Alternativno Rjesavanje Sporova

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judical and
ical and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina
CEST FBiH
CEST RS
POETNA OBUKA za STRUNE SARADNIKE U PRAVOSUU BiH
TREA GODINA
MODUL
Alternativno rjeavanje sporova
Kanada - Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme ( JRP ) Finansirano od strane Kanadske agencije za meunarodni razvoj ( CIDA )
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of F BiH Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of RS
POETNA OBUKA
TREA GODINA
MODUL 3
ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA MEDIJACIJA I ARBITRAA
PRIRUNIK ZA STRUNE SARADNIKE U SUDOVIMA
Autori: Aleksandar ivanovi, izvrni direktor Udruenja medijatora BiH Obren Buanin, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske
Sarajevo, 2009.
UVOD
Edukativni modul koji se nalazi pred Vama rezultat je podrke koju Kanada-Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme (JRP) prua Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Herecegovine i Centrima za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u cilju kreiranja i efikasnog provoenja programa poetne obuke strunih saradnika i savjetnika koji djeluju u sudovima i tuilatvima u Bosni i Hercegovini. Visoko sudsko i tuilako vijee i Upravni odbori Centara usvojili su trogodinji Program poetne obuke za strune saradnike i savjetnike. Ovaj Program obuhvata edukaciju strunih saradnika/savjetnika u razliitim oblastima od znaaja za izgradnju kapaciteta ove ciljane kategorije kako sa aspekta trenutne uloge i djelovanja u ukupnom pravosudnom sistemu, tako i sa aspekta kreiranja kvalitetnih kadrova za izbor buduih sudija i tuilaca. Program se sastoji od ukupno 12 edukativnih modula, koji e se realizirati putem pruanja obuke po 4 edukativna modula u toku jedne godine. Sadraj edukativnih modula je kreiran uvaavajui potrebe i ciljeve poetne obuke, meunarodne standardne i trendove koji tretiraju poloaj, principe i inovativne metode djelovanja sudskog i tuilakog sistema u modernom demokratskom drutvu, te pozitivnu zakonsku regulativu i praksu u BiH u specifinim oblastima. Metodologija izrade modula bazirana je na pozitivnim iskustvima na meunarodnom nivou i u BiH i predstavlja kombinaciju teorije, prakse i vjebi u odgovarajuoj oblasti. U izradi modula uestvovali su strunjaci iz razliitih oblasti iz cijele Bosne i Hercegovine, uz relativnu podrku meunarodnog konsultanta i lanova tima RJP-a, kojima ovim putem elimo odati priznanje i zahvalnost. Oni su svojim radom na izradi ovog edukativnog materijala, pokazali da pravosue Bosne i Hercegovine svojim strunim kapacitetima moe odgovoriti specifinoj potrebi profesionalnog razvoja strunih saradnika i savjetnika, kao i potrebi pravosua za kreiranjem visoko kvalificirane baze buduih sudskih i tuilakih kadrova. Strunu i finansijsku podrku u procesu izrade Programa poetne obuke i edukativnih modula pruio je Kanada-Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme (JRP) kojeg finansira Vlada Kanade putem Kanadske agencije za meunarodni razvoj (CIDA), a implementira Konzorcijum Genivar-Univerzitet Otawa. Sa nadom da e realizacija programa poetne obuke i ovih modula doprinijeti razvoju kapaciteta strunih saradnika/savjetnika kroz obezbjeivanje praktinog alata za njihov svakodnevni rad, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine i Centri za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske se posebno zahvaljuju Kanada-Bosna i Hercegovina Projektu pravosudne reforme, bez kojeg izrada Programa poetne obuke i ovih edukativnih modula ne bi bila mogua. Milorad Novkovi Predsjednik ahbaz Dihanovi Direktor Drago eva Direktor
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine
Centra za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine
Centra za edukaciju sudija i tuilaca Republike Srpske
MODUL 3 ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA

Kategorije Modul u prvom dijelu daje kratak pregled osnovnih pojmova u vezi sa konfliktima i alternativnim rjeavanjem sporova. U nastavku obrauje pojmove medijacije i arbitrae, domai pravni okvir: odgovarajue odredbe zakona o parninom postupku i zakona o krivinom postupku u Bosni i Hercegovini, koji omoguavaju alternativno rjeavanje sporova, Zakon o postupku medijacije, Zakon o prenoenju poslova medijacije na udruenje medijatora, te pravilnike Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini. Posebna panja posveena je segmentima alternativnog rjeavanja sporova, u kojima je znaajna uloga suda: kriterijumi po kojima se spor moe ocijeniti pogodnim za medijaciju, prednosti svakog od alternativnih naina rjeavanja sporova za stranke, obrasci i upute za upuivanje stranaka u alternativno rjeavanje sporova. Na kraju je dat pregled meunarodnih, regionalnih i domaih dokumenata znaajnih za oblast alternativnog rjeavanja sporova, literatura, korisne web stranice, te spisak koritenih zakona i dokumenata. Kljune rijei za pretraivanje su: konflikt, pozicije, interesi, komunikacija, alternativno rjeavanje sporova, medijacija, udruenje medijatora, medijator, arbitraa, arbitar, predlaganje postupka medijacije, ugovor o medijaciji, sporazum o nagodbi, ugovor o arbitrai, arbitrana odluka, izvrna isprava. Trajanje Oblik 2 dana Videoprezentacija, predavanje, diskusija i radionice (samostalan rad uesnika i rad u grupama), hipotetiki sluaj i uenje na problemu. 1. Upoznati polaznike sa osnovnim pojmovima konflikta, nivoima konflikata, te alternativnim rjeavanjem konflikata 2. Omoguiti polaznicima da uoe razlike sudskog postupka i medijacije i arbitrae kao alternativnog rjeavanja sporova 3. Informisati polaznike o ulozi suda u modelima alternativnog rjeavanja sporova i saradnji sa drugim akterima u procesu 4. Vjebati vjetine komunikacije i upuivanja stranaka u postupak medijacije u simuliranim situacijama 5. Upoznati polaznike sa meunarodnim pravnim okvirom o medijaciji i arbitrai i stratekim dokumentima Bosne i Hercegovine
Ciljevi edukacije
Modul 3
Opis
Iako se u alternativnim nainima rjeavanja sporova koje obuhvata ovaj modul (medijacija i arbitraa) radi o vansudskom rjeavanju sporova, sud ima kljunu ulogu u predlaganju postupka medijacije strankama, kao i rjeavanju spornih pitanja do kojih moe doi u postupku arbitrae. Osim to stranke imaju bri pristup pravdi kroz alternativno rjeavanje sporova, dodatni motiv za sud da podrava ove modele je u velikom njihovom potencijalu za smanjenje broja predmeta. Osnovne oblasti koje obuhvata Modul: Pojam, nivoi konflikata, pristupi rjeavanju konflikata kako bi se o sporovima stekla ira slika od one koju stranke prezentuju u sudskom postupku, u tubi i odgovoru na tubu, te njihovim odnosima koji tome prethode. U ovom dijelu uoie se vanost blagovremene primjene alternativnog rjeavanja sporova. Alternativno rjeavanje sporova Polaznicima e biti predstavljeni razliiti vidovi alternativnog rjeavanja sporova, ukazano na razlike meu njima, kao i njihove razlike u odnosu na sudski postupak. Medijacija Ovaj dio obuhvata pojam i naela postupka medijacije, zakonski okvir za primjenu medijacije u Bosni i Hercegovini, te ulogu suda u predlaganju postupka medijacije strankama i postupanju sa predmetima u kojima je prihvaen postupak medijacije. Polaznici e imati priliku da kroz simulirane vjebe osmisle efikasan nain informisanja i predlaganja postupka medijacije strankama, te vjebaju predstavljanje medijacije na pripremnom roitu. U ovom dijelu mogue je organizovati simulaciju jednog sastanka medijacije u kojoj e uesnici igrati uloge stranaka i medijatora ili prikazati film simuliranog sastanka medijacije. Arbitraa - Ovaj dio obuhvata pojam i naela postupka arbitrae, zakonski okvir za primjenu arbitrae u Bosni i Hercegovini, te ulogu suda u ovom vidu rjeavanja sporova. Meunarodni pravni okvir i strateki dokumenti Bosne i Hercegovine o alternativnom rjeavanju sporova Uesnicima e biti predstavljeni relevantni meunarodni i domai dokumenti, te kroz diskusiju analizirane mogunosti i ideje za njihovu primjenu.
Mogui Treneri sa liste trenera Centara za edukaciju Republike Srpske i predavai/edukatori Federacije BiH Dnevni red modula Link: Prijedlog dnevnog reda / tabela sadraja Materijali Link: Literatura, korisne web stranice, Zakoni i drugi dokumenti koriteni u pripremi prirunika Aleksandar ivanovi, izvrni direktor Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini, i Obren Buanin, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske
Priredili
SADRAJ:
SADRAJ ................................................................................................................................................ 9 UVODNE NAPOMENE ...................................................................................................................... 13 PRIJEDLOG DNEVNOG REDA ......................................................................................................... 14 1. KONFLIKT ........................................................................................................................................ 15 1.1. POJAM KONFLIKTA ................................................................................................................. 17 1.2. NIVOI KONFLIKATA ............................................................................................................. 18 1.3. POZICIJE, INTERESI I POTREBE ........................................................................................ 18 1.4. PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA ............................................................................. 21 1.5. REAKCIJE NA KONFLIKT ....................................................................................................... 23 1.6. NEUTRALNOST ...................................................................................................................... 24 2. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA ............................................................................. 27 2.1. NAINI RJEAVANJA SPOROVA ........................................................................................ 29 2.2. TA JE ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA? .......................................................... 31 2.3. ISTORIJAT RAZVOJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA .......................... 31 2.4. KLASIFIKACIJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA .................................... 33 3. MEDIJACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI .................................................................................. 35 3.1. RAZVOJ MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................... 37 3.2. ZAKONODAVNI OKVIR ....................................................................................................... 37 3.3. PRIMJENA MEDIJACIJE ........................................................................................................ 40 3.4. PREGLED RAZVOJA SAVREMENOG MODELA MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ......................................................................... 43
Modul 3
4. POJAM I NAELA POSTUPKA MEDIJACIJE .......................................................................... 45 4.1. POJAM I OPTE KARAKTERISTIKE MEDIJACIJE ......................................................... 47 4.2. PREDNOSTI MEDIJACIJE ZA STRANKE U SPORU ......................................................... 48 4.3. ULOGA MEDIJATORA .......................................................................................................... 49 4.4. VJETINE KOMUNIKACIJE ................................................................................................. 51 4.5. FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE ......................................................................................... 54 4.6. ODVOJENI RAZGOVOR SA STRANKOM ........................................................................... 57 5. SUD I MEDIJACIJA ........................................................................................................................ 59 5.1. ULOGA SUDA U PREDLAGANJU POSTUPKA MEDIJACIJE ...................................... 61 5.2. POGODNOST SPORA ZA RJEAVANJE POSTUPKOM MEDIJACIJE ........................ 63 5.3. FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE KOJE SU VANE ZA SUD ........................................ 65 5.4. SMJERNICE ZA PREDSTAVLJANJE MEDIJACIJE STRANKAMA NA PRIPREMNOM ROITU .................................................................. 65 5.5. RAZLIKE IZMEU MEDIJACIJE I SUDSKOG PORAVNANJA U PREDSTAVLJANJU MEDIJACIJE STRANKAMA U POSTUPKU, OD ZNAAJA MOE BITI I INFORMACIJA O RAZLIKAMA MEDIJACIJE I SUDSKOG PORAVNANJA ........................................................................ 67 5.6. OBRASCI KOJE KORISTI SUD U PREDLAGANJU MEDIJACIJE STRANKAMA ....... 67 5.7. OKONANJE SUDSKOG POSTUPKA KADA JE SPOR RIJEEN U POSTUPKU MEDIJACIJE ................................................................................................. 74 5.8. PRIKAZ KRETANJA PREDMETA - ODNOS SUDSKOG POSTUPKA I POSTUPKA MEDIJACIJE ........................................................................... 75 5.9. NASTAVAK SUDSKOG POSTUPKA KADA SPOR NIJE RIJEEN U POSTUPKU MEDIJACIJE ................................................................................................. 75 6. ARBITRAA .................................................................................................................................... 77 6.1. ARBITRAA ............................................................................................................................. 79 6.2. PREDNOSTI POSTUPKA ARBITRAE .............................................................................. 79 6.3. ARBITRAA U BOSNI I HERCEGOVINI ZAKONSKI OKVIR ................................... 80 6.4. PRIKAZ KRETANJA PREDMETA U POSTUPKU ARBITRAE ...................................... 81 7. POREENJE POSTUPAKA RJEAVANJA SPOROVA ........................................................... 83 7.1. POREENJE POSTUPAKA RJEAVANJA SPOROVA ........................................................ 85
10
8. DODATAK ........................................................................................................................................ 87 8.1. MEUNARODNI I REGIONALNI PRAVNI OKVIR ....................................................... 89 8.2. PREPORUKE SAVJETA EVROPE ......................................................................................... 91 8.3. UNCITRAL ................................................................................................................................ 92 8.4. STRATEKI DOKUMENTI U BOSNI I HERCEGOVINI U OBLASTI ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA ............................................ 94 8.5. ODREDBE PROCESNIH PROPISA U BIH KOJE UPUUJU NA MEDIJACIJU .......... 95 8.6. ZAKON O POSTUPKU MEDIJACIJE .................................................................................... 98 8.7. ZAKON O PRENOSU POSLOVA MEDIJACIJE NA UDRUENJE MEDIJATORA ... 104 8.8. IZVOD IZ ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU - POSTUPAK PRED ARBITRAOM ........................................................................................................... 106 LITERATURA (ABEDECNIM REDOM) ...................................................................................... 113 KORISNE WEB STRANICE (ABECEDNIM REDOM) .............................................................. 114 ZAKONI I DRUGI DOKUMENTI KORITENI U PRIPREMI PRIRUNIKA (ABECEDNIM REDOM) ............................................................. 115
11
UVODNE NAPOMENE
Ovaj program obuke namijenjen je strunim saradnicima sudova u Bosni i Hercegovini, a inspirisan je eljom da ovoj kategoriji strune javnosti prui informacije o alternativnom rjeavanju sporova, te ukae na njegove prednosti. Prema sadraju, on moe biti koriten i za edukaciju sudija i drugih zaposlenih u sektoru pravosua, kao i u institucijama koje donose odluke po pitanju alternativnog rjeavanja sporova u Bosni i Hercegovini. Alternativni naini rjeavanja sporova koje obuhvata ovaj modul (medijacija i arbitraa) predstavljaju vansudsko rjeavanje sporova, ali sud ima kljunu ulogu u predlaganju postupka medijacije strankama, kao i rjeavanju spornih pitanja do kojih moe doi u postupku arbitrae. To je jedna od mogunosti da sud i u uslovima optereenosti velikim brojem predmeta, kakva je sada situacija u Bosni i Hercegovini, u kojoj se ne moe osigurati zadovoljavajua efikasnost postupka, ipak pronae nain da strankama ponudi mogunost breg pristupa pravdi. Osim to ispunjava ovu ulogu, dodatni motiv za sud da podrava ove modele je u njihovom velikom potencijalu za smanjenje broja predmeta u sudskom postupku. Omoguavajui blagovremenu i kvalitetnu informaciju strankama o prednostima alternativnog rjeavanja sporova potpomae se i razvoj nove kulture mirnog rjeavanja sporova, te koritenje ovih modela prije pokretanja sudskog postupka, ime se u budunosti moe smanjiti i priliv predmeta u sudove. Ovaj program obuke i pratei prirunik obuhvata sve oblasti koje mogu biti od znaaja sudu za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva - od pojma konflikta i pristupa rjeavanju konflikata, neutralnosti kao kljunog pristupa tree strane u rjeavanju sporova, te specifinosti postupaka medijacije i arbitrae i uloge suda u njima. Program obuke i prirunik predstavljaju spoj zakonske regulative i prakse koja je nastala u relativno kratkom periodu primjene, alternativnog naina rjeavanja sporova, a koja e se, nadamo se i uz pomo polaznika ovog programa obuke dalje unapreivati. Polaznicima ovog modula e biti ponuena znanja i vjetine kojima e u budunosti moi aktivno podravati razvoj i primjenu alternativnog rjeavanja sporova, te doprinijeti da medijacija i arbitraa postanu jedan od redovnih puteva kojem stranke pristupaju u rjeavanju meusobnih sporova.
Autori
13
Modul 3
PRIJEDLOG DNEVNOG REDA

Planirano trajanje modula je 2 dana. Precizna satnica e biti odreena prilikom organizacije modula. Okvirni prijedlog dnevnog reda: Dan 1. Predstavljanje programa Upoznavanje i oekivanja uesnika Pojam konflikta Reakcije, pristupi i naini rjeavanja konflikata Vjeba Pauza Neutralnost Alternativno rjeavanje sporova Vjeba Pauza Medijacija Uloga medijatora Faze u postupku medijacije Pauza Vjetine komunikacije Vjeba Dan 2.
Uloga suda u upuivanju stranaka u postupak medijacije Vjeba
Pauza Faze u postupku medijacije vane za sud Predstavljanje medijacije na pripremnom roitu Vjeba Sudski postupak nakon medijacije Pauza Arbitraa Uloga suda u postupku arbitrae Razlike sudskog postupka i alternativnog rjeavanja sporova Pauza Meunarodni pravni okvir i strateki dokumenti u Bosni i Hercegovini Diskusija
14
1. KONFLIKT
POJAM KONFLIKTA KONFLIKTA POZICIJE, INTERESI I POTREBE REAKCIJE NA KONFLIKT PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA NEUTRALNOST
1.1. POJAM KONFLIKTA

Konflikt je odnos izmeu dvije ili vie strana (pojedinaca ili grupa) koji imaju, ili misle da imaju, nepomirljive stavove. Rije konflikt potjee od latinske rijei confligere to znai udariti jedno o drugo. Iako rije konflikt najee izaziva negativne asocijacije, on sam po sebi nije ni lo, ni dobar ni negativan, ni pozitivan. On je znak da su postojei odnosi i stanja zreli za promjenu. Nain na koji regaujemo na konflikt i nain na koji se nosimo s njim moe biti dobar ili lo. Negativne asocijacije proizlaze iz linih loih iskustava sa odnosom prema konfliktu. Razvoj i ishod konflikta moe biti konstruktivan ili destruktivan, u zavisnosti ta ukljuene i tree strane preduzmu u vezi s njim. Meutim, nisu svi uesnici sukoba, jednako spremni i nemaju jednaka znanja i vjetine da konstruktivno pristupe rjeavanju konflikta. Zanimljivo je da znak za konflikt u kineskom pismu doarava prethodno navedene tvrdnje. Ovaj znak se satoji od dva simbola, od kojih prvi oznaava opasnost, a drugi priliku, mogunost. Kada konflikt nastupa, svi mu pristupamo sa odreenim pretpostavkama. Neke od njih mogu biti od pomoi za njegovo rjeavanje, ali neke nas zasljepljuju i oteavaju da razumijemo drugu stranu, shvatamo ta elimo i kakve sve kreativne mogunosti postoje da se on rijei na miran nain. Da bi se ovo postiglo potrebni su postupci koji e pomoi da preispitamo sve ove pretpostavke i razradimo mogunosti da se on rijei efektivno, brzo i sa trajnim rezultatima. Postoje razlitite teorije o uzrocima konflikata i njegovim rjeenjima. Neke tvrde da je glavni uzrok loa komunikacija i pristpaju mu iz ugla uspostavljanja razumijevanja, tolerancije i meusobnog prihvatanja uesnika u konfliktu. Druge smatraju da su uzroci u nepomirljivim pozicijama i razliitim vienjima konflikta, te da u postupku rjeavanja konflikta treba odvojiti linost od problema i traiti obostrano prihvatljiv okvir konflikta i u njemu odgovarajui sporazum. Teorije osnovnih ljudskih potreba govore o ugroenim osnovnim ljudskim potrebama, pa upuuju na traenje rjeenja za njihovo zadovoljenje. Postoje i teorije koje upuuju da su uzrok konflikata ugroeni identiteti strana u njemu i da u dijalogu sa drugom stranom treba otkrivati zato postoji strah, ta ih to ugroava i kretati se ka pomirenju. Transformativni pristup govori o strukturama koje su postavljene na temelju nejednakosti i izazivaju nepravdu, te da treba raditi na njenom mijenjanju. U svakoj od ovih teorija prepoznajemo dio uzroka i konflikata sa kojima se svakodnevno susreemo ili uestvujemo u njima, a naini rjeavanja sporova o kojima e biti rijei u ovom priruniku kombinovae razliite pristupe njihovom rjeavanju. Da bismo lake utvrdili naine na koje emo pristupati rjeavanju konflikata vano je uoiti razlike u njihovoj sloenosti i nivoima. Neki su prilino jednostavni, kratkotrajni, te lako i brzo se rjeavaju, a drugi vieslojni, u njima su nagomilana brojna pitanja, a konflikt koji vidimo na povrini samo je povod okida, a ne stvarni uzrok svih reakcija koje strane manifestuju. U sljedeoj tabeli pojednostavljeno su predstavljeni razliiti nivoi konflikata, koje treba imati u vidu u bilo kojem pristupu rjeavanju konflikata.
17
Modul 3
1.2. NIVOI KONFLIKATA

Konflikt zasnovan iskljuivo na pravima, najee se rjeava u okviru formalnih postupaka, odlukama, presudama i dr. aktima zasnovanim na propisima Konflikt u kojem osim prava, strane ele i zadovoljenje odreenih interesa, koji ne moraju biti vidljivi na prvi pogled. Rjeenje zasnovano iskljuivo na pravu ne bi zadovoljilo strane u ovoj vrsti konflikta, te one pribjegavaju drugim nainima njegovog rjeavanja, pregovaranju, medijaciji i sl.
SPOR
SKRIVENI KONFLIKT
Konflikti u koje su osim prava i interesa ukljuene vrijednosti, drutveni stereotipi - -izmi, dugotrajna istorija konflikta i sl. U ovim konfliktima potrebno je dovesti do meusobnog DUBOKO UKORIJENJENI prihvatanja, uvaavanja, promjene svijesti i pomirenja. Duboko KONFLIKT ukorijenjeni konflikti se rjeavaju sistemskim pristupom i kombinacijom razliitih metoda za ta je najee potrebno due vrijeme.
1.3 POZICIJE, INTERESI I POTREBE

