You are on page 1of 12

2 LENO Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008

Lere Anan Timur:

“Hau La Tauk Prizaun Becora”


Bele esplika ita boot nia sentimentu Ita la bele liga deit krizi 2006 maibe liga mos ba
wainhira simu karta notifikasaun husi
tribunal katak ita boot sai arguido ba
krimi grave ne’ebe mak akontese iha 1975 to’o
krizi 2006? 1999. Ida ne’e hotu krimi. Ita la bele dehan ho
Hau nudár Timor oan, hau iha prinsipiu amizade, ita hakotu tiha justisa. Ida ne’e la
ba Timor katak hau uluk funu ba Timor nia
diak, progresu no estabilidade. Karta no-
los. Justisa tenki ba ema hotu. Hanesan
tifikasaun ka mandatu de komparensia ida mos ami. Krize 2006 ne’e mosu tanba
ne’e hau hanoin normal ba kualkér nasaun diskriminasaun Lorosa’e - Loromonu?
ka sidadaun atu reponde ho responsa-
bilidade no maturidade. Hau ba tribunal
Problema mak ne’e, iha duni diskrimi-
la’os ho novidade ida. Entaun ida ne’e la’os nasaun Lorosa’e - Loromonu ka polítika
atu halo hau hakfodak. Se hau hakfodak, nain sira maka hakarak inventa deit para
iha tinan 24 liu ba, iha tempu invazaun In-
donezia, hau bele hakfodak. Agora ita sai
aproveita situasaun?
nasaun independente, hau funu ba inde-
pendénsia Timor-Leste. Hau funu ba pro- Coronel Lere Anan Timur, ema
gresu dezenvolvimentu Timor-Leste, hau
hanoin katak atu ba hatan iha tribunal ne’e simples ida ne’ebe moris iha
la iha impaktu ida ba hau. foho no mai husi foho oan (Timur-
Ita hare husi Komisaun Inkeritu red) sub-distritu Iliomar. Naran
Internasional, ita la haree ita boot sira Lere Anan Timur, la’os
nia naran sai nudár arguido ba krizi
2006 maibe agora sai oin seluk? depois ukun aan mak
Hau hanoin katak ita nia guvernu forma foin sai naran ida
tiha ona Komisaun hanesan internasional
no nasionál ba krizi 2006. Ita nia tribunal ne’ebe boot. Maibe
bolu ami atu ba responde nudár arguido. iha tempu rezisten-
Ita la hatene, ida ne’e nudár kompetensia
tribunal. Ba hau, hau konkorda nafatin tan- sia luta kontra in-
ba ami nia kompromisu maka koopera ho vazor. Lere Anan
justisa. Objetivu mak atu bele kria esta-
bilidade ba ita nia povu no nasaun. Kual- Timur ho naran
kér sidadaun Timor, se hakarak Timor diak, kompletu Tito da
progresu, povu ho nasaun ninian hakma-
tek, hau hanoin katak ita tenki submete ba Costa Cristovão
lei ne’ebe vigora iha ita nia rai laran. ne’ebe moris iha 2 Fevereiru 1952 ne’e, simu karta Entaun justisa tenki ba ema hotu?
Tuir informasaun ne’ebe ami rona husi Tribunal sai nu’udar arguido ba krizi 2006. Justisa tenki ba ema hotu. Hau bele
katak tribunal bolu ita boot ba tribunal dehan katak iha nasaun sira seluk justisa
Oin sa ninia komentariu kona-ba krizi 2006 no karta akontese hanesan ami nian ne’e la iha.
nudár arguido tanba ita boot fahe kilat
iha 2006? notifikasaun husi tribunal? Tuir mai zevonia VIEIRA no Tanba ita nia Primeiru Ministru, Prezidente
Se tanba fahe kilat, hau mos la hatene. RDTL, no lideransa sira seluk mos tenki ba
almerio ALVAREZ dada lia ho Coronel Lere Anan Timur tribunal tanba deit krizi 2006. Hau hanoin
Tribunal bolu deit hanesan arguido hodi ba
responde kona ba krizi 2006. Mais se tanba iha Kuartel Jeral F-FDTL Tasi-Tolu semana kotuk liu katak ida ne’e tenki iha kontinuidade no
fahe kilat, ne’e hau hatene lolos katak ami labele para iha ne’e. Ita la bele liga deit
ba. krizi 2006 maibe liga mos ba krimi grave
la fahe kilat. Ida ne’e polítika sira maka
hakarak interpreta. Maibé ami nunka fahe ne’ebe mak akontese iha 1975 to’o 1999.
kilat. Primeiru, ami mobiliza ema rezis- Ida ne’e hotu krimi. Ita la bele dehan ho
ténsia ne’ebe uluk funu ba Timor ne’e nia amizade, ita hakotu tiha justisa. Ida ne’e
diak. Segundu, kuandu ami mobiliza sira, la los. Justisa tenki ba ema hotu. Hanesan
Kilat ne’e ita boot sira fahe ba ema Depois de Tribunal bolu tiha ita boot mos ami. Krize 2006 ne’e mosu tanba dis-
ami transfere kilat instituisaun ninian ba nain hira? ba hatán maibé kuandu ita boot la sala
ema sira ne’ebe uluk ho espíritu nasio- kriminasaun Lorosa’e-Loromonu. Pro-
Kilat ne’e ami fahe ba ema ho total 200. ka la sai nu’udar arguido ba krizi 2006, blema mak ne’e iha duni diskriminasaun
nalizmu no patriotizmu hodi defende nia Besik 300. Molok fahe kilat, ami fo prazu ida ne’e la’os defamasaun?
rain. Ami la’os fahe kilat hanesan fahe re- Lorosa’e-Loromonu ka polítika nain sira
no orden katak imi simu to’o nia loron hau Hau seidauk to’o iha pontu defamasaun. maka hakarak inventa deit para aproveita
busadu. Maibe ami fahe kilat ne’e ho res- fo orden imi tenki entrega. To’o iha nia lo- Maibé kuandu tribunal bolu hau, hau res-
ponsabilidade. Ami fahe kilat ne’e ba ema situasaun.
ron, sira entrega fila fali no to’o agora kilat posta. Hau hanesan jeneral, kualkér ofisiál
sira ne’ebe eiz guerilheiros no klandestina ida la falta. ami nian, hau prontu atu ba. Tanba ami
ne’ebe uluk luta ba rai ida ne’e. Entaun tuir ita nia opiniaun durante
luta ba justisa, liberdade no independénsia. ne’e la iha diskriminasaun Lorosa’e-

