu od b grana pri sustavnom zapisu jednadbi mogli opisati sa 2b jednadbe, moramo
pretpostaviti da su sve grane mree normalne. Pod normalnom granom mree smatra se svaka
grana, napon i struja koji u poetku analize nisu poznati. U opem sluaju u mreama s
takvim granama ne moe se na temelju broja grana odrediti ukupni broj jednadbi mree. Broj
jednadbi mree manji je od 2b.
178) Za neku mreu poznate su jednadbe napona temeljnih petlji napisanih s obzirom na jedno stablo grafa
pripadne mree.
0
0
0
3 1 5
3 1 4
2 1
+
+
+
u u u
u u u
u u
Napiite jednadbe struja temeljnih rezova s obzirom na isto stablo grafa pripadne mree.
b=5 ; n=3 ; l=b-n=2
i
1
-i
2
+i
4
+i
5
=0
i
3
-i
4
-i
5
=0
179) Za neku mreu poznate su jednadbe struja temeljnih rezova napisanih s obzirom na jedno stablo grafa
pripadne mree.
0
0
0
5 4 3
5 4 2
4 1

i i i
i i i
i i
Napiite jednadbe napona temeljnih petlji s obzirom na isto stablo grafa pripadne mree.
u
1
+u
2
+u
3
+u
4
=0
u
2
+u
3
+u
5
=0
18. JEDNADBE STANJA
180) Zato varijable stanja moraju biti neprekinute vremenske funkcije?
Zbog toga da bismo dobili jednostavan numeriki proraun pripadnih diferencijalnih
jednadbi te da ne postoji ogranienje na vrstu analizirane mree. Te zahtjeve ispunjavaju
sustavi diferencijalnih jednadbi prvog reda ( ) x t f
dt
dx
, . Da bismo odredili vrijednost
varijable (t), moramo je razviti u Taylorov red, a osnovna je pretpostavka da je funkcija
koju razvijamo neprekidna.
181) Zato pri izgradnji prikladnog stabla svi nezavisni naponski izvori moraju biti u stablu a nezavisni strujni
izvori u spojnicama?
Napon svake spojnice odreuju naponi svih grana stabala koji s tom spojnicom ine petlju.
Nezavisni naponski izvori moraju biti u stablu zbog toga to je napon nezavisnog naponskog
izvora zadan, on se ne moe odrediti iz napona drugih grana koje ine stablo.
Struju svake grane stabla odreuju struje svih spojnica koje s tom granom stabla ine rez.
Strujni izvor ne moe biti u stablu budui da bi njegova struja, a koja je zadana inae
bila odreena strujama spojnica. Zbog toga nezavisni strujni izvori moraju biti u
spojnicama.
182) Zato pri izgradnji prikladnog stabla svi induktiviteti moraju biti u spojnicama a svi kapaciteti u stablu?
Svaka nezavisna jednadba KZS-a dobiva se od struja grana koje pripadaju nekom rezu. Rez
tvore jedna presjeena grana stabla i odgovarajui broj spojnica. Svaka od jednadbi stanja
jedna je diferencijalna jednadba prvog reda. Jednoj presjeenoj grani stabla odgovarat e
jedino struja kapaciteta jer je
dt
du
C i
C
. Smjetanjem kapaciteta u stablo zajameno je da

e pripadna jednadba stanja biti diferencijalna jednadba prvog reda.
46
Svaka nezavisna jednadba KZN-a dobiva se od napona grana koje pripadaju nekoj petlji.
Petlju tvore jedna spojnica i odgovarajui broj grana stabla. Analogno prethodnom
objanjenju, zakljuujemo da se svi induktiviteti moraju smjestiti u spojnice.
183) to je red sloenosti mree N i koliki je u mrei sheme spoja prema slici?
Red sloenosti mree jednak je broju varijabli stanja. U dobro definiranim mreama jednak
je broju reaktivnih elemenata, a u loe definiranim mreama umanjen je za zbroj
kapacitivnih petlji i induktivnih rezova.
N=9-(1+3)=5
9 reaktivnih elemenata 5C i 4L
1 kapacitivna petlja C
4
, u, C
5
3 induktivna reza L
1
L
2
L
4
, L
1
L
4
L
3
, L
2
L
3
184) Kako se zove mrea u kojoj barem jedan kapacitet mora biti u spojnicama i/ili jedan induktivitet u
stablu? Koliki je red sloenosti N takve mree?
Takva mrea naziva se lom. Ureenost takve mree dobijemo tako da od ukupnog broja
reaktivnih elemenata oduzmemo jedan za svaki rez ili kapacitivnu petlju.
185) U mrei sheme spoja prema slici nalazi se jedna induktivna petlja. Utjee li to na red sloenosti mree?
Ne. Na red sloenosti utjeu induktivni rez i kapacitivna petlja.
186) Objasnite nain izgradnje prikladnog stabla u mrei sa zavisnim izvorima.
a) SUNI obje grane u stablo (upravljaka i upravljana grana specifirane naponom)
b) SUSI upravljaka u stablo, upravljana u spojnice
c) NUSI obje grane u spojnice (upravljaka i upravljana grana specifirane strujom)
d) NUNI upravljaka u spojnicu, upravljana u stablo
187) Za mreu sheme spoja prema slici ne mogu se napisati jednadbe stanja u normalnom obliku. to valja
uiniti da se one ipak mogu napisati i da njihovo rjeenje bude prihvatljivo s tehnikog stajalita?
(Naputak: Razmotrite kako u nadomjesnoj shemi transformatora najjednostavnije izbjei induktivni
vor!)
0
2 2
1 2
2
2 1
1
1 2
2 2
2 1
1 1
+ +
+
+
+
R i
dt
di
M
dt
di
L
dt
di
M
dt
di
L u
dt
di
M
dt
di
L u
dt
di
M
dt
di
L u ( )
( )
m
T
m
T
T
i i i i
i R
dt
di
M L Ri
dt
di
M i R
R i
dt
di
M L u
+
+ +

+
0 2 1
0
2
2 2
0
0
1
1
0
0
0
M
i R
dt
di
M L
i R Ri
dt
di
M L
R i u
dt
di
T m
T
T
0
2
0 2 2
1
0 1

47
VI. LINEARNE VREMENSKI NEPROMJENJIVE MREE
19. SUPERPOZICIJSKI INTEGRALI
188) Odredite valni odziv y(t) za t>t3 na stepeniasti poticaj prikazan na slici te ako je skokovni odziv dan
izrazom
( )

t
e t s

1
.
( ) ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ]
( )
1
]
1
+ +
1
]
1
+
+

3 2 1
1 1 1 1
2 1
3 2 2 1 1
t t t t t t t
e e X e e X t Y
t t s t t s X t t s t s X t Y
189) Parcijalnom integracijom izraza ( ) ( ) ( )
( )
( ) 0 ; 0
0
+
t dx x u
dx
x t df
t u f t i
t
odredite drugi oblik Du
Hamelovog integrala.
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( )
( )

+

T
T
dx x t f
dx
x du
x t f x u t u f t i
vdu uv udv
0
0
0
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
+
+ +
T
T
dx x t f
dx
x du
t f u t i
dx x t f
dx
x du
t f u f t u t u f t i
0
0
0
0 0 0
190) Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinini skok napona.
( ) K
R
i
i
C dt
di
R
dt
d
dt i
C
Ri
t
C
+
+
+
1
0
0
1
1
1
0
RC
t
RC
t
e
R
i
Ke i
1
( ) ( ) ( )
( ) ( ) t S e
R
t s
t S t i t s
RC
t
1
191) Odredite valni oblik odziva y(t) za t>t1 na poticaj zadan valnim oblikom prema slici ako je skokovni
odziv dan izrazom
( )

t
e t s

1
.
48
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( )
1
0
1
1
1
0
1
0
0
t t s x dx x t s
t
x
t f t x
dx x t f
dx
x du
u t f t i
t
t
odziv slobodan
+
+
( )
( ) ( ) ( )
1 1
0
1
1
1
1
1
1
0
0
t t s x d x x t s
t
x
t y
t t
t t t
t
x
t x
T

'
>
< <
192) Na ulazu jednoprilaza poznatog sokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog oblika prema slici. Odredite
valni oblik struje i(t)
a) u intervalu
1
0 t t <
b) u intervalu < t t
1
1
1
1
1
1
2
0
0
2
2
t
E
d t
d u
t t
t t
t
t
t
E
u
'
>
< <
,
_
a) ( ) ( ) ( )dx x t s
t
E
t s E t i
t
+
0 1
2
b)
( ) ( ) ( ) ( )
1
0 1
1
1
2
t t s E dx x t s
t
E
t s E t i
t
+
193) Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog oblika prema slici. Odredite
valni oblik odziva y(t)
a) u intervalu
1 2 1
2t t t
b) u intervalu
< t t
1
2
49
( )
'
>
< <

1
1 1 1
1
1
1
1
2 0
2 2
0
t t
t t t X t
t
X
t t
t
X
t x
a) ( ) ( ) ( ) ( )

+ +
1
1
1
2
1
1
0 1
1
0
t
t
t
dx x t s
t
X
dx x t s
t
X
t s t Y
b)
( ) ( ) ( ) ( )
1 1
1
1
2
1
1
0 1
1
2 2
1
1
1
t t s X t
t
X
dx x t s
t
X
dx x t s
t
X
t Y
t
t
t
1
]
1
+

194) Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog oblika prema slici. Odredite
valni oblik struje i(t)
u intervalu
1
0 t t <
u intervalu
< t t
1
a) ( ) ( ) ( )
1
0 1
0 0 t t dx x t s
t
E
t s t i
t
+
b)
( ) ( ) ( ) ( )
1 1
0 1
1
1
0 t t dt t t Es dx x t s
t
E
t s t i
t
t
t
> + +

