Zehra Alispahi

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOGA JEZIKA

Rezime Arapski jezik biljei svoj dvijehiljadegodinji hod kroz povijest ovjeanstva. U tom dugom periodu civilizacijskih i kulturolokih uzleta, ali i padova, kome je pojavljivanje islama dalo posebno obiljeje, ovaj jezik bio je sredstvo i most povezivanja razliitih kultura i tradicija. Kao registar i pratilac vjere koja je dolazila i do najudaljenijih podruja, u vremenima renesanse islama, arapski jezik imao je ansu globalnog irenja kakvu danas vjeto koristi zapad s engleskim jezikom i kulturom. Umjesto globalnog pristupa, arapski jezik samo je djelimino inkorporiran u lokalna kulturoloka naslijea. Da li je injenica da je sveti tekst Kurani-kerima odjenut arapskim jezikom dovoljan razlog za opstanak ovog jezika u vremenu kad se pripadnici arapskog ummeta transparentno distanciraju od knjievnoga arapskog jezika, obrazujui djecu u domaim ili stranim kolama gdje se nastava odvija na narodnom ili stranom jeziku, podravajui politiku medija koji svoj program emitiraju na nekom hibridnom jeziku i javno iskazujui prezir prema svemu to ima prizvuk arapsko-islamskog? Zanemarivanje zajednikoga knjievnog jezika, koji je jedno od obiljeja identiteta nekog naroda, jedan je od osnovnih razloga nejedinstva kompletnog arapskog svijeta i krize koju ve stoljeima proivljava. Relevantne statistike nekih meunarodnih organizacija upozoravaju da je i arapski jezik na listi jezika koji bi u tekuem stoljeu mogli nestati.

126

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOG jEZIKA

UVOD

Jezik je misao koja se izrie, a razmiljanje je jezik koji se uti. Jezik je velika mu`diza1 koju je proizvelo razmiljanje. On ima ogromnu i neprocjenjivu vrijednost u ivotu svakog naroda. Jezik je sredstvo koje nosi misli i ideje, prenosi poimanja. Tako se vrednuju veze komuniciranja meu pripadnicima jednog naroda i ostvaruje proces meusobnog pribliavanja i integriranja. Jeziki obrasci u koje bivaju smjetene misli i ideje, te govorne slike u kojima se formiraju osjeanja nikako se ne mogu odvojiti od misaone i psiholoke strukture jezika. Jezik je istinska spona izmeu tjelesnoga i duhovnog svijeta. On je i duhovna domovina koja prua utoite onome kome je oteta njegova domovina negdje na zemlji.2 Kao historijska tvorevina, jezik predstavlja vrsto obiljeje, svojstvo i kvalifikaciju naroda. On se vezuje za povijest naroda a, samim tim, narod se vezuje za jezik. Kao takav, on iezava i nestaje samo u sluaju kraja i propasti jednog naroda. Za Arape je arapski jezik, ili je to bio, velika Allahova mu`diza koja se prepoznaje u Svetom tekstu. Oni su kroz povijest svijetom pronosili islam a s njim i arapski jezik kao jezik Kurani-kerima. U prvim stoljeima irenja islama brojni narodi zapadne Azije i sjeverne Afrike prihvatili su islam. Prihvatanjem nove vjere prigrlili su i novi jezik, jezik Kurani-kerima, koji je sve vie zauzimao mjesto jezika koje su dotada koristili. Novi muslimani do te su mjere poznavali arapski jezik, njegovu gramatiku i knjievnost da su neki postali slavni znanstvenici u oblasti gramatike, morfologije, retorike a posebno na polju semantike i njezinih najpoznatijih disciplina: al-ma`ani, al-bayan i al-badi`.3 Dobri poznavaoci jezika i danas tvrde da je arapski jezik najstariji jezik koji jo uiva u svom bogatstvu izraza i konstrukcija, gramatici, fleksiji, knjievnosti, metaforama ali i izraajnim mogunostima i potencijalima
1

Rije arapskoga porijekla koja se na slavenskim jezicima razumijeva u njezinu osnovnom znaenju udo. Vidi: Teufik Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, str. 930, El-Kalem, Sarajevo, 2004. Prema prof. dr. Farhanu Selimu, Al-luga al-`arabiyya wa makanatuha bayna al-lugat, Wata Online, 12. 06. 2007. Teufik Mufti, Klasina arapska stilistika, str. 29., 84., 104., El-Kalem, Sarajevo, 1995.; Jusuf Rami, Arapska stilistika u svjetlu Kurana i Hadisa Allahova Poslanika, Fakultet islamskih nauka i El-Kalem, Sarajevo, 2004.
3 2