Iha dia 24 Maio 2007, PR Jose Ramos Horta promete atu fo pakote
rua, pakote ida peticinarius sira no pakote ida ba F-FDTL sira nebe
hela Instituisaun F-FDTL, katak se karik peticionarius sira hetan Hakarak haruka lia menon, bele tatoli liu
subsidiu ba tinan tolu, F-FDTL sei hetan subsidiu tinan nen nian, husi nomeru telefone 7363738 (No.foun)
(sura ba osan karik peticionarius sira simu subsidiu 8.000,00 U$ ka ho SMS ba numeru ne’e ho dalan
(dengan cara) hakerek hanesan ne’e:
entaun F-FDTL sei hetan subsidiu dobro 16.000,00 U$), [Lia Menon]_Mensajen..............
peticionarius sira simu hotu ona, ba F-FDTL ne’e bainhira ?
Bele mos liu husi E-mail:
klaak_investigativu@yahoo.com ka
“Janaque da Silva” <builo_70@yahoo.co.id klaak.redasaun@gmal.com
Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 LENO 3
Loromonu, maibe lider politika sira mak katak invazaun 1975 ne’e mos, ema komete HALIRI
lansa no provoka situasaun? krime. Iha krizi 2006 mos ema komete

‘Professor’ Iha Korupsaun


Seidauk iha evidénsias kona ba dis- krime. Entaun justisa ne’e tenki ba ema hotu.
kriminasaun Lorosa’e-Loromonu. To’o ago-
ra Komisaun eventual ne’ebe uluk ita nia Tuir ita boot nia interpretasaun kona
guvernu forma mos la temi diskriminasaun. ba krizi 2006 ne’e F-FDTL mak krizi nia

B
Mais kontra regulamentu military ne’e iha hun?
no akontese duni. Ema ne’e dezerta no sai Ema barak maka interpreta katak krizi uat ida nebe ema la haluha bainhira Xanana Gusmao nudar presidenti CNRT
husi ninia instituisaun militár ne’e iha. 2006 ne’e F-FDTL no PNTL maka nia hun. iha kampaña ba eleisaun jeral iha 2007 hateten katak se mak naok 50 sent,
Petisionariu sira nia kazu, guvernu AMP re- Hau bele dehan katak ida ne’e efeitu ida sai! Liafuan hirak ne’e mak repete iha fatin nebe Presidenti CNRT vizita.
zolve tiha ona no fo osan. Maibe ami nia ne’ebe ikus mai PNTL no FFDTL maka sai Ohin loron naok 50 sent, sai, sai tiha ona topiku komik nian ka bahan
problema kona ba diskriminasaun to’o ago- vítima. Hau hanoin katak kauza ne’e ita lelucon.
ra ema seidauk pronunsia. Keta halo aban seidauk to’o nia hun. Se maka krizi ninia Liutiha tinan 1 governu AMP nebe Xanana Gusmao xefia; korupsaun sai at liu. Ema
barak hakilar atu kombate korupsaun, media lokal no internasional fo sai kazu korup-
bainrua sira akuza hau nu’udar jeneral ida hun, karik ita nia alin sira ne’ebe agora da-
saun, maibe governu konsidera nudar parte husi kampaña partidu opozisaun, tamba
kriminozu, Becora ne’e ba ita hotu. Hau dauk iha kadea hanesan Salsinha hamutuk
ne’e governu taka tiha sira nia tilun ka rona maibe tama husi tilun sorin sai fali tilun
nunka tauk prizaun Becora. Uluk iha ai laran sira seluk, ne’e sira la hatene buat ida. sorin. Governu laiha sasukat oinsa atu kombate ba kazu korupsaun hirak ne’e. Se ha-
pior liu ida ne’e mos ami sei infrenta du- Militár no Polisia maka krizi nia hun ou keta ree fila fali ba kotuk, diferensia entre governu Fretilin no AMP: uluk governu dezafia
rante tinan 24. Sa tan Becora. Iha prizaun ema seluk ka elementus seluk? Ida ne’e ema atu hatoo faktus korupsaun nian, agora iha faktus barak maibe konsidera la
Becora ne’eba kama mos iha, hahán mos kestaun justisa. Tan ne’e mak tenki iha in- ejiste. Ida ne’e la signifika katak governu Fretilin laiha korupsaun.
diak. Ami nudár militár ami la bele ba Be- vestigasaun para bele to’o ninian realidade. Governu AMP foin konsidera iha korupsaun iha governu laran bainhira Millenium
cora tanba ami nia kadea militar mos iha. Agora ita labele akuza deit F-FDTL ho Po- Challenge Coorporation (MCC) hakarak atu fo ajuda osan US $ 300 miloens ba governu
Maibe hau hanoin katak hau seidauk to’o lisia maka nia hun. Hau hanoin katak pro- bainhira Timor-Leste iha notas diak relasiona ho korupsaun. Maibe dala ida tan res-
iha ne’eba. sesu ne’e sei lao no seidauk ramata. To’o ponsavel MCC iha governu DR. Joao Mariano Saldanha defende governu AMP katak
ikus sei hetan rezultadu ne’ebe los. Agora notas Timor-Leste la diak tamba kazu korupsaun barak iha 2006; katak dados nebe
Saida mak durante ne’e sai nu’udar ita la bele kondena F-FDTL no PNTL mak uza ne’e dados governu anterior ninian ou iha liafuan seluk Joao Mariano Saldanha
ita boot nia preukupasaun? krizi nia hun. Mai hau prosesu ne’e sei kon- hakarak hateten governu AMP diak liu.
Hau nia preukupasaun, justisa tenki ba tinua no seidauk ramata. Prosesu ne’e sei Parte husi esforsu atu simu osan husi MCC, parlamentu nasional prosesa lalais
ema hotu. La’os ba ami deit. Maibé ba ema iha ninia inisiu no ninia fim. Ne’e mak agora Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nebe nudar inisiativa diak ida atu hatudu ba MCC
hotu ne’ebe komete krime. Hau hanoin hau labele dehan se mak krizi nia hun. katak Timor-Leste seriu duni atu kombate korupsaun. Parte husi kampaña atu hetan
tulun husi governu Estadus Unidus, Primeiru Ministru Xanana Gusmao ba dala uluk
halo suspensaun ba diretor Institutu Jestaun ba Ekipamentu no SAS tamba konsidera
halo korupsaun, maski atuasaun ne rasik la liu prosesu formal tuir lei funsionamentu
publiku nian. Primeiru Ministru brani atu foti desizaun deit ba nivel diretor nebe iha
tendensia ba persegisaun politika, maibe laos politika atu kombate korupsaun ida
nebe diak. Iha nebe deit korupsaun la haree ba rasa, idade, feto ka mane, boot ka
kiik no klaru katak korupsaun la hatene partidu politiku.
Governu AMP han basa makas bainhira Transparency International, organizasaun
nebe tinan-tinan monitora korupsaun mundial fo sai katak Timor Leste nia korupsaun
sai at liu; husi ranking 123 (2006) ba 145 (2008). Governu atu responde relatoriu
Transparency International oinsa? Publiku nia preokupasaun laos boatus deit, minimu
relatoriu Transparency International hatudu tiha ona.
MCC atu fo tulun ba governu AMP? Klaru katak kondisaun atu hetan tulun husi MCC
laos notas iha korupsaun deit, iha kondisaun 17 nebe tenki hatudu benefisiu signifikante
hanesan Timor-Leste bele garante kapital suli livre iha Timor-Leste nebe signifika
katak laiha politika protesaun ba interese nasional; presiza iha titulu rai nebe klaru
atu fasilita kapital nebe suli mai Timor, partisipasaun feto iha edukasaun aumenta.
Timor-Leste, presiza duni osan husi MCC, bele haree husi esforsu governu Fretilin
no AMP. Korupsaun nebe ohin loron, uluk ita lakohi sai nasaun koruptu hanesan
Indonesia, performance Indonesia iha tinan 2008 diak liu fali Timor (pozisaun126);
signifika katak uluk ita aprende atu labele repete eror nebe Indonesia komete, maibe,
agora ita aprende tiha ona no lakohi husik. At liu tan, Indonesia nebe sai mestre ba
korupsaun, ohin loron ita aprende no sai matenek liu fali Indonesia. Tamba ne’e, ita
hetan gelar professor iha korupsaun.
Iha tempu Indonesia, ema barak nebe sai nudar funsionariu publiku ka PNS justifika
hahalok korupsaun tamba dehan ne’e laos Timor nia osan; osan husi invazor Indonesia;
balun halo korupsaun hodi ajuda rezistensia. Agora, korupsaun ne’ebe halo ita naok
duni povu ne’e nia osan; osan husi fundu minarai. Iha parte ida Timor oan bele sai
orgullu tamba maski nasaun foin harii Timor-Leste nia sistema fundu petroliferu en
termus ba transparensia sai numeru 2 iha mundu. Kestaun boot mak oinsa sistema
fundu petroliferu nebe iha kontrola husi Parlamentu Nasional, Governu, Bank and
Payment Authority (BPA), Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu no labele hasai osan
husi fundu petroliferu se la liu husi orsamentu jeral estadu bele aplika mos ba uti-
lizasaun fundu petroliferu; bainhira iha kontrola liutiha orsamentu jeral estadu ne’e
parlamentu nasional aprova.
Relatoriu Transparency Internasional nudar pankada boot ba governu AMP em
termus politika rai laran, maibe en termus Internasional ita rasik moe tamba ida ne’e
reflete katak ita rasik laiha komitmentu politiku atu kombate korupsaun. Relatoriu
ne’e reflete katak buat ruma salan ho fiskalizasaun husi Parlamentu Nasional, Inspetor
Jeral, PDHJ no liu-liu Prokurador Jeral nebe la forte atu kombate korupsaun.
Lalais ka kleur, presiza iha duni vontade no komitmentu politika atu kombate duni
korupsaun tamba korupsaun haterus povu tomak no kuandu daet ona, susar atu
kura. Korupsaun la koñese rasa, idade, feto ka mane, iha relijiaun ka lae, uluk au-
tonomia ka ukun an, sa tan korupsaun koñese partidu politiku.