195) Na ulazu dvoprilaza djeluje impuls napona prema slici. Odredite valni oblik napona na izlazu dvoprilaza
u intervalu < t t
1
.
( )
( )

t
t
RC
t
e
dt
ds
t h
e
E
e
R
E
R
u
u
t s

1
1
2
( ) ( ) ( )
( )

t t
t
t t
t
e e E t u
dx e E dx x t h x u t u

,
_

1
1
1
1
1
1
2
0 0
1 2
196) Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinini impuls napona.
( )
dt
RC i
di
i
C dt
di
R
dt
d
dx x i
C
iR
t
1
0
1
1
1
0

+
+
( )
K
R
i
Ri
K i
Ke i
t

1
1
0
( ) ( )
( )
( )
RC
t
RC
t
RC
t
e
C R
t h
e
RC R dt
ds
t h
t s e
R
t i
,
_

2
1
1 1
1
197) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se mree mogle analizirati s pomou superpozicijskih integrala?
Svi pasivni elementi mree moraju biti linearni, vremenski nepromjenjivi i mrea mora biti
mrtva.
198) Kako primijeniti superpozicijske integrale ako mrea nije ''mrtva''?
Onda se teorem superpozicije rastavi na toliko dovoljno mrea da svaka bude mrtva. Svaku od
mrea rjeavamo zasebno.
20. OSNOVNA SVOJSTVA LAPLACEOVE TRANSFORMACIJE
50
199) Koji su osnovni razlozi za primjenu Laplaceove transformacije u analizi mrea?
Laplaceova transformacija omoguuje da se integro-diferencijalne jednadbe mree pretvore u
algebarske jednadbe, doputa u analizi razne vrste poticaja i omoguuje dobivanje potpunog
odziva.
200) U kojim je sluajevima nuno da donja granica definicijskog integrala Laplaceove transformacije bude
t=-0? Ilustrirajte primjerom!
Ako odaberemo t=-0, dobivamo
( )

t
e
R
E
L
M
t i

1 2
2
.
Ako je t=+0, dobivamo
( ) ( )

t
e i t i

+ 0
2 2
. U ovom
sluaju postavljenu zadau nismo rijeili
budui da ne znamo i
2
(+0). Ako je zadana
mrea loe definirana, samo izbor t=-0 kao
donje granice definicijskog integrala
omoguava da dobijemo rjeenje. Ako je mrea
dobro definirana, ne postoji diskontinuitet
poetnih uvjeta i svejedno je da li je donja
granica t=-0 ili t=+0.
201) Rijeite diferencijalnu jednadbu ( ) B x A ax
dt
dx
0 ; i iskaite rjeenje u obliku zbroja slobodnog
i prisilnog odziva.
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) a s
B
a s s
A
s x
a s
B
s
A
s x
s
A
B s x a s
s
A
s ax x s sx
B x A ax
dt
dx
+
+
+
,
_
+
+
+

1
0
0 ;
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
_
( ) t s Be t s e
a
A
t x
t s Be t s e
a
A
t s
a
A
t x
a s
B
a s
a
A
s
a
A
s x
odziv slob
at
odziv pris
at
at at
.
.
1

+
+
+
+
+

202) Prvi korak pri odreivanju Laplaceove transformacije neke periodike funkcije f(t)= f(t+T) jest da se
uvede nova funkcija
( )
( )
'
>

T t
T t t f
t f
0
0
1
za koju vrijedi da je [ ] ( ) s F t
1
sin L . Provedite postupak
odreivanja Laplaceove transformacije periodike funkcije f(t) do kraja!
( ) [ ]
( )
sT
e
s F
t f

1
1
L
( ) ( ) ( )
0
1
k
kT t s kT t f t f ( ) [ ] ( ) ( ) ( )
Ts
k
kTs kTs
e
s F e s F e s f t f

1
1
1
0
1 1
L
203) Odredite Laplaceovu transformaciju pravokutnog napona prema slici.
( ) ( ) ( )
T s T s t sT
T
sT
e
s
E
e
s
E
e
s
E
dt Ee s F

1 1
0
0
1
( ) [ ]
( )
sT
T s
sT
e
e
s
E
e
s F
t u

1
1
1
1

L
204) Odredite Laplaceovu transformaciju pilastog napona prema slici.
51
( ) ( ) ( )
sT sT
T
sT
e
sT
E
e
sT
E
dt e
T
E
s F

1 1
0
1
( ) [ ]
( )
sT
E
e
e
sT
E
e
s F
t u
sT
sT
sT

1
1
1
1
L
205) Odredite Laplaceovu transformaciju impulsa jedinine povrine prikazanog na slici. emu je jednaka
Laplaceova transformacija impulsa ako 0?
Kada
0
dobivamo jedinini impuls ( ) t , a njegova Laplaceova transformacija je jednaka
( ) ( ) ( ) [ ]
( ) [ ] ( )
s
e
e
s s
s U t u
t s t s t u
s
s

1
]
1

1 1 1 1
1
L
206) Odredite i nacrtajte funkciju f(t) Laplaceova transformacija koje je ( ) ( )
2
1
1
s
e
s
s F

.
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) 2 1 2
2 1 2 1 1
2 2
2
+
+
+

t s t s t s t f
s
e
s
e
s s
e e
s
e
s F
s s s s s
207) Ako je [ ]
2 2
sin
s
t L odredite Laplaceovu transformaciju funkcije ( )
'
<

t
t t U
t u
0
0 s i n
.
( )
( ) [ ]

,
_
+
+
,
_

,
_
+
s
e
s
U
t u
t s t U t s t U u
sin
sin
2 2
1
1
L
208) Struja neke grane mree dana je u frekvencijskom podruju
( )
2 1
2
0
2 1
2
0
a s a s a
b s b s b
s I
+ +
+ +
. Svi koeficijenti su
realni i pozitivni. to se sve moe zakljuiti o toj mrei samo na temelju zadanog izraza prije
transformacije funkcije I(s) u vremensko podruje?
Teorem poetne vrijednosti
( ) ( ) s F s t f
s t

lim lim
0
( )
+ +
+ +
+ +
+ +

0
1
1
lim lim
0
3
2
2
1 0
2
2 1
0
3
3
2 1
2
0
2
2
1
3
0
b
s
a
s
a
s
a
s
b
s
b
b
s
s
a s a s a
s b s b s b
s F s
s s
( ) + 0 i skok struje
Teorem konane vrijednosti
( ) ( ) s F s t f
s t

0
lim lim
52
( ) 0
0
lim lim
2 2 1
2
0
2
2
1
3
0
0 0

+ +
+ +

a a s a s a
s b s b s b
s F s
s s
( ) 0 i stabilnost mree
209) Objasnite vezu izmeu Laplaceove transformacije i fazorske transformacije.
Ako su svi poetni uvjeti u trenutku t=-0 jednaki nuli, pravila Laplaceove transformacije
identina su pravilima fazorske transformacije s tim da se varijabla s zamijeni sa j .
Fazorska transformacija
( ) [ ] U U j
C
`
2
0
2 2
0

2 +
Laplaceova transformacija
[ ] ( ) ( ) s U s U s s
C
2
0
2
0
2
2 + +
Ako stavimo s=j , ta dva izraza imaju isti oblik.
21. ANALIZA MREA S POMOU LAPLACEOVE TRANSFORMACIJE
210) Vrijede li KZ za napon i struju u frekvencijskom podruju? Posjeduju li pojmovi transformiranih napona i
struja fizikalni smisao?
Vrijede KZ jer je Laplaceova transformacija linearna. Transformirani naponi i struje nemaju
nikakav fizikalni smisao jer dimenzija transformiranog napona U
k
(s)je Vs to je fizikalna
veliina toka, a dimenzija transformirane struje I
k
(s) je As, tj. dimenzija fizikalne
veliine naboja.
211) Pod kojim se uvjetom svaki reaktivni element u frekvencijskom podruju ponaa kao otpor?
Svaki reaktivni element mree u frekvencijskom podruju ponaa se kao otpore uz uvjet da je
mrea 'mrtva', tj. da su svi poetni uvjeti (struja kroz L, napon kroz C jednaki 0).
212) Objasnite mogue prikaze kapaciteta u frekvencijskom podruju.
a) prikaz kapaciteta u frekvencijskom podruju transformiranom impedancijom Z
C
(s)
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) s Z
sC s I
s U
s
U
s I
sC
s U
C
C
C
C
C C

+
1
0 1
b) prikaz kapaciteta u frekvencijskom podruju transformiranom admitancijom Y
C
(s)
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) s Y sC
s U
s I
CU s sCU s I
C
C
C
C C C

0
213) Objasnite mogue prikaze induktiviteta u frekvencijskom podruju.
a) prikaz induktiviteta u frekvencijskom podruju transformiranom impedancijom Z
L
(s)
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) s Z sL
s I
s U
Li s sLI s U
L
L
L
L L L

0
b) prikaz induktiviteta u frekvencijskom podruju transformiranom admitancijom Y
L
(s)
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) s Y
sL s U
s I
s
i
s U
sL
s I
L
L
L
L
L L

+
1
0 1
214) Moe li se za bilo koji napon narinut na oba jednoprilaza pronai razlika u valnom obliku struje?
Obrazloite odgovor!
53
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
sRC
u Ri
C
sRC
s u
s I
sC
R s I
s
u
s u
s I s I s I sL R I Li s u
C C
a C
C
C L a L L
+

+
+

,
_
+ + +
1
0 0
1
1 0
0
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
sRC
Cu s sCu
s I
sRC
s u
s RI
sRC
RCu
R
s u
sRC R
Ci R s u
s I
C
L
L
C
L
L
+
+
+
+
1
0
1 1
0
1
0
2
( ) ( )
( )
( ) ( ) t Ri t u
sRC
s u
s I
sC
s u
L C
C C
+