Prilikom suoavanja sa konfliktom, bez obzira da li smo jedna od stranaka u njemu ili posmatrai, vano je uoiti razliku u nivoima zahtjeva koje stranke u konfliktu iznose kao eljena rjeenja. Na povrinskom nivou u toku direktne konfrontacije stranaka u sukobu manifestuju se pozicije. Svaka stranka na svoj nain je sagledala nastalu situaciju i odnose i osmislila zahtjev koji javno postavlja drugoj strani za rjeenje problema. Pozicije su jasno izraeni i vidljivi stavovi, zahtjevi, uslovi, gotova rjeenja koja se postavljaju pred drugu stranu. To moe biti novac, roba, izvrenje odreenih radnji, trpljenje odreene obaveze i td. Stranke u konfliktu svoje pozicije argumentuju nezadovoljavajuim ponaanjem i radnjama druge stranke. Ako posmatramo sudski postupak, pozicije su jasno izraene u tubenom zahtjevu i odgovoru na tubu. Skriveni ispod pozicija nalaze se interesi, kao stvarni lini razlozi i motivi koji su nas naveli da zauzmemo odreenu poziciju. To su elje, strahovi, zabrinutosti Dok su pozicije bile usmjerene ka drugoj strani, u iskazivanju interesa, stranka u konfliktu se mora okrenuti sebi. Interesi predstavljaju odgovor na pitanje zato je strana u sukobu zauzela odreenu poziciju i ta njome eli da postigne za sebe. U toku analize interesa, oni se mogu grupisati na razliite naine: kratkorone i dugorone, pojedinane i zajednike ili grupne, racionalne i emocionalne i td. Konano, u srcu su najvanije ljudske potrebe koje pokreu ljude na razliite akcije, ukljuujui i stupanje u konfliktne situacije. Nezadovoljena potreba izazvala je odreene stavove, formulisanje interesa i stupanje u konfliktnu situaciju u kojoj se one ele zadovoljiti.
18
Pozicije Interesi
Potrebe
Primjer 1: Zamislite da prisustvujete sastanku ili seminaru koji se odrava u toploj i zaguljivoj prostoriji. Kako biste reagovali? Zamislite da drugi uesnik ne podrava Va stav i daje suprotan prijedlog.
Zamislite da se razgovor odvijao na sljedei nain: Vi traite da se otvori prozor ili da se ukljui klima-ureaj. Istog trenutka uesnik koji sjedi preko puta vas kae da se to nipoto ne radi, jer je prehlaen i trai da prostor ostane zatvoren. Ovdje se radi o pozicijama. Ne pitajui druge, Vi ste osmislili da je najbolje rjeenje u otvaranju prozora, a druga strana u tome da on ostane zatvoren. Ove pozicije su potpuno suprotstavljene. Pozicija A Otvori prozor!, Ukljui klimu! Pozicija B Zatvori prozor!, Ne ukljuuj klimu!
Na ovom nivou rjeenje je nemogue jer se istovremeno ne moe udovoljiti zahtjevima obje strane. Ako se razgvor nastavi na nivou pozicija, svaka strana e nastaviti da argumentuje zato rjeenje te situacije treba da bude ba takvo i postajae sve privrenija vlastitoj poziciji. Vrlo brzo strane u konfliktu e poeti posmatrati jedna drugu kao dio problema. Vrijeme prolazi. Odnosi strana u sukobu se pogoravaju. ini se da Vam je neugodno u ovoj prostoriji? Interes A Da, neugodno je. Ovako ne mogu raditi. Ne mogu se koncentrisati Interes B Meni e biti neugodno ako se prozor otvori. Ni ja neu moi pratiti rad
19
Modul 3
Vidimo da su interesi stranaka istovjetni. Obje ele ugodnu atmosferu i uslove za rad, ali su osmislile drugaija rjeenja za njihovo ostvarenje. I dok smo ranije imali samo dvije predloene opcije za rjeenje, sada ako postavimo pitanje kako jo moemo uiniti da se osjeate ugodnije, moemo dobiti i vie odgovora. Bez uoavanja svojih i interesa druge strane ne moemo rijeiti konflikt na zadovoljavajui nain. Ako bismo dublje analizirali kakve potrebe se kriju iza ovih interesa, vidjeemo da su i one jednake: Potreba A potreba za sigurnou i zdravljem, potreba za uenjem Potreba B potreba za sigurnou i zdravljem, potreba za uenjem
U ovom primjeru stranke u sukobu su imale iste interese i potrebe. Nekada e se dogoditi da su i interesi i potrebe razliite, ali da je ipak mogue pristupiti rjeavanju sukoba na nain da se svi interesi zadovolje i da ih rjeenja ne ugroavaju.
Primjer 2 sa zadatkom: Rukovodstvo jednog preduzea je organizovalo poslovni ruak u svojim prostorijama, a hranu su naruili u restoranu sa kojim ve godinama sarauju. Dio hrane se nije svidio poslovnim partnerima, ak je neko rekao da je moda pokvarena. Usluga nije plaena. Pokuajte se staviti u uloge strana u ovom konfliktu i razgovarati na nain kako je predoeno u prethodnom primjeru. Istraite interese i potrebe.
20
1.4. PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA

U postupcima rjeavanja konflikata kod strana u sukobu postoje tri pristupa, pristupi zasnovani na: MOI PRAVU INTERESU U zavisnosti od stranaka, u nekim situacijama dominira jedan od pristupa, a nekada se oni prepliu.
Interesi
Prava
Mo
Pristup zasnovan na moi

Mo je povezana sa sposobnou da se druga strana natjera da uini neto to svojom voljom ne bi uinila. U pristupu rjeavanju konflikta zasnovanom na moi, stranke e iskoristiti vlastitu mo da bi pokuale dobiti ono to ele ili to im je potrebno. Ta mo e poprimiti razliite oblike kao npr: fizika snaga, hijerarhijski poloaj, novac, vrijeme, informacije, tehnologija, mo rtve i sl. Ovaj pristup zasnovan na moi je najstariji i najintuitivniji pristup kojim raspolaemo u rjeavanju sukoba. Primjeri: rat, nasilje, graanska neposlunost, trajkovi, embarga, glasanje, referendum. Ova vrsta pristupa ima visoku cijenu za sve koji u njemu uestvuju, a ishod je nepredvidljiv.
21
Modul 3
Pristup zasnovan na pravima

Ova vrsta pristupa tei ka rezultatima baziranim na odreivanju prava strana u sukobu. Prava proizilaze iz Ustava, zakonskih odredbi, ugovora i konvencija. Svaka od strana navodi ta se dogodilo, navodi prijedlog rjeenja (poziciju) i argumentuje zato ba njena pozicija treba da bude prihvaena kao rjeenje zasnovano na pravu. Pristup rjeenju sukoba zasnovan na pravima najee je povoljan za jednu stranu, ija prava budu potvrena. Osnovni procesi rjeavanja sukoba koji su zasnovani na pravima su sudski postupak (parnica) i arbitraa.
Pristup zasnovan na interesu

Ovaj pristup rjeavanju sukoba pokuava pronai rjeenje koje bi objedinilo interese svih strana u sukobu. Strane e razmatrati razliite aspekte njihovog konfliktnog odnosa, uzroke, posljedice po svaku stranu, uspostaviti dijalog, sluanje i razumijevanje meusobnih interesa. Tek kada daju zajedniki okvir konfliktu i iskau jasno svaka svoje interese, na osnovu njih e se pristupiti traenju rjeenja. Najei interesno bazirani pristupi su pregovaranje, medijacija, mirenje, facilitacija.
Zadatak: 1. Razmislite kako biste situacije iz primjera iz prethodne vjebe (zaguljiv prostor i neplaeni ruak) rjeavali svakim od navedenih pristupa.
22
1.5. REAKCIJE NA KONFLIKT

Svakodnevno smo svjedoci razliitih koflikata, od onih kada nam prijatelji dolaze i ale se na probleme sa drugim ljudima, do onih meunarodnih o kojima saznajemo iz medija. Konflikt je, kao to je prethodno definisano, znak da su odreena stanja ili odnosi zreli za promjenu. On, osim to na prvi pogled moe izgledati zastraujue, predstavlja i priliku da se postignu rjeenja i da se odnosi strana u konfliktu urede na bolji nain nego to je to bilo ranije. Da bi konflikt imao zadovoljavajui ishod od velike vanosti je nain na koji na njega reagujemo. Analizirajmo jednu situaciju: Kolegica Vam se ali na probleme sa drugim radnim kolegom, kojeg takoe poznajete. Nali ste se izmeu dvije vatre. Mogue reakcije bi bile:
NEZAINTERESOVANI STE SAVJETUJETE
Ne tie me se. Rijeite to sami! Prestani razgovarati s njim i ali se direktoru
SAALJEVATE I IDENTIFIKUJETE I meni je ranije to radio. Znam kako ti je. S njim se SE S KOLEGICOM ne moe raditi STAJETE NA JEDNU ILI DRUGU STRANU SAOSJEATE, ALI IZBJEGAVATE NASTOJITE SHVATITI TA SE DOGODILO I OHRABRITI KOLEGE DA RAZGOVARAJU U pravu si. Stvarno je pretjerao! Zajedno s tobom u napisati pismo direktoru. Uspjeemo, vidjee Ne znam ta da radi. (utanje. Pomogli biste, ali se ne znate nositi sa situacijom.) Kako se to dogodilo? ta misli da bi mogli biti razlozi? Da li si razgovarala sa njim?...
Zadatak: 1. Kako biste vi postupili? 2. Razmislite o moguim posljedicama svake od navedenih reakcija? 3. Sjetite se stvarne situacije u kojoj ste reagovali na neki od predstavljenih naina? Kakav je bio rezultat?
23
Modul 3
1.6. NEUTRALNOST
Neke od navedenih reakcija nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste direktno ukljueni, postanete jedna od strana u konfliktu. Na konflikte sa kojima se suoavamo moemo reagovati i konstruktivno, tako da stranama pomognemo da same dou do rjeenja. Neutralnim odnosom im moemo pomoi da situaciju sagledaju iz razliitih uglova, smire emocije, uoe svoje interese, pronau neto zajedniko i dogovore se oko rjeenja, a da se istovremeno ne uvuemo u problem, da ne upadnemo u vatru, odnosno da nas i jedna i druga strana doivljavaju neutralnim pomagaem. Neutralnost u pristupu konfliktu ne znai biti nezainteresovan, pasivan, bez uvjerenja, miljenja i principa. Naprotiv neutralan pristup podrazumijeva aktivan pristup koji e strankama pomoi da analiziraju svoj konflikt i same dou do rjeenja, ali pristup u kojem neutralna osoba svoja miljenja i uvjerenja nee umijeati u cjelokupne odnose meu stranama u konfliktu. Kako bi se ovi zahtjevi lake postigli, potrebno je potovati sljedee principe neutralnosti: 1. PROVJERAVAJTE SAGLASNOST Prije pristupanja postupku rjeavanja konflikta, neutralna strana mora osigurati saglasnost obiju stranaka da one ele da im se pomogne u rjeavanju sukoba, te da je upravo ona ta kojoj je ukazano povjerenje. Ovu saglasnost treba traiti i pri drugim koracima u razgovorima kada se eli prei na drugi nivo sukoba ili razgovarati o nekoj drugoj temi. Proces bez saglasnosti onih kojima je namijenjen je nametnut, a ne neutralan. 2. UVAAVAJTE I POTUJTE Kao neutralna osoba potrebno je uvaavati i potovati obje strane u sukobu. Budite primjer ponaanja kakvo elite meu ukljuenima u process. Za postizanje rjeenja potrebno je da stranke odvoje linost od problema i da sa meusobnog linog kritikovanja, kritiki pristupe rjeavanju problema. Dogovorite se na poetku o dostojanstvenom komuniciranju u toku procesa i svojim primjerom od samog poetka pokaite da ste Vi prvi koji e to prihvatiti. Vratie vam se uzajamnim potovanjem svih prisutnih. 3. VI PITAJTE, ONI DAJU ODGOVORE Pitanja su najvaniji alat neutralne osobe. Odgovore na postavljena pitanja dae stranke. Tek iz odgovora neutralni moe zakljuiti gdje se kriju interesi stranaka. I kada ih uoi, pitanjem treba provjeriti da li je to zaista interes oko kojeg treba razgovarati. I na kraju postupka ponovo pitanjem neutralni od stranaka trai opcije za rjeenje problema. ak i kada se odgovor ini oiglednim, potrebno je da on doe od samih strana u sporu, a ne iz Vaih misli. Dakle, ne pretpostavljajte, nego postavljajte pitanja i pustite stranke da daju odgovor.
24
4. SLUAJTE, UJTE, NASTOJTE RAZUMJETI Sluajte paljivo s razumijevanjem sve o emu govore stranke. Samo tako ete moi uoiti uzroke konflikta, zajednike interese, mogue opcije, ali i znati postaviti pravo sljedee pitanje. Osim na poruku, obratite panju i na ton i nain na koji se ona iznosi. Ne mora uvijek znaiti da stranka misli ono to kae. Sve to vam se ini nejasnim provjerite. 5. NE NUDITE RJEENJE, ONI ODLUUJU Ako predloite rjeenje, moete postati dio problema. Ono to se vama ini povoljnim ne mora biti takvo i za stranke. Ono o emu vi treba da sudite je postupak, naredna pitanja, a konaan sud o problemu neka daju stranke. Konanom odlukom moraju biti zadovoljni oni, ne vi. 6. ODGOVORITE, NE REAGUJTE I neutralni su ljudi, koji imaju svoju prolost, osjeanja, probleme, dobar i lo dan. Biete u situacijama da budete pogoeni ili povrijeeni neim iz izlaganja stranaka, da neto od izreenog u vama probudi osjeanja ili Vas iritira. Ne smijete upasti u zamku da pokaete saaljenje i saosjeanje ili impulsivno reagujete na drugi nain. Pokaite razumijevanje i uvaavanje onoga o emu se govori, ali ostanite neutralni. Uvijek mislite na to da i strane u sporu sude o vaem ponaanju. 7. ZADRITE SVE U ETIRI ZIDA Informacija moe biti snano oruje, unititi pregovore, zaotriti odnose meu ljudima. Onaj ko iri informacije moe takoe postati dio problema. Proces koji vodi neutralni mora ostati povjerljiv, sve to je reeno mora ostati izmeu etiri zida, osim ako se stranke drugaije ne dogovore. 8. POKAITE NEUTRALNOST Osim ponaanja i pitanja i poloaj vaeg tijela mora odavati utisak neutralnosti. Jednako se postavite u odnosu na obje stranke, pazite na vizuelni kontakt. Ne zapostavljajte ni jednu stranu. Dajte priliku svima da govore.
Zadatak: 1. Da li ste u situacijama kojih ste se sjetili u prethodnoj vjebi primjenjivali neki od navedenih principa i koji? 2. Kako je to djelovalo na strane u sukobu?
25
2. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA
NAINI RJEAVANJA SPOROVA TA JE ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA? ISTORIJAT RAZVOJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA KLASIFIKACIJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA RAZLIITI MODELI ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA
2.1. NAINI RJEAVANJA SPOROVA1
ema je preuzeta iz prirunika Medijacija Prirunik za obuku medijatora, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Banja Luka 2004.
29
Modul 3
Zakonodavstvo postupak donoenja zakonskih propisa, koje predlae izvrna, a usvaja zakonodavna vlast, a koji reguliu prava i obaveze u razliitim oblastima drutvenog ivota, te predviaju postupke za zatitu prava i sankcije u sluaju njihovog krenja. Suenje postupak rjeavanja sporova u okviru sudskog sistema u kojem strane u konfliktu nastoje ostvariti svoja prava. Sudija je kao i osobe u prethodnim postupcima neutralna i nepristrasna osoba, koja donosi presudu u predmetnom sporu na osnovu predoenih dokaza i vaeih zakonskih propisa. Arbitraa - Podrazumijeva nain rjeavanja spora u koji je ukljuena trea strana, s tim to za razliku od medijacije i mirenja, arbitar odluuje i njegova odluka obavezuje strane u sporu. Arbitar uvaava razloge za i protiv nakon sasluanja u kojem svaka strana ima mogunost da predstavi dokaze i argumente. Arbitraa je proceduralno manje formalna od sudskog postupka, procesna pravila mogu odrediti stranke. Medijacija Postupak rjeavanja sporova u kojem trea neutralna strana medijator, pomae strankama u postizanju obostrano prihvatljivog dogovora. Drugim rijeima, medijacija je interesno zasnovano pregovaranje uz pomo medijatora. Medijator ne moe donositi odluku o rjeenju spora. Pregovaranje Dvosmjerna komunikacija strana u konfliktu, koja tee s ciljem postizanja sporazuma sa drugima, bilo da su vai interesi zajedniki ili potuno suprotni. Pregovaranje je formalniji proces u odnosu na prvu interakciju do koje je dolo nakon konflikta. Mirenje2 Mirenje je proces u kojem se trea strana sastaje odvojeno sa strankama u sporu u nastojanju da uspostavi obostrano razumijevanje osnovnih uzroka spora i time promovie rjeenje na prijateljski, neantagonistiki nain. Ciljevi mirenja su analiza posljedica konflikta, analiza drugaijih miljenja, podravanje razmiljanja stranke u konfliktu, pruanje pomoi stranci u konfliktu u prihvatanju i izboru sljedeeg pozitivnog koraka u vezi sa rjeavanjem konflikta. Interakcija Prva komunikacija sa drugom stranom nakon izbijanja konflikta. U zavisnosti od ponaanja i stavova uesnika konflikta, ova interakcija moe voditi ka njegovom smirenju, a moe ukljuiti i impulsivne negativne reakcije, koje e dalje produbiti podjele i uvrstiti zauzete pozicije. Refleksija Razmiljanje o tome: ta se dogodilo? Iz faze refleksije proizai e sljedei korak u pokuaju rjeavanja nastalog konflikta.
Pojam mirenje koristi se i za oznaavanje drugih procesa, npr. mirenje u porodinim sporovima prilikom razvoda braka, u Republici Hrvatskoj pojmom mirenje oznaava se postupak medijacije i td.
30
2.2. TA JE ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA?

Alternativno rjeavanje sporova obuhvata razliite postupke rjeavanja sporova koji se odvijaju van suda, odnosno kao alternativa redovnom sudskom postupku, koji je u naim uslovima jo uvijek najei nain rjeavanja spornih odnosa. Postupci alternativnog rjeavanja sporova najee se odvijaju uz pomo tree neutralne strane, koja u zavisnosti od vrste postupka, moe imati razliite uloge i razliit nivo uticaja na rjeenje spora. Najpoznatiji i najee koriteni modeli su medijacija i arbitraa. U zemljama sa duom tradicijom u alternativnom rjeavanju sporova, ovaj termin se postepeno prestaje koristiti, jer su takvi postupci uli u redovnu primjenu, a stranke ih sve ee koriste kao predsudski postupak, te se o njima govori kao o redovnim i adekvatnim postupcima rjeavanja sporova. Ove zemlje su uspjele razviti novu kulturu rjeavanja sporova, u kojoj je strankama od izuzetnog znaaja, brz i efikasan pristup pravdi. U Bosni i Hercegovini neki od ovih postupaka su zaivjeli u redovnoj primjeni, ali se jo uvijek posmatraju kao alternativa sudu.
2.3. ISTORIJAT RAZVOJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA

Rjeavanje sporova van suda nije nova pojava. Takvi postupci bili su prisutni u rjeavanju sporova u tradiciji mnogih naroda, a posebno u Africi i Aziji, gdje su se drutvene zajednice vodile naelom da rjeavanje sporova treba da ostane u rukama onih koji su ih i izazvali. Najee se radilo o tome da se rjeavanje sporova povjeravalo uglednim ili starijim ljudima u zajednici, ili osobama koje su iz drugih razloga zasluile povjerenje u rjeavanju spora, a pri emu je u tim postupcima u uestvovala i cjelokupna zajednica. Razliiti vidovi rjeavanja sporova koristili su se kroz istoriju i u rjeavanju meunarodnih sporova odnosno u politikoj sferi, npr. arbitrae u rjeavanju konflikata izmeu grkih polisa, te posredovanje katolikih papa u rjeavanju konflikata izmeu evropskih drava u periodu renesanse, te u meunarodnim naporima da se ouva svjetski mir krajem 18. i poetkom 19. vijeka3. Van politike sfere, alternativni oblici rjeavanja sporova su se sporadino koristili u rjeavanju radnih i privrednih sporova tokom 20. vijeka, ali intenzivan razvoj doivljavaju sedamdesetih godina u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Uvoenje novih zakona koji tite individualna prava, promoviu toleranciju i zabranjuju diskriminaciju, izazvalo je povean priliv tubi u sudove. Pravosudni sistem je postao preoptereen, to je uzrokovalo kanjenja, ali ponekad i procesne greke u postupcima. Vansudski postupci rjeavanja sporova, u prvom redu medijacija i arbitraa, postali su popularni naini da se doe do brzog i povoljnog rjeenja, koje zadovoljava interese svih ukljuenih strana, te da se kao posljedica u neto kasnijem periodu osjeti i smanjenje pritiska na sudski sistem.
http://www.gama.com/HTML/history.html
31
Modul 3
Osamdesetih godina upotreba privatne arbitrae, medijacije i ostalih oblika alternativnog rjeavanja sporova u poslovnom okruenju je doivjela pravu ekspanziju, koja je praena naglim porastom broja privatnih kompanija koje nude usluge rjeavanja sporova. Kasnih sedamdesetih godina, alternativno rjeavanje sporova ulazi u upotrebu i u Evropi, prvo u Velikoj Britaniji, a zatim i u nordijskim zemljama. Alternativno rjeavanje sporova poinje se koristiti i van privrednog sektora. Posebno znaajan za evropski razvoj alternativnog rjeavanja sporova u sporovima u zajednici i krivinim postupcima je bio lanak Konflikt kao vlasnitvo4, norvekog profesora kriminologije Nilsa Kristija, koji odraava i sutinu ideje uvoenja novih modela rjeavanja sporova. Konflikte su danas oduzeli strankama, ili su ih one predale drugima ili ih uinile nevidljivim, navodi Kristi. Ovaj lanak afirmie potrebu da se stranke u sporu, kao i lokalne zajednice ohrabre i ojaaju da same preuzmu rjeavanje spornih situacija. On navodi potrebu angaovanja neutralnih osoba iz zajednice koji bi posredovali u konfliktima izmeu stranaka, ime bi konflikt rjeavali njegovi pravi vlasnici. Moe se rei da je ovaj lanak bio osnova za stvaranje itavog zakonskog okvira za alternativno rjeavanje sporova u krivinoj oblasti. Danas se u zapadnim zemljama alternativno rjeavanje sporova intenzivno koristi u skoro svim sferama drutvenog ivota, jer se u svim sferama i javljaju drutveni konflikti. Alternativnim postupcima rjeavaju se privredni, radni, porodini sporovi, ovi postupci pomau pomirenju izmeu rtve (oteenog) i uinioca krivinog djela, gdje oni postaju aktivni sudionici u procesu. Alternativni oblici rjeavanja sporova zaivjeli su i u kolama, meu djecom, gdje vrnjaki medijatori posreduju u sluajevima razliitih sukoba i nasilja u toku nastave u koli. U istoriji naroda na prostoru Balkana, rjeavanje sporova u zajednici bilo je prisutno u tradiciji starih Slovena, koji su prepoznavali da krvave svae meu plemenima slabe drutvo, te su pojedina plemena poela da se javljaju kao posrednici, gdje su predlagali rtvama zloina da se odreknu osvete, a zauzvrat uzmu naknadu za tetu u robi ili novcu, a i u srednjevjekovnom periodu na balkanskim prostorima u procesima nagodbe pominje se uee treih lica koja su ili posredovala ili donosila odluku. U periodu izmeu dva svjetska rata na prostoru Kraljevine Jugoslavije pominje se postojanje laikih sudova, koji su posredovali u sporovima male vrijednosti ili kod prekraja i lakih krivinih djela, a poslije 2. svjetskog rata na ovim prostorima djelovala su mirovna vijea, kao druatveni organi uspostavljeni radi sporazumnog rjeavanja sporova graana5. Meutim, vano je napraviti razliku izmeu ovih vidova rjeavanja sporova i savremenih modela, koji osim to su ugraeni u pravni sistem, imaju jasno propisane okvire i principe rada, a osobe koje ih provode moraju ispunjavati stroge kriterijume, te prolaze profesionalnu obuku i provjere znanja. Ovi savremeni postupci alternativnog rjeavanja sporova javljaju se u periodu poslije ratova na prostoru bive Jugoslavije u procesu drutvene tranzicije i uglavnom pod uticajem trendova u zemljama koje imaju due iskustvo u njihovoj primjeni, ali se oni i prilagoavaju lokalnom kontekstu, tradiciji i potrebama.
4 5
Christie, N: Conflict as property, British Journal of Criminology, Vol.14, no.13, 1977. Karamarkovi, Leposava, Poravnanje i medijacija, Fakultet za poslovno pravo Beograd, Beograd, 2004, str. 27.
32
2.4. KLASIFIKACIJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA

Za razumijevanje alternativnog naina rjeavanja sporova, vano je uoiti sljedee kriterijume i oblike alternativnog rjeavanja sporova, povezane s njima. Prije svega, postupke moemo razlikovati po tome da li je u postupak ukljuena trea neutralna strana (medijacija, arbitraa) ili stranke bez njenog prisustva rjeavaju spor (npr. pregovaranje). Dalje, ako se posmatra: A) uticaj volje stranaka za pokretanje postupka rjeavanja sporova, postupci mogu biti: Dobrovoljni kada je za pokretanje postupka potrebna saglasnost svih strana u sporu. Obavezni kada je zakonom ili drugim aktom propisana obaveza pokuaja alternativnog rjeavanja sporova. B) obaveze stranaka koje one preuzimaju u postupku alternativnog rjeavanja sporova, postupci mogu biti: Obavezujui kada se stranke ulaskom u postupak obavezuju da prihvate odluku koju u njemu donese tree lice, npr. arbitraa. Neobavezujui kada trea strana ne moe donijeti odluku o rjeenju spora, ve to mogu samo stranke dogovorom, npr. medijacija. Vano je napomenuti da iz bilo kojeg neobavezujueg postupka, nakon postizanja dogovora moe na snagu stupiti dokument koji ima obavezujui karakter. C) osnov po kojem se rjeavaju sporovi, postupci mogu biti: Fokusirani na prava stranaka razgovori se vode u pravnim okvirima i odluke se donose na osnovu zakonom regulisanih prava stranaka i pravnih argumenata. Fokusirani na interese stranaka razgovori se vode mnogo ire od pravnog okvira, npr. o potrebama, interesima, vrijednostima, emocijama stranaka. D) odnos tree neutralne strane prema strankama i sadraju njihovog spora, taj odnos moe biti: Facilitativan - u kojem trea neutralna strana ne ocjenjuje stavove stranaka u sporu, ne iznosi svoja miljenja, ve pomae strankama u komunikaciji i olakavanjem razgovora nastoji osigurati da se one meusobno razumijevaju, te kreu prema zajednikom okviru problema i opcijama za njegovo rjeenje Evaluativan u kojem trea neutralna strana iznosi svoje miljenje o sutini spora, izlaganjima stranaka, te daje prijedloge rjeenja.
33
Modul 3
E) Odnos postupka rjeavanja sporova i suda, modeli mogu biti: Sudski alternativno rjeavanje sporova koje je potpuno integrisano u sudski sistem, odnosno predstavlja jednu fazu u sudskom rjeavanju sporova. Postupke najee provodi drugi sudija, koji ne vodi redovni sudski postupak u predmetnom sporu. Ovi postupci se uglavnom i fiziki provode unutar prostorija suda. Sudu pripojeni alternativno rjeavanje sporova u kojem se kao neutralne strane mogu pojaviti i privatna lica ili organizacije, ali sud je zadrao djeliminu ulogu u postupku. Npr. u administriranju i upuivanju predmeta u postupak alternativnog rjeavanja sporova, osiguravanju pravne pomoi u ovim postupcima, utvrivanju pravila i kodeksa, voenju registra medijatora i arbitara ili obezbjeivanju prostora i sl. Vansudski alternativno rjeavanje sporova koje je potpuno nezavisno od suda, odvija se u skladu sa okvirnim zakonom ili drugim propisom, ali detaljna pravila postupanja, organizaciju alternativnog rjeavanja sporova, registar neutralnih vode privatne organizacije. Postupci se u pravilu odvijaju van prostorija suda.
Zadatak: 1. Analizirajte u koje od navedenih grupa spadaju modeli rjeavanja sporova koje poznajete?
34
3. MEDIJACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
RAZVOJ MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ZAKONSKI OKVIR PRIMJENA MEDIJACIJE PREGLED RAZVOJA SAVREMENOG MODELA MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
3.1 RAZVOJ MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Iako su u prethodnom sistemu postojali neki oblici mirenja, na naim prostorima, savremeni model medijacije uvode domae i strane nevladine organizacije krajem devedesetih godina prolog vijeka nakon traginog rata na prostorima bive Jugoslavije, kroz razliite programe rjeavanja konflikata i pomirenja u lokalnim zajednicama. Iz jednog takvog programa proizala je i ideja za formiranje Udruenja medijatora u BiH, koje je glavni nosilac ideje i aktivnosti u uvoenju i primjeni medijacije u Bosni i Hercegovini. Udruenje je osnovala grupa polaznika programa obuke Trea neutralna strana koju je provodio Kanadski institut za rjeavanje sukoba, u okviru projekta jaanja kapaciteta i edukacije zaposlenih u institucijama i organizacijama koje djeluju na polju ljudskih prava, povratka izbjeglica i interetnikog pomirenja (1998.-2002.). U ovoj obuci u najveem broju uestvovali su aktivisti nevladinih organizacija, socijalne slube, prosvjetni radnici, a od 2000. godine za program obuke su se zainteresovao i sve vei broj sudija i tuilaca. Program je obuhvatao teorijsku i praktinu obuku o pristupima rjeavanju sukoba, neutralnosti, facilitaciji, medijaciji, rjeavanju sukoba u grupama i td. Tridesetak polaznika obuke, meu kojima su i prireivai ovog modula, prepoznalo je mogunost da se potencijal usvojenih znanja i vjetina iskoristi u procesu reforme pravosua i uvede medijacija u pravni sistem u Bosni i Hercegovini, te su u martu 2002. godine osnovali Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini. Osnovni cilj Udruenja u to vrijeme bio je stvaranje uslova za uvoenje medijacije kao naina rjeavanja sporova radi breg i efikasnijeg pristupa pravdi za graane i pravna lica i rastereenja sudova. Kao osnovne aktivnosti Udruenje je definisalo: obavljanje poslova medijacije, provoenje programa obuke za trenere medijacije i certifikovanje trenera, obuke za medijatore i certifikovanje medijatora, te posebnih programa obuke za sudije, advokate, korisnike medijacije i druge zainteresovane grupe, promociju medijacije kao naina mirnog rjeavanja sporova, praenje dostignua u razvoju medijacije u regiji i svijetu i povezivanje sa slinim organizacijama.
3.2. ZAKONODAVNI OKVIR

Kako bi se omoguila primjena medijacije, potrebne su bile izmijene u procesnim zakonima, koje bi omoguile da sudija stranke u sporu uputi u postupak medijacije, kao i da se stranke opredijele za takav postupak u toku sudskog procesa. Ministarstva pravde u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine su podrala ideju uvoenja medijacije, kao i meunarodne organizacije koje provode ili podravaju reformu pravosua, te su u pripremi nacrta zakona osigurali pomenutu odredbu. 2003. godine usvojeni su zakoni o parninom i krivinom postupku u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine6, koji su predviali mogunost da sudija
Zakon o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 36/04; Zakon o parninom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 58/03; Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 53/03; Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 35/03; Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 50/03; vidjeti Dodatak
37
Modul 3
ukoliko ocijeni da je to svrsishodno moe predloiti strankama da spor pokuaju rijeiti medijacijom, te da isti prijedlog sporazumno mogu dati i stranke. Dopune procesnih zakona otvorile su put stvaranju punog pravnog okvira. Osim institucija, koje su uestvovale u prethodnim reformama, za dalji razvoj medijacije interes je pokazao i Program za razvoj preduzetnitva u jugoistonoj Evropi SEED, koji je u saradnji sa Udruenjem medijatora u BiH pokrenuo projekat uvoenja alternativnog rjeavanja sporova. U aprilu 2003. godine sa ovom organizacijom Udruenje medijatora potpisuje partnerski sporazum koji je obuhvatio sljedee aktivnosti: izradu nacrta zakona o postupku medijacije, provoenje programa obuke o medijaciji, izradu metodologije za provoenje pilot projekta u sudovima, javnu kampanju radi informisanja javnosti o prednostima medijacije, te pruanje tehnike pomoi Udruenju medijatora sa ciljem izgradnje kapaciteta.
Zakon o postupku medijacije7

Iste godine formirana je radna grupa za izradu Zakona o postupku medijacije koju su inili predstanvici Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini, Nezavisne sudske komisije, Ministarstva pravde Federacije BiH, Ministarstva pravde Republike Srpske Kancelarije visokog predstavnika (OHR), SEED, Amerike advokatske komore (ABA CEELI). Nacrt zakona predat je u proceduru Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, koji ga je u decembru 2003. godine uputio na usvajanje Parlamentarnoj skuptini BiH. Zakon o postupku medijacije je usvojen u junu 2004. godine. Zakon detaljno definie principe i postupak medijacije, uslove za obavljanje medijacije i ulogu medijatora u procesu, te pretpostavke i rokove za voenje postupka medijacije, ukoliko je povodom spora u toku sudski postupak. Zakon definie medijaciju kao postupak u kojem trea neutralna osoba (medijator) pomae strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rjeenje spora, te utvruje da medijator ne moe strankama nametnuti rjeenje spora. Prema zakonskom rjeenju, u BiH je predviena neobavezna vansudska medijacija. To podrazumijeva da se stranke u sporu mogu sporazumjeti da prije pokretanja sudskog postupka spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije, a takva mogunost im ostaje otvorena i u sporovima koji su procesuirani u sudovima, ako se do zakljuenja glavne rasprave sporazumiju da spor rijee medijacijom, ili se na proces medijacije saglasno odlue nakon to im sudija na pripremnom roitu predloi ovaj nain alternativnog rjeavanja sporova, kao podoban za konkretan sluaj.
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 37/04, vidjeti Dodatak
38
Medijacija u BiH se zasniva na principima: a) dobrovoljnosti stranaka - u pokretanju postupka, izboru medijatora i donoenju odluka, b) povjerljivosti - u odnosu na sve izneseno i prema svima u toku postupka medijacije, c) jednakosti - u odnosu medijatora prema strankama i d) neutralnosti - u odnosu medijatora prema rjeenju spora. Stranke se mogu prije i u toku sudskog postupka sporazumjeti da pokuaju spor rijeiti u postupku medijacije. Medijatora stranke biraju sa liste koju utvruje udruenje medijatora, a ako se o tome ne mogu dogovoriti medijatora moe odrediti udruenje. Postupak medijacije pokree se pismenim ugovorom o medijaciji koji potpisuju stranke u sporu i medijator. Ako su se stranke u toku sudskog postupka sporazumjele da spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije sud e odgoditi roite na period od 30 dana. Na poetku postupka medijacije, medijator kratko upoznaje stranke s ciljem medijacije, postupkom koji e biti proveden i ulogom medijatora, kao i stranaka u postupku. U toku postupka medijacije, medijator moe voditi i odvojene razgovore sa strankama. Kada stranke u postupku medijacije dou do rjeenja spora, uz pomo medijatora sainjavaju i potpisuju pismeni sporazum o nagodbi, koji ima snagu izvrne isprave. Prema zakonskom rjeenju, medijacijom se mogu baviti sve osobe koje ispunjavaju opte uslove za zapoljavanje, uz posebne uslove koji se odnose na visoku strunu spremu, zavrenu obuku o medijaciji i registrovanje medijatora. Meutim, ovaj Zakon je ostao nedoreen, pa time i neprimjenljiv, jer je lanom 1, stav 2, propisano da e se poslovi medijacije posebnim zakonom prenijeti na udruenje ili udruenja medijatora po proceduri utvrenoj tim zakonom. Dakle, definisano je da e se pitanje ovlatenog Udruenja za voenje poslova medijacije regulisati posebnim zakonom. Upravni odbor Udruenja medijatora aktivno se ukljuio u zagovaranje donoenja novog zakona kojim bi se rijeila ova pitanja i nakon godinu dana aktivnosti prema Ministarstvu pravde BiH i poslanikim klubovima u Parlamentarnoj skuptini BiH, ovaj zakonski projekat je pripremljen za parlamentarnu proceduru. Zakon o prenosu poslova medijacije na udruenje medijatora8 donesen je 28. jula 2005. godine. Ovim Zakonom Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini ovlateno je za obavljanje poslova medijacije, a Zakon omoguava da se u budu nosti Ministarstvu pravde za obavljanje ovih poslova prijave i druga udruenja.
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 52/05, vidjeti prilog
39
Modul 3
3.3. PRIMJENA MEDIJACIJE

Od aprila 2004. do aprila 2006. godine trajali su pilot projekti uvoenja medijacije u predmetima Osnovnog suda Banja Luka i Opinskog suda Sarajevo, koje su realizovali Udruenje medijatora u BiH i SEED. U tom periodu odrano provedeno je oko 600 medijacija od kojih je oko 56% zavreno dogovorom stranaka. U oko 90% sluajeva stranke koje su potpisale sporazum, dobrovoljno su ga djelimino ili u potpunosti izvravale, to je znailo da medijacija i djeluje, jer se ti predmeti nee vraati u izvrni postupak. Upravni odbor Udruenja medijatora u u februaru 2006. godine usvojio je set pravilnika i Kodeks medijatorske etike9, koji reguliu procedure procedure upuivanja predmeta na medijaciju, izbor medijatora, trokove medijacije i osiguravaju kvalitet usluga: Pravilnik o registru medijatora propisuje uspostavljanje, uslove za upis, nain voenja i brisanje iz Registra medijatora Udruenja medijatora u BiH. Pravo na obavljanje poslova medijator stie danom upisa u Registar. Uslovi za upis u Registar medijatora su: visoka struna sprema, zavrena obuka o medijaciji prema programu Udruenja ili drugom programu koji priznaje Udruenje, zadovoljavajua ocjena intervjua i lanstvo u Udruenju. Pravilnik o listi medijatora ureuje sadraj i objavljivanje liste medijatora, koju utvruje Udruenje i dostavlja svim sudovima na teritoriji BiH, centrima za medijaciju, te objavljuje u slubenim glasnicima drave, entiteta i Brko Distrikta. Pravilnik o upuivanju na medijaciju propisuje postupak upuivanja predmeta na medijaciju. Prema odredbama ovog pravilnika, postupak medijacije mogu inicirati strane u sporu zajedno, jedna strana u sporu ili trea strana zainteresovana za rjeenje spora. U prvom sluaju stranke podnose pismeni zahtjev za medijaciju Udruenju medijatora u BiH, biraju medijatora, a Udruenje posreduje u zakazivanju sastanka medijacije. U druga dva sluaja na osnovu pismenog zahtjeva Udruenje kontaktira sve strane u sporu radi pribavljanja saglasnosti, nakon ega nastavlja sa zakazivanjem postupka medijacije. Kodeks medijatorske etike sadri norme profesionalnog ponaanja medijatora u vrenju poslova medijacije, meu kojima su poten, dobronamjeran i nepristrasan pristup, potovanje volje stranaka, povjerljivosti i sl. Pravilnik o odgovornosti medijatora za tetu priinjenu u toku obavljanja poslova medijacije propisuje obavezu osiguranja medijatora od odgovornosti za tetu. Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti utvruje pravila disciplinske odgovornosti medijatora, vrste disciplinskih povreda, organe i procedure za voenje disciplinskog postupka. Pravilnik o nagradi i naknadi trokova medijacije odreuje da trokovi medijacije ukljuuju: naknadu uz zahtjev za medijaciju, administrativne troove za provoenje postupka medijacije, nagradu i naknadu trokova medijatora.
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 21/06
40
Pravilnik o programu obuke za medijatore ureuje program obuke za medijatora Udruenja medijatora u BiH, koji se sastoji od sedmodnevnog programa podijeljenog u dva dijela, a obuhvata: teorije o konfliktu, analizu konflikta, naine rjeavanja sporova, pojam alternativnog rjeavanja sporova, teoriju pregovaranja, vjebe medijacije i pregovaranja, teoriju i vjebe komunikacije, zakonski okvir za medijaciju u BiH, posmatranje video snimka medijacije ili stvarne medijacije i td. U novembru 2006. godine objavljen je poziv za upis u registar medijatora, a prvi medijatori su upisani u Registar u maju 2007. godine. Medijacije se nisu odmah poele odravati iz vie razloga. Bilo je potrebno nekoliko mjeseci da se ustale nove procedure u dva suda koja su ve imala iskustvo u upuivanju na postupak medijacije u okviru pilot projekata. Nadalje, javnost jo uvijek nije bila dovoljno upoznata sa postupkom, a s druge strane, nakon to je pilot projekat zavren, stranke same moraju snositi trokove postupka medijacije. U periodu od registracije medijatora do kraja 2007. godine odrano je 12 medijacija po redovnoj proceduri, a u 2008. godini broj se poveava na 42 medijacije. Istovremeno se javljaju i prve stranke koje pokuavaju rijeiti sporove u postupku medijacije prije pokretanja sudskog postupka. Trend porasta interesa za medijaciju se nastavlja i u 2009. godini. Od ukupnog broja sporova u kojima je proveden postupak medijacije po redovnoj proceduri, 75% sporova je okonano sporazumom stranaka, to je napredak u odnosu na pilot projekat. Kroz upitnik o zadovoljstvu stranaka i evaluaciju postupka medijacije dolo se do podataka da vie od 95% stranaka smatra medijaciju pogodnim nainom rjeavanja njihovog spora, daje visoku ocjenu postupku, te da sve stranke ija vrijednost spora je bila vea od 3000 KM smatraju da su u postupku medijacije utedjele znatno vrijeme i novana sredstva. Medijacija se pokazala posebno pogodnom u privrednim i radnim sporovima, sporovima oko podjele brane tekovine, te drugim sporovima gde postoji dobra volja obje stranke da se spor rijei sporazumom o nagodbi, a da to nije protivno prinudnim propisima.
Primjena medijacije u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine

Brko Distrikt Bosne i Hercegovine je prije ostalog dijela Bosne i Hercegovine u parnini postupak uveo posredovanje, koje ima elemente medijacije. Postupak posredovanja imao je karakter obaveznog, sudskog posredovanja kroz odredbe prethodnog Zakona o parninom postupku10. Primjenjivao se u svim graanskim stvarima, stanjima i odnosima fizikih i pravnih osoba, dakle, i u svim porodinim stvarima. Prema odredbama Zakona, nakon odranog pripremnog roita predmet se upuivao drugom sudiji istog suda na posredovanje. Pravilnikom o postupku posredovanja koji je donijela Pravosudna komisija Brko Distrikta Bosne i Hercegovine 2002. godine, ureena su pravila postupanja Osnovnog suda Brko Distrikta BiH, stranaka i drugih uesnika u postupku posredovanja u predmetima pred sudom.
10
Stari Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine br. 5/2000, 1/2001, 6/2002
41
Modul 3
Postignuti sporazum u postupku posredovanja proizvodi pravno dejstvo od dana zakljuenja i ima snagu izvrne isprave. Roite za posredovanje odrava se u prostorijama suda i u vrijeme koje odredi sudija posrednik i to u roku od 15 do 30 dana nakon odranog pripremnog roita, s tim to sudija posrednik mora zakazati roite za posredovanje u roku od dva dana po prijemu predmeta. Ako uredno obavjeteni tuilac ne bi doao na roite za posredovanje, smatralo se da je tuba povuena, a ako je uredno pozvani tueni izostao sa istog roita tada se smatralo da i dalje osporava tubeni zahtjev tuioca. Na poetku roita za posredovanje sudija posrednik je u kratkom izlaganju upoznavao stranke s ciljevima posredovanja,da sa njima razgovara na otvoren i konstruktivan nain u cilju razrjeenja konflikta, sa procedurom posredovanja, ulogom sudije i dati smjernice za ponaanje stranaka. Stranke potpisuju sporazum o povjerljivosti na formularu, koji je sastavni dio pravilnika o posredovanju. Sudija posrednik je imao ovlaenja da posreduje u svim spornim pitanjima, da naredi stranci da dostavi dodatne pismene i druge dokaze, da izdaje naredbe radi cjelishodnog i ekonominog rjeavanja spora, a u postupku je mogao koristiti odvojene razgovore sa svakom od stranaka. Postupak posredovanja je ukljuivao obavezu potovanja principa povjerljivosti. Postupak okonan pismenim sporazumom u formi nagodbe stranaka, imao je snagu izvrne isprave i pravno dejstvo od dana zakljuivanja. Ukoliko je spor neprikladan za posredovanje, odnosno ako stranke ne zakljue sporazum, predmet je upuivan sudiji nadlenom za odluivanje. Skuptina Brko Distrikta Bosne i Hercegovine usvojila je u martu 2009. godine novi Zakon o parninom postupku11, ije su odredbe o medijaciji ujednaene sa odredbama Zakona o parninom postupku u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, te na isti nain reguliu provoenje postupka medijacije u sporovima povodom kojih je pokrenut parnini postupak pred sudom.
11
Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 08/09
42
3.4. PREGLED RAZVOJA SAVREMENOG MODELA MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Novi Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine u kojem se predlaganje medijacije usklauje sa procedurama u zakonima entiteta i Bosne i Hercegovine Upis u registar prvih medijatora i redovna primjena medijacije Pravilnici, etiki kodeks i obrasci Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini Zakon o prenoenju poslova medijacije na udruenje medijatora Pilot projekat uvoenja medijacije u predmetima Opinskog suda Sarajevo Zakon o postupku medijacije 2004. Pilot projekat uvoenja medijacije u predmetima Osnovnog suda Banja Luka Izrada programa obuke o medijaciji Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini 2003. 2002. Izmjene procesnih zakona Osnivanje Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini Pravilnik o postupku posredovanja primjena posredovanja u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine uvodi obavezno posredovanje Nevladine organizacije medijaciju primjenjuju u programima pomirenja u posljeratnom drutvu, provodi se obuka o medijaciji i mirnom rjeavanju sukoba 12
2009. 2007. 2006. 2005.
do 2002.
12
Postupke medijacije i posredovanja nevladine organizacije neformalno nastavljaju primjenjivati i kasnije, a pojedine organizacije, kao i dravne institucije primjenjuju ih i u redovnim internim postupcima rjeavanja sporova, pod nazivima medijacija, posredovanje, mirenje i td. Ovi postupci ne odgovaraju nuno naelima medijacije opisanim u ovom priruniku.
43
4. POJAM I NAELA POSTUPKA MEDIJACIJE
POJAM I OPTE KARAKTERISTIKE MEDIJACIJE PREDNOSTI MEDIJACIJE ZA STRANKE U SPORU ULOGA MEDIJATORA VJETINE KOMUNIKACIJE FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE
4.1. POJAM I OPTE KARAKTERISTIKE MEDIJACIJE