Numeru 31/22 September 2008

“...Sofrementu klaak-semanal.blogspot.com 5. Duru foto: ze’sopol


6. Tatoli Lia: guteriano NEVEZ (Hawai, USA)
ne’ebe akontese iha REDASAUN KLA’AK 7. Banati & Illas Nain: Zeloy.
Responsavel Jornál Semanal kla’ak : 8. Makaer Fukun: arlindo SANCHES
Kolektiva 9. Lian Maus : anita Marquez, nico Zecoro SANTOS
mundu, labele 1. Responsavel Jeral: nuno RODRIGUEZ 10.Karikatura : bayu, zecoro,
2. Xefe Redasaun: zevonia VIEIRA 11 Habelar : noolok CARMO, basilio
kompriende didiak, 3. Manu Ain : maria BIBEL, anita MARQUEZ, agostinha
XIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ,
12.Fafahek : noolok CARMO

deomentino da CRUZ, isolino VASGA, waidinik, nico Pintor logo : Alit Ambara
kuandu sira be terus zecoro SANTOS, noolok CARMO, olegario de JESUS,
danu FREITAS, gerson abel GEMCY, memia FERNANDES
Resposavel online: atero
Knar Fatin: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,
ne’e maka labarik 4. Hakerek Nain: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,
celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ, Dili Timor-Leste
Email: klaak.redasaun@gmail.com
efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, naldo REI,
inosente sira” ze’sopol CAMINHA, vital da CRÚZ
Númeru kontaktu: +670 735 1360, +670 727 8247

referensi: Mak Sait (Kolektiva Media Kla’ak), Knar Fatin (Alamat), Hakerek Nain (Penulis), Manu Ain
- Albert Camus (Wartawan), Tatoli Lia (Koresponden), Duru basa (Penerjemah), Duru Foto (Foto Grafer), Banati &
Ilas Nain (Layout & Grafik Design), Makaer Fukun (Pengacara), Lian Maus (Iklan), Habelar
(Pemasaran) Fafahek (Distribusi), Banku (Bank)
4 LENO Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008
Korrupsaun laos lia fuan foun ba povu
tomak. Povu ne’ebe la gosta lia fuan kor-
rupsaun halo movimentu maka’as hodi
kontra hahalok at ne’e.
Francisco Branco ba jornalista kla’ak
hateten katak, “korrupsaun ne’e mosu iha
sektores bar-barak iha vida nasaun nian.
Iha Parlamentu Nasional ele mosu kor-
rupsaun bainhira la iha transparénsia, uza
osan povu nian, hodi sosa sasán tuir sira
nia interese. Kestaun ne’ebe ami foti beibeik
hanesan sosa karreta, ami hakarak ha-
teten nia prosesu ne’e oinsa, to’o iha ne’ebe,
oinsa nia kontratu. To’o ohin loron ami se-
dauk hetan asesu ba iha tribunal, Pro-
kurador Jerál Republika, simu ona prosesu
hamutuk 39 kazu korrupsaun maibé sei-
dauk lori ba julgamentu. Tenke iha vontade
polítika katak ita hakarak luta duni kontra
korrupsaun”.
Tuir observasaun jornalista Kla’ak katak
wainhira konferénsia kombante korrupsaun
ne’ebe halo iha Hotel Timor la dun hetan
partisipasaun maksimu husi membru par-
lamentu balun. Membru Parlamentu balun

Korrupta povu nia osan,


fila wainhira konfenrensia sedauk remata
Branco hateten, “parte konferénsia, ani-
mu husi deputadu sira ne’ebe halo parte
integrante husi orgaun sobernia ida ne’e,
hanesan organizadór kaer polítika zero to-
leránsia no harii rede nasionál anti korrup-

Povu ki’ik no kiak maka tenke selu taxa


saun atu luta hasoru korrupsaun la refrete
prezensa deputadu sira nian.
Aprezentador, Senador Edgardo J.An-
gara, wainhira hato’o nia diskursu iha kon-
ferénsia kombante korrupsaun katak, “ita
hatene hotu kona ba diabu korrupsaun nian.
Ita iha konsensia momos kona ba oinsa diabu
zevonia VIEIRA sira ne’e han mohu tiha aliserse ekonomia
merkadu ida nian, liu husi sira nia falta