1
1
Nema razlike u odzivu mree.
215) S pomou teorema o poetnoj vrijednosti odredite poetne vrijednosti struja i1(+0) i i2(+0) kroz otpore
R1 i R2 nakon uklopa sklopke u trenutku t=0 i to za sluajeve:
a) M
2
< L1 L2
b) M
2
= L1 L2
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) s I R s I sL s sMI
s sMI s I sL s I R
s
E
2 2 2 2 1
2 1 1 1 1
0 + +
+
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) 0
2 2 2 1
1 1 1 2
+ +
+ +
s I sL R s sMI
s
E
s I sL R s sMI
( ) ( )
( ) ( ) 0 lim
0 lim
2 2
1
+
+

i s sI
i s sI
s
s
a) ( ) ( ) 0 0 0 0
2 1
+ + i i
b) ( )
1
2
1
0
L
L
i +
216) Odredite valni oblik struje induktiviteta L1 nakon to isklopi sklopka u trenutku t=0. to se dogaa ako je
2
2
1
1
R
L
R
L
?
( ) ( )
2
2
1
1
0 0
R
E
i
R
E
i
( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
2 1
2 1
2 1 2 1
2 1 1 2
2 1 2 1
2 1
2 1 1 2
2
2
1
1 2 1 2 1
L L
R R
s
R R L L
R L R L
L L s R R
E
R R
R L R L
s I
R
E
L
R
E
L s I R R sL sL
s
s
+
+
+ +
+ + +
+ + + + ( )
( )
t
e
R R L L
R
R
R L
R
R
R L E
t i

+
,
_
2 1 2 1
1
1
2 1
2
2
1 2
( )

,
_
1
1
2
2
2 1
1
R
L
R
L
L L
E
t i
( ) 0
2
2
1
1
t i
R
L
R
L
217) Odredite valni oblik napona na kapacitetu C2 ako u trenutku t=0 sklopka preklopi iz poloaja 1 u poloaj
2.
54
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) s I s I s I
sC
s I
s
E
sC
s I s U
R
E
i
R
E
i
C C
C C C
2 1
2
2
1
1 2
2
2 1
1 1
0 0
+
+

( )
( )
( )
( ) ( )
2 1
2 1
1
2
1 1 2
2
1
2 1
2
;
1
1
1 1 1
1
1
1
C C R
s
E
C C
C
s s
E
s U
st
RC
E
s s
E
s
C sR
s
E
s U
s
E
sRC
C C sR
s U
C
C
C
+
+
+
+
,
_
+
+
,
_
+

,
_
+
+
,
_
+
+ +
( )
( )
( ) ( ) [ ]

,
_
+

+
+

+
+
,
_
+
+
+
t
C C
C
C
e
C C
C
E s U t U
s
E
C C
C
s
E
s U
s
B
s
A
s s
Es
C C
C E
s U
2 1
2
2 2
2 1
2
2
2 1
1
2
1
1
1
1
1 -
L
218) Odredite valni oblik struje kroz otpor R2 nakon isklopa sklopke u trenutku t=0.
( ) ( ) 0 0 0
0
2
1
1
1 2
2 2 2
2 1
1 1 1

+ +
+ + +
i
R
E
i
dt
di
M
dt
di
L i R
dt
di
M
dt
di
L U i R E
S
( ) [ ] ( ) ( ) [ ] ( ) s I t i s I t i
2 2 1 1
L L

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( )

t
e
R
E
L
M
t i
R
L
s
L
Mi
s I
Mi s I sL s I R
i t t i
Mi s sMI I L s I sL s I R
+
+
+ + +
1 2
2
2
2
2
1
2
1 2 2 2 2
2 1
1
0
1
0
2 2 2 2 2 2
1
1
0
0 0
0 0 0 0
0 0 0

219) Zato je pri rjeavanju neke mree s pomou metode jednadbi struja petlji ''zgodno'' sve poetne
uvjete prikazati kao naponske izvore?
To je zgodno zbog toga to se tada bilo koja mrea sa reaktivnim elementima ponaa kao
otporna mrea i lake ju je analizirati, a samim time i bre doi do rjeenja. Broj petlji
ostaje isti uz minimalan broj jednadbi.
220) Zato je pri rjeavanju neke mree s pomou metode jednadbi napona vorova ''zgodno'' sve poetne
uvjete prikazati kao strujne izvore?
Transformirana mrea ponaa se kao otporna mrea i lake ju je analizirati, a samim time i
bre doi do rjeenja. Broj vorova ostaje isti uz minimalan broj jednadbi.
22. FUNKCIJE MREE
221) Pod kojim uvjetima vrijedi definicija funkcije mree? Koja je osnovna razlika izmeu definicije funkcije
mree u frekvencijskom s-podruju u odnosu na definiciju funkcije mree u frekvencijskom -
podruju?
Definicija funkcije mree vrijedi za svaku linearnu nepromjenjivu mreu u kojoj djeluje
samo jedan nezavisni izvor, te je: ( )
[ ]
[ ]
( )
( ) s E
s R
poticaj
odziv prisil
s H
L
L .
. U mrei koju
karakterizira H(s) svi poetni uvjeti jednaki su nuli i u mrei nema unutarnjih nezavisnih
izvora, dok je funkcija mree H(j ) kompleksni broj koji pomnoen s fazorom poticaja daje
fazor odziva.
55
222) Koji je fizikalni smisao polova i nula funkcija mree?
Polovi funkcije mree H(s) podskup su frekvencija iz skupa prirodnih frekvencija mree.
Polovi definiraju valni oblik odziva. Nule definiraju iznose svakog dijela odziva.
223) to su to prirodne frekvencije varijable mree r(t)? Ilustrirajte odgovor primjerima!
Odziv se sastoji od valnog oblika istih frekvencija, tzv. prisilne frekvencije, i od valnog
oblika u kojem se nalaze frekvencije koje ovise samo o funkciji mree i zovu se prirodne
frekvencije varijable mree r(t).
Prirodne frekvencije varijable i
2
(t)
ovise o tome djeluje li na prilazu
1 poticaj u obliku naponskog ili
strujnog izvora.
Prirodne frekvencije varijable i
2
(t) su
korijeni karakteristine jednadbe:
0
1
1
1
2
1
2
1 2
,
_
+ +
,
_
+ +
LC R
R
s
C R L
R
s ako je
poticaj naponski izvor u
1
(t). Neki broj s
1
je prirodna frekvencija varijable mree
x(t) ako za neko poetno stanje mree
slobodni odziv varijable x(t) sadrava lan
K
1
e
st
.
224) Odredite prirodne frekvencije varijable mree i2(t) ako je:
a) poticaj oblika t U u sin
1

b) poticaj oblika
t
Ie i

1
( )
( )
dt
di
L i i R
i i R i R
dt
di
L U
2
2 2 1 2
2 1 2 1 1
1
1 1

+ +
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) s I
R
sL R
s I
s I sL s I R s I R
s I R s I R s I R s I sL s U
2
2
2 2
1
2 2 2 2 1 2
2 2 1 2 1 1 1 1 1
+
+
+ +
( ) ( ) ( ) ( )
( ) [ ] ( )
( )
( ) ( ) [ ]
( )
( )
2 1
2 1
2
2
1
2
1
1
2
2
1
2
2 1 2 1 2 2 2 1 2 1
2
2
1
2
2
2
2 2 2 2 1 2 1
2 2
2 2 1 2 1 1 2
2 2 2
2
2 2
2 1 1 1
L L
R R
L
R
L
R
L
R
s s
R
s U
s I
R R R L R L L R s L L s
R
s U
s I
s I R R sL L sR L L s R R R R sL s U R
s I R s I
R
sL R
R R sL s U
+
1
]
1
+ + +
+ + + +
+ + + + +
,
_
+
+ +
( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
2
2
2
2
2
2
2
2
2
1
2 2
2
2
2
1
2 2
2 2
2
2 2
2 2
1 2
0
L
R
s
L
R
s
L
R
s
R
s U
s I
s I
R sL
R
s I
sL
s I
sL R
L sR
s I
sL R
L sR
s I s U

+
+
225) Pokaite na primjeru mree sheme spoja prema slici da reciprona funkcija neke prijenosne funkcije
mree ne mora biti funkcija mree.
56
( )
( )
( )
( )
( )
( ) s U
s U
s A
LC
s
RC
s
LC s U
s U
s A
2
1
12
2
1
2
21
1 1
1 1
+ +