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

127

Zehra Alispahi

kojim bi se mogla na adekvatan nain oslikati najnovija i najrazliitija nauna dostignua i spoznaje. Nekada danas to nije sluaj arapski jezik je bio motiv ujedinjavanja arapskog svijeta, znak njegova napretka i nadmoi, izmeu ostalog, i zato to su govorili jednim jezikom, oblikujui svoje misli i osjeanja u zakonitostima jednog jezika. Kako je jezik najbolji put upoznavanja bia jednog naroda i njegovih obiljeja, sredstvo koje od davnina biljei misli i osjeanja, misaoni ambijent u kojem ivimo, halka koja spaja prolost sa sadanjou i budunou, tako i arapski jezik prati bie svog naroda, jaa kada narod jaa, a slabi kada narod slabi. Svi koji su prihvatali islam smatrali su arapski jezikom svoje civilizacije i kulture pa je na osnovu toga u jednom dugom periodu mogao biti jezikom nauke, politike, trgovine, poslova i planiranja, filozofije, logike, misticizma, knjievnosti i umjetnosti. Kuran je u vienju svih Arapa Knjiga u kojoj je njihov jezik odjenuo odjeu nadnaravnosti, Knjiga iji jezik privlai milione ljudi koji arapski jezik smatraju svetim i koji su ponosni to imaju svoj udio u njemu.
Zato bi arapski trebao nadmaiti sve druge jezike?

O vanosti arapskoga jezika govorili su mnogi znanstvenici i lingvisti iako nisu bili sljedbenici islama. Francuski lingvist Ernest Renan kazao je, izmeu ostalog, da je arapski jezik neto najvelianstvenije to se desilo u povijesti ovjeanstva, a da istovremeno nema svoju mladost niti svoju starost. Nijemac Friteg isticao je da je arapski najbogatiji jezik na svijetu. Imajui u vidu starost arapskog jezika, lingvist William Werek kazao je da je to veoma fleksibilan jezik i da se moe adaptirati na sve savremene izazove koje sobom donosi vrijeme.4 Orijentalist Karl Brokelman, poznat po svome revnosnom izuavanju historije arapske knjievnosti, zabiljeio je: Zahvaljujui Kuranu arapski jezik dostigao je toliki stepen rasprostranjenosti koju gotovo ne poznaje nijedan drugi jezik na svijetu. Svi muslimani vjeruju da je arapski jedini jezik kojim se mogu sluiti u svojim molitvama. Stoga je arapski zauzeo veoma znaajno mjesto i on nadmauje sve druge jezike svijeta kojima govore islamski narodi.5 Iako su
Prema prof. dr. Farhanu Selimu, Al-luga al-`arabiyya wa makanatuha bayna al-lugat, Wata Online, 12. 06. 2007.
5 4

Karl Brokelman, Mujaz fi al-lugat al-samiyya.

128

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOG jEZIKA

arapski lingvisti i pisci s puno ushienja i zanosa biljeili svoja razmiljanja o arapskom jeziku, onako kako je to radio dr. Abdulwehhab Azam, istiui da je arapski jezik do te mjere potpun i udesan da njegovi izrazi gotovo mogu iscrtati pojedine prizore iz prirode, a da njegove rijei predstavljaju sjeanja due, otkucaje srca i strujanje ivota, bilo je i onih koji su, slutei promjene koje se mogu desiti u svijetu arapskoga jezika, stotine godina prije Brokelmana isticali da je poznavanje arapskoga jezika nuno radi ouvanja vjere, govorei da: ...nema puta za shvatanje znaenja rijei Kurana i Sunneta bez dubokog poznavanja ovoga jezika.6 U decenijama iza nas, egipatski knjievnik Taha Husein, osjeajui da u vremenu koje tee slabi ona jaka veza izmeu pojedinca i njegova maternjeg jezika, biljei: Arapski intelektualci koji ne govore svoj jezik nisu samo osakaeni u poznavanju vlastite kulture ve se i u njihovoj muevnosti nazire ogroman i bijedan nedostatak.7 U dananje vrijeme, kada neki Arapi na vlastiti knjievni jezik gledaju s prezirom i potcjenjivanjem, vjerujui da je ba on jedan od razloga njihova nazatka i predlaui njegovo brisanje ili zamjenu narodnim govorima, zamjenu njegovih harfova latinskim pismom, brisanje roda, dvojine i nekih drugih osobenosti, te ine neke druge aktivnosti s ciljem ruenja uloge arapskoga jezika, arapski se u zapadnom svijetu iri zadivljujuom brzinom. Posljednjih godina na brojnim evropskim i amerikim univerzitetima udvostruava se broj studenata koji ele uiti arapski jezik. Mnogo je razloga zbog kojih zapadni svijet eli uiti arapski jezik. Jedan od njih, koji navodi magazin Science, jeste taj da e nastupanjem 2050. godine arapski jezik zauzeti tree mjesto na ljestvici svjetskih jezika, poslije kineskoga i indijskog, a prije engleskoga i panskog. U prirodi je zapadnog svijeta da se pripremi za taj nadolazei napredak spomenutih jezika. Stoga i ulau u programe izuavanja stranih jezika koji e imati vodeu ulogu u budunosti s ciljem osiguranja adekvatnih sredstava za aktivno uenje i komunikaciju onih koji govore ove jezike. Oni koji poinju uiti arapski jezik na Zapadu nisu samo tradicionalni studenti arapskoga jezika poput orijentalista, arabista i prevodilaca, nego je to irok dijapazon interesiranja za arapski jezik koji obuhvata sve sfere zapadnog drutva. S obzirom na ograniene kapacitete nekih univerziteta
6 7