T
respeita ba estadu de direitu. Ita hotu hare
katak korrupsaun ne’e perigozu, nia ataka
imor Leste nudár nasaun ne’ebe duni baze ka aliserse governasaun ida nian.
foin maka ukun an. Nasaun fo- Ita hare ona katak nia hamosu diskrimina-
un hanesan Timor Leste, halo saun sosiál no halo sidadaun sira lakon fiar”.
tiha ona progresu ne’ebe sik- Edgardo hatutan katak, “korrupsaun
nifikante tebes maibé sei ha- hata’uk no hadook tiha investimentu ne’ebe
soru nafatin problemas baibain hanesan presiza tebes. Nia estraga rekursu ne’ebe
nasaun sira seluk ne’ebe foin sai husi kon- presiza tebes duni. Nia estraga rekursu
flitu, kiak, instabilidade polítika, kapasidade ne’ebe uitoan hela, hasai tiha infra estru-
sektór públiku no privadu ne’ebe fraku, in- tura no servisu bazikus ba ita nia sidadaun
frasturtura fraku no oportunidade ekonó- sira, aumenta folin ka kustu produsaun nian
miku ne’ebe ladún iha. no nia rezultadu ho kualidade ne’ebe la tuir
Ba nasaun ne’ebe deit, atu hetan nia standard no mos servisu ne’ebe la diak.
susesu polítiku no ekonómiku tenke hakat Maibe ita mos hatene honestidade, hateten
uluk maka halo governasaun diak no harii lia loos, tratamentu ne’ebe justu hetan res-
instituisaun públiku sira ne’ebe forte. Ho- peitu maka’as iha rai ne’ebe deit no iha
nestidade, integridade, transparénsia, Ambiente ne’ebe deit. Kualidade sira ne’ebe
akontablidade no estadu de direitu maka hotu maka marka diferensa husi governu
sai nudár elementus ba governasaun diak, sira ne’ebe iha susesu maka’as no moris
ne’ebe sai mos nudár aliserse ba nasaun naruk ho governu sira ne’ebe la diak no
modernu ida nian. moris badak”.
Korupsaun hahalok ne’ebe la diak, ne’e- Tuir Edgardo nia hanoin katak kope-
be fo impaktu negativu ba nasaun ne’ebe Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, sai orador iha konferensia estabele- rasaun internasionál mos sai nudár tem-
halo povu sai kiak liu tan no grupu ki’ik ida simentu rede nasional ba anti-korupsaun iha Timor-Leste (RNAC-TL) peru ida ne’ebe importante hodi rezolve
maka goza osan povu nian. problema korrupsaun nian. Hanesan mos
Ho hanoin ida ne’e Parlamentu Nasional ne’ebe mos sai oradór hateten ba partisi- ba dalas 145 ho pontu 2,2 hanesan Ka- ho korrupsaun ne’ebe transcend ka fron-
hala’o Konferensia ba Rede Nasional Anti pantes sira katak fahe projectu ba impre- zakhstan maibé diak liu uitoan kompara ho teiras nasaun seluk nian, tenke kombate
Korupsaun Timor Leste nian (RNAK-TL) ho- zario sira, ida nee korrupsaun. Tanba sa nasaun sira hanesan Bangladesh, Kenya no korrupsaun hamutuk ho nasaun sira seluk
di promove Transparensia no Akontabili- kontinua fahe projectu se Timor la moris Rúsia. (transnational level).
dade iha Timor Leste, ne’ebe hala’o iha ona iha emerjénsia nia laran. Korrupsaun Durante aprezentasaun ba índise ne’e
loron 18-19 Septembru 2008, iha hotel laos mosu deit iha parte ekonómiku maibé iha Berlin, Huguette Labelle, Prezidente
Timor, ho tema “Hari rede servisu hamutuk ema ne’ebe lakohi tun, hakarak hadau na- Transparénsia Internasionál nian, revela
ho Parlamentu sira seluk hodi kombante fatin podér, ida ne’e mos korrupsaun no at katak aumenta iha ni-
korrupsaun”. liu tan”. vel korrupsaun iha na-
Wainhira Jornalista dada lia ho Vice xefe Mari subliña katak, “se bainhira ema saun kiak sira no es-
bankada Fretilin, Francisco Branco hateten ida la simu osan husi governu atu halo pro- kándalu ne’ebe mosu
katak atu luta hasoru korrupsaun, fatór im- jetu, ne’e signifika nia ajuda atu hamate beibeik iha korrupsaun
portante ida maka aplikasaun lei. korrupsaun”. boot sira iha nasaun ri-
“Lei tenke nia komprentu lolos, se laiha Hare husi realidade ne’ebe akontese ku sira.
komprementu ba lei maka loke ona spasu katak se lideransa sira ne’ebe ukun nasaun “Kontinuasaun au-
atu hamosu korrupsaun. Kazu ida ne’e ha- no korupta povu nia osan, impaktu husi menta iha nivel kor-
nesan ne’e arrepende, bele akontese no korrupsaun ne’e diretamente povu ki’ik no rupsaun ho pobreza,
governu maka sai autór ba ida ne’e”. kiak maka sei sente. Povu kiak maka tenke ne’ebe ameasa sosie-
Branco hatutan katak ,”tuir lolos governu selu taxa, liu husi sosa be ka sasán. Se ida dade barak iha mundu
hanesan parte husi estadu ninian, ezekutivu ne’e akontese povu sei kiak. ne’e, lori hela ita ba
nia tenke sai ezemplu ba komprementu lei Transparénsia Internasionál halo ana- dezastre umanitaria
nian no hakruk ba lei. Atu nune’e ita bele liza ba nivel iha fenómenu iha nasaun 180. no ita labele tolera ida
fo mesajen diak ba ita nia sidadaun sira, atu Tuir Transparénsia Internasionál. Timor ne’e. To’o iha nasaun
bele mos halo tuir. Se akontese duni kor- Leste agora tama iha grupu nasaun ne’ebe sira ne’ebe privilejiadu
rupsaun, ida ne’e grave tebes tanba nudár situasaun pior tebetebes entre 2007 ho 2008, tebetebes ne’ebe san-
orgaun soberania fo ezemplu at.” hafoin rejista mudansa aat liu iha eskala saun la aplika ho pro- Antasari Azhar, Prezidente KKP husi Indonezia mos sai
Korrupsaun laos mosu deit iha aspetu hodi tun hosi fatin 22 ba kraik. porsaun, luta hasoru
ekonómiku maibé iha sektór hotu. orador iha konferensia nasional ba anti-korupsaun.
Nasaun ne’ebe iha tinan kotuk okupa korrupsaun ne’e mos
Iha konferénsia kona ba kombante kor- dalas 123 ho pontu 2,5, tinan ida ne’e monu tenke haka’as tan.”
rupsaun, Eiz Premeiru Ministru, Mari Alkatiri Huguete defende.
Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 LENO 5