12
21
1
A
A
226) Izmeu zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti ulazne funkcije mree.
( ) ( )
( ) ( )
2
1
;
1 2
2 3
1 3
3
;
1
2 2
2
4
2 3 4
3
2
2
3
2
1
+
+ +
+ + + +
+
+ +
+ +
+ +
s
s s
s Y
s s s s
s
s Y
s s
s
s Y
s s
s s
s Z
( ) s Z
1
ne u polinomu moraju postojati svi lanovi od najvieg ka najniem osim ako
nedostaju svi parni ili svi neparni
( ) s Y
2
ne svi koeficijenti P(s) i Q(s) moraju biti pozitivni
( ) s Y
3
ne razlika stupnja polinoma u brojniku i nazivniku mora biti 1
Moe biti jedino Y
4
(s) jer jedino ona zadovoljava sve postavljene zahtjeve i predstavlja
ulaznu funkciju neke mree.
227) Izmeu zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti prijenosne funkcije mree.
( ) ( )
( ) ( )
2 4
3
21
2
21
2
2
21
2
3
21
3
2
;
2 2
1
2 2
1
;
1
2
s s
s s
s Y
s s
s
s s
s s
s Z
s s
s s
s A
+
+
+ +
+
+ +
+
( ) s A
21
ne najvii stupanj polinoma P(s) vei je od stupnja polinoma Q(s)
( ) s
21
ne svi koeficijenti polinoma Q(s) moraju biti pozitivni brojevi
( ) s Y
21
ne pol mora biti jednostruk ako je njegov realni dio jednak 0. ( 3 j t dvostruk)
( ) s Z
21
jedini zadovoljava sve zadane uvjete.
228) Odredite prijenosnu impedanciju Z21(s) i prijenosnu admitanciju mree sheme spoja prema slici.
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) [ ] ( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
( )
LC R
R
C R L
R
s s
s u
s I
s Y
s I
sC
R
sC
C R sR R LC R s sL s u
s I s I C sR C R R s C sR LC R s LC s sC s u
s I C sR
sC
R sL s u
s I C sR s I s I R s I s I
sC
s I s I
sC
s I R s sLI s u
i i i
i R dt i
C
dt i
C
i R
dt
di
L u
1
1
1
1
1 1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
2
1 2 1
2
21
2 2 2 1 1 2
2
1
2 2 2
2
2 1
2
1
2
2
3 2
1
2 2 1 1
2 2 1 2 2 2 1
2 1 1 1 1 1
3 2 1
2 2 3
3 1 1 1
1
]
1
+ +
1
]
1
+ +

,
_
+ + + + +
+ + + + +
+
,
_
+ +
+
+ +
+
+ +
( ) ( )
( )
( )
( ) C sR
R
s I
s U
s Z
C sR
R
s I s U
C R j
R
i u
2
2
1
2
21
2
2
1 2
2
2
1 2
1
1
1
+

,
_
,
_

57
229) Dokaite da je za prijenosnu funkciju mree A21(s) najvii mogui stupanj polinoma brojnika P(s) jednak
stupnju polinoma nazivnika Q(s).
( ) ( ) R
SC
SL s Z s Z ,
1
, , ,
2 1
Ako su Z
1
i Z
2
istoga tipa, m = n i imamo 6 moguih
kombinacija:
1. 1 0
+
n m
sL R
R
2.
1 1
1
1

+
+
n m
sRC
sRC
sC
R
R
3. 2 0
1
1
1
1
2

+
+
n m
CL s
sL
sC
sC
4. 1 0
1
1
1
1

+
+
n m
sCR
R
sC
sC
5. 1 1
+
n m
R sL
sL
6.
1 1
1 1 1
2
2
2

+
+
n m
LC s
LC s
sC
LC s
sL
sC
sL
sL
230) Prisilni odziv jednoprilaza na jedinini skok je ( )
t
e t y

1
. Odredite periodiki odziv jednoprilaza na
poticaj
( ) t A t x cos
.
( )
[ ]
[ ]

+
s
s
s
s
poticaj
odziv prisil
s H
1
.
L
L funkcija mree
231) Prisilni odziv mree na koju je narinut poticaj t Ae
t
cos
je ( )
t Be
t
cos . Odredite prisilni
odziv te mree na poticaj
( ) t AS
.
( )
( ) [ ] [ ]
( )
( ) [ ] ( ) [ ] ( ) [ ]
( )
( ) [ ] ( ) ( )
( )
( )
( )
t
t t
t
t t
e B B t Y
s
B
s
B s Y
s
B
s
B
s
A
s H s Y t y
A
B
s H
t t Be t Be t y
s
s
A t Ae t x
t Be t Ae

+
,
_

+

,
_

+

1
]
1
+

+
+ +
+

+
sin sin cos '
1
sin
1
sin cos '
1
sin
1
cos ' ' '
sin cos
sin sin cos cos cos
cos
cos cos
2 2
L
L L L
L L
23. STABILNOST
232) Dokaite da je pasivnost mrea dovoljan, ali ne i nuan uvjet stabilnosti mrea.
Sve pasivne mree, tj. mree karakterizirane R, L, C, M parametrima su stabilne. Postoje
mree u kojima ovaj uvjet nije zadovoljen. To su mree sa zavisnim izvorima i mree s
povratnom vezom.
233) Objasnite i pokaite na primjeru kako bez daljnje analize prepoznati da neki sklop s operacijskim
pojaalom moe raditi kao oscilator.
58
Sklopovi s pozitivnom povratnom vezom mogu raditi kao oscilatori
234) Objasnite pojam stabilnosti impulsnog odziva na primjerima mrea prema slici.
235) Objasnite pojam stabilnosti slobodnog odziva na primjeru mree prema slici.
Na nenulte poetne uvjete uvijek ( )
0
0 U U
C
, ( )
0
0 I i .
( ) ( ) ( )
( )
( )
2
0
2
2 , 1
2
0
2
2
0
2
0
2
0 0
0
0
0 2
1
2
2 2
0
1

t + +

+ +
+ + +
s s s
LC L
R
s s L
U sLI
s I
s
U
s I
sC
s RI LI s sL I
Sustav e biti stabilan ako je
0
, tj. 0
L
R
(R i L su pasivni)
236) Objasnite pojam stabilnosti prisilnog odziva na primjeru mree prema slici.
LC RC
sL R
sC U
s
I
S
1 1
2
1 1
2
0
2 2

,
_
+ +
+

237) Odredite koji je od zadanih polinoma Hurwitzov polinom.

( ) ( ) ( ) 16 8 6 6 5
2 4
3
2
2
2
1
+ + + + + s s s Q s s s Q s s s Q
polinom Hurwitzov
b b b
0 30
6 1
0 5
6 5 1
2 1 0
>

nije ispunjen uvjet da svi
budu pozitivni realni
brojevi.
0
0
16 8 1 0
0 0 0 0
0 16 8 1
0 0 0 0
16 8 1
4 2 0
>

biti mora da uvjet ispunjen nije
b b b
238) Koji su osnovni nedostaci Hurwitzovog testa stabilnosti?
Hurwitzov test pretpostavlja da je poznat transformat impulsnog odziva H(s). Ovo esto nije
sluaj. Znatno je ee poznata amplitudna ili fazna karakteristika funkcije H(j ) i to
priblino ili na osnovi mjerenja.
239) Objasnite pojam lokalne stabilnosti mree.
Odziv mree r(t) definiran u intervalu [t,> lokalno je stabilan ako
0 0 > >
tako
da za svaki odziv r(t) za koji vrijedi da je ( ) ( ) <
0 0
t r t r zadovoljava uvjet
( ) ( )
0
t t t r t r > < . Ako to ne vrijedi, odziv mree je lokalno nestabilan.
59
240) Kako bi u vremenskom podruju izgledao valni oblik neke varijable stanja sustava koja je lokalno
nestabilna a globalno stabilna?
Lokalna nestabilnost uz globalnu stabilnost osnovna je znaajka mrea s kaotinim
ponaanjem. Realni oblik varijable stanja lokalno nestabilne a globalno stabilne mree u
vremenskom podruju bio bi kaotian.
241) U kojim je primjenama korisna stabilnost neke elektrine mree, a u kojim primjenama nestabilnost?
Ilustrirajte odgovor primjerima!
Stabilnostanalogni sklopovinapajanje
Nestabilnostvremenski sklopovioscilatori
242) Ureaj konstantne snage napaja se preko niskopropusnog LC filtra iz istosmjernog naponskog izvora.
Primijenivi metodu Ljapunova pokaite da sustav filtar-ureaj moe postati nestabilan!
( ) 0 1
0 0 0 0
2
2

,
_
U I U I
i
k
i k
i
k
dt
d
di
du
R
i
k
u
k ui
ui konst p
Sve mree koje sadre operacijsko pojaalo ili zavisni izvor (nuni, nusi, suni, susi) su
potencijalno nestabilne mree.
60
SKUPINA 3
VII. VIEFAZNE MREE
24. OPA SVOJSTVA VIEFAZNIH MREA
243) Objasnite relativnost pojma faze sa stajalita teorije mrea.
Faza je jedan od m strukturno
identinih dijelova mree u
koji se promatrana simetrina mrea moe
rastaviti. Kod nesimetrinih mrea pojam faze
koristi se samo kao oznaka broja poticaja istih
perioda djelujuih na troilo. Pojam faze vezan
je uz stvarne mree, a ne uz modele. Sa
stajalita teorije mrea simetrina etverofazna
mrea sheme spoja prema slici a) valnih napona
t E e e sin
3 1

;
t E e e cos
4 2

identina
je nesimetrinoj trofaznoj mrei sheme spoja
slike b) budui da ih opisuju iste jednadbe
mree.
244) Kako je definiran fazni napon m-ilne mree? Koje je osnovno svojstvo nulita?
Zajednika toka svih izvora naziva se zvjezdite. Napon izmeu k-tog prikljuka izvora i
zvjezdita naziva se fazni napon k-te faze. Ako zvjezdite nije dostupno ili je izvor
spojen u m-trokut, fazni se napon definira uz pomo nulita. Nulite dobivamo tako da
viefaznu mreu opteretimo m-krakom zvijezdom jednakih otpora R, a u jednoharmonijskoj
mrei m-krakom zvijezdom elemenata mree jednakih impedancija u svakoj fazi. Ovako dobiveno
zvjezdite naziva se nulite. Temeljno svojstvo nulita je 0
1
m
k
k
u .
245) S pomou geometrijskih argumenata pokaite da su u svakoj simetrinoj viefaznoj mrei potencijali
zvjezdita i nulita jednaki.
Nulite dobivamo tako da n-terokutu raspolovimo stranice i taj postupak ponavljamo dok se
n-terokut ne stegne u jednu toku. Ta toka je nulite sustava. Za trofazni sustav nulite
je teite trokuta linijskih napona. Ukoliko je teite isto to i nulite, a teite je
isto to i zvjezdite, zakljuujemo da su potencijali zvjezdita i nulita jednaki.
Potencijal zvjezdita = potencijal nulita ako je 0
1
m
k
k
e .
Za trofaznu mreu
246) Koje je osnovno svojstvo uravnoteene mree i u kojim je primjenama to vano? Postoje li i
uravnoteene nesimetrine mree?
Uravnoteena mrea je jednoharmonijska viefazna mrea ija je trenutna snaga u ustaljenom
stanju konstantna, tj. vrijedi da je ( ) ( )
m
k
k k
konst t i t e
1
. Korisna je ako elimo izraunati
snagu koja se ne mijenja u vremenu. Postoje i nesimetrine uravnoteene mree, npr.
dvofazna troilna mrea.
247) Odredite napon faze 2 u etverofaznoj mrei ako su poznate trenutne vrijednosti svih meufaznih
(linijskih) napona.
( )
42 32 12 2
1
4
1
4 2
1
U U U U
m k U
m
U
m
l
lk k
+ +