Al-Firzubadi, Al-Qamus al-muhit, I i II. www.voiceofarab.com

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

129

Zehra Alispahi

i centara za uenje stranih jezika, formirane su tzv. liste ekanja na kojima se nalaze advokati, suci, ininjeri, novinari, muziari, umjetnici, domaice, trgovci, konvertiti i mnogi drugi. A ta u isto vrijeme rade muslimani, Arapi posebno? ta rade na planu animiranja svoje djece i podsticanja elje za uenjem arapskoga jezika? ta rade na planu potpore strancima koji ele uiti arapski jezik, uz napomenu da svi vodei jezici imaju svoje centre i organizacije koje rade na promociji i irenju jezika irom svijeta, svi osim arapskog? Ili se uzdaju u Boiju brigu koja e ovom jeziku osigurati kontinuitet usprkos neodgovornosti batinika i stranih hegemonista koji rade na njegovu ruenju kako bi ovjeanstvo ostalo bez velianstvenih plodova?
Jesu li u pravu oni koji upozoravaju na nestanak arapskoga jezika?

Na jednome meunarodnom skupu koji je tretirao jezik arapskog djeteta u vremenu globalizacije, koji je odran u sjeditu Arapske lige u Kairu, uz uee 500 istraivaa iz 19 arapskih i drugih zapadnih zemalja, govorilo se o kvalitetu razvoja arapskoga jezika kod djece kako bi on postao aktivno sredstvo na putu njihova stjecanja znanja, njihove veze s naslijeem i drutvom kojem pripadaju, te jaanja njihova identiteta i pripadnosti arapskoj naciji. Dok je jedan broj istraivaa govorio o velianstvenim vrijednostima koje krase arapski jezik, dotle su drugi ukazivali na sigurnu i blisku smrt i ieznue arapskoga jezika. Sintagme jezik Arapa i Kuran na arapskom jeziku u Kuranu su spomenute na deset mjesta: ...a ovaj Kuran je na jasnom arapskom jeziku8, ...na jasnom arapskom jeziku...9, ...Kuran na arapskom jeziku za ljude koji znaju10, Objavljujemo je kao Kuran na arapskom jeziku da biste razumjeli11, I Mi ga tako kao mudrost objavljujemo na arapskom jeziku...12, I eto tako, Mi Kuran na arapskom jeziku objavljujemo i u njemu opomene ponavljamo...13,
8 9

Al-Nahl, 103 Al-u`ara,195 Fussilet, 3 Yusuf, 2 Al-Ra`d, 37 Taha, 113

10 11 12 13

130

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOG jEZIKA

U Kuranu na arapskom jeziku u kome nema nikakve protivrjenosti...14, Eto tako Mi tebi objavljujemo Kuran, na arapskom jeziku, da bi opominjao Mekku i one oko nje...15, Mi je objavljujemo kao Kuran, na arapskom jeziku, da biste razumjeli...16, Knjiga Musaova putovoa i milost prije njega. A ovo je Knjiga na arapskom jeziku, koja nju potvruje da bi opomenula one koji rade zlo i da bi obradovala one koji ine dobro.17 Mnogi od nas, a to je istaknuto i na spomenutom skupu u sjeditu Arapske lige prije godinu, osjeaju da je arapski jezik, ija starost biljei priblino dvije hiljade godina i na kojem je Uzvieni Stvoritelj objavio Kuran, sveti jezik, te da ne moe nestati i ieznuti kao to je to sluaj s drugim jezicima. Kao dokaz tome, svi optimisti uvjereni u opstanak arapskoga jezika nalaze uporite u rijeima Uzvienog Stvoritelja: Mi, uistinu, Kuran objavljujemo, i zaista emo Mi nad njim bdjeti!18 No, moda prvi put u povijesti susretanja i raspravljanja, grupa islamskih intelektualaca predvoenih jednim od vodeih islamskih autoriteta u savremenom dobu egipatskim muftijom dr. Alijem Dumom na ovom meunarodnom i znanstvenom skupu nastupila je s tezom da arapski jezik nije sveti jezik ili da nije u cijelosti svet i da mu Uzvieni Stvoritelj ne osigurava ouvanje i opstanak. Mnogi su ovakvo razmiljanje nazvali kufrom, nevjerstvom, i pria se tu zaustavila. No, pogledajmo ta je te velike autoritete potaklo na takva razmiljanja! Kurani-kerim ne obuhvata sav arapski jezik u pogledu njegovih korijena, konstrukcija i znaenja. On obuhvata manje od 30 posto arapskih korijena i tako mali procenat u svom kontekstu i odreenim znaenjima jest ono na osnovu ega se arapskom jeziku pripisuje termin sveti. Vei dio arapskoga jezika nije svet i stoga je podloan promjenama, a dosljedno tome i ieznuu, kao to je to sluaj s drugim jezicima, istakao je dr. Duma, izazvavi buru negodovanja. Slino je razmiljao i saudijski lingvist dr. Ahmed Muhammed al-Dabib, bivi direktor Univerziteta u Rijadu, lan saudijskog Vijea ure i aktuelni lan akademija u Bagdadu, Damasku, Rabatu i Kairu, koji je vraajui se na spomenuti deveti ajet sure Al-Hijr rekao: Allah se nije
14 15 16 17 18