Medijacija je postupak rjeavanja sporova u kojem trea neutralna strana medijator pomae strankama da postignu obostrano zadovoljavajue rjeenje spora. Termin medijacija potie od latinske rijei medius, to znai nepristrasan, neutralan ili onaj koji ide srednjim putem. Uloga medijatora je da pomae strankama u pregovaranju, tako to e vjetinom postavljanja pitanja i usmjeravanja stranaka na razgovore o razliitim aspektima njihovog spora, uspostaviti dijalog, sluanje i razumijevanje meusobnih interesa, to e rezultirati veom mogunou njegovog rjeenja. Stranke u sporu najee imaju razliito vienje spora i postavile su sebi razliite, nerijetko suprotstavljene ciljeve, kao i za sebe idealna rjeenja vlastitog problema. Medijacija polazi od stanovita da bez obzira na suprotstavljene pozicije i emotivni naboj stranaka, sporove treba posmatrati kao izazov. Sporovi su svakodnevne situacije, koje nam alju signale da ljudi koji su u njih ukljueni nisu zadovoljni stanjem ili meusobnim odnosima i da ele promjenu transformaciju spornog odnosa. Ako stranke uspiju konfliktne situacije posmatrati kao izazov iz kojeg treba da proizau novi odnosi i stanja, lake e ih i rjeavati. Ovaj transformativni karakter medijacije je jedna od njenih najveih prednosti, jer stranke koje su donijele odluku o rjeenju svog problema na obostrano zadovoljstvo, uspostavljaju novi, trajniji, povoljniji odnos, koji poiva na zdravim, a samim tim i vrim osnovama. Cilj medijacije, dakle, nije da se utvrdi koja je stranka u pravu u svom vienju spora ili da se utvrdi opravdanost njenih zathtjeva i da se na osnovu toga donese odluka, ve da omogui strankama postavljanje novog zajednikog okvira problema zajednikog izazova, koji ukljuuje interese i potrebe obje strane, iz kojeg e potencijalno proizai i konaan obostrano zadovoljavajui dogovor. Parnienjem stranke e nastojati dokazati koja od njih je u pravu, zaotravati svoje pozicije i odnose i vjerovatno e samo jedna biti zadovoljna odlukom suda kojom se rjeava spor. U medijaciji stranke razmatraju sve aspekte spornog odnosa, pa tako povodom spora o isplati duga, stranke razmatraju razloge koji su uticali na to da dug nije plaen (npr. kao posljedica teke finansijske situacije dunika), potrebe povjerioca za novcem (radi nastavka proizvodnje ili vraanja kredita), pa e pokuati postaviti zajedniki, realan okvir za rjeenje spora. Kada postignu saglasnost o tom okviru, unutar njega e razmotriti mogue opcije. Medijator e pomoi u uspostavljanju pozitivne atmosfere, dvosmjerne komunikacije, sluanja, razumijevanja i empatije, te pomoi strankama u pronalaenju i analizi realnih opcija koje mogu zadovoljiti njihove interese. Sporazumi utemeljeni u interesima stranaka imaju znatno veu vjerovatnou da budu potovani i provedeni u praksi, a stranke nose osjeaj odgovornosti za ono to su same dogovorile. Iz navedenog se moe zakljuiti da u medijaciji centralnu poziciju, u pogledu iznalaenja rijeenja spora, zauzimaju stranke. Kako su one te koje su napravile konflikt, princip na kome se zasniva postupak medijacije i jeste da konflikt ostavi u vlasnitvu stranaka i da one odlue i o njegovom rjeenju. Razliite zemlje utvrdile su razliite okvire za primjenu medijacije, ali osnovni principi su svima zajedniki. Radi se, prije svega, o povjerljivom postupku rjeavanja sporova, koji vodi medijator kao neutralna i nepristrasna osoba. Princip povjerljivosti prua garanciju da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez njihovog odobrenja koristiti u
47
Modul 3
nekom drugom postupku, prenositi treim licima ili u javnost Navedeni aspekti povjerljivost postupka omoguuju strankama da slobodno iskau svoje stavove i predlau mogue opcije za rjeenje spora, bez bojazni da e njihove izjave biti iskoritene protiv njih u drugom postupku,ako sporazum o nagodbi ne bude postignut u postupku medijacije.. Medijator koji vodi postupak ne smije imati predrasude ili favorizovati stranke ili odreena rjeenja u smislu sadraja spora. Time se nastoji osigurati da stranke u postupku budu u potpunosti ravnopravne. Jo jedan vaan princip je dobrovoljnost, to znai da se stranke ne mogu prisiliti na postupak medijacije, niti prihvatanje bilo kakvih rjeenja ili odluka u pogledu ishoda spora. Princip dobrovoljnosti se ogleda u slobodnoj i saglasnoj odluci stranaka kojom se opredjeljuju na postupak medijacije. Odluku mogu donijeti prije pokretanja sudskog postupka, a ta mogunost im stoji na raspolaganju i u sporovima koji su procesuirani pred sudom. Dakle,pristup sudu nije uslovljen prethodnim voenjem postupka medijacije,a ukoliko je sudski postupak pokrenut, stranke se mogu u toku tog postupka odluiti na postupak medijacije.Pri tome im uvijek ostaje mogunost vraanja u sudski proces,ukoliko ne doe do sporazuma u postupku medijacije.. Ovaj princip pojedine zemlje nisu inkorporirale u potpunosti, pa tako zakonom obavezuju stranke da, za pojedine vrste sporova, pristupe medijaciji prije sudskog odluivanja o sporu (obavezna medijacija), ali u samom postupku stranke o svemu dalje odluuju dobrovoljno, te im se ne mee nametnuti rjeenje spora.
4.2 PREDNOSTI MEDIJACIJE ZA STRANKE U SPORU

Prednosti postupka medijacije za stranke su brojne. Ako posmatramo kroz naela postupka medijacije, prednosti se ogledaju u sljedeem: Uspostavlja pozitivno okruenje za rad, Fokusira se na pitanja koja su strankama vana, Otvara mogunost da stranke iskau svoje miljenje, sasluaju jedna drugu i razviju razumijevanje, Otvara prostor za kreativna i realna rjeenja, Stvara mogusnost da stranke spoznaju kako razlike, tako i zajednike interese, Usmjerena je na budunost i ka stvaranju trajnih rjeenja.
48
Iz ugla rezultata koje stranke ostvaruju, prednosti se ogledaju u sljedeem: Rjeenje je obostrano prihvatljivo, to poveava opredijeljenost stranaka da potuju i provedu sporazum, Dosadanja iskustva su pokazala da izmeu 60 i 80% predmeta koji dou na medijaciju bude zavreno sporazumom stranaka, Medijacija moe otvoriti ili unaprijediti postojeu saradnju zasnovanu na novim temeljima, Postupak se provede u roku od nekoliko dana do nekoliko sedmica, Trokovi postupka mogu biti znatno manji u odnosu na druge vidove rjeavanja sporova, stranke snose trokove na jednake dijelove, a mogu se dogovoriti i drugaije, Sporazum potpisan u postupku medijacije ima snagu izvrne isprave13, to u sluaju da stranke ne potuju dogovor, osigurava sudsko prinudno izvrenje.
4.3 ULOGA MEDIJATORA

Medijator pomae u uspostavljanju pozitivne atmosfere, dvosmjerne komunikacije, sluanja, razumijevanja i empatije, te pomae strankama u pronalasku i analizi realnih opcija koje mogu zadovoljiti njihove interese. Medijator kao trea neutralna strana ima dvije osnovne uloge u postupku: UPRAVLJA POSTUPKOM tako to: Daje ton postupku(otvoren, pozitivan, neformalan) Pomae u pripremi plana rada Predstavlja proces Segmentira i uspostavlja prioritetna pitanja Radi prema programu rada Vodi rauna o potovanju vremenskih okvira Posmatra tempo pregovora Razvija osjeaj za pravi trenutak Vodi diskusije racionalno i prema utvrenom redu
13
Odnosi se na medijaciju u Bosni i Hercegovini, u skladu sa lanom 25. Zakona o postupku medijacije. U mnogim dravama sporazum sklopljen u postupku medijacije nema snagu izvrne isrpave.
49
Modul 3
OHRABRUJE STRANKE tako to: Podstie i olakava meusobnu komunikaciju Pomae u prevazilaenju razlika u vienju, pretpostavkama i oekivanjima Nastoji odravati ravnoteu snaga Daje odreeni okvir dijalogu Obezbjeuje ouvanje tajnosti Razjanjava Ukazuje na neujednaenost Ublaava ekstremne pozicije Nudi pozitivne sugestije (posebno u odvojenim razgovorima) Podsjea stranke na njihovu bolju alternativu od mogueg sporazuma (BAMS) Fokusira panju na razliite dodatne zahtjeve Preoblikuje S obzirom da je uloga, medijatora u najveem dijelu procesa usmjerena na pregovore i komunikaciju o interesima stranaka i njihovom zadovoljenju, medijatori u veini modela medijacije u svijetu ne moraju biti pravnici, niti vrhunski strunjaci u oblastima koje su predmet spora. Zahtijevaju se znanje i vjetine u procesu komunikacije i pregovaranja, koji se stiu intenzivnom obukom o medijaciji. Osim toga, u postupku medijacije uestvuju stranke, njihovi punomonici, a nerijetko i drugi eksperti koji e dati struni sadraj u procesu pregovora i pomoi pri formulisanju sporazuma o nagodbi, tako da on bude i pravno izvriv. Neto odgovorniju ulogu ima medijator u sistemima u kojima je sporazumu o nagodbi data snaga izvrne isprave (kao to je sluaj u Bosni i Hercegovini14) i gdje medijator treba da bude upoznat sa pravima kojima stranke ne mogu raspolagati, sluajevima gdje postoje imperativni zakonski propisi ili je za izvrenje dogovora iz postupka medijacije osim saglasnosti volja potrebno provesti dodatne formalne procedure pred dravnim institucijama ili je za razumijevanje problema svim prisutnima potrebno struno znanje iz neke oblasti (npr. graevinarstvo, mainstvo i td). Ipak, praksa je pokazala da odsustvo pravnog ili drugog specifinog strunog znanja vezanog za prirodu spora kod medijatora, nije prepreka da profesionalno provede postupak medijacije, jer: za svaki postupak medijacije, medijator je unaprijed upoznat sa detaljima spora i provodi detaljnu pripremu, u sluajevima sloenih sporova mogue je da se u pripremi konsultuje sa kolegama medijatorima druge profesije ili da se organizuje komedijacija (timski rad vie medijatora),
14
Prema lanu 31. Zakona o postupku medijacije, medijator moe biti osoba koja ispunjava opte uslove za zapoljavanje, ima visoku strunu spremu, zavrenu obuku prema programu Udruenja medijatora ili prema drugom programu koji priznaje Udruenje, te je upisana u registar medijatora koji vodi Udruenje.
50
stranke u konfliktu najee angauju advokate, kojima je stalo da zatite interese i prava svojih klijenata, te u tim postupcima oni zajedniki sainjavaju sporazum o nagodbi, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini organizuje programe kontinuiranog usavravanja.
4.4. VJETINE KOMUNIKACIJE

Poznavanje i primjena sedam komunikacijskih vjetina predstavljenih u ovom poglavlju omoguie medijatoru da obezbijedi dobru i otvorenu komunikaciju meu strankama (bez napadanja i vrijeanja), da kanalie razmjenu informacija meu stanama, kontrolie emocije i dovede to toga da strane uju jedna drugu i izbjegnu nesporazume. Dobar poznavalac ovih vjetina moi e transformisati situacije koje karakteriu razliita miljenja, u kreativna rjeenja i bolju budunost, bez negativne i burne manifestacije, koju konflikt esto nosi sa sobom. Treba naglasiti i da se komunikacijske vjetine rijetko primjenjuju svaka za sebe, ve se po potrebi kombinuju i dopunjavaju jedna drugu. VJETINA POSTAVLJANJA PITANJA Ovom tehnikom medijator e se sluiti tokom cijelog postupka medijacije, koristei odgovarajui tip pitanja: otvorena, zatvorena ili pitanja koja neobavezuju. Pitanjima usmjerava stranke da se fokusiraju na odreene segmente problema, da ga sagledaju iz razliitih uglova, ponu razmiljati o interesima, i td. Postavljanje adekvatnih pitanja osvijestie u strankama korake koji e ih dovesti do zadovoljavajueg rjeenja njihovog spora.
Otvorena pitanja
Otvorena pitanja od osobe kojoj su upuena zahtijevaju razmiljanje, iru informaciju i pojanjenje. Ona ne mogu biti odgovorena kratko, sa da ili ne. Sljedea su npr. otvorena pitanja: Kako ste vi to doivjeli?, Recite mi neto vie o tome? Ona ohrabruju stranke na razgovor, koji pomae da se uspostavi atmosfera sluanja, i vode otkrivanju onoga to je bitno u sporu. Otvorenim pitanjima, medijator i druga strana e dobiti iskaze koji e pojasniti stavove, uvjerenja, vrijednosti i konano i interese stranaka. Posebno su korisna u poetnim fazama medijacije, u dijelu iznoenja problema i pozicija, prelasku sa pozicija na interese i iznoenju opcija. Ona u kombinaciji sa drugim tehnikama, pomau i u situacijama kada se pregovori stranaka vrte u krug, tako to e se postaviti pitanje koje e stranke navesti da razmiljaju i odvoje se od onoga gdje su blokirali. U kakvim biste uslovima voljeli da radite?, Kako bi na vas uticalo ukoliko danas ne postignete dogovor sa drugom stranom?
Zatvorena pitanja
Zatvorena pitanja od stranke trae jednostavan odgovor: DA ili NE ili odgovor od samo nekoliko rijei. Npr. takva pitanja su: Da li vjerujete u to? ili Da li pristajete na to? Ona omoguavaju medijatoru da brzo doe do informacije, a korisna su i kada medijator eli brzo pojasniti stav stranke. Zatvorena pitanja mogu se koristiti tokom cijelog postupka, ali ih se u poetnoj fazi ne preporuuje previe, jer stranke mogu stei utisak da su na ispitivanju, odnosno 51
Modul 3
da im se uskrauje mogunost da svojim rijeima iskau svoje vienje situacije i svoje elje. Sugestivna pitanja su takoe jedna vrsta zatvorenog pitanja, koje u sebi ve nosi dio odgovora za koji se od osobe kojoj je upueno najee oekuje potvrda. Sugestivna pitanja u medijaciji mogu doi u obzir u kombinaciji sa parafraziranjem. Drugim rijeima, dio pitanja za koji se eli potvrda ne bi smio biti prijedlog ili miljenje medijatora, ve neto to je stranka (ili stranke) ve rekla, pokazala ili to su njene rijei ili ponaanja implicirali. To to ste rekli znai da vam je stalo da se saradnja vaih kompanija nastavi, zar ne? Sa sugestivnim pitanjima treba biti oprezan i voditi rauna o tome da ih stranke ne shvate kao rjeenje ili miljenje koje nudi medijator.
Pitanja koja ne obavezuju

Osim navedenih koriste se i tzv. pitanja koja ne obavezuju, odnosno koja pokazuju da medijator slua i nastoji razumjeti, te podstiu sagovornika da nastavi iznositi informacije, kao npr. I?, I onda?. Nekada ona ak i nisu formulisana kao pitanja, ali ipak trae od sagovornika da nastavi izlaganje, kao npr. Da, razumijem., Aha. AKTIVNO SLUANJE Aktivno sluanje podrazumijeva sluanje sa razumijevanjem iznesenog sadraja. Ono, dakle, obuhvata tri radnje: sluati uti razumjeti. Aktivno sluanje jedan je od osnovnih principa, kojih se medijator mora drati. On mora biti siguran da je sve dobro razumio i osigurati da su to razumjele i sve prisutne stranke. Aktivno sluajui, medijator lake dolazi i do pitanja koja e postaviti u narednim fazama medijacije. Koliko god je vano za njega da slua stranke, vano je i da uoi na koji nain stranke sluaju jedna drugu, te i njih navede na aktivno sluanje. Jedino tako one se mogu u potpunosti razumjeti, biti u mogunosti da to provjere i potvrde u daljem postupku. Aktivno sluanje e svima pomoi da se jasno utvrdi ta sukobljene strane misle, ele i osjeaju, to ponekad moe biti veliki korak u rjeavanju problema. PARAFRAZIRANJE I SAIMANJE Parafraziranje je tehnika kojom medijator moe ponaviti svojim rijeima ono to je uo i razumio iz izlaganja stranaka. Prednosti ove tehnike su to omoguava da svi uesnici na jednak nain ponu razumijevati tok razgovora, te daje medijatoru priliku da neke izjave ublai i da im pozitivnu notu ili da kombinacijom parafraziranih izlaganja stranaka istakne dijelove u kojima se stranke slau i razdvoji ih od onih u kojima jo uvijek postoje nesuglasice. Parafraza se ne smije previe udaljiti od izreenog originala i treba da izraava njegovu sutinu. Paralelno sa parafraziranjem medijator e koristiti i saimanje, odnosno skraivanje. To je tehnika kojom kratko i jasno prepriava dosadanji tok rasprave stavljajui akcenat na kljune njene dijelove. I saimanjem se potvruje da su se sagovornici razumjeli. Kao parafraziranje, i ova vjetina je u sukobima posebno vana kada stranke iz jedne faze pregovora prelaze u drugu i kada se oko dogovorenog treba sloiti, ukazati na napredak i odrediti polazne take za novu fazu razgovora. Parafraziranje i saimanje su vjetine kojima e se medijator sluiti da uputi stranke na kljune momente u njihovim izlaganjima, ukae na jo uvijek ne rijeene probleme koje su strane navele, podsjeti na dogovoreno (na pravila medijacije ili na bilo koji dogovor koji je postignut u toku medijacije), odnosno na svaki eventualni napredak u pregovorima i bilo ta iz izlaganja stranaka to bi moglo voditi ka napretku.
52
USMJERAVANJE KOMUNIKACIJE NA JA GOVOR - IZJAVE ELJA I OSJEANJA U sukobima esto moemo ujemo izjave okrivljavanja i optuivanja, kojima se odgovornost za poremeene odnose eli prebaciti drugoj strani. Takve izjave uglavnom izazivaju drugu stranu da uzvrati istom mjerom, jer svu krivicu, izliv osjeanja i sve mogue posljedice upuuju drugoj strani. Ovakav govor ne ohrabruje na dalji razgovor, ve optuuje i upuuje na produbljivanje problema. Zato je u izraavanju stavova, ideja i osjeanja, pogodniji Ja - govor, koji e olakati put ka povoljnom ishodu problema za obje strane. Ja - govor je govor koji se fokusira na lina osjeanja i elje, te informacije o posljedicama koje je sukob izazvao. Ovaj vid izraavanja ne sadri direktne optube, ne vrijea drugoga, i tako olakava dalju komunikaciju. U toku medijacije, vano je da medijator u razgovoru meu strankama uoi ti-govor i pitanjima pokua preusmjeriti stranke da se ponu izraavati Ja -govorom, odnosno da govore o sebi, svojim osjeanjima i eljama. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Tijelo, gestovi, mimika, njegov poloaj u odnosu na drugu stranu, te na ukupan izgled, potpomae proces komunikacije. Neverbalna komunikacija ima vanu ulogu, jer moe prenijeti bezbroj poruka drugoj strani. Ona uspostavlja i regulie odnose i podrava verbalnu komunikaciju, a nekada poruke tijela otkrivaju vie nego same rijei. Poruke koje se alju neverbalno u procesu medijacije mogu obuhvatati mimiku i gestikulaciju, poloaj u prostoru, te koritenje odjee i predmeta. Osmijeh, klimanje glavom, blagi pokreti rukama ili dranje ruku na stolu mogu odraavati mirnu komunikaciju i pomoi postizanju dogovora. S druge strane, upiranje prstom, mahanje rukama, kolutanje oima i razliite grimase uz povien ton, pregovore mogu voditi u propast. Nezgodna je i situacija u kojoj jedna ili obje strane ute, namrtene su, ruke su im prekrene i odmaknute su ili zakrenute leima jedna prema drugoj. To je znak da neto nije u redu. Poruke mimikom mogu pojasniti, ali i biti u kontradikciji sa porukom koja se alje. Medijator mora stalno pratiti kako se neverbalna komunikacija stranaka odraava na njihov tok. Ukoliko uoi probleme, mora neto preduzeti. Sa nezgodnom neverbalnom komunikacijom moe se nositi na licu mjesta ili odvojenim razgovorima sa strankama. PREOBLIKOVANJE Stranke ulaze u rjeavanje konflikata sa svojim linim interpretacijama problema. Razlog je to to nemaju iste informacije na poetku sukoba, to zbog svojih prethodnih iskustava razliito tumae svijet (da li je aa do pola puna ili do pola prazna), vaniji nam je lini interes od interesa druge strane. Tako svaka strana formira lini stav o tome ko je zapoeo konfliktnu situaciju, ko je kriv, u emu je problem i ta bi za nju bilo najbolje rjeenje. Stranka, je dakle sama sagledala sukob i o njemu oblikovala odreeno miljenje, pa je taj proces u teoriji sukoba poznat pod nazivom oblikovanje. Meutim, treba biti svjestan da je stranka u sukobu to miljenje oblikovala samostalno ili pod uticajem neke bliske osobe, da ga je oblikovala pod pritiskom emocija i da ni u kom sluaju nije imala dovoljno informacija o tome ta je drugu stranu navelo da ue u konfliktan odnos. Prvo to medijator treba da uradi na putu preoblikovanja problema je da od stranaka dobije njihovo objanjenje i vienje situacije. Tako e svi prisutni dobiti predstavu o tome kako stranke vide konflikt. U veini sluajeva ue se potpuno razliite verzije konflikta. Na primjer, u poetku se stranke obino postavljaju neprijateljski, svaljuju krivicu jedna na drugu, negativno se odnose i postavljaju prema linosti druge strane i od nje trae da ispuni razliite zahtjeve. Zadatak medijatora je da postavljanjem pitanja koja su usmjerena ka uoavanju 53
Modul 3
razliitih aspekata spora i izraavanjem onoga to stranke govore na nain koji e izazvati manje otpora ili neprijateljstva, dovede do preoblikovanja poetnih stavova i pozicija i naina na koji razmiljaju o sporu. Potrebno je doi do novog vienja problema, koji e olakati njihovu saradnju. Proces preoblikovanja moe se odvijati brzo, ako su stranke za to otvorene, a moe trajati i due ako nisu. Prilikom preoblikovanja medijator mora koristiti i kombinovati sve prethodno navedene vjetine komunikacije. Jedna mogunost je postavljanje pitanja, koja navode stranke da se pozabave svojim osjeanjima, to moe i te kako pomoi u komunikaciji. Postoji nekoliko elemenata od kojih se najee sastoji okvir problema koji je sama napravila stranka. To su: optuivanje, prijetnje, subjektivni doivljaji sa atribucijom, fokusiranje na prolost i fokusiranje na lini, pojedinani problem. Kada je rije o optuivanju i prijetnji, treba pokuati provjeriti ta se iza njih krije, navodei stranku da ovakvu konstrukciju konflikta preoblikuje u sliku vlastitih interesa i potreba. Fokusiranje na prolost, treba usmjeriti na pogled u budunost. A fokusiranje na pojedinani problem, usmjeriti ka razmiljanju o optem problemu i optoj dobrobiti. Sve ovo, najee je praeno subjektivnim doivljajima osobe uz pripisivanje atributa odnosno etiketiranje druge strane, pa je potrebno navesti stranku da se izrazi objektivnim informacijama, a ne doivljajem.
4.5. FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE 15