248) U etverofaznoj simetrinoj mrei poznata je efektivna vrijednost napona jedne faze. Odredite
efektivne vrijednosti svih meusobnih napona.
u u u
u u u u u
2
2
24 13
41 34 23 12

249) Poznate su efektivne vrijednosti linijskih (meufaznih) struja trofazne mree. Mogu li se u opem
sluaju odrediti efektivne vrijednosti faznih struja?
61
Mogu samo ako je mrea simetrina. U opem sluaju ne mogu.
23 31 3
12 23 2
31 12 1
I I I
I I I
I I I
` ` `
` ` `
` ` `

250) Za trofazni sustav prikazan fazorima vrijedi da se nulite nalazi u teitu trokuta meufaznih (linijskih)
napona.
a) Vrijedi li to openito i za trenutne vrijednosti linijskih napona?
b) Vrijedi li to openito i za efektivne vrijednosti linijskih napona?
a) vrijedi;
m
i
ik k
u
m
u
1
1
b) ne vrijedi jer KZN ne vrijedi za efektivne vrijednosti
251) Na simetrinu trofaznu mreu efektivne vrijednosti meufaznog (linijskog) napona U prikljuene su tri
arulje iste snage.
a) to se dogaa s intenzitetom svjetla pojedinih arulja ako pregori osigura u fazi 1? Kolike su
efektivne vrijednosti napona na pojedinim aruljama?
B gori normalno U U U
B

23
A i C ne svijetle kao prije
2 2
23
U U
U U
C A

a) Koju efektivnu vrijednost napona pokazuje voltmetar V ako se uz ispravne osigurae arulje prespoje
kako je to prikazano na slici?
U u
u
U
u u
u U U u
l
l
V
ef l
ef V V ef
2
3
2
3
3
2
3
3
2
3
3
2

252) Efektivna vrijednost meufaznog (linijskog) napona trofaznog sustava uvijek je manja od 3 -struke
efektivne vrijednosti faznog napona ako u faznom naponu postoje vii harmonijski lanovi reda 3 k; k=1,
2, 3 Zato?
Linijski naponi su meusobno pomaknuti
u fazi za 120. Osjenana polovica
trokuta ini trokut ija je hipotenuza
fazni napon U
f
, jedna kateta je polovina
linijskog napona U
l
/2, a kut meu njima
je 30.
f l
f
l
f
l
U U
U
U
U
U
3 3
2
3
2
30 cos
t U t U u
t U t U u
3 sin
3
2
sin
3 sin
3
2
sin
33 32 3
23 22 2
+
,
_
+
+
,
_
+
Zato to trofazni sustavi trostruke
frekvencije uvijek tvore jednofazni
sustav.
253) Trofazni jednoharmonijski nesimetrini naponski izvor napaja simetrino troilo impedancije Z(j ).
Odredite efektivne vrijednost meufaznog (linijskog) napona U12 ako su poznate efektivne vrijednosti
struja troila I1, I2 i I3 te efektivne vrijednosti meufaznih napona U23 i U13.
62
( )
( )
( )
+
+ + + +
+ + + +
3
1
2
31
2
23
2
12
2
31
2
23
2
12
2
3
2
2
2
1
2
31
2
23
2
12
2
3
2
2
2
1
3
3
3
k
k
U U I Z U
U U U I I I Z
U U U U U U
254) Odredite efektivne vrijednosti struja faza i neutralnog vodia ako je simetrini trofazni sustav napona
optereen simetrinim troilima A i B, a struja faze 1 dana je izrazom ( )
30 3 sin
sin
1
+ + t I k t I i .
I k I
m
k
I I
m
2
3
3 , 2 , 1 ,
2
1
0
2
25. SIMETRINE KOMPONENTE VIEFAZNIH MREA

255) Objasnite postupak odreivanja simetrinih komponenata m-fazne mree. Koji je fizikalni smisao
simetrinih komponenata trofaznog sustava?
Svaki od m po volji zadanih kompleksnih brojeva (fazora)
k
A
`
, k=1, 2, 3, , m moe se
prikazati kao zbroj od m kompleksnih brojeva (fazora)
kv
B
`
, tj. kao
m
v
kv k
B A
1
` `
gdje je
( ) v k
m
j
v kv
e B B
1
2

` `
; k=1, 2, 3, , m. Za trofazne mree, nesimetrini skup fazora
( ) 3 , 2 , 1 k A
k
`
moemo prikazati kao:
3 2
3
2
3
2 2
3
2
2
1 2
3
2
1 33 32 31 3
3 1
3
2
3
2 1
3
2
2
1 1
3
2
1 23 22 21 2
3 2 1 13 12 11 1

+ + + +
+ + + +
+ + + +

j j j
j j j
e B e B e B B B B A
e B e B e B B B B A
B B B B B B A
` ` ` ` ` ` `
` ` ` ` ` ` `
` ` ` ` ` ` `
Fizikalni smisao simetrinih
komponenti trofaznog sustava je
rastavljanje nesimetrinog sustava u 3
simetrina sustava: dva trofazna
(inverzni i direktni) i jedan
jednofazni (nulti).
256) Navedite osnovna svojstva Steinmetzovog operatora.
osnovna svojstva Steinmetzovog operatora
0 1
1
2
3
2
1
3
2
sin
3
2
cos
2
2 2 1 3
3
4
2
3
2
+ +

+ +

a a
a a a a a e a
j j e a
j
j

257) to su to cikliki simetrine mree? Ilustrirajte odgovor primjerom!
Primjer cikliki simetrine mree je sinkroni generator. To su takve mree u kojima je:
(primjer za trofaznu)
Z Z Z Z
Z Z Z Z
Z Z Z Z
m
M

33 22 11
32 13 21
31 23 12
258) Zato je pri analizi nesimetrinih trofaznih mrea zgodno uvesti metodu analize s pomou simetrinih
komponenata?
Pojednostavljuje se proraun. Mjerenjima se na rotacionim strojevima mogu odrediti samo
direktne, inverzne i nulte (istofazne) impedancije. Zbog toga je zgodno upotrijebiti metodu
analize s pomou simetrinih komponenata.
259) to treba znati da bi se nesimetrina viefazna mrea mogla rjeavati bilo kojom standardnom metodom
analize?
Treba znati nadomjesnu shemu spoja te mree.
63
260) Na troilo za koje vrijedi L=1/ C narinut je direktni sustav napona. Pokaite da struje faze tvore
inverzni sustav.
0
3 2 1
3 2 3
2 1
+ +

I I I
I jX U U
I jX U U
L
` ` `
` ` `
` ` `
( )
( )
( ) ( ) a
I
a a
I
a
a
I
j X
U
a
j X
U
I I I
U
j X
a a
I
U
j X
a
I
+
+
+
1 1 1
1
1
1
1
1 1
2
1
3 1 2
2
3
2
2
` `
`
` ` `
`
`
( )
1
2
3
1 2 1 3
1 2
1
2
2
2
2
1
1
1
0 1
I a I
I a I I I
a
a a
a I a I I a a
a a
` `
` ` ` `
` ` `
+

+
+ +
261) Veza izmeu simetrinih komponenata i nesimetrinih trofaznih napona dana je izrazom
1
1
1
]
1
1
1
1
]
1
1
1
1
]
1
3
2
1
2
2
0
1 1 1
1
1
3
1
U
U
U
a a
a a
U
U
U
i
d
`
`
`
`
`
`
Odredite fazore direktnog, inverznog i nultog sustava ako je 3 1 , 3 1 , 1
3 2 1
j U j U U +
` ` `
a j U a j U U 2 3 1 2 3 1 1
3
2
2 1
+
` ` `
3 2 1 0
3 2
2
1
3
2
2 1
3
3
3
U U U U
U a U a U U
U a U a U U
i
d
` ` `
` ` `
` ` `
+ +
+ +
+ +
1 2 2 1 3
1 2 2 1 2 2 1 3
5 2 2 1 3
2
0
2 4 2 2
2 2 2
+ +
+ + + +
+ +
a a U
a a a a a a U
a a a a U
i
d
3
1
3
1
3
5
0
U U U
i d
262) Veza izmeu nesimetrinih trofaznih napona i simetrinih komponenata dana je izrazom
1
1
1
]
1
1
1
1
]
1
1
1
1
]
1
0
2
2
3
2
1
1
1
1 1 1
U
U
U
a a
a a
U
U
U
i
d
`
`
`
`
`
`
Odredite napone faza
3 2 1
, U i U U
` ` `
ako su referentni fazori simetrinih komponenata
j U U U
i d