Al-Zumar, 28 Al-ura, 7 Al-Zuhruf, 3 Al-Ahqaf, 12 Al-Hijr, 9

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

131

Zehra Alispahi

obavezao na uvanje arapskoga jezika niti osiguranje njegova opstanka. On se obavezao na uvanje zikra, a to je Kurani-kerim. Stoga, arapski jezik moe nestati, ali ostaje zikr, ostaje Kurani-kerim i erijat. Kao potporu svojim razmiljanjima, dr. Al-Dabib naveo je primjer Islamske Republike Iran u kojoj je nestalo arapskog jezika nakon to je bio slubeni jezik i jezik kulture, te danas velike i mone islamske zemlje. U toj zemlji nestalo je arapskoga jezika, ali je ostao Kurani-kerim. Isti primjer bila je panija u kojoj je nestalo arapskog jezika, ali je iz dana u dan sve vei broj muslimana koji slijede Kurani-kerim i ehadet. Iako to na ovom skupu nije spomenuto, tu, svakako, treba dodati balkanska podruja ili, tanije, podruja nekad monoga Osmanskog carstva, gdje je nestalo arapskog jezika ali je ostao Kurani-kerim kao vjeito nadahnue stotinama hiljada muslimana ovih podneblja.
Jezici nastaju, razvijaju se, slabe i umiru

U skladu s brojnim statistikim istraivanjima i lingvistikim analizama, danas u svijetu ima izmeu 5.000 i 6.000 jezika. Brojke dalje kazuju da godinje izmeu 250 i 300 razliitih jezika nestaje, ili iezava, zahvaljujui brzini komuniciranja i upotrebi vodeih svjetskih jezika. To je neto to se u savremenom svijetu zove kulturoloka i jezika ekspanzija. Jednostavnom raunskom operacijom dolazi se do zakljuka da e stoljee u kojem ivimo biti svjedok umiranja i nestanka blizu 3.000 jezika, ili polovine svjetskih jezika. Analize su pokazale da svake dvije sedmice izumre jedan jezik. Nestankom nekog jezika nestaje i kultura koja ga je pratila, a lingvisti i antropolozi time gube bogati izvor materijala za svoj rad na dokumentiranju svjetske povijesti. Prema svim pokazateljima, u iduih stotinu godina u svijetu e prestati postojati 50 do 90 posto razliitih jezika. UNESCO je, takoer, potvrdio takvo katastrofalno predvianje, a kao razlog za nestajanje jezik, naveo je rastakanje mnogobrojnih zajednica koje iz dana u dan gube svoje pripadnike. Naime, da bi se neki jezik odrao, potrebno je barem 100.000 ljudi koji e ga govoriti i prenositi s generacije na generaciju.19 Razvijanjem komunikacijske tehnologije i irenjem krupnog kapitala, itav svijet se integrirao i postao podloan ukidanju postojeih razlika. Fantastian razvoj interneta samo je dodatno ubrzao postojee procese i posluio kao
19

Prema istraivanjima Worldwatch instituta i UNESCO-a.