1) PREDMEDIJACIJA:
Informisanje stranaka o mogunosti medijacije (sud, Udruenje medijatora ili same stranke) Administrativna priprema, pribavljanje osnovnih informacija o sporu, kontakt podataka stranka i sl. (Udruenje medijatora) Izbor medijatora (stranke i Udruenje medijatora) Preliminarni kontakt medijatora sa strankama (izabrani medijator) Potpisivanje ugovora o medijaciji (medijator i stranke) Upoznavanje stranaka sa procesom i ustanovljavanje osnovnih pravila u procesu medijacije (medijator) Efektivno orijentisati proces medijacije (medijator) Odrediti vrijeme, mjesto i uesnike (medijator i stranke) Odrediti potrebne informacije za sastanak medijacije (medijator i stranke) Ostvariti povjerenje u proces i u ulogu tree neutralne strane (medijator)
15
Faze u postupku medijacije predstavljene u ovom poglavlju karakteristine su za model medijacije u Bosni i Hercegovini. U zavisnosti od zakonskih rjeenja, te koncepta medijacije (sudska-vansudska, obavezna-dobrovoljna, obavezujua-neobavezujua, itd) ova ema se moe razlikovati. Faza 2) tok medijacijskog sastanka u veini sluajeva se provodi na ovaj nain bez obzira na model medijacije.
54
Pripremiti mjesto odravanja procesa medijacije i medijacijskog sastanka (Udruenje medijatora i medijator) Avansna uplata dijela trokova (stranke)
2) MEDIJACIJSKI SASTANAK
A) PREDSTAVLJANJE: Predstavljanje uesnika, uspostavljanje prijateljske atmosfere, davanje pozitivnog tona sastanku Uspostavljanje saglasnosti osnovnih pravila, potpisivanje ugovora o medijaciji (ako nije ranije potpisan), provjeravanje vremenskih okvira Razjanjenje uloga u procesu i smjernica u ponaanju Ustanovljavanje autoriteta u sluaju krenja dogovorenih pravila ponaanja Opis procesa Obezbijediti obostrani pristanak za razmatranje opcija te demonstrirati fleksibilnost Razjasniti upotrebu odvojenog razgovora sa jednom od stranaka, kao i pravila o povjerljivosti informacija Dati prostora eventualnim pitanjima B) IDENTIFIKOVANJE PROBLEMA/USTANOVLJAVANJE PLANA RADA: Uvodne izjave svake stranke odreuju sporna pitanja Odreivanje i sporazum u vezi s problemom i kljunim pitanjima Odreivanje podruja na koja se odnosi spor Iznoenje gledita svake stranke uz razumijevanje Neutralno ureenje i uokvirivanje pitanja Sporazum o redoslijedu i o pitanjima za diskusiju C) DISKUSIJA / ODREIVANJE INTERESA Razmjena informacija uz osiguravanje razumijevanja Istraivanje interesa esencijalnih, proceduralnih i psiholokih Odreivanje i istraivanje pretpostavki Transformacija problema/pitanja u dijelove pogodne za savladavanje Traenje objektivnog kriterija Obeshrabrivanje principijelno oprenih stavova
55
Modul 3
Potpomoi proces pronalaenja zajednikih stavova Odreivanje taaka sporazuma i preklapajuih interesa Odravanje mirne atmosfere i razvoja Izgradnja empatije (suosjeanja) i upravljanje emocionalnom klimom u procesu D) RAZVIJANJE I PROCJENA OPCIJA ZA SPORAZUM Razvijanje opcija Preispitivanje pretpostavki Konkretiziranje i izgradnja taaka sporazuma Odvojeni razgovor sa jednom od stranaka Razvoj preklapajuih interesa Procjenjivanje najboljeg a zatim i loeg alternativnog pregovarakog sporazuma, analiziranje rizika i finansijskih i drugih prednosti Testiranje opcija koristei objektivne kriterije do kojih su stranke same dole Provjera realnosti i praktinosti E) PRIJEDLOZI I SPORAZUM Razjasniti dostignute sporazume kako bi se izbjegla eventualna dvosmislenost Dogovoriti proceduru i korake implementacije sporazuma Dokumentovanje sporazuma Obaveze stranaka o izvjetavanju suda (ako je u toku sudski postupak) o ishodu medijacije Izmirenje preostalih trokova postupka
3) OBAVJETAVANJE SUDA (vai samo za sporove u kojima je u toku sudski postupak)

Stranke su dune obavijestiti sud o ishodu medijacije dostavljanjem primjerka sporazuma, a ukoliko ele tu obavezu mogu u sporazumu prenijeti na Udruenje medijatora Udruenje obavjetava sud o ishodu postupka medijacije dostavljanjem obavijesti o ishodu medijacije (medijacija zavrila sporazumom ili prekinuta bez sporazuma)
56
4.6. ODVOJENI RAZGOVOR SA STRANKOM

U procesu medijacije prednost se uglavnom daje odravanju diskusija u kojima e uestvovati sve prisutne stranke. Takav nain rada sa sobom nosi vie prednosti: Komunikacija je uspjenija, Razjanjenje je jednostavnije, Ideje dolaze s obje strane, Postoji mogunost razvoja meusobnog razumijevanja i prihvatanja koji vodi ka transformaciji, Ne postoje tajne - nita nije sakriveno, Razvija se povjerenje meu strankama. Ipak, u toku procesa doi e do situacije kada e medijator ili stranke u sukobu smatrati da je za uspjeno rjeavanje konflikta potreban odvojeni sastanak sa jednom strankom, jer iz razliith razloga stranke odreene informacije nisu spremne iznijeti jedna pred drugom. Argumenti za razgovor sa jednom strankom: Odvojeni razgovor omoguava iskren i otvoren razgovor o barijerama procesa i prijedloge kako to prevazii, Medijator moe poduiti stranke o komunikaciji i naelima pregovaranjam, Medijator moe strankama obezbijediti povratne informacije, Stranke mogu ispuhati svoje negativne emocije, Ili mogu jednostavno napraviti pauzu, odahnuti. Rizici razgovora samo sa jednom strankom: Pregovori se usporavaju ili postaju nepovezani, Mogu se poveati sumnje stranaka, Moe izgledati da medijator nije neutralan, Medijator moe imati tekoe sa ouvanjem tajnosti.
57
Modul 3
Osnovne smjernice u voenju razgovora sa jednom strankom: Ne pristupati odvojenim razgovorima prerano, Ne smije trajati suvie dugo, Ne smije se ponavljati esto, Voditi razgovor sa svakom od stranaka nasamo, vrsto istrajati na principu povjerljivosti, Dati valjane razloge za takav razgovor, Rezimirati na kraju sastanka i provjeriti koliko od iznesenog se moe prenijeti u nastavku medijacije pred drugom strankom, Ne uskratiti ni jednu stranku za mogunost odvojenog sastanka, Zadrati neutralnost. Postavlja se i pitanje da li medijator i stranke imaju koristi od odvojenih razgovora, ako stranka ne daje mandat da se informacije iznesene u odvojenom razgovoru kasnije prenesu drugoj strani. Svakako da koristi ima. Stranka je razmiljala o sporu i stanje vie nije isto kao to je bilo prije razgovora. Stranka moe razmiljati i otvoreno govoriti o opcijama: ta ako... Stranka je uz podrku medijatora imala vremena za predah, koncentrisanje i odluku o tome kako nastaviti. Na kraju medijator ima bolji uvid u to u kojem pravcu i do koje mjere je stranka spremna dalje pregovarati, bez obzira to te informacije ne moe izloiti. Dakle, i odvojeni razgovori pruaju veliku mogunost da se ispolji transformativna priroda medijacije.
58
5. SUD I MEDIJACIJA
ULOGA SUDA U POSTUPKU MEDIJACIJE POGODNOST SPORA ZA RJEAVANJE U POSTUPKU MEDIJACIJE FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE VANE ZA SUD SMJERNICE ZA PREDSTAVLJANJE MEDIJACIJE STRANKAMA NA PRIPREMNOM ROITU OBRASCI KOJE KORISTI SUD PRI PREDLAGANJU MEDIJACIJE PRIKAZ KRETANJA PREDMETA ODNOS SUDSKOG POSTUPKA I POSTUPKA MEDIJACIJE
5.1. ULOGA SUDA U PREDLAGANJU POSTUPKA MEDIJACIJE

Iskustva sudije i drugih radnika suda koji su ukljueni u informisanje i upuivanje stranaka u postupak medijacije, njihovo povjerenje i stav prema postupku medijacije od kljune su vanosti za uspjenost i razvoj medijacije. Osim to stranama u sporu prua odgovarajui i efikasan nain rjeavanja spora, medijacija ima i tu prednost to predstavlja priliku za rastereenje suda od nagomilanih predmeta. S obzirom da stranke u postupku medijacije dogovaraju rjeenja koja su postavljena u realnom okviru i obostrano su prihvatljiva, manja je vjerovatnoa da e doi do novih spornih odnosa, odnosno do nepotovanja potpisanog sporazuma, to ujedno rastereuje i izrna odjeljenja sudova. Dugorono, kada se razvije kultura mirnog rjeavanja sporova, stranke e prvo pokuati postupak medijacije, a tek ako u njemu ne uspiju potraie sudsku zatitu. Moe se oekivati da e tada, kao i u drugim zemljama mnogi sporovi biti rijeeni prije suda, te da e do sudija dolaziti mnogo manji broj predmeta nego danas. Uloga suda u predlaganju postupka medijacije ogleda se u sljedeem: Obezbjeenju pravovremene, dostupne i razumljive informacije o postupku medijacije svim strankama koje koriste usluge suda Sud moe postaviti informativni materijal postere i letke o postupku medijacije, njegovim prednostima i nainima pokretanja postupka u prostorijama kojima stranke imaju pristup; postavljanjem slajdova na ekrane na kojima se strankama objavljuju informacije o radu suda; postavljanjem informacija na web stranicu suda; dostavljanjem informacije o medijaciji tuiocu prilikom podnoenja tube i tuenoj strani prilikom dostave tube na odgovor Obezbjeenju uvida u listu medijatora Sud moe postaviti listu medijatora na oglasnu tablu suda, web stranicu suda ili drugo praktino mjesto kojem stranke imaju pristup; Informisanju stranaka o mogunosti postupka medijacije u starim predmetima u kojima je ve odrano pripremno roite Sudija na osnovu vlastite procjene pogodnosti predmeta za medijaciju moe odabrati predmete i strankama uputiti upit da li ele pokuati spor rijeiti u postupk medijacije;
61
Modul 3
Predlaganju postupka medijacije strankama na pripremnom roitu Stranke esto nemaju dovoljno znanja o postupku medijacije. Sudija na pripremnom roitu treba da informie stranke o mogunosti postupka medijacije, a ukoliko procijeni da je spor pogodan za rjeavanje medijacijom uloiti i vie napora da strankama predoi sve prednosti postupka i sa njima razgovara o argumentima za i protiv ovakvog naina rjeavanja predmetnog spora. Aurnoj evidenciji pristiglih podnesaka o saglasnosti za prihvatanje postupka medijacije Aurna evidencija pristiglih podnesaka sa zahtjevima ili saglasnou za pokretanje postupka medijacije moe biti od velikog znaaja za rjeavanja spora, kako bi se skratilo vrijeme ekanja stranaka na upuivanje predmeta u postupak medijacije Udruenju medijatora. Osiguranju jednostavne i brze komunikacije suda i Udruenja medijatora u vezi sa predmetima u kojima postoji saglasnost stranaka Koritenjem elektronske pote mogue je odmah po prijemu saglasnosti informisati Udruenje medijatora da zapone pripremu predmeta za postupak medijacije.
Zadatak: 1. Osmislite emu rada suda, tako da on ispuni prethodno navedene uloge.
62
5.2. POGODNOST SPORA ZA RJEAVANJE POSTUPKOM MEDIJACIJE

Sudija koji predlae strankama postupak medijacije, treba da vodi rauna o pogodnosti predmetnog spora za rjeavanje u postupku medijacije. Kljuni kriterijum je da stranke, u skladu sa prinudnim propisima, mogu disponirati predmetom spora.Dosadanja iskustva su pokazala da su ostali kriterijumi za odabir predmeta uglavnom u domenu odnosa stranaka, te da vrsta spora, niti njegova vrijednost ne igraju veliku ulogu u odreivanju da li je spor pogodan za rjeavanje u postupku medijacije16. Kriterijumi koji mogu pomoi sudiji u ocjenjivanju da je predmet pogodan za rjeavanje u postupku medijacije: Stranke pokazuju spremnost i sposobne su za pregovore, mirno rjeenje spora i postizanje konsenzusa; Stranke imaju istoriju dobre saradnje ili su u drugom odnosu meusobne zavisnosti i upuene su jedna na drugu (poslovna saradnja, porodini i rodbinski, susjedski odnosi, radni odnosi itd.) ili postoji mogunost takvog odnosa u budunosti; Stranke se ve slau oko dijela pitanja iz predmetnog spora; Stranke nisu neprijateljski nastrojene; Stranke ele dublje da razrauju slojeve spora; Oekivanja i elje stranaka su drugaije od onoga to bi bilo odreeno sudskom presudom; Postoji hitnost rjeavanja spora, jer njegovo trajanje interese stranaka dovodi u pitanje (npr. sporovi u oblasti graevinskih ili drugih radova koji su zaustavljeni njihovim nastankom, sporovi od ijeg ishoda zavisi opstanak jedne od stranaka, itd.) Strankama je vana povjerljivost u vezi sa predmetnim sporom; Postoji potreba za dokazivanjem koje bi bilo sloeno ili nemogue; Postoji zamor stranaka zbog dugotrajnog sudskog postupka; Povrijeena je linost, osjeanja, vrijednosti, a izvinjenje je vanije nego pobjeda u sporu; Visoki trokovi sudskog postupka u odnosu na trokove medijacije;
16
U definisanju kriterijuma koritena je praksa sudija sa kojima saraivalo Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, kao i sljedei izvori: Dasovi Markovi Vesna i drugi, Prirunik za upuivanje graanskih i privrednih predmeta na medijaciju za sudije u Bosni i Hercegovini, Projekat pravosudne reforme Kanada Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 2007, str 20-21; Milutinovi, Ljubica, Medijabilnost predmeta praktikum za sudije, International finance corporation, Ministarstvo pravde Republike Srbije, Beograd, 2007, str. 55-57; imac, Sran, Mirenje i suci, Hrvatska pravna revija, br. 6, svibanj 2004, Inenjerski biro d.d., Zagreb, str. 100-110
63
Modul 3
Kriterijumi koji ukazuju da predmet nije pogodan za rjeavanje u postupku medijacije: Stranke nemaju pravo raspolaganja, odnosno ono je zabranjeno prinudnim propisima; Stranke odbijaju medijaciju; Sukob je previe eskalirao, stranke ne razgovaraju meusobno; Presudom se eli osveta ili potvrda prava koja do sada nisu ostvarivana u sudskoj praksi; Postoji opasnost od nasilja ili zloupotrebe; Jedna ili vie stranaka je ovisnik o alkoholu, drogama i sl; Postoji oigledna i nepremostiva neravnotea stranaka u sporu; Ako se smatra da e privatni ili javni interesi biti bolje zadovoljeni odlukom koju donese sud; Stranke pokazuju namjeru odugovlaenja postupka, koritenja medijacije za prikupljanje vie informacija u predmetu ili ometanje sudskog postupka; Krivine i porodine stvari osim tamo gdje je po zakonu medijacija mogua. U dosadanjoj praksi prilikom strunih savjetovanja sudija bilo je miljenja da medijaciju ne treba predlagati u sporovima u kojima su prava jasna i lako je donijeti presudu. Meutim, i u tim sporovima strankama treba predloiti postupak medijacije, jer moda stranke imaju drugaiji interes ili im je vana uteda vremena i novca.
Zadatak: 1. Sjetite se predmeta iz vlastite prakse koji su bili pogodni za medijaciju? 2. Sjetite se predmeta iz vlastite prakse u kojima ne biste predloili medijaciju? 3. Sjetite se predmeta u kojima biste bili u dilemi da li predloiti medijaciju?
64
5.3. FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE KOJE SU VANE ZA SUD

U predmetima koji su u postupak medijacije upueni na prijedlog suda, kao i u predmetima gdje su stranke predloile medijacije, a u toku je sudski postupak, za sud je vana informacija o datumu poetka i zavrekta postupka medijacije, te nain na koji je postupak zavren. 1) POETAK POSTUPKA Zvanini datum poetka postupka medijacije je datum kada obje ili sve stranke i medijator potpiu ugovor o medijaciji. 2) ZAVRETAK POSTUPKA Postupak medijacije se zavrava na jedan od sljedeih naina: a) Stranke su postigle potpun dogovor i pripremaju i potpisuju sporazum o nagodbi. Sudski postupak se zavrava. b) Stranke ili medijator prekidaju postupak medijacije, jer smatraju da nastavak postupka nije svrsishodan. U ovom sluaju sudski postupak se nastavlja. c) Stranke su postigle nagodbu o dijelu pitanja, ali ne o svim pitanjima. Sudski postupak se moe nastaviti o dijelu nerijeenih pitanja.
5.4. SMJERNICE ZA PREDSTAVLJANJE MEDIJACIJE STRANKAMA NA PRIPREMNOM ROITU

Radi upuivanja stranaka u postupak medijacije na pripremnom roitu u toku parninog postupka, sudija e pripremiti kratko izlaganje kojim e strankama predoiti mogunost koritenja postupka medijacije, zakonski okvir i prednosti ovog naina rjeavanja sporova. Ovo je prilika da sudija provjeri odnose meu strankama, njihovu opredijeljenost za pokuaj mirnog rjeenja i uje njihove eventualne razloge za i protiv pokretanja postupka medijacije. Za pojedine stranke ovaj prijedlog moe biti i dobra prilika da prihvate medijaciju, jer su se moda uzdravale od toga da sami predloe taj postupak, kako to ne bi bilo protumaeno kao znak slabosti od druge strane. Sudija e objasniti da se radi o dobrovoljnom postupku u kojem je uloga neutralnog medijatora da im pomogne u postizanju trajnog i odrivog rjeenja spora, vodei pregovore na nain da se razgovara o svim elementima spora vanim za njegovo rjeavanje, uvaavajui interese obje strane. Predoie strankama razliku izmeu sudskog postupka i postupka medijacije, a izmeu ostalog da se on zasniva na argumentovanju suprotstavljenih pozicija stranaka, dok se medijacija zasniva na meusobnom sluanju i razumijevanju. Vano je dodati da stranke u postupku medijacije, pregovorima mogu postii i rjeenje drugaije od onoga to bi bilo dosueno presudom, a da pregovori mogu obuhvatati mnogo ira pitanja od samog predmeta spora, to je sluaj u sudskom postupku.
65
Modul 3
Stranke nita ne gube prihvatanjem postupka medijacije, ali bez izuzetka u tom postupku dobijaju: Utedu vremena Utedu novca Priliku za prihvatljivo rjeenje spora, koje su sami odredili Izbjegavaju situacije koje pogoravaju meusobne odnose Bitno je informisati stranke o vanosti njihove uloge u dobroj pripremi za medijaciju, kako u smislu samih pregovora, tako i u smislu dokumentacije za koju smatraju da moe doprinijeti postupku. Sudija obavjetava stranke i da u ih postupku mogu zastupati punomonici, osim u sluaju gdje su stranke fizika lica17, gdje je obavezno i njihovo prisustvo. Punomonici kao i drugi strunjaci za koje misle da mogu biti od pomoi za rjeenje spora mogu prisustvovati postupku medijacije. Vano je istai i povjerljivost postupka medijacije, te da se izjave stranaka iznesene u tom postupku bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku18. Sudija treba osigurati da su stranke razumjele prednosti medijacije i na temeljima potpunog razumijevanja postupka donijele odluku o prihvatanju ili neprihvatanju. Ukoliko su stranke opredijeljene za medijaciju moe se omoguiti kratko vrijeme za pitanja, a za dodatne informacije uputiti ih na Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini. Kada su stranke pristale na medijaciju sudija donosi rjeenje o upuivanju u postupak medijacije, to se konstatuje i u zapisniku sa pripremnog roita. Sud obavjetava Udruenje medijatora o pristanku stranaka na postupak medijacije na obrascu: Obavijest suda Udruenju medijatora o saglasnosti stranaka za pokretanje postupka medijacije
Zadatak: 1. Osmislite izlaganje kojim biste na pripremnom roitu predstavili strankama postupak medijacije i predloili im da pristanu na rjeavanje svog spora tim putem?
17 18
lan 15 Zakona o postupku medijacije lan 7 Zakona o postupku medijacije
66
5.5. RAZLIKE IZMEU MEDIJACIJE I SUDSKOG PORAVNANJA

U predstavljanju medijacije strankama u postupku, od znaaja moe biti i informacija o razlikama medijacije i sudskog poravnanja. Predmet sudskog poravnanja moe biti samo tubeni zahtjev ili njegov dio. U medijaciji stranke mogu pregovarati o svim pitanjima koje smatraju relevantnim za taj spor, pa ak i o cjelokupnim odnosima i te odnose urediti. Medijacija na taj nain omoguava strankama da istrauju vei broj opcija i dou do kreativnijih obostrano prihvatljivih rjeenja. Ovo moe biti i jedan od razloga da stranke prihvate medijaciju. Nadalje, povjerljivost postupka medijacije omoguuje strankama da slobodno iskau svoje stavove i predlau mogue opcije za rjeenje spora, bez bojazni da e njihove izjave biti iskoritene protiv njih u sudskom postupku, ako sporazum o nagodbi ne bude postignut u postupku medijacije. Nasuprot tome, izjave date u pokuaju sudskog poravnanja se mogu koristiti u sudskom odluivanju, ako poravnanje ne bude postignuto, a sam postupak se u sluaju neuspjelog pokuaja poravnanja nastavlja pred istim sudijom. Sve to moe biti barijera za stranku da u sudskom postupku slobodno iskae svoje stavove u odnosu na spor, jer nosi rizk da se iskazana spremnost na kompromisno rjeenje spora negativno reflektuje na njenu poziciju s aspekta konanog ishoda spora, ukoliko poravnanje ne bi bilo postignuto. Stranke u postupku medijacije mogu pregovarati i vie sati, te po potrebi zakazati i vie sastanaka medijacije, dok pregovaranje u sudskom postupku, zbog karaktera postupka, podlijee vremenskim ogranienjima.
5.6. OBRASCI KOJE KORISTI SUD U PREDLAGANJU MEDIJACIJE STRANKAMA