0
, 1 , 2
` ` `
.
( )
j U
j j j
U
j j j U
j j j U
j a a U
j j U
2
2 3
2
3
2
2 3 2 3
2
3
2
3
2
1
4
3
2
3
4
1
2
2
3
2
1
2
3
2
1
2
2
3 1 2
2
2
2
2
2
2
2
1
+
+
+
+
+ +
,
_

+ +
,
_
+
+ +
+ + +
`
`
`
`
`
`
j U
j j j
U
j j j U
j a a U
2
2 3
2
3
2
2 3 2 3
2
3
4
3
2
3
4
1
3 1
2
3
3
3
2
3
+
+
+ +
+
+ + +
+ +
`
`
`
`
263) Je li nuno nesimetrinu trofaznu mreu rijeiti metodom simetrinih komponenata ako se znaju
direktna, inverzna i nulta impedancija izvora? Obrazloite odgovor.
64
Ne, budui da se znajui Z
d
, Z
i
i Z
0
mogu na temelju izraza
m M
m M I
m M d
Z Z Z Z
Z a aZ Z Z
aZ Z a Z Z
+ +
+ +
+ +
0
2
2
odrediti
sve impedancije Z
d
, Z
i
i Z
0
nadomjesnom shemom spoja izvora, a tada se moe primijeniti bilo
koja metoda analize.
26. ENERGETSKI ODNOSI PRIVIDNA I TRENUTNA SNAGA
264) Zato je u viefaznom sustavu vano dogovoriti referentnu toku s obzirom na koju je definirana
trenutna snaga?
Da bi se pokuala ouvati fizikalna smislenost prividne snage dogovorena je referentna
toka s obzirom na koju je definirana trenutna snaga. Prividna snaga je dogovorna veliina
koja ima puni smisao ako se kao referentna toka odabere jedan od prikljuaka jednoprilaza.
Tada prividna snaga postaje ona najvea djelatna snaga koja bi se na tom prilazu mogla
postii uz dane efektivne vrijednosti napona i struje jednoprilaza.
265) to je aritmetika prividna snaga i zato je ona uvijek manja od sistemske prividne snage?
Budui da se trofazna mrea promatra kao zbroj triju jednofaznih mrea, prividna snaga se
definira kao zbroj maksimalnih djelatnih snaga pojedinih faza, tj. ( )
3
1
max
k
k AR
P S i
naziva se aritmetikom prividnom snagom. Ona je manja od sistemske prividne snage jer se
kod sistemske mrea promatra kao cjelina pa se prividna snaga definira kao maksimum zbroja
maksimalnih djelatnih snaga pojedinih faza.
266) to je sistemska prividna snaga i pod kojim uvjetom je ostvarena potpuna kompenzacija faktora snage
s?
Sistemska prividna snaga je naziv za prividnu snagu u trofaznoj mrei koja se promatra kao
jedinstvena cjelina i definira se kao maksimum zbroja maksimalnih djelatnih snaga pojedinih
faza. Potpuna kompenzacija faktora snage ostvarena je kada je troilo sastavljeno od
zvijezde otpora jednakih otpornosti.
AR PR
S S max
267) Odredite aritmetiku i sistemsku prividnu snagu te djelatnu snagu simetrine trofazne mree
optereene otporom R.
( )( )
2
4
2
2
2 2
3
2
2
2
1
2
3
2
2
2
1
2
2
3 3 2 2 1 1
2
2
1
3 2 1
18
3
2 3
3 2
3
2
3
0
3
R
U
R
U
U I I I U U U S
R
U
R
U
U I U I U I U S
R
U
RI P
I
R
U
I I
S
AR
+ + + +
+ +

268) Trofazna mrea direktnog sustava optereena je trima vodljivosti G1, G2 i G3. Fazori struja dani su
izrazima
( ) ( ) [ ]
( ) [ ]
( ) [ ]
2 3 3 3
2 1 1 2
3 1 3 1 1
2 3 3
2
2 3
2
3 3
2
G G j G
U
I
G G j G
U
I
G G j G G
U
I
+ +
+
+ +
`
`
`
Pretpostavite da je G1=G2=G , G3=2G. Nacrtajte fazorske dijagrame napona i struja trofaznih mrea i
objasnite opravdanost uvoenja pojma sistemske prividne snage.
65
269) Zato nije mogua trenutna kompenzacija nedjelatnih komponenata sistemske prividne snage?
Zbog toga to je to integralna veliina kod koje vrijednosti saznajemo tek nakon isteka
periode rada. Mijenja li se optereenje unutar periode, promjena struje jednoprilaza na
optimalnu vrijednost nije mogua u istom trenutku.
270) Zato nije mogua trenutna kompenzacija u jednofaznim mreama?
U jednofaznim mreama k=1 te prema izrazu
( )
( )
( ) 0 ;
2
1
1 1 1 3
1
2

q p pk k qk k
k
k
k pk
i i i i i i t u
t u
t p
u i
kompenzacija bez reaktivnih elemenata
trenutna kompenzacija nije mogua.
66
VIII. TEOREMI MREA
27. TEOREM ZAMJENE
271) Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja zadane mree.
272) Odredite struju kroz kapacitet C maksimalno pojednostavivi zadanu mreu.
RL grana je spojena paralelno naponu u(t) te je struja te grane zadana. Na kapacitetu
narinut je napon u(1+A) tako da strujni izvor ne odreuje struju kapaciteta te ga moemo
odspojiti.
( )
( ) ( ) ( )
dt
du
C A A u
dt
d
C
dt
du
C i
A u u Au u
C
C
C
+ +
+ +
1 1
1
273) Odredite valni oblik napona izvora nakon uklopa sklopke u trenutku t=0 ako je od trenutka t=0 poznat
valni oblik napona na kapacitetu C2, uC2(t).
2 1 1 1
2
C
C
C
R C R
C R
u i R u
dt
du
C R
dt
du
C i i i i i
u Ri u
+ +
+
+
( ) ( )
( ) ( ) ( ) [ ]dx x U x Ri e
T
t u
U U
t
C
x t
C
0
2
1
1
0 0 0
`
28. TEOREM SUPERPOZICIJE
274) Odredite valni oblik napona na induktivitetu L2 u ustaljenom stanju primijenivi Millmanov teorem.
RL grana otpada budui da je spojena paralelno izvoru Usin t.
67
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
t U
A C C L
C L
U
U C L A C L
C C L
U
C C L
AU C U C L
L j
C C j
AU C j U C j
U
L
L
L L
L

sin
1 1
1
1
1
2 1 2
2
1 2
2
1 2
2
2 2
2
2 1 2
2
2
2 1 2
2
2 2 1 2
2
2
2 1
2 2 1
2
+

1
]
1
+
+
+
+

+ +
+
`
` `
`
275) Dokaite da u mrei sheme spoja prema slici vrijedi da je ( )
n
k
k d
t u
n
u
1
1
( )

+ + + +
+ + + +

n
k
n n d
n
n
n
k
k
n
k
k k
d
U
n
L j
n
U U U U
L j
u
L j
n
L j
U
L j
U
L j
U
L j
U
Y
Y U
u
1
3 2 1
3
3
2
2
1
1
1
1
1
1
1
...
1
1
1
...
1 1 1
` ` ` ` `
` ` ` `
`

276) Odredite snagu troila R ako su strujni izvori zadani izrazima t I i sin 2
1 1
i ( ) + t I i sin 2
2 2
.
Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi i za snage vrijedio teorem superpozicije?
( )
( ) ( )

+ +
+

t I t I R P
R t I R i P
R t I R i P
Ruk
R
R
2 2
2
2 2
1
2 2
2
2
2
2 2
1
2
1
sin sin 2
sin 2
sin 2
Ne moe se rijeiti jer da bi za snage vrijedio
teorem superpozicije, ne smije biti meudjelovanja
izmeu odziva nastalih kao rezultat razliitih
poticaja.
29. TEOREM RECIPRONOSTI
277) Dokaite da je linearni vremenski nepromjenjivi induktivitet reciproni element mree.
Ohmov zakon vrijedi u frekvencijskom podruju za linearne vremenski nepromjenjive
induktivitete i kapacitete. Za k-tu granu u kojoj se nalazi linearni vremenski
nepromjenjivi induktivitet ili kapacitet vrijedit e da je: ( ) ( ) ( ) ( ) s I s U s I s U
k k k k
.
dt
i d
L
dt
i d
L u
dt
di
L
dt
di
L u
2
2
2
1
Ako je
2 1
u u , slijedi da je i i
2
, pa je uvjet
recipronosti zadovoljen.
278) Je li linearnost neke mree nuan uvjet da bi ta mrea bila reciprona?
Nije. To je samo dovoljan uvjet jer je i svaki nelinearni otpor neparne simetrine
karakteristike reciproan element mree.
279) Objasnite na jednom primjeru temeljni uvjet za izbor para pokusa kojima se dokazuje eventualna
recipronost neke mree.
U dokazivanju da je neka mrea
reciprona mrea su dva pokusa.
Oznaimo sa ( ) t
1
x poticaj koji djeluje
na prilazu 1, a sa ( ) t y
2
odziv koji se
pojavljuje na prilazu 2 u prvom pokusu.
Oznaimo sa ( ) t x
2
poticaj koji djeluje
na prilazu 2 a sa ( ) t y
1
odziv koji se
pojavljuje na prilazu 1 u drugom
pokusu. Teorem recipronosti se moe
iskazati na ovaj nain:
Mrea M je reciprona ako zbog
( ) ( ) t t
2 1
x x proizlazi da je
68
( ) ( ) t y t y
2 1
. Na mreu M
r
djeluje samo
jedan poticaj, tj. ona je prije
provedbe prvog i drugog pokusa bila
mrtva.
280) Dokaite da girator nije reciproni element mree.
1
i i
2
i poticaji
2
u i
1
u odzivi
u prvom pokusu dobivamo
1 2
ri u
u drugom pokusu dobivamo
2 1
i r u
uz
2 1
i i dobivamo da je
2 1
u u
to dokazuje da girator nije
reciproan element mree.
281) Zato se na temelju dvaju pokusa prikazanih na slici ne moe dokazati recipronost linearnog
dvonamotnog transformatora? Koje pokuse treba obaviti i zato?
282) Reciproni dvoprilaz takve je sheme spoja da je pri narinutom skoku struje I1 na prilazu 1 struja kratkog
spoja na prilazu 2 jednaka
t
e I i