132

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOG jEZIKA

efikasna podloga za provoenje zamiljenih planova globalizacije. Gotovo da vie i ne postoji drava, osim nekoliko radikalnih izuzetaka, koja nije shvatila da, ukoliko eli opstati, mora prihvatiti pravila igre i ukljuiti se u integrirajue procese. Kao sasvim logina posljedica tog integriranja dolazi i preuzimanje engleskoga kao zajednikog jezika za komunikaciju. No, sve navedeno ima i mraniju stranu. Istinska globalizacija trebala bi poticati na jedinstvo razliitosti i nikako ne bi smjela prakticirati nametanje odreene kulture i guenje postojeih jezika. Naalost, upravo to se dogaa s engleskim jezikom i amerikom kulturom.20 Osim globalizacije, nestajanje mnogih jezika uzrokovali su i mnogobrojni ratovi koji esto pogaaju manje narode. Uz ratove, tu su jo i elementarne nepogode. Tokom nedavnih katastrofalnih potresa u zapadnoj Indiji, kad je poginulo blizu 30.000 ljudi koji su govorili jezikom kutchi, postalo je realnim predvianje o skorom izumiranju tog jezika. Na irskim otocima, sve do 1974. godine govorilo se jezikom manx. Tada je umro posljednji ovjek koji se njime sluio. U Turskoj je 1992. godine umro seljak koji je bio posljednji koji je govorio jezik ubykh. Oigledno je da su jezici poeli dijeliti sudbinu izumiruih ivotinjskih i biljnih vrsta. Sljedei na redu za odumiranje jesu jezici udihe, eyak i arikapu. Jezikom udihe trenutno u Sibiru govori stotinu ljudi, isto toliko u dungli Amazona govori jezikom arikapu, dok na Aljasci jezikom eyak govori samo jo jedna osamdesettrogodinja starica.21 Ukoliko se pogleda trenutna situacija u svijetu, svakome odmah postaje jasno da je krajnje vrijeme da se neto konkretno poduzme. Na podruju Sjeverne Amerike govori se ukupno 260 jezika, ali, zato, 80 % tih jezika ne govore djeca. Za vrijeme osvajanja June Amerike, panci su zatrli stotine jezika. Danas se tamo govori 640 jezika, no od te brojke ak 80 posto spada na one koje govori manje od 10.000 ljudi. U Evropi je izvreno sistemsko zatomljivanje svih neruskih jezika unutar tadanjeg Sovjetskog saveza. Danas ak 90 posto Rusa govori ruski, a veina od ostalih sto jezika je pred izumiranjem. Azija ima tri biliona stanovnika, no ak polovicu ivuih jezika govori manje od 10.000 ljudi. Na planu zatomljivanja nekineskih jezika naroito se istakla kineska komunistika vlast. Situacija je jo dramatinija u Africi, gdje je dosada izumrlo
20 21

Isto Prema istraivanju hrvatskog magazina Fokus, Igor Ognjenovi. 133

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

Zehra Alispahi

54 jezika, a pred izumiranjem je jo 116. Isto vrijedi za Australiju gdje je ak 90 posto od 250 aboridanskih jezika pred izumiranjem. U novije vrijeme, sve su ee inicijative i nastojanja da se oive potisnuti jezici, da se vrate u dravne institucije i javne kole. U Engleskoj, unutar pokrajine Cornwall, nastoji se ponovno uvesti jezik cornish koji je nestao krajem 18. stoljea, negdje u isto vrijeme kao i jezici naroda Maya u Meksiku. Jevreji su uspjeli hebrejski, tokom prolog stoljea, iz jezika na kojem su bile pisane drevne knjige pretvoriti u govorni jezik. Njime sada govori otprilike pet miliona ljudi. Referendumom za nezavisnost, koji je odran 1. marta 1992. godine, stanovnici Bosne i Hercegovine oivili su pravo na vraanje i upotrebu bosanskoga jezika, iako je on u praksi jedan od tri slubena jezika u BiH. Veoma je vano da vlade irom svijeta shvate vanost odravanja postojeih, pa i onih najmalobrojnijih jezika. Izumiranjem razliitih jezika svijet gubi i neizmjerno kulturno blago, a istovremeno zaboravlja i svoju prolost. Insistiranjem na odravanju autentinosti jezikog izraavanja mogu se ouvati pojedinani nacionalni i kulturni identiteti.22 Prema spomenutim istraivanjima UNESCO-a, meu jezicima kojima prijeti nestajanje i izumiranje nalazi se i arapski jezik. Ovaj je izvjetaj na spomenutoj konferenciji u sjeditu Arapske lige potvrdio egipatski lingvist dr. Rudi Taima, poznat kao iskreni vjernik i ovjek visokih moralnih vrijednosti. Da bi prisutne potakao na razmiljanje o problemu nestajanja arapskoga jezika, pokazao im je i knjigu poznatog britanskog lingviste Davida Crystala iji je naslov Smrt jezika, a koja je izala u izdanju Univerziteta Cambridge. Ovaj britanski lingvist navodi devet uvjeta koji dovode do izumiranja jezika. Svi ovi razlozi odnose se i na arapski jezik i na njegovu aktuelnu situaciju, rekao je dr. Rudi. U uvodu spomenute knjige govori se o uvjetu irenja jezika pobjednika u zemlji pobijeenih i njegova dolaska na mjesto jezika koji je bio jedan od oslonaca naroda koji je pobijeen. Ovaj princip poznat nam je iz sociologije, a spominje ga i sam Ibn Haldun u svojoj Muqaddimi: ...pobijeeni uvijek eli oponaati pobjednika u njegovu izrazitom obiljeju, odjei, zanimanju, te u svim ostalim njegovim uvjetima i obiljejima23.

22 23

Isto. Ibn Haldun, Muqaddima I, II pog., 23. odlomak, str. 247, El-Kalem, Sarajevo, 2007.