Obrasci koji se nalaze u ovom poglavlju slue kao primjer i model koji sudovi u Bosni i Hercegovini mogu koristiti radi informisanja stranaka i upuivanja predmeta u postupak medijacije. Obrasci u ovoj ili slinoj formi ve su u upotrebi u nekoliko sudova u Bosni i Hercegovini. Sudovi su slobodni izraditi i vlastite procedure i formulare za ove svrhe. Set formulara suda u vezi sa predlaganjem postupka medijacije sadri: 1) Prijedlog suda strankama za pokretanje postupka medijacije - Sud dostavlja strankama u predmetima u kojima sud ocijeni da je svrsishodno predloiti rjeavanje spora medijacijom. Pojedini sudovi ovaj prijedlog dostavljaju i strankama prilikom svakog podnoenja tube i upuivanja tube na odgovor. 2) Izjanjenje stranaka na prijedlog suda za pokretanje postupka medijacije - Sud dostavlja strankama u prilogu obrascu br. 1. Stranke popunjavaju ovaj obrazac i dostavljaju ga sudu. 3) Obavijest suda Udruenju medijatora o saglasnosti stranaka za pokretanje postupka medijacije - Sud dostavlja Udruenju medijatora nakon to zaprimi odgovore stranaka u kojima su obje stranke dale saglasnost za pokretanje postupka medijacije.
67
Modul 3
OSNOVNI / OPINSKI SUD U ..........................
INFORMACIJA SUDA O MOGUNOSTI RJEAVANJA SPORA POSTUPKOM MEDIJACIJE
Potovani(a), U skladu sa vaeim propisima ovaj sud vas upoznaje sa mogunou da spor osim putem suda moete pokuati rjeiti i u postupku medijacije. Medijacija je proces u kojem trea neutralna osoba (medijator) pomae strankama u njihovima nastojanjima usmjerenim prema postizanju obostrano prihvatljivog rjeenja njihovog spora. Medijator uspostavlja i olakava pregovore izmeu stranaka, tako da oni mogu postii svoj cilj. Medijator ne donosi nikakve odluke o tome kako se moe rijeiti spor i postupa neutralno, bez ikakvih predrasuda u odnosu na stranke i predmet spora. Stranke u postupku imaju podjednaka prava. Postupak medijacije je povjerljive prirode i ako isti ne rezultira sporazumom prihvatljivim za obe strane sve to stranke izjave i predoe u postupku medijacije sudu e ostati nepoznato i nedostupno. Iskustva u prethodnoj primjeni medijacije u Bosni i Hercegovini pokazala su da oko 60% predmeta upuenih na medijaciju zakljueno je tako to su stranke postigle sporazum. Praksa je pokazala da stranke u skoro svakom predmetu dobrovoljno i blagovremeno izvravaju obaveze koje su preuzeli, pri emu je tome doprinijela injenica da su oni sami pronali rjeenje spora kroz medijaciju. Postupak medijacije je brz i efikasan, to smanjuje trokove koje moe uzrokovati dugotrajniji postupak rjeavanja spora. Prethodna praksa je pokazala da postupak u prosjeku traje do tri sata. Trokovi medijacije ukljuuju administrativne trokove organizacije medijacije koju provodi Udruenje medijatora, naknade za rad medijatora i pripadajue poreze, te druge eventualne trokove ako su rezultat posebnih elja stranaka u pogledu mjesta na kojem e se obaviti medijacija i porez na dodanu vrijednost (PDV). Stranke dijele trokove medijacije na jednake dijelove. Sporazum o nagodbi koji se potpie u toku postupka medijacije obavezuje stranke u postupku i ima snagu izvrne isprave. Za dodatne informacije o medijaciji i odabiru medijatora, te trokovima postupka medijacije moete posjetiti web-stranicu Udruenja medijatora u BiH na adresi www.umbih.co.ba ili direktno kontaktirati kancelarije Udruenja medijatora u BiH na brojeve telefona 051/316-682 (Banja Luka) i 033/215-825 (Sarajevo), svakim radnim danom.
68
Odluka o vaem ueu je na dobrovoljnoj osnovi i vaa je slobodna odluka da li ete prihvatiti ovaj poziv. Molimo vas da obavijestite sud o vaoj odluci tako to ete dostaviti popunjen obrazac Odgovor na upit suda o pokretanju postupka medijacije koji se nalazi u prilogu ovog akta. Ako vi i druge stranke u ovom sporu prihvatite mogunost rjeavanja spora putem medijacije, sud e o toj injenici odmah obavjestiti Udruenje medijatora, a najkasnije u roku od 30 dana. Udruenje medijatora e uspostaviti kontakt s vama i zakazati postupak medijacije u toku najvie 30 dana. Takoe u cilju breg zakazivanja medijacije predlog da se spor rjei putem medijacije se moe direktno podnijeti Udruenju medijatora u BIH, pri emu sud moli stranke da ga o ovoj injenici obavijeste. Ako se sporazum ne postigne u medijaciji ili stranke ne prihvate prijedlog suda da spor rijee medijacijom, sudski postupak e se nastaviti kao da medijacija nije ni provedena, odnosno predloena.
69
Modul 3
OSNOVNI / OPINSKI SUD U ..........................
ODGOVOR NA PRIJEDLOG SUDA ZA POKRETANJE POSTUPKA MEDIJACIJE
Molimo Vas da obrazac popunite itko tampanim slovima. Obrazac sadri dio koji se odnosi na: 1) opte podatke o predmetu, 2) stranke u sporu, zakonske zastupnike, te punomonike i 3) odgovor na prijedlog suda. Izjasnite se na nain da zaokruite ponueni odgovor sa kojim ste saglasni ili popunite praznu rubriku slijedei uputstva. Informacije iznesene u ovom formularu koristie sudu i administrativnoj slubi Udruenja medijatora u BiH za eventualni budui kontakt radi pripreme vaeg sastanka medijacije. Molimo Vas da popunjen obrazac sudu dostavite najkasnije 30 dana od prijema istog. Dostavljanje ovog obrasca kao i pristanak na prijedlog za pokretanje postupka medijacije ne oslobaa Vas obaveze blagovremene dostave odgovora na tubu. _____________________________________________________________________________
DIO I - OPTI PODACI Broj predmeta: ____________________________ (popuniti) Izjanjenje na upit suda podnosim u svojstvu: (zaokruiti odgovarajue) a. stranke u postupku lino c. punomonika b. zakonskog zastupnika
u svojstvu - na strani: (zaokruiti odgovarajue) a. tuilac b. tueni c. predlaga d. protivpredlaga
Vrijednost spora je: ______________________________(popuniti) ____________________________________________________________________________
70
DIO II PODACI O STRANCI 1. Ime i prezime / Naziv stranke: _________________________________________(popuniti) Kontakt osoba (u sluaju pravnog lica): _________________________________ (popuniti) Adresa: ___________________________________________________________(popuniti) (Ulica, potanski broj, grad, drava) Kontakt telefon:_______________ (fiksni, popuniti), ________________(mobilni, popuniti) E-mail: ______________________________ (popuniti) Faks:_________________________________(popuniti)
DIO III IZJANJENJE O UPITU ZA POKRETANJE POSTUPKA MEDIJACIJE (Zaokruite slovo ispred odgovarajue izjave. Potpiite se na predvienom mjestu na dnu stranice) A) Ovim dajem saglasnost Udruenju medijatora u Bosni i Hercegovini za pokretanje postupka medijacije u navedenom sporu i pristajem da spor pokuam rijeiti medijacijom. B) Nisam saglasan/a da uestvujem u postupku medijacije, zbog toga to (oznaite kuicu ispred odgovarajueg odgovora): Razlog za odbijanje prijedloga za medijaciju:______________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________(upiite)
Mjesto i datum: ___________________
Potpis: _____________________ M. P.
71
Modul 3
OSNOVNI / OPINSKI SUD .......................... BROJ: DANA:
Prima: UDRUENJE MEDIJATORA U BOSNI I HERCEGOVINI
PREDMET: Obavijest o saglasnosti za postupak medijacije

Obavjetavamo vas da su se stranke u ovom postupku saglasile da spor pokuaju rjeiti medijacijom pred Vaim Udruenjem. Stranke u ovom postupku su: 1. tuilac predlaga lino posredstvom zakonskog zastupnika posredstvom punomonika Ime i prezime / Naziv stranke: ____________________________________________(popuniti) Kontakt osoba (u sluaju pravnog lica): _____________________________________(popuniti) Adresa: ______________________________________________________________(popuniti) Kontakt telefon: ________________________________ (fiksni, popuniti) ________________________________ (mobilni, popuniti) E-mail: _______________________________________ (popuniti) Faks:_________________________________________ (popuniti)
72
2. tueni protivpredlaga lino zakonski zastupnik punomonik Ime i prezime / Naziv stranke: ____________________________________________(popuniti) Kontakt osoba (u sluaju pravnog lica): _____________________________________(popuniti) Adresa: ______________________________________________________________(popuniti) Kontakt telefon: ________________________________ (fiksni, popuniti) ________________________________ (mobilni, popuniti) E-mail: _______________________________________ (popuniti) Faks:_________________________________________ (popuniti)
Sudija: __________________________
73
Modul 3
5.7. OKONANJE SUDSKOG POSTUPKA KADA JE SPOR RIJEEN U POSTUPKU MEDIJACIJE

Kada je u sporu u kojem tee sudski postupak postignut sporazum o nagodbi u postupku medijacije stranke su dune o tome obavijestiti sud dostavljanjem jednog primjerka sporazuma. Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini takoe e sudu dostaviti informaciju o tome da je predmetni spor zavren sporazumom o nagodbi stranaka o svim pitanjima. Zakon o parninom postupku odreuje samo mogunost predlaganja medijacije strankama, dok nije dosljedno regulisao nain na koji sudija okonava predmet u sluaju postizanja sporazuma o nagodbi. Zakon o postupku medijacije takoe nije regulisao ovo pitanje. Ostaje mogunost da tuilac povue tubu, a tuena strana pristane na povlaenje tube. Izjave o tome stranke mogu ugraditi i u sporazum o nagodbi, a ukoliko to nije sluaj sudija mora odrati roite na kojem bi se na ovaj nain okonao sudski postupak. Meutim, s obzirom da se u povlaenju tube radi o dobrovoljnom aktu stranaka, kako u postupku medijacije, tako i u sudskom postupku, te da stranke u sluaju da to ne urade, sudski predmet ostaje otvoren u rijeenom sporu, bilo bi potrebno zakonski urediti ovo pitanje na nain da sudija moe na osnovu sporazuma o nagodbi, s obzirom da on ima snagu izvrne isprave, okonati sudski postupak.
74
5.8. PRIKAZ KRETANJA PREDMETA - ODNOS SUDSKOG POSTUPKA I POSTUPKA MEDIJACIJE
5.9. NASTAVAK SUDSKOG POSTUPKA KADA SPOR NIJE RIJEEN U POSTUPKU MEDIJACIJE
Kada sporazum u postupku medijacije nije postignut ili je postignut u dijelu pitanja, Udruenje medijatora e o tome dostaviti informaciju sudu, kako bi se sudski postupak nastavio. U drugom navedenom sluaju, stranke su ponovo dune dostaviti sudu primjerak sporazuma o nagodbi.
75
6. ARBITRAA
ARBITRAA PREDNOSTI ARBITRAE ARBITRAA U BOSNI I HERCEGOVINI ZAKONSKI OKVIR PRIKAZ KRETANJA PREDMETA ODNOS SUDSKOG POSTUPKA I POSTUPKA ARBITRAE
6.1. ARBITRAA
Arbitraa predstavlja nain alternativnog rjeavanja sporova u kojem trea neutralna strana arbitar ili arbitrano tijelo - donosi odluku o rjeenju spora, na osnovu informacija predstavljenih u toku arbitrae. Arbitar ili panel arbitara organizuje proces prikupljanja informacija, koji ukljuuje npr. razmjenu dokumenata, izlaganja stranaka u sporu, te izjave svjedoka, nakon ega donosi odluku. Stranke saglasnom voljom ugovaraju nadlenost tree neutralne strane arbitranog tijela, za donoenje odluke u nastalom ili buduem sporu. Prema organizacionom kriterijumu, arbitrae se dijele na stalne ili institucionalne i ad hoc odnosno povremene arbitrae. Stalne arbitrae imaju razvijenu organizacijsku strukturu, tehnike uslove za rad, pravilnike za postupanje, liste arbitara i najee su formirane pri privrednim komorama ili drugim profesionalnim udruenjima. Ad hoc arbitrae se formiraju radi rjeavanja jednog spora, nakon ega prestaju da postoje. Formiraju ih stranke imenujui jednog ili vie arbitara (neparan broj). U oba sluaja za odluivanje arbitri primjenjuju pravne standarde. Iako se arbitraa najee koristi za rjeavanje privrednih sporova, njena upotreba u svijetu se iri i na druge domene, te se organizuju arbitrae oko granica, imovinskih sporova i td. Kao i za medijaciju i za arbitrau vai pravilo da stranke ne mogu ugovoriti arbitrau u onim sporovima, koji u skladu sa zakonom predstavljaju iskljuivu nadlenost suda, odnosno u njima vae odredbe imperativnog karaktera, koje se ne mogu mijenjati voljom stranaka, niti arbitranom odlukom. S obzirom da u arbitrai neutralna strana donosi obavezujuu odluku i volja stranaka u odluivanju ne igra znaajnu ulogu, od arbitra se najee zahtijeva da bude pravnik ili strunjak u oblasti koja je predmet spora.
6.2. PREDNOSTI POSTUPKA ARBITRAE

Omoguava brz pristup pravdi, Izbor arbitra i njegovu profesionalnost osiguravaju stranke, Pravila arbitrae uglavnom dogovaraju stranke, Odluka arbitra je konana, Postupak je nije suvie formalan, stranke u svojim podnescima arbitru ne moraju biti formalne kao u sudskom postupku, a atmosfera djeluje kao slubeni sastanak, Najee je jeftinija je od sudskog postupka (izuzetak mogu biti meunarodne arbitrae), a postoje i mogunosti da trokove ne snosi strana koja je izgubila spor, Povjerljivost postupka.
79
Modul 3
6.3. ARBITRAA U BOSNI I HERCEGOVINI ZAKONSKI OKVIR

Postupak pred arbitraom je propisan zakonima o parninom postupku Republike Srpske, Federacije i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, koji omoguavaju strankama da se sporazumiju da spor rijee arbitraom u svim sluajevima osim ako stranke ne mogu raspolagati zahtjevima, odnosno ako su oni suprotni prinudnim propisima. Tekstovi ovih zakona u dijelu arbitrae su istovjetni, te u nastavku nee biti navoeno koji od ovih zakona je izvor informacije. Ugovor o arbitrai se moe zakljuiti kako u pogledu odreenog nastalog spora, tako i u pogledu buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai punovaan je samo ako je zakljuen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke, to ukljuuje i ugovore zakljuene razmjenom razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili drugih sredstava telekomunikacija koja omoguavaju pismeni dokaz o zakljuenom ugovoru. Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je zakljuen razmjenom tube u kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kome tueni to ne osporava. Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama. Ugovor o arbitrai je punovano zakljuen i kad je odredba o nadlenosti arbitrae sadrana u optim uslovima za zakljuenje pravnog posla. Broj arbitara mora biti neparan. Ako ugovorom nije odreen broj arbitara, svaka stranka bira po jednog, a oni biraju jop jednog arbitra - predsjednika. Ako stranke na vrijeme ne postave arbitra, arbitra e odrediti sud. Arbitar arbitrae duan je da se izuzme ako postoje razlozi sukoba interesa, odnosno razlozi zbog kojih bi njegova neutralnost i nepristrasnost bila dovedena u pitanje. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzee arbitra arbitrae. Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom strankom postavila arbitra moe zahtijevati njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega saznala nakon to je arbitar postavljen. Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje sud. Arbitraa moe zatraiti od suda da izvede pojedine dokaze koji se pred arbitraom ne mogu izvesti. Na postupak za izvoenje dokaza primijenie se odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza pred sudom. Presuda arbitrae mora biti obrazloena, ako stranke nisu to drugo ugovorile. Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda. Presuda arbitrae ima prema strankama snagu pravosnane presude, ako ugovorom nije predviena mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stepena. Ako su stranke za rjeavanje spora ugovorile nadlenost arbitrae, a ako stranka podnese tubu u tom sporu i meu istim strankama, na prigovor tuenog, sud e se oglasiti nenadlenim, ukinuti sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu. Ovaj prigovor tueni moe staviti najkasnije u odgovoru na tubu.
80
6.4. PRIKAZ KRETANJA PREDMETA U POSTUPKU ARBITRAE
81
7. POREENJE POSTUPAKA RJEAVANJA SPOROVA
7.1. POREENJE POSTUPAKA RJEAVANJA SPOROVA19
Karakteristika Sloboda izbora osobe koja vodi postupak Neutralnost i nepristrasnost osobe koja vodi postupak
Medijacija
Arbitraa
Suski postupak Ne. Odreuje sud.
Da
Da
Neutralan i nepristrasan Uglavnom neformalan, ali sa odreenom osnovnom strukturom i pravilima Interes, uz potovanje prava
Nepristrasan Proceduralno manje formalan od sudskog postupka, ali procedure postoje, odreuju ih stranke
Nepristrasan
Formalnost postupka
Strogo formalan, regulisan zakonom
Zasnovanost odluivanja na primjeni prava ili interesa
Pravo
Pravo
Predmet
Sporni odnos iz prolosti, sa fokusom na budunost. Stranke imaju slobodu da proire predmet pregovora.
Sporni odnos iz prolosti, uz manju mogunost fokusiranja na druga pitanja
Iskljuivo sporni odnos iz prolosti, na koji se postupak fokusira.
19
Prilagoeno iz Goldberg, S. B., Frank E.A. Sander, et al, Dispute Resolution; Negotiation, Mediation, and Other Processes. New York, NY, Aspen Law & Business, 2003 i Rozdeiczer, Lukasz; Alvarez de la Campa, Alejandro, Alternative Dispute Resolution Manual: Implementing Commercial Mediation, Small and Medium Enterprise Department, The World Bank Group, 2006
85
Modul 3
Karakteristika
Medijacija Usmjereni na razumijevanje i traenje obostrano zadovoljavajueg interesa
Arbitraa
Suski postupak
Odnosi stranaka u postupku
Suprotstavljeni, usmjereni na pobjedu
Suprotstavljeni, usmjereni na pobjedu
Uticaj stranaka na odluku o rjeenju spora Relevantnost linih stavova, uvjerenja, emocija, vrijednosti stranaka Potreba iznoenja dokaza Dokument o rjeenju spora Zadovoljstvo stranaka rjeenjem spora
Veliki
Srednji
Mali
Da
Ne
Ne
Ne Sporazum
Da Odluka arbitra Zadovoljna jedna ili nijedna strana
Da Presuda Zadovoljna jedna ili nijedna strana
Obostrano
86
8. DODATAK
MEUNARODNI I REGIONALNI PRAVNI OKVIR STRATEKI DOKUMENTI U BOSNI I HERCEGOVINI U OBLASTI ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA ZAKON O POSTUPKU MEDIJACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZAKON O PRENOENJU POSLOVA MEDIJACIJE NA UDRUENJE MEDIJATOR IZVODI IZ ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU KOJI SE ODNOSE NA ARBITRAU
8.1. MEUNARODNI I REGIONALNI PRAVNI OKVIR

NIVO EVROPSKE UNIJE 2002. godine Evropska komisija je predstavila Zelenu knjigu o alternativnom rjeavanju sporova u graanskom i privrednom pravu20 s ciljem da pokrene iroku javnu diskusiju o alternativnim nainima rjeavanja sporova, radi unapreenja pristupa pravdi (to je i jedno od osnovnih ljudskih prava propisano u Evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda21) i rastereenja sudova u dravama lanicama, te rjeavanja pitanja klauzula o rjeavanju sporova u ugovorima, povjerljivosti, izvravanju sporazuma postignutih u postupku medijacije, edukaciji i akreditaciji osoba ovlatenih za rjeavanje sporova i td. U ovom dokumentu konstatuje se da na prostoru Evropske unije postoji veliki interes za alternativnim rjeavanjem sporova, te da su mnoge zemlje usvojile i relevantne zakone u toj oblasti, a razmatraju se i specifine oblasti prava kao to su oblasti privrednog, radnog, potroakog, ali i porodinog prava i td, kako u sporovima unutar drava, tako i prekograninih sporova. Otvara se i tema harmonizacije zakona meu dravama lanicama radi pravne sigurnosti, pitanja trokova alternativnog rjeavanja sporova, koji treba da budu pristupani ili je potrebno osigurati mehanizme pravne pomoi i td. Zelena knjiga otvorila je i niz pitanja, koja su upuena zemljama lanicama na razmatranje, a pristiglo je 160 odgovora pojedinaca i institucija iz zemalja lanica, koji su objavljeni poetkom 2003. godine22. U veini odgovora se istie da stranke u sporu nisu dovoljno informisane o alternativnom rjeavanju sporova. Potreba za ovim oblikom rjeavanja sporova izraenija je u zemljama u kojima su sudski postupci dugotrajni ili skupi, pa su iz tih zemalja dolazile preporuke da Evropska komisija preduzme odreene korake na polju alternativnog rjeavanja sporova, kao to su razmjena iskustava, promotivne aktivnosti, ali i harmonizacija zakona. Ipak, kada se posmatraju svi odgovori, nema jedinstvenog stava o regulisanju prekograninih naina alternativnog rjeavanja sporova, te da li da se na nivou Evropske unije usvoji obavezujua direktiva, neobavezujue preporuke ili da se ne pristupa izradi takvog dokumenta. Odgovori analiziraju potrebu za uvoenjem on-line rjeavanja sporova, kako bi se smanjili trokovi postupka kada stranke dijele velike udaljenosti, te potrebu unoenja klauzule o opredijeljenosti za alternativno rjeavanje sporova u ugovore. Veliki broj odgovora ukazuje i na potrebu prekidanja zastare u sluaju pokretanja alternativnog rjeavanja sporova. Poslije javne rasprave pripremljen je Nacrt direktive Evropskog parlamenta i savjeta SEC(2004) 1314 o nekim aspektima medijacije u graanskim i trgovinskim stvarima. Ovaj nacrt bio je pune etiri godine predmet konsultativnog procesa u dravama lanicama, u koji su ukljuene institucije, profesionalna udruenja, nauno-istraivake ustanove, nevladine organizacije i mnogobrojni nezavisni eksperti.
20
Green paper on alternative dispute resolution in civil and commercial law, Brussels, 19.04.2002 COM(2002) 196 final, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2002/com2002_0196en01.pdf 21 Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/70ED854D-0A0B-4D87-859D-51C79FE38CA2/0/SerbianSerbe.pdf i http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/8E8F1266-6754-4880-80DD-BBA9D2677D9C/0/CroatianCroate.pdf 22 Summary of responses to the Green Paper on alternative dispute resolution in civil and commercial law, JAI/19/03-EN, 31.01.2003, http://ec.europa.eu/justice_home/news/consulting_public/adr/resume_comments_en.pdf
89
Modul 3
Proces je zavren kada su Evropski parlament i Savjet Evropske unije u maju 2008. godine usvojili Direktivu 2008/52EC o odreenim aspektima medijacije u graanskim i privrednim stvarima23. Ova Direktiva ima za cilj da kroz organizovanje medijacije u prekograninim sporovima unaprijedi pristup pravdi, dostupnost medijacije kao naina rjeavanja obezbijedi siguran pravni okvir i promovie sporazumno rjeavanje sporova. Iako se odnosi se na prekogranine sporove, u njoj se navodi da drave lanice nita ne spreava da principe iz ove direktive uvedu i u svoje unutranje modele medijacije. Medijacija bi trebalo da bude neturalna, povjerljiva i dobrovoljna, ali se drave ne spreavaju da uvedu i obaveznu medijaciju sve dok ona ne spreava pristup sudu, te da osiguraju da stranke mogu izdejstvovati izvrnost sporazuma postignutog u postupku medijacije. Direktiva se primjenjuje u prekograninim sporovima u graanskim i trgovakim predmetima, osim to se tie prava i obveza s kojima stranke slobodno ne raspolau. Ne obuhvata, naroito, porezne, carinske ili upravne predmete ili na odgovornost drave za djela ili propuste u vrenju vlasti. Direktiva definie medijaciju kao struktuirani proces, bilo kako nazvan u zemljama lanicama, u kojem dvije ili vie stranaka spora nastoji izmeu sebe na dobrovoljnoj osnovi postii sporazum ili nagodbu uz podrku medijatora. Taj proces mogu pokrenuti stranke, moe ga narediti sud ili moe biti propisan pravom drave lanice. To ukljuuje i mirenje koje vodi sudija koji nije odgovoran ni za jedan pravni postupak u predmetnom sporu. Ova Direktiva ne obuhvata pokuaje suda ili sudije koji vodi postupak da rijei spor poravnanjem. Drave lanice Evropske unije obavezne su da predvide mehanizme za kontrolu kvaliteta rada medijatora, da reguliu nain upuivanja na medijaciju i ispunjavanje obaveza koje proistiu iz sporazuma sklopljenog tokom medijacije. Drave lanice treba da osiguraju da stranke sadraj pisanog sporazuma potpisan u postupku medijacije mogu uiniti izvrnim. Sadraj sporazuma moe proglasiti izvrnim sud ili drugo nadleno tijelo presudom ili odlukom, ili u autentinom instrumentu u skladu s pravom drave lanice u kojoj je uinjen zahtjev. Dravi lanici treba omoguiti da odbije sporazum uiniti izvrnim samo ako su njegove odredbe u suprotnosti sa njenim zakonima, ukljuujui domae i meunarodno pravo ili ako njen zakon ne omoguava izvrnost sadraja specifinog sporazuma o kojem je rije. Kako bi se stranke ohrabrile da koriste medijaciju drave lanice treba da osiguraju da njihovi propisi o ogranienjima i periodima zastare ne spreavaju stranke u obraanju sudu ili arbitrai, ako medijacija nije uspjela. Implementacija Direktive podrazumeva obavezu drava lanica da usklade svoja zakonodavstva i preduzmu mere u cilju promovisanje medijacije i njene to ire primene u reavanju sporova.
23
Directive 2008/52/EC of The European Parliament and of The Council of 21 May 2008 on certain aspects of mediation in civil and commercial matters; Official Journal of the European Union, L136, 24.5.2008. godine, web-stranica: http://eurlex. europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:136:0003:0008:EN:PDF
90
8.2. PREPORUKE SAVJETA EVROPE