2 2
. Odredite valni oblik napona na prilazu 1,
1
u , ako se na prilaz 2
narine napon valnog oblika
t
e U u

2 2
.
30. THVENIN NORTONOV TEOREM
283) Pod kojim uvjetima vrijedi Thvenin Nortonov teorem?
Thvenin Nortonov teorem vrijedi pod slijedeim uvjetima:
a) da se promatrana mrea moe prikazati spojem dvaju jednoprilaza
b) da je jedan od prilaza linearan dok je drugi po volji
c) da mrea ima jednoznano rjeenje
d) da nema meudjelovanja izmeu prilaza
284) Odredite elemente Thveninove nadomjesne mree naponskog slijeda izvedenog s pomou operacijskog
pojaala konanog pojaanja A i izlaznog otpora R.
( )
( )
i
A
R
E
A
A
u
iR AE A u
u iR Au Ri u E A
u E u u u E
T
T
T d T
T d d T
+
+

+
1 1
1
A
R
R
E
A
A
E
i R E u
T
T
T T T
+

1
1
285) Odredite elemente Thveninove nadomjesne mree s obzirom na prilaz 2.
69
( )
( )
( )
0
2 1 0
2 1
2
2
2 0
2 1
2
0 2 2
0 1 0 2
2 1 0
2 1
2
1 2 1 1 2
1
R
R R R
R R
i
u
R
i R
R R
u
R AR u
R i Au u
R i u
R R
u
i R R i u
T
+ + +
+

+
+
+
+
+
+ ( )
2 1
0
1 0 2
2 1
1 2 0 0
2 1
1 2 1 1
R R
u
u u
i R R
R R
u
A Au i R Au u
R R
u
i R R i u
T
T
T
T
T
T
+

+
+

+
+
( )
( )
2 1 0
2 1 1
2 1
0 2
1
2 1
0
2 1
2
1
1 R A R R
R R Au
u
R R
R AR
u Au u
R R
R u
R R
R u
A Au u
T
T T
T T
T
+ + +
+
+
+

+
+

286) Valni oblik napona na prilazu neke L/VNP mree je
E u
1
. Ako se na prilaz 1 spoji otpor, struja kroz
otpor e biti valnog oblika
t
E
Ie i

. Odredite struju tog prilaza ako se paralelno otporu spoji i
kapacitet C.
( ) ( )
( )
r
T
R
R T
T
T
sC
R
s
R R R
s I
s RI s u
Z
E u u
1
0 0
1
+ +
( )
( )
( )
1 2
2 1
2
1 1
1 1 1
1
2
0
s s
e s
RC
e s
RC
R
E
t i
RC C R C R RC
s s
sC
s
R
E
s sZ
E
s I
sT sT
T T T T
T
,
_

,
_
+
1
]
1
+ +
+

2

287) U skladu s Thvenin Nortonovim teoremom, mree prikazane na slici se ekvivalentne, ako za zadanu
Nortonovu struju IN i Nortonovu vodljivost GN vrijedi da je
N
T N N T
G
R G I E
1
;
. Kako to da je
2 2
I R U G
T N
?
Ekvivalencija vrijedi za mreu N a ne za izvore.
288) Odredite napon na otporniku R4.
Thveninov napon ( )
3 2 1
2
1
U U U U
T
+ +
Thveninov otpor ( )
3 2 1
2
1
R R R R
T
+ +
70
( )
( )
4
4 3 2 1
3 2 1
4
4 3 2 1
3 2 1
4 4
4
4 4 4
2
2
1
2
1
R
R R R R
U U U
U
R R R R
U U U
R U
R R
U
R iR U
R
R
T
T
R
+ + +
+ +
+ + +
+ +
+

289) Odredite valni oblik struje induktiviteta L u periodikom reimu rada ako su zadani naponi naponskih
izvora
,
_

3
2
sin
, sin
2 1

t U u t U u
290) Odredite maksimalnu snagu koja se moe ''prenijeti'' troilu ako se u mrei sheme spoja prema slici
moe mijenjati samo prijenosni omjer idealnog transformatora.
( ) ( )
'
2
'
2 2
2
'
2
'
2 '
2 1
'
2 1
2
'
2
2
1
2 2 2
1 1 1
1
jX R Z
n
Z
R
X X R R
U
R I P
jX R Z
jX R Z
+
+ + +

+
+
max prijenos
2
'
2
2
1
2
1
0 Z X R
Z
P
+
291) U nekoj jednoharmonijskoj mrei ''prijenos'' maksimalne snage postie se ako je impedancija troila
jednaka konjugiranoj vrijednosti Thveninove impedancije. Koji uvjet pri tome mora biti zadovoljen?
to ako taj uvjet nije zadovoljen?
Mora biti zadovoljen uvjet da se realni dio R i imaginarni dio X impedancije mogu mijenjati
nezavisno. Ako taj uvjet nije zadovoljen tada za prijenos maksimalne snage mora vrijediti:
0
X
P
R
P
. Mora biti zadovoljen uvjet
T T
R R X X .
292) Zato je ''prijenos'' maksimalne snage tako vaan u elektronici a nevaan u elektroenergetici?
Zato jer je u elektronikim sklopovima Thvenin Nortonova impedancija uvijek zadana, dok
u energetici to nije i trai se da njen R
T
bude to manji sa svrhom da se minimiziraju
gubici izvora prijenosom kompleksne snage. U elektronici je bitan stupanj iskoritenosti a
u energetici je najvaniji prijenos velike snage, a ne iskoristivost.
71
IX. DVOPRILAZI
31. JEDNADBE DVOPRILAZA
293) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi dvoprilaz sheme spoja prema slici bio linearan i vremenski
nepromjenjiv?
Elementi mree dvoprilaza moraju biti linearni vremenski nepromjenjivi. U induktivitetu i
kapacitetu ne smije biti prethodno uskladitena energija.
294) Nacrtajte nadomjesnu shemu dvoprilaza iskazanog s pomou impedancijskih parametara.
1 21 2 12 2
2 12 1 11 1
I A I A u
I Z I Z u
+
+
295) Zato za potpuni opis recipronog dvoprilaza dostaje odreivanje triju parametara?
Pretpostavimo da je dvoprilaz opisan strujnim jednadbama
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U Y U Y I
U Y U Y I
+
+
. Za potpuni
opis dvoprilaza potrebno je odrediti 4 parametra Y
11
, Y
12
, Y
21
, Y
22
. Budui da je kod
recipronog dvoprilaza Y
12
=Y
21
, za odreivanje nam preostaju samo 3 parametra.
296) Objasnite pojam simetrinog dvoprilaza i navedite nekoliko primjera.
Dvoprilaz je simetrian ako se izmjenom ulaznih prikljuaka s izlaznim prikljucima ne
promijene naponi i struje vanjskih krugova. U simetrinom dvoprilazu vrijede uvjeti
21 12
22 11
Y Y
Y Y
.
297) Odredite impedancijske parametre dvoprilaza. Transformator je idealan prijenosnog omjera
2
1
'
u
u
n
.
1 1
2
2
1
1
2 1
'
'
u u
u
u
u
u
nu u
( )
( )
2
1 1
2
2
1
2
1
2 1
'
'
1
u
i u
i
i
u
u
i
i
n
i

1
2
21
1
2
2
1 1
1
12
2
1
12
'
'
i
u
Z
i
u
u
i u
u
Z
i
u
Z

2
1
21
1
2 2
1
2 1
1
2 2
2
1
1
21
'
'
'
'
i
u
Z
u
i u
u
u u
u
i u
u
u
u
Z

298) Odredite z i y parametre uzdune impedancije Z.

72
0
2
2
22
0 1
2
21
0 2
1
12
0
1
1
11
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
1
2
1
2
+
+
U
U
U
U
U
I
Y
U
I
Y
U
I
Y
U
I
Y
U Y U Y I
U Y U Y I
22 12
21 11
2 1
22 2 12 2 2
12 2 11 1 1
Y Y
Y Y
I I
Z I Z I U
Z I Z I U

+
+
Z Y
Z
Y
Z
Y
Z
Y
22
12
21
11
1
1
1

22
11
Z
Z
299) Odredite parametre linearnog dvonamotnog transformatora kao i idealnog transformatora.

( )
n
a
a a
I
n
I
n a
nU U
1
0
1
22
21 12
2 1
11
2 1
0
0
0
0
2 2
1
22
2 2
1
12
2 2
1
21
2 2
1
11
U I
I
a
U I
U
a
I U
I
a
I U
U
a
300) Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema bipolarnog tranzistora. Odredite h parametre.
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U h I h I
U h I h U
+
+
1
1
2 1
2
21
1
1
1 1
2 1
1
11
0
0
I
I
U I
I
h
R
I
R I
U I
U
h
2 2 2
2
1 2
2
22
2
2
1 2
1
12
1
0
0
R R I
I
I U
I
h
U
U
I U
U
h

301) Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema MOSFET-a. Odredite g- parametre.