134

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOG jEZIKA

Prokletstvo jezike diglosije

pored dvojezinosti koju arapski zapad nasljeuje iz vremena kolonijalne potinjenosti, arapsko jeziko podruje obiljeava i poseban vid dvojstva, jer pored knjievnog jezika postoji i puki govor koji se prakticira u svim neslubenim prilikama. Dvojstvo u savremenom arapskom jeziku evropski jezikoslovci nazvali su diglosijom, premda naziv ni kod njih jo nije opeprihvaen i stabiliziran u sociolingvistikom terminosistemu.24 Diglosija znai postojanje dva nivoa jednog jezika: jedan od njih jest nivo knjievnoga ili zajednikog jezika koji se koristi u slubenim prigodama, korespondenciji, literaturi, obrazovanju i administraciji, a drugi je nivo narodnoga jezika ili razliitih dijalekata koji se koriste u svakodnevnom ivotu, razgovorima, na ulici, kod kue. Diglosija, dakle, nije dvojezinost ve naporednost varijeteta u jeziku kojom, osim standardnog jezika, mogu biti obuhvaena narjeja, dijalekti i argoni, to govori da raslojavanje nije svojstveno samom jeziku ve prije drutvenim prilikama.25 Ameriki lingvist Charles Ferguson, koji se prvi bavio pitanjem diglosije u jeziku, istakao je jo 1959. godine da je diglosija pojava koja se vezuje za sve velike svjetske jezike. Engleski, njemaki, francuski, panski i brojni drugi jezici imaju svoje dijalekte koji se vezuju za vee gradove i oblasti. Tako susreemo londonski engleski, engleski Sjeverne Irske, kanadski, ameriki, australijski i mnoge druge dijalekte. Ono to je zanimljivo i poraavajue u raspravljanju o smrti jezika jest injenica da nijedan od spomenutih dijalekata engleskoga jezika nikad niti je ugroavao niti moe ugroziti poziciju zajednikoga knjievnog engleskog jezika. S arapskim jezikom, koji je predmet naeg rada, nije takva situacija. Lingvisti spomenutog skupa u Kairu, a i mnogih drugih skupova, sa zabrinutou su isticali da se u skoroj budunosti moe desiti da egipatski, iraki, marokanski ili neki drugi dijalekt potpuno prevlada i zauzme mjesto knjievnoga arapskog jezika koji bi u tom sluaju nestao, iezao, umro, makar kada je u pitanju javni diskurs, onako kako se to desilo latinskom jeziku u Evropi iz kojeg su, kao dijalekti a kasnije samostalni jezici, izali: italijanski, francuski, panski, portugalski i dr. jezici.
Mehmed Kico, Arapska jezikoslovna znanost Opelingvistika utemeljenja i specifina odreenja, str. 248, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2003.
25 24

Isto.

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

135

Zehra Alispahi

U emu je, ustvari, razlika izmeu diglosije u arapskom jeziku i diglosije u ostalim svjetskim jezicima? Lingvisti su bili posve jasni: diglosija u velikim svjetskim jezicima rezultira malom ili neznatnom razlikom izmeu knjievnoga i narodnog jezika ili dijalekta, koja ne dovodi u pitanje znaenje rijei. U arapskom jeziku diglosija rezultira velikom razlikom i nerazumijevanjem izmeu knjievnog jezika i pojedinih dijalekata. Prirodno je zapitati se kako su i tu jeziku bitku dobili i politiki i jeziki sistemi na Zapadu!? Odgovori su fascinantni i jednostavni: zapadne zemlje slijedile su i jo slijede precizne jezike politike koje nalau upotrebu zajednikoga knjievnog jezika u obrazovanju, medijima, administraciji, trgovini i svim podrujima ivota, to stanovnitvo podstie da se kroz sluanje i itanje navikava na knjievni jezik. Rezultat takvog odnosa prema knjievnom jeziku jeste to da se njihov dijalekt ili narodni govor sve vie pribliava knjievnom jeziku. Kao kuriozitet voenja brige o knjievnom jeziku navodi se primjer Francuske, gdje je propisana kazna za svakog novinara na radiju ili televiziji, ili nastavnika u koli, ukoliko grijei u upotrebi knjievnoga francuskog jezika, jer na taj nain ugroava jezik djece i drugih slojeva stanovnitva.26 Situacija je posve drukija u veini zemalja arapskoga svijeta. Jedini dokumenti koji nalau upotrebu knjievnoga arapskog jezika kao slubenog jezika u javnom ivotu jesu ustavi arapskih zemalja. Nepostojanje zvanine jezike politike koja daje uputstva i vri uvid u implementiranje obavezujueg, beivotne aktivnosti jezikih akademija i drutava za zatitu arapskoga jezika koje su vie protokolarne nego funkcionalne prirode ve decenijama rezultira pravim jezikim haosom. S izuzetkom rijetkih svijetlih primjera kakav je Sirija, gdje je s dravnog nivoa podstaknuta aktivnost na ouvanju knjievnoga arapskog jezika u svim sferama javnoga ivota, arapski svijet, njegove vlade, kraljevi, emiri, potomci slavnih arapskih gramatiara i kola koje su bile stoljetni uvari ovoga jezika danas spavaju dubokim snom. Upotreba narodnoga govora i stranih jezika toliko je uzela maha da je svako onaj ko zna i progovori arapski nalik muzejskom eksponatu. Dijalekti su podstaknuti i ohrabreni i na radiju, televiziji, u obrazovnom sistemu od vrtia do univerziteta. Nepostojanje jasno odreene jezike politike, kao to je to na Zapadu, ini knjievni arapski jezik stranim, rijetko upotrebljivim, tekim za uenje i shvatanje i stanovnitvo
26