Savjet Evrope, ija je Bosna i Hercegovina lanica, usvojio je niz preporuka o medijaciji i alternativnom rjeavanju sporova, sa ciljem usklaivanja zakonske regulative i prakse u zemljama lanicama i omoguavanju breg i efikasnijeg pristupa pravdi. To su: Preporuka REC (2002)10 Komiteta ministara dravama lanicama o medijaciji u graanskim stvarima24 Preporuka br. R (99) 19 Komiteta ministara zemljama lanicama o medijaciji u krivinim stvarima25 Preporuka REC(98)1 Komiteta ministara dravama lanicama o porodinoj medijaciji26, te u vezi s njom Preporuka REC1639(2003) o porodinoj medijaciji i ravnopravnosti polova27 Preporuka REC (2001)9 o alternativama sudskom postupku izmeu upravnih organa i privatnih stranaka28 Ovi dokumenti preporuuju dravama lanicama Savjeta Evrope da omogue primjenu medijacije u navedenim oblastima, dok preporuka o alternativama postupcima izmeu upravnih organa i privatnih stranaka navodi i druge oblike alternativnog rjeavanja sporova poput i nternih revizija, mirenja, nagodbe i arbitrae. Preporuke afirmiu principe medijacije o kojima je ranije bilo rijei. One ostavljaju dravama lanicama slobodu da medijaciju urede na nain kako njima najvie odgovara, ali pozivaju drave da osiguraju kvalitet i standarde postupka, adekvatnu obuku i promociju medijacije. Preporuka o porodinoj medijaciji i ravnopravnosti polova osvre se na primjenu preporuke o porodinoj medijaciji, apelujui na osiguravanje ravnotee moi i ravnopravnog uea u medijaciji oba pola u porodinim sporovima. Na 3. Samitu Savjeta Evrope, odranom u Varavi maja 2005. godnine, efovi drava i vlada preuzeli su obavezu da promoviu implementaciju i daljnji razvoj pravnih instrumenata. Evropska komisija za efikasnost pravosua (CEPEJ) Savjeta Evrope, formirana 2002. Godine, iji je jedan od statutarnih ciljeva da omogui bolje provoenje meunarodnih pravnih instrumenata Savjeta Evrope u vezi sa efikasnou i pravodnou u pravosuu, provela je istraivanje o primjeni preporuka Savjeta Evrope o medijaciji, na osnovu ega je zakljueno da postoje znaajne razlike
24
25
26
27
28
Neslubeni prevod, Udruenje medijatora u bosni i Hercegovini, web stranica: http://www.umbih.co.ba/bih/Rijec%20vise/Preporuka_REC_2002_10_o_medijaciji_u_gradjanskim_stvarima.pdf Neslubeni prevod, Udruenje medijatora u bosni i Hercegovini, web stranica: http://www.umbih.co.ba/bih/Rijec%20vise/Preporuka_Rec_99_19_o_medijaciji_u_krivicnim_stvarima.pdf Neslubeni prevod, Udruenje medijatora u bosni i Hercegovini, web stranica: http://www.umbih.co.ba/bih/Rijec%20vise/Preporuka_REC_2002_10_o_medijaciji_u_gradjanskim_stvarima.pdf Recommendation 1639 (2003) Family mediation and gender equality, Parlamentarna skuptina Savjeta Evrope, 2003, web stranica: http://assembly.coe.int/Documents/AdoptedText/ta03/EREC1639.htm Recommendation Rec(2001) 9 of the Committee of Ministers to member states on alternatives to litigation between administrative authorities and private parties, Savjet Evrope, 2001, web stranica: http://www.coe.int/t/e/legal_affairs/legal_ cooperation/administrative_law_and_justice/Texts_&_Documents/Conv_Rec_Res/Recommendation(2001)9.asp
91
Modul 3
meu zemljama u primjeni preporuka i nainima na koje se razvija medijacija, to je uzrokovano sljedeim preprekama: Nerazvijenom svijeu o medijaciji; Relativno visokim trokovima medijacije za stranke i finansijskim nestabilnostima; Razlikama u treningu i kvalifikacijama medijatorki/medijatora; Razlikama u obimu i garancijama povjerljivosti. Komisija je, kako bi pomogla dravama lanicama Savjeta Evrope u primjeni preporuka o medijaciji, usvoila Smejrnice za bolje provoenje postojeih preporuka u vezi sa porodinom medijacijom u graanskim sporovima29. Ove smjernice detaljnije razrauju preporuke Savjeta Evrope, te istiu vanost uloge institucija vlasti, sudija i advokata u informisanju stranaka o medijaciji i promociji ovog vida rjeavanja sporova, minimum standarda obuke i akreditacije medijatora, te preporuuju da trokovi medijacije budu znatno manji u odnosu na druge vidove rjeavanja sporova, te da teko imovinsko stanje ne smije onemoguiti stranke da pokuaju postupak medijacije. Dravama se preporuuje da otklone rizik zastarjevanja potraivanja za stranke koje se opredijele za medijaciju prekidom zastare.
8.3. UNCITRAL
Komisiju Ujedinjenih nacija za meunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) formirala je Generalna skuptina Ujedinjenih nacija 1966. godine, dajui joj mandat da inicira i podrava harmonizaciju i unifikaciju zakona o meunarodnoj trgovini. Komisija je od tada postala kljuno pravno tijelo Ujedinjenih nacija na polju meunarodnog trgovinskog prava. Komisiju ini 60 drava lanica, koje je izabrala Generalna skuptina, potujui regionalnu zastupljenost i zastupljenost razliitih ekonomskih i pravnih sistema. Ovdje emo predstaviti UNCITRAL-ov model zakona o meunarodnoj privrednoj arbitrai30 i UNCITRAL-ov model zakona o meunarodnoj privrednoj medijaciji31. Model zakona o meunarodnoj privrednoj arbitrai usvojen je 1985, a izmijenjen i dopunjen 2006. godine. Njegov cilj je da pomogne dravama u reformama i modernizovanju zakona o arbitrai, uzimajuio u obzir specifine potrebe meunarodne privredne arbitrae. Arbitraa se smatra meunarodnom ako stranke koje su ugovorile arbitrau u svijeme zakljuivanja ugovora imaju mjesto poslovanja u razliitim dravama ili je mjesto ugovorene arbitrae ili mjesto obavljanja najveeg dijela posla van drava u kojima posluju stranke, ili su stranke ugovorile da se predmet ugovora o arbitrai odnosi na vie od jedne drave.
29
Guidelines for a better implementation of the existing Recommendations, Evropska komisija za efikasnost pravosua, 2007, web stranica: http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/WCD/Guidelines_fr.asp# 30 http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/arbitration/ml-arb/07-86998_Ebook.pdf
31
http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/arbitration/ml-conc/ml-conc-e.pdf
92
On definie sve faze arbitranog postupka od potpisivanja ugovora o arbitrai, sastavljanja i nadlenosti arbitranog suda, te odnosu redovnog suda prema arbitrai u smislu priznavanja i izvrnosti arbitrane odluke. Prema ovom zakonu strane mogu ugovoriti arbitrau za nastala sporna pitanja ili eventualne budue sporove. Ukoliko se pokrene postupak pred sudom, a ugovorena je meunarodna arbitraa, sud treba da uputi stranke u arbitrau osim u sluaju da je ugovor nitav ili nedoputen. O broju arbitara, pravilima izbora arbitara odluuju stranke u sporu. U sluaju da se stranke ne mogu dogovoriti o nekim od ovih pitanja o njima treba da odlui sud ili druga nadlena institucija. Arbitri treba da budu neutralni i nepristrasni, a ukoliko smatraju da to nisu u mogunosti iz bilo kojih razloga, to treba da predoe strankama. Stranke se dogovaraju o pravilima postupka i mjestu arbitrae. Arbitrani sud moe u vrijeme trajanja arbitrae dosuditi privremene mjere ako je potrebno urediti odreena pitanja i sprijeiti tetu koja moe nastati do donoenja konane odluke, a isto moe uiniti i sud. Arbitrani sud donosi odluku koja treba da bude obavezujua za stranke i na njihov zahtjev treba da postoji mogunost sudskog izvrenja. Vano je napomenuti da je strankama otvorena mogunost da postignu nagodbu u toku arbitrae i u tom sluaju arbitrani tribunal e prekinuti postupak, a nagodbu ako se stranke slau i ako arbitri nemaju nita protiv pretoiti u arbitranu odluku. Stranka moe od arbitranog suda traiti izmjenu odluke ili pobijati arbitranu odluku pred sudom, a sud to moe prihvatiti samo u sluaju da stranka dokae ili sud utvrdi da odluka nije u skladu sa vaeim propisima, stranka dokae da je ugovor o arbitrai bio manjkav, da nije mogla da adekvatno predstavi svoj sluaj ili da sastav arbitranog suda ili arbitrani postupak nije bio u skladu sa dogovorom stranaka. UNCITRAL je 2002. godine predloio Model zakona o meunarodnoj privrednoj medijaciji koji se preporuuje za medijaciju u meunarodnim privrednim sporovima u kojima strane imaju mjesto poslovanja u razliitim dravama, ili imaju mjesto poslovanja van zemlje u kojoj se treba izvriti veina obaveza iz poslovnog odnosa ili van zemlje sa kojom je predmet spora najue povezan. Ovaj model afirmie principe dobrovoljnosti, neutralnosti, pravinosti i povjerljivosti. Medijator, prema ovom zakonu ima pravo predlagati rjeenja spora. Stranke u sporu ne smiju u arbitranim, sudskim i drugim postupcima davati izjave i dokaze o sljedeem: pozivu od strane u sporu za uee u postupku medijacije, stavovima i prijedlozima izraenim u postupku medijacije s ciljem nalaenja rjeenja spora, izjavama i priznanjima datim u postupku medijacije, prijedlozima koje je dao medijator, injenicama da je jedna od strana bila spremna prihvatiti prijedlog za rjeavanje koji je dao medijator, dokumentima sainjenim iskljuivo za svrhu postupka medijacije. U zadnjem lanu Modela zakona navodi se da ako strane u sporu zakljue sporazum, on treba da bude obavezujui i izvran, to treba da osiguraju drave koje e ga provoditi.
93
Modul 3
8.4. STRATEKI DOKUMENTI U BOSNI I HERCEGOVINI U OBLASTI ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA

STRATEGIJA REFORME SEKTORA PRAVDE U BOSNI I HERCEGOVINI ZA PERIOD 2008. 2012. GODINE Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je krajem juna 2008. godine Strategiju reforme sektora pravde za period 2008-2012 godine, koja obuhvata detaljan plan razvoja pravosua u Bosni i Hercegovini. Njen cilj je stvaranje reformskog okvira za institucije u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini koji sadri usaglaene prioritete za njegov razvoj u cjelini, kao i realistine reformske aktivnosti. Izradila su je ministarstava pravde Bosne i Hercegovine, entiteta, i kantona, Pravosudna Komisija Brko Distrikta i Visoki sudski i tuilaki savjet, a uz konsultacije sa drugim kljunim institucijama iz sektora pravde, profesionalnim udruenjima sudija i tuilaca, advokatskim komorama, udruenjem medijatora i nevladinim organizacijama. Strategija je podijeljena u pet oblasti: pravosue, izvrenje krivinih sankcija, pristup pravdi, podrka ekonomskom razvoju i dobro usklaivanje i upravljanje sektorom. Oblast Podrka ekonomskom razvoju, ukljuuje mjere za razvoj medijacije i alternativnog rjeavanja sporova i predvia: Izradu akcionog plana za razvoj alternativnog rjeavanja sporova, Promociju vrijednosti alternativnog rjeavanja sporova na nivou izvrnih vlasti, Promociju alternativnog rjeavanja sporova prema privrednicima, pravnim profesionalcima, akademskoj zajednici, Jaanje uloge Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine u definisanju politika iz oblasti alternativnog rjeavanja sporova, sistema evaluacije i praenja primjene i efekata medijacije, Unapreenje ljudskih kapaciteta, standardizacije, obuke, licenciranja i pruanja usluga u Udruenju medijatora u Bosni i Hercegovini, Obuku sudija o upuivanju predmeta u postupak medijacije, Osiguranje pruanja usluga medijacije na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, Izradu studije o iroj primjeni medijacije ostalih vidova alternativnog rjeavanja sporova, Izradu akcionog plana unapreenja rada privrednih odjeljenja u sudovima. U sklopu ove Strategije Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je izradilo Akcioni plan za razvoj medijacije u Bosni i Hercegovini32, koji definie konkretne aktivnosti i mehanizme u ovoj oblasti. Plan obuhvata aktivnosti u oblasti razvoja sudskih sistema, opte promocije i promocije prema advokatskoj i privrednoj zajednici, praenje i izvjetavanje, te finansiranje.
32
http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Projekti/Bosnia_Action_Plan_June_2008_Bos_FINAL.pdf
94
8.5. ODREDBE PROCESNIH PROPISA U BIH KOJE UPUUJU NA MEDIJACIJU

Zakon o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine33 a.) Medijacija i sudska nagodba lan 53. 1) Najkasnije na pripremnom roitu, Sud, moe ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da spor rijee u postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom. 2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljuenja glavne rasprave.
Zakon o parninom postupku Republike Srpske34 lan 86. Najdocnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, da predloi strankama da spor rijee u postupku medijacije kako je predvieno posebnim zakonom. Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljuenja glavne rasprave.
lan 457. Odredbe lana 86. ovog zakona poee se primjenjivati nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureuje postupak medijacije.
33 34
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 36/04 Slubeni glasnik Republike Srpske br. 58/03
95
Modul 3
Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine35 b) Medijacija i sudska nagodba lan 86. Najkasnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predoiti strankama da spor rijee u postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom. Takav prijedlog mogu staviti i strane sporazumno do zakljuenja glavne rasprave. lan 457. Odredbe lana 86. ovog zakona poet e se primjenjivati nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureuje postupak medijacije.
Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine36 b) Medijacija i sudska nagodba lan 199. 1) Najkasnije na pripremnom rocitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da spor rijee u postupku medijacije, kako je predvideno posebnim zakonom. 2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljuenja glavne rasprave.
35 36
Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 53/03 Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 08/09
96
Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine37 lan 212. Odluivanje o imovinsko pravnom zahtjevu 1) O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud. 2) Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno braniocu provoenje postupka medijacije putem medijatora u skladu s zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i optueni, odnosno branilac do zavretka glavnog pretresa.
Zakon o krivinom postupku Republike Srpske38 lan 108. Odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu (1) O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud. (2) Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno braniocu sprovoenje postupka medijacije putem medijatora u skladu s zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i optueni, odnosno branilac i to do zavretka glavnog pretresa.
37 38
Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 35/03 Slubeni glasnik Republike Srpske br. 50/03
97
Modul 3
8.6. ZAKON O POSTUPKU MEDIJACIJE ZAKON O POSTUPKU MEDIJACIJE39 I Ope odredbe

lan 1. Ovim zakonom ureuje se postupak medijacije na teritoriji Bosne i Hercegovine. Poslovi medijacije posebnim zakonom prenose se na udruenje ili udruenja po proceduri utvrenoj tim zakonom. lan 2. Medijacija, u smislu ovog zakona, postupak je u kojem trea neutralna osoba (medijator) pomae strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rjeenje spora. Medijator ne moe nametnuti strankama rjeenje spora. lan 3. Postupak medijacije vodi medijator pojedinac osim ako se stranke dogovore da postupak vodi vie medijatora. Medijator je trea neutralna osoba koja posreduje u rjeavanju spora izmeu stranaka u skladu s principima medijacije. lan 4. Stranke u sporu mogu se sporazumjeti, prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zakljuenja glavne rasprave, da spor rijee u postupku medijacije. Ako stranke prije pokretanja sudskog postupka nisu pokuale rijeiti spor u postupku medijacije, sudija koji vodi sudski postupak moe, ako ocijeni da je to svrsishodno, na pripremnom roitu predloiti strankama da spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije.
39
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 37/04
98
lan 5. Stranke zajedniki biraju medijatora s liste medijatora koje utvruje Udruenje. Ako se stranke ne mogu dogovoriti oko izbora medijatora, medijatora imenuje Udruenje. Pisani akt-sporazum iz stava 1. ili akt Udruenja medijatora iz stava 2. ovog lana dostavlja se i ulae u spis predmeta kod postupajueg suda ukoliko je postupak medijacije pokrenut u toku ili nakon pokretanja sudskog postupka.
II Principi postupka medijacije

lan 6. Strane u sporu pokreu postupak medijacije i uestvuju u postizanju obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno. lan 7. Postupak medijacije povjerljive je prirode. Izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu se bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku. Medijator e informacije koje mu budu dostavljene u toku odvojenih sastanaka sa svakom strankom posebno zadrati u tajnosti i nee o njima raspravljati s drugom stranom, ukoliko drugaije nije dogovoreno. lan 8. Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. lan 9. Medijator e posredovati na neutralan nain, bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora.
99
Modul 3
III Postupak medijacije

lan 10. Postupak medijacije pokree se pismenim ugovorom o medijaciji koji potpisuju stranke u sporu i medijator. lan 11. Ugovor o medijaciji mora sadravati: podatke o ugovornim stranama, zakonskim zastupnicima ili punomonicima, predmet medijacije (opis spora), izjavu o prihvaanju naela medijacije definiranih ovim zakonom, mjesto odravanja medijacije kao i odredbe o trokovima postupka, to ukljuuje i naknadu medijatoru. lan 12. Nakon potpisivanja ugovora o medijaciji, medijator u dogovoru sa strankama odreuje vrijeme i blie mjesto-prostoriju odravanja sastanka za medijaciju. lan 13. Ako je sudski postupak ve u toku, stranke koje su se sporazumjele da spor rijee u postupku medijacije dune su o tome obavijestiti sudiju koji vodi sudski postupak, dostavljanjem kopije ugovora o medijaciji. lan 14. Ako su se stranke u toku parninog postupka, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije, sporazumjele da spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije, sud e odgoditi roite na period od najdue 30 dana. lan 15. Ukoliko su stranke u sporu fizike osobe, njihovo prisustvo postupku je obavezno. Interese stranaka u postupku mogu zastupati njihovi zakonski zastupnici ili punomonici. Radnju u postupku medijacije, ukljuujui i potpisivanje sporazuma o nagodbi, koje preduzima punomonik, imaju isto pravno djelovanje kao da ih je preduzela sama stranka. lan16. Pored medijatora, stranka,odnosno njihovih zastupnika, postupku mogu prisustovati i tree osobe, uz saglasnost stranaka. Sve tree osobe koje prisustvuju postupku medijacije moraju se u pismenoj formi obavezati da e potovati princip povjerljivosti postupka medijacije. 100
lan 17. Stranke moraju, blagovremeno, dostaviti medijatoru svu relevantnu dokumentaciju u vezi s predmetom spora. lan 18. Na poetku postupka medijacije, medijator ukratko upoznaje stranke s ciljem medijacije, postupkom koji e biti proveden i ulogom medijatora, kao i stranaka u postupku. lan 19. Postupak medijacije moe prekinuti svaka stranka u bilo kojem trenutku u toku postupka. Medijator moe prekinuti postupak medijacije, ako ocijeni da dalje voenje postupka nije svrsishodno. Medijator e prekinuti postupak medijacije ako postoje ili se u toku postupka pojave razlozi koji ga spreavaju da bude neutralan i nepristrasan. Pisanu ili usmenu izjavu stranke o prekidu medijacije, odnosno ocjenu medijatora da je dalje voenje postupka nesvsishodno, medijator e konstatirati u formi posebnog akta, potpisati i dostaviti postupajuem sudu. lan 20. Medijator je duan provesti postupak medijacije bez odugovlaenja. lan 21. U toku postupka medijacije, medijator moe voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedinano. lan 22. Medijator nee davati obeanja niti e garantirati odreeni rezultat iz postupka medijacije. lan 23. Na zahtjev stranke, istaknut u odvojenom razgovoru, medijator moe dati prijedlog opcija za rjeavanje spora, ali ne i rjeenje. lan 24. Kada stranke u postupku medijacije iznau rjeenje spora, uz pomo medijatora, sainit e pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati.
101
Modul 3
lan 25. Sporazum o nagodbi iz lana 24. ovog zakona ima snagu izvrne isprave. lan 26. Kada je parnica u toku, stranke su dune obavijestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah, a najkasnije do odravanja roita zakazanog u skladu s lanom 14. ovog zakona, dostavljanjem sporazuma o nagodbi. lan 27. Medijator podlijee odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema opim pravilima odgovornosti za tetu, te disciplinskoj odgovornosti u skladu s aktima Udruenja.
IV Sukob interesa
lan 28. Medijator ne moe postupati u predmetima u kojima ima ili je imao, odnosno ukoliko se u meuvremenu pojavi lini interes, lini, porodini ili poslovni odnos sa strankom u sporu ili ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. Medijator nee postupati u predmetima u kojima je prethodno postupao kao sudija, bio punomonik, zakonski zastupnik ili savjetnik jedne od stranaka. lan 29. Medijator moe voditi postupak medijacije i u sluajevima iz lana 28. ovog zakona, ukoliko su stranke, i nakon to su obavijetene o postojanju tih okolnosti, saglasne da on vodi postupak.
V Uslovi plaanja trokova postupka medijacije lan 30. Nagradu i naknadu trokova medijatora, u visini propisanoj aktom Udruenja kao i druge trokove neophodne za provoenje postupka medijacije, stranke snose na jednake dijelove osim ako ugovorom o medijaciji nije drugaije predvieno.
102
VI Uslovi za bavljenje medijacijom

lan 31. Medijator moe biti osoba koja ispunjava ope uslove za zapoljavanje. Pored uslova iz stava 1. ovog lana, medijator mora ispunjavati sljedee uslove: a) visoka struna sprema, b) zavrena obuka prema programu Udruenja ili prema drugom programu koji priznaje Udruenje, c) upis u registar medijatora koji vodi Udruenje. Osobi koja sa uspjehom zavri obuku za medijatora izdat e se odgovarajui certifikat koji slui kao osnov za upis u registar medijatora. lan 32. Strani dravljanin koji je ovlaten da obavlja poslove medijacije u drugoj dravi moe u pojedinanin sluajevima, pod uslovom reciprociteta, voditi postupak medijacije u Bosni i Hercegovini, uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini.
Zavrne odredbe
lan 33. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH i slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta BiH.
PS BiH broj 76 / 04 29. juna 2004. godine Sarajevo
Predsjedavajui Predstavnikog doma Martin Ragu,s.r
Predsjedavajui Doma naroda Goran Milojevi, s. r.
103
Modul 3
8.7. ZAKON O PRENOSU POSLOVA MEDIJACIJE NA UDRUENJE MEDIJATORA