TIMOR-LESTE:
SITUASAUN SAI
PIÓR IHA 2007-
2008, “MONU”
DALAS 22

M
aioria hosi paíz luzofonia 11 ba okos, ne’ebé korresponde ho
sira (nasaun ne’ebé redusaun pontu hosi 2,2 ba 1,9.
adopta portugés nu’udár Angola ho Guiné-Bissau agora oku-
língua ofisiál), menus Cabo pa dalas 158 hamutuk ho Azerbai-
Verde, sai piór liu tan iha jan, Burundi, Gambia, Congo, Sierra
klasifikasaun kona-ba korrupsaun, Leonne ho Venezuela.
Transparency International fó-sai ohin. Macau, Rejiaun Administrativa Es-
Transparency International halo análize pesiál China nian, tun hosi 34 iha tinan
ba nivel iha fenómena ida ne’e iha kotuk ba 43 iha tinan ne’e no kor-
nasaun 180. responde ba redusaun pontu hosi 5,7
Lista ne’ebé publika tinan-tinan, ba 5,4. Iha tinan rua tuir-tuir malu
halo estimativa ba magnitude korrup- Macau rejista iha “agrava-
saun iha setór públiku tuir persepsaun mentu iha nivel ne’ebé ha-
hosi negósiu ho analista sira iha na- ree hanesan korrupsaun”
saun sira ne’e ida-ida. Klasifikasaun (increase in level of per-
hosi nasaun sira ne’e hahú hosi na- ceived corruption; agrava-
saun ne’ebé iha korrupsaun menus mento dos níveis percebidos
liu (dalas 1) to’o nasaun ne’ebé iha de corrupção).
korrupsaun aas liu (dalas 180) no kor- Análize hosi nasaun 180
responde ba eskala ho pontu 10 (livre ne’e hatudu katak Dina-
hosi korrupsaun) to’o zero (korruptu marka, Nova Zelándia ho Sué-
tebetebes). sia maka mai iha primeiru
Tuir Transparency International, Ti- lugár ho pontuasaun 9,3,
mor-Leste agora tama iha grupu na- tuir fali Singapura ho 9,2.
saun ne’ebé situasaun ne’e sai piór Iha dalas ikus liu maka
“tebe-tebes” (signifikadamente) en- Somália ho pontu 1, tuir fali
tre 2007 ho 2008, hafoin rejista mu- Irák ho Myanmar ho pon-
dansa aat liu iha eskala hodi tun hosi tuasaun 1,3 ho Haití ho 1,4.
fatin 22 ba kraik. Durante aprezentasaun
Nasaun ne’ebé iha tinan kotuk ba índise ne’e iha Berlín, Hu-
okupa dalas 123 ho pontu 2,5, tinan guette Labelle, prezidente
ne’e monu ba dalas 145 ho pontu 2,2, Transparency International
hanesan ho Kazakhstan, maibé di’ak nian, revela katak iha au-
liu uitoan kompara ho nasaun sira mentu iha nivel korrupsaun
hanesan Bangladesh, Kenya ho Rúsia. iha nasaun ki’ak sira no es-
Portugal okupa dalas 32 iha tinan kándalu ne’ebé mosu bebeik
ne’e ho pontu 6,1, tun pontu 0,4 iha korporasaun boot sira
kompara ho índise ba tinan 2007 nian. iha nasaun riku sira.
Hosi nasaun luzofonia sira seluk, “Kontinuasaun iha au-
Cabo Verde sa’e dalas rua ba leten ho mentu iha nivel korrupsaun
índise muda hosi dalas 49 ba 47 ha- ho pobreza, ne’ebé amea-
mutuk ho Costa Rica, Úngria, Jordánia sa sosiedade barak iha mun-
ho Malázia. du ne’e, lori hela ita ba de-
Brazil mai tuir Cabo Verde nu’udár zastre umanitária no ita la-
nasaun luzofonia ne’ebé hetan klasi- bele tolera ida ne’e. Até iha
fikasaun di’ak liu, maske ninia pozi- nasaun sira ne’ebé privile-
saun iha dalas 80 iha 2008 de-faktu jiadu tebe-tebes, ne’ebé
monu hosi dalas 8 ba kraik kompara sansaun la aplika ho pro-
ho tinan kotuk. porsaun, luta hasoru kor-
Burkina Faso, Morroco, Saudi Ara- rupsaun ne’e mós tenke
bia ho Tailándia iha pozisaun hane- haka’as tan,” nia defende.
san ho Brazil. São Tomé e Príncipe
ladún monu maka’as hosi pozisaun Lisboa, 23 Setembru
118 iha tinan kotuk ba 123 iha 2008 (Lusa)
maibé nia mantén pontu hanesan
(2,7) no iha fatin hanesan ho nasaun
sira seluk hanesan Nepal, Togo, Ni- Hare tabela iha
geria ho Vietnam.
Mosambique monu hosi dalas 15 pajina 6
iha lista ne’e no lakon pontu 0,2 ho-
di okupa pozisaun 126, enkuantu
Angola ho Guiné-Bissau lakon dalas
6 LENO Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008

Ameasa Kadeia Ba Ema


Nebe Tuir Marcha da Paz,
Mosu Ona Rezime Ditadura?

“Hau rona iha nee imi prepara Marcha


da Paz ba Dili. Hau hein imi iha neeba,
tau hotu imi iha kadeia!”
- Primeiru Ministru, Jose Alexandre Gusmao,
28 Setembru 2008, Distritu Ainaro