www.voiceofarab.com

136

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOG jEZIKA

ga, jednostavno, ne prihvata i ne koristi. Ovakav odnos prema knjievnom jeziku uslonjava globalnu sliku arapskoga svijeta: raste procenat nepismenih i opada koeficijent itanja i prouavanja. Dok statistike uredno izvjetavaju kako je koeficijent itanja u Izraelu 40 proitanih knjiga godinje po jednom stanovniku, naravno na hebrejskom koji je bio mrtav jezik ali ga je izraelska drava oivila u veini zapadnih zemalja procenat itanosti je 35 knjiga po stanovniku dotle, u zemljama arapskoga svijeta, koje zbog svega spomenutog ubijaju arapski jezik on je jedini ivi iz tzv. skupine semitskih jezika jedna proitana knjiga godinje dolazi na 80 stanovnika. Poljuljanu poziciju knjievnoga arapskog jezika podstie i odgojnoobrazovni sistem u arapskom svijetu gdje se nastava na svim nivoima odvija ili na narodnom jeziku, tj. dijalektu, ili na stranom jeziku. Nunost arabizacije obrazovnog sistema na svim nivoima imperativ je koji se ne bi smio odgaati. Za razliku od kolovanja iroke populacije na stranom jeziku, usvajanje znanja na maternjem jeziku mladima prua mogunost da u dodir s drugim kulturama dolaze na osnovama kritikog posmatranja, budui da ih takvo obrazovanje osposobljava za selektivno usvajanje znanja.27 Jer ljubav prema svome jeziku temelj je otpora svakom neprijateljskom nasrtaju, politike, dogmatske, kulturoloke i svake druge naravi. Iako su sada batinici arapskoga jezika u ekonomski podreenom poloaju, stranim jezicima se ne smiju otvoriti toliko da u pitanje dovedu opstanak maternjeg jezika. Arabizacija obrazovanja i naunog istraivanja nije sama sebi cilj, ne znai poziv na samoizolaciju, ve predstavlja vii oblik uestvovanja u razmjeni i saradnji s drugim kulturama. kolovanje na maternjem jeziku nije nikakva zapreka usvajanju specijalistikih znanja na akademskoj razini.28 Fascinantni su primjeri nekih industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta koje svoj uspjeh duguju vrstom vezivanju za maternji jezik. Juna Koreja, koja se danas nalazi na 26. mjestu ljestvice najrazvijenijih industrijskih zemalja, u usporedbi sa Njemakom koja je na 21. mjestu i arapskih zemalja koje su na 120. mjestu po razvijenosti, tajnu svoga uspjeha pronalazi u vezanosti za maternji jezik. Obrazovanje na svim nivoima i svi oblici specijalizacije odvijaju se na knjievnome korejskom jeziku i u skladu s jasno preciziranom jezikom politikom. U Junoj Koreji 110 privatnih i jedna
27 28

Prof. dr. Mehmed Kico, Arabizacija i prevoenje, Glasnik, 9-10., Sarajevo, 2007. Isto.

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

137

Zehra Alispahi

dravna TV stanica svoje programe emitiraju na knjievnome korejskom jeziku. Ogromna sredstva uloena su u prevoenje i podvoenje strune terminologije sa zapadnih jezika na korejski, a rezultati su vidljivi. Bilo kako bilo, ako se stanje u odgojno-obrazovnim institucijama u arapskome svijetu ne promijeni u korist knjievnoga arapskog jezika, nema nikakve sumnje da e se arapski jezik nai na listi jezika koji umiru.
Umjesto zakljuka Meunarodni pokazatelji slabljenja arapskoga jezika