2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I g U g U
I g U g I
+
+

1
0
1
1
1
1 2
1
12
1 1 1
1
1
1
11

I
I
U I
I
g
R R I
I
U
I
g
1
2
1 1
2 1
1 1
2 2
1 1
2
21
2
2
2 2
1 2
2
22
0
0
R
R
R I
R I
R I
R I
I U
U
g
R
I
R I
U I
U
g
32. SVOJSTVA DVOPRILAZA

302) Objasnite na primjeru dvonamotnog transformatora razliku izmeu potpune ekvivalencije i
ekvivalencije s obzirom na prilaze.
73
Za prvu sliku sve mogue kombinacije
pokusa koje bi proveli na oba
dvoprilaza dovele bi do istih
vrijednosti napona i struje na svim
prikljucima dvoprilaza.
Za drugu sliku dvoprilazi su
ekvivalentni s obzirom na prilaze. Da
te dvije mree nisu potpuno
ekvivalentne vidi se ako se narine
napon izmeu prikljuaka 1' i 2'.
Struja kroz sve prikljuke mora biti
jednaka 0 to dobivano na osnovi mree
na slici 1b, dok se na 2b dobiva kratki
spoj.
303) Zato se u opem sluaju petljasta mrea ne moe transformirati u ekvivalentnu zvjezdastu mreu?
Zato jer se zvjezdasta mrea od n elementa transformira u ekvivalentne mree od n(n-1)/2
elementa pa je prilaz petljaste mree u ekvivalentnu zvjezdastu mogu samo kad je n=n(n-
1)/2, tj. kada je n=3.
304) Odredite ulaznu impedanciju dvoprilaza optereenog impedancijom Z. (iskoristite impedancijske
parametre dvoprilaza!)
ul
ul
Z
Z Z
Z Z
Z
i
u
Z Z
I Z
Z I Z u
Z Z
I Z
I I Z I Z ZI
i
u
Z
ZI u
I Z I Z u
I Z I Z u
,
_
+
+
+
+

+
+
22
12 21
11
1
1
22
1 21
12 1 11 1
22
1 21
2 2 22 1 21 2
1
1
2 2
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
305) Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da se dvoprilaz pri stalnom ulaznom naponu ponaa kao strujni izvor,
tj. da struja na prilazu 2 ne ovisi o prikljuenoj impedanciji? (iskoristite admitancijske parametre
dvoprilaza!)
Z I U
U Y U Y I
U Y U Y I
2 2
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1

+
+
0
1
22
1
22
21
2
2 22 1 21 2

Y
U
Z Y
Y
I
Z I Y U Y I
306) Nacrtajte nadomjesnu shemu mree prema slici za mali izmjenini signal ako su poznati h parametri
bipolarnog tranzistora. Impedancije kapaciteta zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala u1.
CE B C
CE B BE
U h I h I
U h I h U
22 21
12 11
+
+
307) Nacrtajte nadomjesnu shemu mree prema slici za mali izmjenini signal ako su poznati y parametri
MOSFET-a. Impedancije kapaciteta zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala u1.
74
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
'
'
U Y U Y I
U Y U Y I
+
+
308) Odredite g parametre dvoprilaza ako su poznati g parametri dvoprilaza M.
309) Navedite osnovna svojstva lananog spoja vie dvoprilaza.
1
]
1
1
]
1
1
]
1
1
]
1
1
]
1
1
]
1
2
2
2
2
1
1
2
2
1
1
1
1
; ;
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
B
B
B
B
A
A
A
A
dobivamo da je [ ] [ ]
1
]
1
1
]
1
2
2
1
1
I
U
a a
I
U
B
ij
A
ij
.
U lananom spoju dvaju dvoprilaza parametri tako dobivenog dvoprilaza odreuju se mnoenjem
matrica s a parametrima pojedinih dvoprilaza.
310) Pokaite da je lanani spoj prema slici reciproni dvoprilaz ako je dvoprilaz M reciproan.
1
]
1
1
]
1
1
]
1
1 0
1
1
0 1
22 21
12 11
R
g g
g g
R
311) Objasnite zato serijski spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek mogu.
U serijskom spoju z parametri dvoprilaza se zbrajaju.
Nakon serijskog spoja dolazi do promjene sheme
dvoprilaza B (
B
Z
1
i
B
Z
2
su kratko spojeni).
312) Objasnite zato paralelni spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek mogu.
Ponekad to nije mogue jer dolazi do promjene sheme dvoprilaza, tj.
A
Z
1
i
A
Z
2
te
B
Z
1
i
B
Z
2
su kratko spojeni.
313) Kako se provode testovi valjanosti serijskog spoja?
75
Ako je u
p
=u
q
=0 dvoprilazi A i B se mogu
spojiti serijski.
314) Kako se provode testovi valjanosti paralelnog spoja?
Ako je u
p
=u
q
=0 dvoprilazi A i B se mogu
spojiti paralelno bez promjene
parametara pojedinih prilaza.
315) to su to regularni spojevi dvoprilaza?
Ako su sheme spojeva dvoprilaza poznate, spojevi s idealnim transformatorom mogu se izbjei
ako se dvoprilazi spoje kao
To su regularni spojevi. (prvi je serijski, drugi je paralelni)
76
skupina 1....................................................................................................................1
1.uvod.........................................................................................................................1
I.ELEMENTI MREE.........................................................................................................3
2.JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENTI (OTPORI)....................................................3
3.jednoprilazni reaktivni elementi...............................................................................4
4.vieprilazni disipativni elementi (otpori)..................................................................6
5.VIEPRILAZNI reaktivni ELEMENTI............................................................................9
II.prijelazno stanje........................................................................................................13
6.zakoni komutacije .................................................................................................13
7.mree prvog reda..................................................................................................15
8.mree drugog reda slobodni odziv......................................................................18
9.mree drugog reda potpuni odziv.......................................................................21
III.sinusoidalno ustaljeno stanje...................................................................................25
10.fazorska transformacija.......................................................................................25
11.rezonancija i frekvencijski odziv..........................................................................27
12.ENERGETSKI ODNOSI...........................................................................................30
skupina 2..................................................................................................................32
IV.nesinusoidalno ustaljeno stanje...............................................................................32
13.tone METODE analize vieharmonijskih mrea..................................................32
14.nelinearne izmjenine mree...............................................................................37
15.energetski odnosi djelatna snaga......................................................................39
16.energetski odnosi prividna snaga.....................................................................40
V.jednadbe mree......................................................................................................45
17.osnove topologije elektrinih mrea....................................................................45
18.jednadbe stanja..................................................................................................46
VI.linearne vremenski nepromjenjive mree................................................................48
19.superpozicijski integrali.......................................................................................48
20.osnovna svojstva laplaceove transformacije.......................................................50
21.analiza mrea s pomou laplaceove transformacije............................................53
22.funkcije mree.....................................................................................................55
23.stabilnost.............................................................................................................58
60
VII.viefazne mree......................................................................................................61
24.opa svojstva viefaznih mrea...........................................................................61
25.simetrine komponente viefaznih mrea...........................................................63
26.energetski odnosi prividna i trenutna snaga.....................................................65
VIII.teoremi mrea........................................................................................................67
27.teorem zamjene...................................................................................................67
28.teorem superpozicije...........................................................................................67
29.teorem recipronosti............................................................................................68
30.thvenin nortonov teorem................................................................................69
IX.dvoprilazi.................................................................................................................72
31.jednadbe dvoprilaza...........................................................................................72
32.svojstva dvoprilaza..............................................................................................73
77

LINEM-rješeni Ispitni Zadaci

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

LINEM-rješeni Ispitni Zadaci

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SKUPINA 1

Teorija mrea Ispitna pitanja

Izraz za linearni memristor

Linearni memristor je identian linearnom otporu jer su im i izrazi jednaki.

3. JEDNOPRILAZNI REAKTIVNI ELEMENTI

Teorija mrea Ispitna pitanja

. Kada je >0 ponaa

45) Za mreu sheme spoja prema slici napiite jednadbe mree!

46) Za magnetski krug prema slici odredite predznake svih meuinduktivnosti.

. Znai li to da je pri savrenoj vezi namota Lekv=0?

8. MREE DRUGOG REDA SLOBODNI ODZIV

t R R . R mora biti vremenski promjenjiv i

96) Za mreu opisanu diferencijalnom jednadbom t X y

sin cos cos sin

sin sin cos cos

2 sin cos cos sin

cos cos cos

sin cos sin cos sin sin cos cos cos

+ sin cos sin cos sin

sin cos cos

103) Funkcija ( ) + t Acos

60 314 sin 120 + t u , V ;

uskladitena energija u krugu

; 0 , 0 j Z m j Z e . Prema tome kut

j Z , a samim time i kut izmeu napona i struje.

Teorija mrea Ispitna pitanja

Teorija mrea Ispitna pitanja

137) Objasnite kako se pomou sklopkama preklapanim kapacitetom realizira otpor.

X . Pod kojim se uvjetom u

+ t I t I i . Nacrtajte fazorski dijagram kruga za trei harmonijski lan.

(n) elementa mree na n-tom harmonijskom lanu ako su valni oblici

Vodljivost ovisi o frekvenciji i uvijek postoji rasprena komponenta.

. Smjetanjem kapaciteta u stablo zajameno je da

Teorija mrea Ispitna pitanja

Teorija mrea Ispitna pitanja

237) Odredite koji je od zadanih polinoma Hurwitzov polinom.

25. SIMETRINE KOMPONENTE VIEFAZNIH MREA

298) Odredite z i y parametre uzdune impedancije Z.

299) Odredite parametre linearnog dvonamotnog transformatora kao i idealnog transformatora.

301) Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema MOSFET-a. Odredite g- parametre.

32. SVOJSTVA DVOPRILAZA

You might also like