S
tatementu Premeiru arbiru deit hanesan nee? Tanba
Ministru Jose Alexan- sa mak halo ameasa illegal no
dre Gusmao iha Dis- inkosntitusional hanesan ne’e?
tritu Ainaro kona-ba Tanba buka hatauk Povo deit. Tan-
Marcha da Paz nebe ba konsidera Povo hanesan ema
planeadu husi partidu Fretilin atu beik ne’ebe la hatene nia direitu
halao iha kapital Dili, hamosu rea- ou la iha direitu atu hatene nia
saun no kritika makaas husi Partidu direitu.
FRETILIN. Relasiona ho Marcha da Paz
Prezidente FRETILIN, Francisco nebe planeadu ona husi partidu
Guterres Lu Olo, iha konferensia da historiku Fretilin, la-iha salan ida
imprensa, nebe halao iha Uma husi Marcha da Paz ne’e, tanba
Fukun Parlamentu Nasional (PN), “Artigu 42 konstituisaun RDTL, fo
Fatin bankada FRETILIN, kinta 2/ ba ema hotu-hotu liberdade no
10, fo kritika makaas ba statementu direitu atu halo manifestasaun tuir
PM Jose Alexandre Gusmao nebe lei. Direitu nee sagradu tuir ita nia
iha massa nia oin hasai lia-fuan konstitutisaun no la iha ema ida
katak sei hatama ba kadeia sira neebe bele hasai. Lei interna-
nebe tuir Marcha da Paz. Tuir dekla- sional, Konvensaun Diresitus Hu-
rasaun ba imprensa, State-mentu manus ne’ebe Timor-Leste mos
Alexandre Gusmao konsidera lia- ratifika, garante direitu no liber-
fuan ameasa nebe ilegal no dikta- dade ida ne’e”.
torial. Bazeia ba artigo 42 Konstitui-
FRETILIN hare katak iha estadu saun RDTL no Konvensaun Direi-
de direitu demokratiku, tribunal deit tus Humanus nebe Timor-Leste
mak iha knaar atu “tau ema iha Ratifika ona, FRETILIN husu ba Es-
kadeia” se bele prova katak ema tadu “atu garante ema nia direitu
viola lei. Laos Primeiro Ministru ka no liberdade, em vez de ameasa
Prezidente ka Liurai ka sé-sé deit fali ho kadeia ka komarka.”
tuir nia hakarak. Iha deklarasaun ne’e Fretilin
Demokrasia iha nasaun kiik ne’e mos husu ba estadu, liliu Governu
sei lao oin sa, bainhira leaderes atu labele politiza polisia hasoru
balun sinti iha forsa no puder atu Povo bainhira nia halao marcha
hatama ema ba kadeia? Iklima da paz ne’ebe planeadu. Tanba
hanesan ne’e bele deit akontese rona mos liafuan husi Gusmao iha
iha rezime nebe haforsa nia go- Ainaro neebe temi mos katak, nia
vernu ho represiva hanesan rezime hateten ona ba polisia sira la per-
dita-dura hirak iha Azia hanesan mite grupu kiik ida atu lohi povu.
Soeharto (Indonesia), Marcos “Maske hau hanoin nia la du’un
(Filipina), zunta militer (Burma) no ba FRETILIN, tanba FRETILIN laos
rezime ditadura hirak iha Amerika grupu kiik maibe partidu neebe
Latina no Afrika. boot liu seluk iha ita nia rain, dala
Hare ba lalaok politika durante ida tan hau hatete ba Senhor Gus-
AMP nia ukun, mosu mos aksaun mao, grupu kiik ka boot hotu iha
represivu nebe haruka polisia tama direitu atu halao sira nia atividade
iha kampus laran no kaer estudante politika tuir konstitutisaun no lei,
sira hatama iha sela laran bainhira no laos Primeiru Ministru ka Pre-
halo demonstrasaun pasifku. Duvi- sidente mak permite ka la permiti
das mosu iha publiku nia let. La es- sira nia atividade politika no di-
pera katak ditadura iha tempu reitus konstitusionais. Tribunal deit
rezime Soeharto nebe uluk povu TL mak bele permite ka la permite
hakribi komesa atu ijiste fali? tuir lei no konstituisaun,” dehan Lu
Duvidas ne’e seidauk lakon, Xefe Olo iha deklarasaun ba imprensa
Governu AMP halo gebrakan foun ne’e.
ida iha Ainaro, katak nia sei tau hotu
ema iha kadeia bainhira mai tuir “Tau hotu imi iha kadeia”
Marcha da Paz. Ameasa “tau hotu imi iha ka-
FRETILIN Hakfodak no hirus ho deia” tuir deklarasaun nee katak
estatementu Xefe Governu AMP laos agora deit.
ne’e. La espera katak lia-fuan hane- “Uluk ameasa ba jornalista ka-
san ne’e bele sai husi PM nia ibun, tak se sira la reporta tuir nia ha-
satan iha massa nia oin. “Tanba karak, de faktu Primeiru Ministru

AuSAID oferese tan osan $5000, 000


ne’e nudar ulun nain ita hotu labele dehan “ami sei kaer imi”. No du-
ameasa arbiru deit ho buat illegal rante estadu de sitiu baku duni
no kontra ema nia direitus”, hake- journalista no kaer duni jornalista.

ba programa hametin media TL


rek iha Deklarasaun ba imprensa. Provedor Direitus Humanus no
Iha Deklarasaun ne’e mos hate- Justisa publika ona relatorios kona
ten katak, iha estadu ditadura hane- ba violasoens hirak nee maibe too
san uluk tempo kolonialismu Portu- ohin loron la iha justisa ida ba
gerson abel GEMCY fulan fevreiru 2007 USAIDno Aus- akordu ida ne’e iha signifikadu gues Salazar ka Suharto nian deit hahalok hirak ne’e.

A
AID asina skordu ida atu fo fundus bo’ot tamba hatudu dalan ba par- mak Primeiru Ministru bele tau Tendensia ditadura nee mos
tu kompleta AusAID nia ba programa hametin media Ti- seira bo’ot ida entre doadores iha ema iha kadeia tuir nia hakarak. ita hare ona, iha tempo estadu de
programa ne’e to’o tinan mor-Leste nebe’e implementa hu- Timor-Leste,atu tau esforsu ha- Iha Timor-Leste independente, sitiu bainhira haruka polisia ba
2011, AusAID sei formal- si Centru Internasional ba Jorna- konstitusional no demokratiku la-
mente fo asistensia financeiro. Iha lista (ICFJ). ba pajina 8 bele. Tanba nee labele ameasa ema
Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 TASIBALUN 7

Taro Aso, Primeiru Ministru Katóliku iha Japaun ba Dala-uluk Maibé iha tinan 1597 ba oin, povu
japonés komesa halo persegisaun
hasoru ema kristaun sira hodi bandu
tiha relijiaun ne’e to’o tinan 1876
kuandu imperadór ida naran Meiji
vital da CRÚZ Notísia hosi BBC konfirma katak partidu LDP (Liberal Democratic Party)