Na osnovu lana IV. 4a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 21. aprila 2005. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 28. jula 2005. godine, donijela je
ZAKON O PRENOSU POSLOVA MEDIJACIJE NA UDRUENJE MEDIJATORA40

lan 1. Ovim zakonom ureuje se postupak prenosa poslova medijacije i odreivanje udruenja graana koja e obavljati poslove medijacije u Bosni i Hercegovini, u skladu sa Zakonom o postupku medijacije (Slubeni glasnik BiH broj 37/04), te prenos poslova na udruenje medijatora. lan 2. (1) Prenos poslova medijacije provodi se na osnovu zahtjeva koji se podnosi Ministarstvu pravde BiH. (2) Ministarstvo pravde BiH priprema tekst zakona o prenosu poslova medijacije na konkretno udruenje ukoliko je udruenje podnosilac zahtjeva uredno registrovano za cijelo podruje Bosne i Hercegovine lan 3. Poslovi medijacije prenose se na Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini registrovano Rjeenjem Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH, broj RU/44/02 od 5.11.2002. godine. lan 4. (1) Kada i ako kod Ministarstva pravde BiH, nakon stupanja na snagu ovoga zakona, bude registrirana jedna ili vie novih udruga medijatora za podruje cijele Bosne i Hercegovine, dopunama lanka 3, ovoga zakona poslovi medijacije prenijet e se i na novoutemeljenu udrugu ili udruge koje, nakon to budu uredno registrirane u mjerodavnom ministarstvu, podnesu zahtjev Ministarstvu pravde BiH.
40
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 52/05
104
(2) Ministarstvo pravde BiH e odmah po primitku zahtjeva, pripremiti tekst i inicirati kod Vijea ministara BiH utvrivanje prijedloga dopuna ovoga zakona u smislu stavka (1) ovoga lanka. Zakon usvaja Parlamentarna skuptina BiH. (3) Ukoliko je zahtjev za prijenos poslova medijacije uredno podnesen, dopune zakona u smislu stavka (1) ovoga lanka, moe predloiti i drugi ovlateni predlaga zakona. lan 5. Poslovi medijacije obavljaju se sukladno Zakonu o postupku medijacije (Slubeni glasnik BiH, broj 37/04). lan 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenom glasniku BiH.
PS BiH broj 204 / 05 28. srpnja 2005. godine Sarajevo
Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH efik Daferovi, s.r.
Predsjedavajui Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH Velimir Juki, s. r.
105
Modul 3
8.8. IZVOD IZ ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU POSTUPAK PRED ARBITRAOM41 XXX POSTUPAK PRED ARBITRAOM
lan 413. Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora provjere arbitrai, osim ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu clana 3. stav 2. Ovog zakona42. lan 414. (1) Ugovor o arbitrai moe da se zakljui kako u pogledu odreenog spora, tako i upogledu buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai punovaan je samo ako je zakljuen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke. (2) Ugovor o arbitrai zakljuen je u pismenom obliku i kad je zakljuen razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili drugih sredstava telekomunikacija koja omoguavaju pismeni dokaz o zakljuenom ugovoru. (3) Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je zakljuen razmjenom tube u kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kome tueni to ne osporava. (4) Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama. lan 415. Ugovor o arbitrai je punovano zakljuen i kad je odredba o nadlenosti arbitrae sadrana u optim uslovima za zakljuenje pravnog posla. lan 416. (1) Broj arbitara arbitrae mora biti neparan. (2) Ako ugovorom stranaka nije odredjen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.
41
Zakon o parninom postupku Republike Srpske, Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. S obzirom da su tekstovi Zakona u ovom dijelu uglavnom istovjetni, izuzev rednih brojeva lanova zakona, te naziva nadlenih sudova, za ilustraciju je naveden tekst Zakona o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
lan 3. (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka. (2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.
42
106
lan 417. (1) Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost arbitrae, Osnovni sud ako mu je podnesena tuba u istom sporu i meu istim strankama, na prigovor tuenog, oglasie se nenadlenim, ukinuti sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu. (2) Prigovor iz stava 1. ovog lana tueni moe staviti najkasnije u odgovoru na tubu. lan 418. (1) Stranku, koja po ugovoru o arbitrai treba da postavi arbitra, moe pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana izvri to postavljenje i da je o tome obavijesti. (2) Poziv u smislu stava 1. ovog lana punovaan je samo ako je stranka koja ga upuuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku. (3) Kad na osnovu ugovora o arbitrai postavljanje arbitra treba da izvri tree lice, svaka stranka moe uputiti poziv iz stava 2. ovog lana tom licu. (4) Lice koje je pozvano da postavi arbitra arbitrae vezano je za postavljenje koje je izvreno im je to postavljenje saopteno protivniku, odnosno jednoj od stranaka. lan 419. (1) Ako arbitar arbitrae ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi to drugo, arbitra e na prijedlog stranke postaviti sud. (2) Ako arbitri ne mogu da se sloe o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizlazi to drugo, predsjednika e na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud. (3) Za postavljenje arbitra, odnosno predsjednika arbitrae, nadlean je Osnovni sud. (4) Protiv rjeenja suda nije doputena alba. (5) Stranka koja se ne eli koristiti ovlatenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog lana moe tubom zahtijevati da Osnovni sud proglasi prestanak vanosti ugovora o arbitrai. lan 420. (1) Osim sluaja iz lana 419. ovog zakona, svaka stranka moe tubom zahtijevati da sud proglasi prestanak vanosti ugovora o arbitrai: 1) ako stranke ne mogu da se sloe o izboru arbitara koje one zajedniki treba da postave; 2) ako lice koje je u samom ugovoru o arbitrai postavljeno za arbitra arbitrae nee ili ne moe da vri tu dunost. (2) O zahtjevu odluuje Osnovni sud. (3) Na roite za raspravljanje po zahtjevu sud e pozvati stranke.
107
Modul 3
lan 421. (1) Arbitar arbitrae duan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzee iz lana 111.43 ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzee arbitra arbitrae. (2) Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom strankom postavila arbitra moe zahtijevati njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega saznala nakon to je arbitar postavljen. (3) Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje Osnovni sud. lan 422. Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitri e odrediti postupak pred arbitraom. lan 423. (1) Prema svjedocima, strankama i drugim licima koja uestvuju u postupku, arbitraa ne moe upotrijebiti prinudna sredstva niti izricati kazne. (2) Arbitraa moe zatraiti od Osnovnog suda da izvede pojedine dokaze koji se pred arbitraom ne mogu izvesti. (3) Na postupak za izvoenje dokaza primijenie se odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza pred Osnovnim sudom. lan 424. Arbitraa moe donijeti presudu po pravinosti, samo ako su joj stranke dale takva ovlatenja.
lan 111. Sudija ne moe suditi: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlacenika, saobaveznika ili regresnog obaveznika, ili ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak; 2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomocnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili mu je brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbranog druga do drugog stepena, bez obzira da li su brak, odnosno vanbracna zajednica prestali ili ne; 3) ako je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika; 4) ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa; 5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
43
108
lan 425. (1) Kad se arbitraa sastoji od vie nego jednog arbitra, presuda se donosi veinom glasova, ako u ugovoru o arbitrai nije drugaije odreeno. (2) Ako se ne moe postii potrebna veina glasova, arbitraa je duna da o tome obavijesti stranke. (3) Ako se za sluaj iz stava 2. ovog lana stranke nisu drugaije sporazumjele, svaka od stranaka moe tubom zahtijevati da Osnovni sud izrekne prestanak vaenja ugovora o arbitrai. lan 426. (1) Presuda arbitrae mora biti obrazloena, ako stranke nisu to drugo ugovorile. (2) Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda vai i kad koji arbitar uskrati da je potpie, ako je presudu potpisala vecina arbitara i na presudi utvrdila to uskraivanje potpisa. (3) Strankama se dostavljaju prepisi presude preko Osnovnog suda. lan 427. Izvornik presude i potvrde o izvrenom dostavljanju uvaju se kod Osnovnog suda. lan 428. (1) Presuda arbitrae ima prema strankama snagu pravosnane presude, ako ugovorom nije predviena mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stepena. (2) Na zahtjev stranke Osnovni sud stavie na prepisu presude potvrdu o pravosnanosti i izvrnosti. lan 429. (1) Presuda arbitrae moe se ponititi po tubi stranke. (2) Za rjeavanje o tubi nadlean je Osnovni sud.
109
Modul 3
lan 430. Ponitenje presude arbitrae moe se zahtijevati: 1) ako uopte nije zakljucen ugovor o arbitrai ili ako taj ugovor nije punovaan; 2) ako je u pogledu sastava arbitrae ili u pogledu odluivanja povrijeena koja odredba ovog zakona ili ugovora o arbitrai; 3) ako presuda nije obrazloena u smislu lana 426. stav 1. ovog zakona ili ako original i prepisi presude nisu potpisani na nain odreen u lanu 426. stav 2. ovog zakona; 4) ako je arbitraa prekoraila granicu svog zadatka; 5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjena; 6) ako je presuda arbitrae u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Statutom Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i 7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz lana 363.44 ovog zakona.
lan 363. Postupak koji je odlukom suda pravosnano zavren moe se na prijedlog stranke ponoviti: 1) ako je pri donoenju odluke uestvovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost daraspravlja pred sudom; 3) ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlateno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebna ovlatenja za voenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 4) ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je ovjerena neistinita sadrina; 5) ako je do odluke suda dolo zbog krivinog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili koga treeg lica; 6) ako stranka sazna za nove injenice ili nade ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku.
44
110
lan 431. (1) Tuba za ponitenje presude arbitrae moe se podnijeti Osnovnom sudu u roku od 30 dana. (2) Ako se ponitenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u clanu 430. ta. 1. do 6. ovog zakona, rok za tubu se rauna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se rauna od dana saznanja. (3) U pogledu raunanja roka kad se ponitenje zahtijeva iz razloga navedenog u lanu 430, taka 7. ovog zakona, primjenjivae se odgovarajue odredbe lana 366, stav 1. i 2. ovog zakona45. (4) Nakon isteka jedne godine od pravosnanosti presude arbitrae, ne moe se zahtijevati ponitenje te presude. lan 432. Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene odredbi lana 421. stav 1. i 2, lana 426. stav 2 i 3 i lana 429. do 431. ovog zakona.
lan 363. (1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to: 1) u sluaju iz lana 363. take 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 2) u slucaju iz lana 363. take 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) u slucaju iz lana 363. take 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku i to: - od dana kad je odluka dostavljena tom licu; ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlateno lice ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik - od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik, odnosno punomocnik stranke nijeimao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 4) u sluajevima iz lana 363. ta. 4. i 5. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za pravosnanu presudu u krivinom postupku, a ako se krivini postupak ne moe provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti; 5) u sluaju iz lana 363. taka 6. ovog zakona od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove injenice, odnosno nova dokazna sredstva. (2) Ako bi rok odreen u stavu 1. ovog lana poeo tei prije nego to je odluka postala pravosnana, taj rok raunae se od pravosnanosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostavljanja odluke albenog vijea Apelacionog suda.
45
111
LITERATURA (abedecnim redom)

Bush, Robert A. B; Folger, Joseph P, The Promise of Mediation Responding to Conflict Through Empowerment and Recognition, Josey-Bass, 1994 Christie, Nils, Conflict as Property, British Journal of Criminology, vol. 14, no. 13, 1977 Dasovi Markovi, Vesna i drugi, Medijacija Prirunik za obuku medijatora, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Banja Luka 2004. Dasovi Markovi Vesna i drugi, Prirunik za upuivanje graanskih i privrednih predmeta na medijaciju za sudije u Bosni i Hercegovini, Projekat pravosudne reforme Kanada Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 2007. Dasovi Markovi, Vesna, Medijacija u Bosni i Hercegovini 101 pitanje i odgovori, Banja Luka, Grafid, Banja Luka, 2006. Doronti, Nikola, i drugi, Mogunosti primjene porodine medijacije, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, 2008. Damonja Igrnjatovi, Tamara; egarac, Nevenka, Medijacija koncepti i konteksti, Centar za primenenu psihologiju, Beograd, 2006. Fisher Roger; Ury, William, Getting to Yes Negotiating Agreement Without Giving In, Penguin Books Group, New York, 1991 Karamarkovi, Leposava, Poravnanje i medijacija, Fakultet za poslovno pravo Beograd, Beograd, 2004. Mihailovi, Gordana, Vodi kroz medijaciju, South East Enterprise Development, Beograd, 2005. Milutinovi, Ljubica, Medijabilnost predmeta praktikum za sudije, International finance corporation, Ministarstvo pravde Republike Srbije, Beograd, 2007. Mii, Vesna, i drugi, Sporazum o nagodbi u postupku medijacije kao izvrna isprava, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Projekat pravosudne reforme Kanada Bosna i Hercegovina, Banja Luka, 2009. Moore, Christopher W, The Mediation Process Practical Strategies for Resolving Conflict, revised 3rd edition, Jossey-Bass, A Wiley Imprint, San Francisco, 2003 Rozdeiczer, Lukasz; Alvarez de la Campa, Alejandro, Alternative Dispute Resolution Manual: Implementing Commercial Mediation, Small and Medium Enterprise Department, The World Bank Group, 2006 Rozenberg, Maral, Jezik saoseanja, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 2002. Stoun, Daglas, i drugi, Teki razgovori, Mono & Maana, Beograd, 2004. imac, Sran, Mirenje i suci, Hrvatska pravna revija, br. 6, svibanj 2004, Inenjerski biro d.d., Zagreb, str. 100-110
113
Modul 3
Third Party Neutral 3 Developing Mediation Skills Resource Guide, Canadian Institute for Conflict Resolution, Ottawa, 2001 Uletilovi, Dragan i drugi, Mogunosti primjene medijacije u sistemu maloljetnikog pravosua, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Banja Luka 2008. Ury, William, Kako izbjei NE Pregovarajte s nepopustljivima, Durieux, Zagreb, 1994. Vodi kroz medijaciju u Bosni i Hercegovini, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Kanadski projekat pravosudne reforme, Sarajevo, 2007.
KORISNE WEB STRANICE (abecednim redom)

ADR Group UK www.adrgroup.co.uk American Arbitration Association www.adr.org Asocijacija medijatora Srbije www.medijacija.org Canadian Institute for Conflict Resolution www.cicr-icrc.ca Centar za mir Osijek www.centar-za-mir.hr Centre for Effective Dispute Resolution - www.cedr.co.uk Forum za medijaciju u Jugoistonoj Evropi - www.seemf.eu Hrvatska gospodarstvena komora Centar za mirenje www.hgk.hr/wps/portal/!ut/p/_s.7_0_A/7_0_OQ Hrvatska udruga poslodavaca Centar za mirenje Hrvatska udruga za mirenje - www.mirenje.hr Hrvatske internet adrese Arbitraa - www.dns.hr/arbitraza.html International Institute for Conflict Prevention & Resolution - www.cpradr.org Legalis Hrvatski pravni portal www.legalis.hr Legislativna baza podataka za Bosnu i Hercegovinu www.legislativa.ba, www.zakoni.ba The European Commission for Efficiency of Justice (CEPEJ) http://www.coe.int/T/dghl/cooperation/cepej/default_en.asp The International Mediation Resource www.mediationworld.net Mediate.com www.mediate.com Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine - www.mpr.gov.ba Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine - www.fmp.gov.ba
114
Ministarstvo pravde Republike Srpske - www.vladars.net/SR-SP-CYRL/VLADA/ MINISTARSTVA/MPR/Pages/Splash.aspx Pravosudna komisija Brko Distrikta Bosne i Hercegovine - www.pkbd.ba Privredna komora Srbije Spoljnotrgovinska arbitraa pks.komora.net/Default.aspx?alias=pks.komora.net/arbitraza Registar nacionalnog internet domena Srbije arbitraa - web-server.rnids.rs/sh Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini www.umbih.co.ba Udruenje medijatora Crne Gore - www.udruzenjemedijatora-cg.org UNCITRAL - www.uncitral.org
ZAKONI I DRUGI DOKUMENTI KORITENI U PRIPREMI PRIRUNIKA (abecednim redom)

Akcioni plan za razvoj medijacije u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. Direktiva 2008/52EC o odreenim aspektima medijacije u graanskim i privrednim stvarima Kodeks medijatorske etike, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06 Model zakona o meunarodnoj privrednoj arbitrai, UNCITRAL Model zakona o meunarodnoj privrednoj medijaciji, UNCITRAL Strategija reforme sektora pravde Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti medijatora, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06 Pravilnik o Listi medijatora, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06 Pravilnik o nagradi i naknadi trokova medijacije, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06 Pravilnik o odgovornosti medijatora za tetu priinjenu u toku obavljanja poslova medijacije, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06 Pravilnik o programu obuke za medijatore, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06
115
Modul 3
Pravilnik o Registru medijatora, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06 Pravilnik o upuivanju na medijaciju, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 21/06 Preporuka REC(2001)9 Komiteta ministara dravama lanicama o alternativama parnienju izmeu organa uprave i privatnih stranaka, Savjet Evrope Preporuka REC(2002)10 Komiteta ministara dravama lanicama o medijaciji u graanskim stvarima, Savjet Evrope Preporuka R (99) 19 Komiteta ministara dravama lanicama o medijaciji u krivinim stvarima, Savjet Evrope Preporuka REC(98)1 Komiteta ministara dravama lanicama o porodinoj medijaciji, Savjet Evrope Saetak odgovora na Zelenu knjigu o alternativnom rjeavanju sporova u graanskom i privrednom pravu Smjernice za bolje provoenje postojee Preporuke o alternativama parnienju izmeu organa uprave i privatnih stranaka, Evropska komisija za efikasnost pravosua (CEPEJ) Smjernice za bolje provoennje postojee Preporuke o medijaciji u krivinim stvarima, Evropska komisija za efikasnost pravosua (CEPEJ) Smjernice za bolje provoenje postojeih preporuka u vezi sa porodinom medijacijom i medijacijom u graanskim stvarima, Evropska komisija za efikasnost pravosua (CEPEJ) Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 08/09 Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 53/03 Zakon o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 36/04 Zakon o parninom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 58/03 Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 35/03 Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 50/03 Zakon o postupku medijacije, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 37/04 Zakon o prenoenju poslova medijacije na udruenje medijatora, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 52/05 Zelena knjiga o alternativnom rjeavanju sporova u graanskom i privrednom pravu, Evropska komisija
116

Alternativno Rjesavanje Sporova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alternativno Rjesavanje Sporova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judical and

ical and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

POETNA OBUKA za STRUNE SARADNIKE U PRAVOSUU BiH

Alternativno rjeavanje sporova

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Centra za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

Centra za edukaciju sudija i tuilaca Republike Srpske

Alternativno rjeavanje sporova

MODUL 3 ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA

Alternativno rjeavanje sporova

Alternativno rjeavanje sporova

Alternativno rjeavanje sporova

Alternativno rjeavanje sporova

PRIJEDLOG DNEVNOG REDA

Uloga suda u upuivanju stranaka u postupak medijacije Vjeba

Alternativno rjeavanje sporova

1.1. POJAM KONFLIKTA

1.2. NIVOI KONFLIKATA

1.3 POZICIJE, INTERESI I POTREBE

Alternativno rjeavanje sporova

Alternativno rjeavanje sporova

1.4. PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA

Pristup zasnovan na moi

Pristup zasnovan na pravima

Pristup zasnovan na interesu

Alternativno rjeavanje sporova

1.5. REAKCIJE NA KONFLIKT

NEZAINTERESOVANI STE SAVJETUJETE

Ne tie me se. Rijeite to sami! Prestani razgovarati s njim i ali se direktoru

Alternativno rjeavanje sporova

2. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA

Alternativno rjeavanje sporova

2.1. NAINI RJEAVANJA SPOROVA1

Alternativno rjeavanje sporova

2.2. TA JE ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA?

2.3. ISTORIJAT RAZVOJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA

Alternativno rjeavanje sporova

2.4. KLASIFIKACIJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA

3. MEDIJACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Alternativno rjeavanje sporova

3.1 RAZVOJ MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

3.2. ZAKONODAVNI OKVIR

Zakon o postupku medijacije7

Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 37/04, vidjeti Dodatak

Alternativno rjeavanje sporova

Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 52/05, vidjeti prilog

3.3. PRIMJENA MEDIJACIJE

Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 21/06

Alternativno rjeavanje sporova

Primjena medijacije u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine

Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 08/09

Alternativno rjeavanje sporova

3.4. PREGLED RAZVOJA SAVREMENOG MODELA MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

2009. 2007. 2006. 2005.

4. POJAM I NAELA POSTUPKA MEDIJACIJE

Alternativno rjeavanje sporova

4.1. POJAM I OPTE KARAKTERISTIKE MEDIJACIJE

4.2 PREDNOSTI MEDIJACIJE ZA STRANKE U SPORU

Alternativno rjeavanje sporova

4.3 ULOGA MEDIJATORA

Alternativno rjeavanje sporova

4.4. VJETINE KOMUNIKACIJE

Pitanja koja ne obavezuju

Vrijednost spora je: (popuniti) ______________________________________________