Sedamdesetih godina prolog stoljea OUN uvrstila je arapski jezik na listu est slubenih jezika OUN-a. Tako je arapski jezik, uz engleski, panski, francuski, ruski i kineski, dobio jo jednu ansu i priznanje modernog svijeta. Imajui u vidu aktuelno stanje arapskoga jezika u arapskom svijetu i odnos onih kojima je arapski maternji jezik, OUN, koja nita ne preputa sluaju, odluila se na veoma opasan korak: brisanje arapskoga jezika s liste slubenih jezika OUN-a, obrazlaui to sljedeim trima argumentima: neupotrebljavanje arapskoga jezika od predstavnika arapskih zemalja, koji umjesto arapskog koriste engleski i francuski; nepostojanje kvalitetnih prevodilaca arapskoga jezika; neizmirivanje obaveza plaanja koritenja arapskog jezika u OUN-u od veine arapskih zemalja lanica OUN-a. Iako odluka jo nije provedena, ne znai da nee biti. Ovu odluku hrabri i odluka UNESCO-a, donijeta pod pritiskom velikih sila, koja prava u oblasti jezika svodi na pravo koritenja maternjeg jezika, pravo koritenja jezika komunikacije u drutvu i pravo na jezik stjecanja znanja. Na svakom od ovih nivoa narodni govor ili dijalekti nalaze svoju ansu ali je nalaze i strani jezici. Za zajedniki knjievni jezik i dalje nema nigdje mjesta. Imajui sve ovo u vidu, i razgovor dvaju marokanskih intelektualaca koji smo ovih dana itali na internetu ini nam se realnim: Smatra li da e arapski jezik nestati?, pitao je jedan. To je greka, ko ti je to rekao? odgovorio je drugi i nastavio: itava arapsko-islamska kultura ide ka propasti i provaliji sa svim svojim bogatim naslijeem! A u skladu s odlukom OUN-a 2008. godina proglaena je Godinom maternjeg jezika za sve njezine lanice. Ova odluka korespondira s odlukom ALESCO-a, Organizacije za odgoj, nauku i kulturu, koja radi u okviru Arapske lige sa sjeditem u Tunisu od 1999. godine, po kojoj se svaki 21. februara obiljeava kao dan maternjeg jezika. I ove godine, u ast ovoga velikog blagdana jezika, luga al dad, u Ujedinjenim

138

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

O MOGUEM NESTANKU ARAPSKOG jEZIKA

Arapskim Emiratima, pod pokroviteljstvom zvaninoga dravnog vrha, odrale su se gala sveanosti na kojima su se govorile lijepe rijei i troio novac u slavu maternjeg jezika, kojega, shvatili ste iz ovog pisanja, kod Arapa nema ili sve manje ima. Ilustracije radi, arapski je na internetu prisutan sa svega etiri posto naspram engleskog koji je prisutan s 47 posto, kineskog devet posto, japanskog osam posto, njemakog est posto. Od 1970. godine do danas na arapski je prevedeno samo 6.881 knjiga ili naslova sa zapadnih jezika. Poreenja radi, taj broj odgovara broju knjiga prevedenih na grki jezik kojim govori svega etiri miliona ljudi.29 Imajui u vidu da danas arapskim jezikom govori ili ga razumije vie od 300 miliona ljudi, posve jednostavnom matematikom operacijom dijeljenja i mnoenja dolazimo do frapantnog podatka: Arapi su, ako se ve porede s Grcima, od 1970. do dananjih dana morali imati oko 516.075 prevedenih naslova sa stranih jezika na arapki jezik. To, opet, znai da su, u poreenju s etiri miliona Grka, svoj prevodilaki opus ostvarili samo u procentu od 1,33. I jo neto, na panski se godinje prevede 10.000 knjiga, a to je broj knjiga prevedenih na arapski jezik od halife Memuna ( 9. stoljee) do dananjih dana!30

literatura:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Dr. Abdulaziz Othman Altwaijiri, Mustaqbel al-luga al-`arabiyya, Menurat al-munazzama al-islamiyya li al-tarbiyya wa al-`ulum wa al-saqafa, Isesco, Rabat, 2004. Mahmud Fehmi Hi\azi, Madhal ila `ilm al-luga, Al-dar al-misriyya al-su`udiyya li al-tiba`a wa al-nar, Kairo, 2006. Ali `Abdulwahid Wafi, Fiqh al-luga, Nahda Misr li al-tiba`a wa al-nar wa al-tawzi`, Kairo, 2007. Ibn Haldun, Muqaddima I, El-Kalem, Sarajevo, 2007. Dr. Milivoje Minovi, Uvod u nauku o jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1985. Besim Korkut, Kuran s prijevodom, Visoki saudijski komitet u Sarajevu. Teufik Mufti, Klasina arapska stilistika, El-Kalem, Sarajevo, 1995. Jusuf Rami, Arapska stilistika u svjetlu Kurana i Hadisa Allahova Poslanika, Fakultet islamskih nauka i El-Kalem, Sarajevo, 2004. Mehmed Kico, Arapska jezikoslovna znanost Opelingvistika utemeljenja i specifina odreenja, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2003.

29 30

Prema podacima Al-jamiyya al-duwaliyya lil mutarjimin. Prema Galal. S., 1999., Arab Human Development Report 2002. 139

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38

Zehra Alispahi

10. 11. 12. 13. 14. 15.

Karl Brocelman, Mujaz fi al-lugat al-samiyya Teufik Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, El-Kalem, Sarajevo, 2004. Al-mu`\am al-wasit, Al-Firzubadi, Al-Qamus al-muhit, I i II www.voiceofarab Arab Human Development Report 2002.

140

ZNAKOVI VREMENA SARAjEVO, ZIMA 2007. VOl.10 bRoj 38