S
hasai lei ida hodi fó liberdade ba
nomeia Taro Aso ba troka eis primeiru ministru Yashuo Fukuda nu’udár relijiaun hotu-hotu. Japaun nia kons-
r. Aso, ne’ebé pratika tituisaun rasik garante liberdade
metin ninia fé iha reli- prezidente partidu nian. Nu’udár prezidente partidu maioritáriu, Sr. Aso relijioza ba ema hotu-hotu. “Laiha
jiaun Katólika, dehan sei sai ema Katóliku iha Japaun atu kaer kargu ne’ebé aas liu ba dala-uluk. organizasaun relijiozu ida maka
katak nia hakarak pre- sei simu priviléjiu hosi Estadu, ka
zerva nafatin valór tra- ezerse autoridade polítika ruma”,
disionál Japaun nian, inklui respeitu Defaktu povu japonés ladún fó tuir Artigu 20 hosi konstituisaun
ba sistema monarkia Japaun nian Relijiaun iha Japaun importánsia ba ida-idak nia reliji- Japaun nian, ne’ebé hakerek iha
ne’ebé bazeia iha relijiaun Shinto. Japaun, segunda ekono- aun. Sira mós pratika sinkretizmu 1947.
Koñesidu mós ho naran Fran- mia boot liu iha mundu (tuir (kahur relijiaun oioin hamutuk) iha Toleránsia ka indirefensa ne’ebé
cisco, Sr. Aso kompete ho kandi- Estadus Unidus), nasaun ida sira nia vida espirituál. Ema Japo- povu Japaun hatudu hanesan evi-
datu na’in 4 seluk atu manán lide- homojéneu tebtebes, iha ét- nés ida bele moris tuir relijiaun Shin- dente ida katak ida-idak ninia reli-
ransa LDP nian, ne’ebé inklui mós nia no mós iha kultura. Sr. Aso to nian, kaben tuir relijiaun kristaun jiaun la afeta ninia kometimentu
feto ida. Iha votasaun ne’e, Sr. Aso, rasik explika iha Outubru 2005 iha igreja no mate hakoi tuir relijiaun ba ninia nasaun no mós konfiansa
uluk kaer kargu nu’udár ministru katak nia louva Japaun tanba Buda nian. Iha Japaun, Natál mós hosi ninia povu. Sékulu 21 komesa
ba negósius estranjeirus hosi 2005- rai ne’e iha “nasaun ida de’it, sai selebrasaun nasionál hanesan haree diskriminasaun sira ne’e la-
07, simu votu 351 hosi 527 ne’ebé sivilizasaun ida de’it, língua nasaun kristaun sira seluk. kon daudaun, liu-liu iha nasaun si-
delegadu sira hato’o. Kaoru Yosano, ida de’it, kultura ida de’it ho Relijiaun Katólika tama iha ra ne’ebé dezenvolvidu. Iha Esta-
ministru ba ekonomia ho polítika rasa ida de’it”. Iha mundu ne’e Japaun liu hosi portugés sira ne’e- dus Unidus, primeira vés iha istó-
fiskál mai iha segundu lugár ho nasaun ida hanesan Japaun bé tau-ain iha nasaun ne’e ba da- ria, amerikanu ho orijen afrikanu
votu 66, enkuantu Yuriko Koike, laiha tan. la-uluk iha tinan 1542. Portugal sai kandidatu atu sai prezidente.
ne’ebé iha esperansa atu sai Ja- Iha área relijiaun, maioria maka nasaun Europa ne’ebé vizita Se kandidatu Barack Obama ma-
paun nia primeiru ministru feto ba povu japonés, liu 84%, tuir re- uluk Japaun no lori mós misionáriu nán eleisaun prezidensiál iha Es-
dala-uluk, hetan de’it votu 46. lijiaun Buda ho Shinto. Shinto Jezuita sira. Povu japonés mós si- tadus Unidus, nia sai ema-metan
“Bainhira ha’u hamriik iha ne’e, mak relijiaun nasionál no harii mu portugés sira ho laran-nakloke uluk liu atu pozisaun ne’ebé pode-
ha’u sente katak ida ne’e maka Ta- Taro Aso duni iha Japaun husi tempu no ema barak maka tama Katóliku. rozu liu iha Estadus Unidus no mós
ro Aso nia destinu,” Sr. Aso, bei- pre-istória. Hosi populasaun Iha tinan 1550, St. Francisco Xavier mundu tomak. Timor-Leste rasik
oan hosi eis primeiru ministru ida, DLP nia popularidade tun ma- ne’ebé besik 128 millaun, liu 1,5 mós hala’o misaun iha kapitál Kyoto. bele sente orgullu ho ezemplu ne’e-
dehan ba membru LDP sira hafoin ka’as iha tempu ikus ne’e. Iha po- millaun mak bé nia fó ba mundu tomak iha de-
votasaun, tuir reportajen hosi ajén- sibilidade katak eleisaun jerál an- tuir relijiaun mokrasia no toleránsia bainhira
sia Reuters. tesipada bele mosu la kleur tan. DLP Kristaun, nasaun ne’e simu ema ida hosi re-
Kuarta-feira agora (24/9), lider domina polítika Japaun nian hosi ne’ebé inklui lijiaun minoria (Islám) sai primeiru
LDP foun ne’e iha serteza atu sai tinan 1954 to’o 1991 kuandu par- Protes-tante. ministru maske maioria popula-
Japaun nia primeiru ministru foun tidu ne’e lakon primeira vez iha Tuir estatís- saun pratika katolisizmu.
tanba partidu ne’e mak kaer maio- eleisaun. Maibé iha 1996 DLP kaer tika Igreja Ka- Japaun maka país doadór boot
ria iha parlamentu. filafali podér no kaer governu to’o tólika nian, liu iha mundu ba Timor-Leste no iha
Primeiru ministru Japaun ida ohin loron. LDP hein katak Sr. Aso, ema na’in programa oioin ne’ebé hala’o liu hosi
ikus liu, Yasuo Fukuda, rezigna an ne’ebé gosta pasa ninia tempu li- 500,000 ma- kooperasaun ho governu no mós
derrepente de’it hafoin kaer kargu vre lee de’it komik Manga, bele lori ka tuir reliji- sosiedade sivíl. Ho primeiru minis-
ne’e la to’o tinan ida hanesan ninia ninia karizma ho ninia estilu konfron- aun Katólika, tru ne’ebé Katóliku – úniku tebe-
predesesór Shinzo Abe, ne’ebé tasionál (ibun-boot –red) hasa’e ka 0,4% hosi tebese iha Ázia – deserteza ita hotu
rezigna an iha Setembru 2007. Du- fali partidu ne’e nia popularidade populasaun hakarak hein se ida ne’e sei afeta
rante Sr. Fukuda nia termu, popu- hasoru partidu opozisaun. totál. Ohin lo- relasaun entre Timor-Leste ho Ja-
laridade governu nian tun maka’as Iha tinan 1976 reprezenta mós ron Japaun iha paun. Iha Ázia tomak, Timor-Leste
enkuantu partidu opozisaun kon- Japaun iha jogus Olímpikus iha arkidioseze 3 ho Filipina de’it maka konsidera ha-
solida nia apoiu iha eleitoradu. Par- Montréal iha eventu tiru-kilat nian. iha Tokyo, Na- nesan “nasaun Katóliku”.
tidu opozisaun Democratic Party Sr. Aso nia alin feto ida kaben ho gasaki ho Osa-
(DJP) manán maka’as iha eleisaun Imperadór Akihito nia primu rasik, ka ho dioseze Taro Aso (karuk) ho Fukuda
ida ikus liu no kontrola senadu. Prínsipe Tomohito hosi Mikasa. 13.

kaer deputadus balun opozisaun Imparsialidade Polisia Hau husu boot ba Polisia katak atu halao, sei laiha impaktu atu maka’as. Se mak hetan benefisiu
nian maske mandate husi tribunal Iha deklarasaun Francisco ita boot sira instituisaun ida estadu hapara Marcha da Paz . Tanba tuir husi ida nee? Boot ida ka rua deit,
la iha no sira la halo buat ida. Guterres Lu Olo hamutuk Xefe ne’ebe iha knar atu garante Povo FRETILIN, Marcha da Paz sei laos Povo.
Nee mak resultadu ameasa “tau Bankada FRETILIN ho nia vice no nia liberdade atu bele halau ma- halao, tanba hanoin ne’e mai husi Tanba sa mak korrupsaun sai
hotu imi iha kadeia” nia rezultadu deputadus sira mos husu ba po- nifestasaun tuir lei no konsti- Povo nia leet. Povo mak ejizi Mar- aas liu rai barbarak maibe la iha
ka? lisia atu halao knaar tuir lei no tuisaun, hodi fo protesaun tomak cha da Paz tanba Povo hare katak kontrole ida ne’ebe governu hola no
Estudantes ne’ebe uluk halao imparsialidade. “Dala ida tan mak ba sira hasoru ema se-se deit mak presiza affirma Paz no Demo- agora parlamentu nasional mak sei
demonstrasaun, tanba Povo kiik la hau husu tanba sa ameasa fali ho hakarak trava sira nia direitu. Tri- krasia no Justisa iha ita nia rai tenke hola medidas husi inqueritu
hetan benefisiu to’o ohin loron polisia atu hasoru Povo? Hau husu bunal deit mak bele trava sira halao doben. Tanba situasaun ba Povo parlamentar atu hapara korrupsaun
maibe deputadus AMP atu hetan ba Polisia tomak, atu halao knaar manifestasaun. Governu la iha kiik ba aat bebeik. Maske orsa- ne’ebe agora Timor-Leste reko-
ona kareta Prado luxu, sira la tuir lei no konstituisaun ho impar- knaar. Husu bot sira respeita prin- mentu bot dala rua ka dala tolu nesidu nudar aat los ba korrup-
hetan deit ameasa maibe hetan sialidade no lalika monu fali ba sipu democratic no estadu de liu orsamentu uluk nian (governu saun.
mos atuasaun makas no lori sira manipulasaun politika hanesan direitu ida nee. anterior, red), Povo seidauk hetan Se Povo la kontenti ho gover-
tama iha komarka.” Senhor Gusmao hakarak halo ho Maski ameasa husi ulun boot benefisiu ruma. Fos tenke sosa nasaun, sira iha direitu atu mani-
nia liafuan. iha povu nia let kona-ba Marcha nafatin ho folin aas liu uluk maske festa tuir lei no konstituisaun no
da Paz nebe Fretilin planeia ona importasaun fos hetan subsidiu ho dame.
8 KNUA Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008

Arte Marciais promete kontribui ba Paz


Lider Politiku keta sobu fali
danu FREITAS paz. Mas hau hare ukun loron mundial ba Paz arte mar-
nain sira fo deit ona osan ciais sira iha ona komitmentu
para halo kontenti deit ema hakarak hatudu ba publiku katak
Paz no hakmatek se la mai i nia laran maibe la hatene ami laos mai para kria violencia
susar atu hetan se wainhira katak ema nia fuan sei moras maibe ami hakarak dame.
ema ou grupo ida-idak la iha tamba ne’e mak ita persija Reinaldo Doutel hodi naran
konsiensia no hakarak diak atu hare liu ba pesoa humana e PSHT hato’o mos sira nia des-
kria paz e paz ne’e atu metin mos hau hakarak hateten kulpa ba komunidade tomak ka-
nafatin lider politku sira mos ukun nain sira dala barak rik iha pasadu liu ba membru balu
lahare ba direitu maibe hare husi PSHT halo buat ruma ne’e-
tenki halo politika ho tasak e
liu ba interese ho ne’e mak be lamonu ba komunidade nia
labele halo konflitu politiku paz farzil naksobu,” dehan laran.
para ikus mai sobu fali paz.

L
Bisbo Nacimento hodi fo “Hau lori familia boot PSHT
atensaun ba governu. hato’o domin ho paz ba kolega
oron 21 de Setembru nu- Nia hatutan Paz nia difi- sira hotu, e hau hodi kolega sira
dar loron ne’ebe deter- nisaun mak ema moris hak- nia naran karik durante ne’e ami
mina husi Nasoens Uni- matek,harmonia, faternida- nia maluk balu halo hahalok ruma
das nudar loron mundial de no sereiadade. ne’ebe hakanek maluk seluk nia
ba Paz. “Harmoniza ema sein di- fuan ami husu diskulpa e ohin
Iha Timor Leste alende governu mensaun Maromak mak mo- ami hatudu ona ami nia domin
ho UNMIT selebra loron ida ne’e, su konflitu, ema haluha Ma- fali ba ita boot sira e ami husu
Igreja Katolika mos kome-mora loron romak ema sei han malu deskulpa ba comunidade ba ami
hodi halo marsa ba paz ne’ebe par- tamba ne’e atu harmoniza ema ten-
paz ba malu mak foin lori ba ko- nia hahalok ne’ebe ladiak iha pa-
tisipa husi grupo arte marciais no ki ho dimensaun Maromak ho ne’e katak ita hotu naton atu halo Timor
munidade en jeral. sadu liu ba ne’ebe halo ita boot sira
lider gang sira iha ka-pital Dili hadulas mak ita sei hetan paz,” dehan Bispo nia diak, ita hotu Timor persija ita
Nia mos ladun aceita ho argu- sofre nune’e ami husu perdaun ba
kapital Dili no ba para iha Jardim da Baucau hodi hakotu nia homilia. atu halo rai ida ne’e sai buras e atu
mentu komunidade katak arte mar- ita boot sira tamba nudar ema ita
Paz Licedere Dili. PM Xanana Gusmao iha nia halo rai ne’e sai hakmatek e hau
ciais mak sai autor violencia, tuir Mar- la ses husi sala,” dehan Reinaldo.
Molok atu halao marsa ba Paz, mensjen ba arte marciais sira ha- hein katak ho loron mundial ba paz
tinho, konflitu ne’ebe mosu durante Hodi arepende sira nia hahalok iha
ba dala uluk halao missa espesia teten atu hetan dame tenki mai ida ne’e konvida ita liu-liu imi jovem
ne’e lolos laos entre arte marciais pasadu.
ne’ebe partisipa mos husi Primeiru husi ema ida-idak nia fuan rasik hodi sira hola konsiencia kona ba ita boot
maibe entre individu husi arte Iha fatin hanesa mos lideransa
Ministru Xanana Gusmao ho nia haklaken fali ba ema seluk. sira nia obrigasaun, ita boot sira nia
marciais A ka B tamba arte marciais Kmanek Oan Rai Klaran (KORK)
membru sira, proklamador Xavier do “Hau apresia tebes ba grupo partisipasaun, ita boot sira nia im-
iha nia doutrina la hanorin nia hateten senti laran ksolok ho marsa
Amarl no Xefe UNMIT Atul Khare iha gang no arte marciais e hau husu portansia iha rai ida ne’e nia laran,”
membru sira atu ba halo violencia. ba paz hodi hatudu ba mundo
Timor Leste. boot ita rasik mak sei kria dame iha hameno Bispo Basilio.
Reinaldo Doutel responsavel katak ami arte marciais hakarak paz
Iha nia homilia Bispo Basilio ha- ita nia rai laran, ita rasik mak tenki Nune’e mos tuir xefe UNMIT ka-
PSHT hateten,atu kontribui ba paz no moris hamutuk nudar Timor oan
teten loron mundial ba Paz laos hametin dame tamba atu hetan paz ta fo kangratulasaun ba esfosru
mak arte marciais hatudu ona liu husi hodi halakon presepsaun iha mun-
prosesu ida maibe nudar re-prosesu la persija ema seluk mak mai hanorin arte mariais nia hodi kontribu ba
marsa ba paz nudar simbolu ba uni- do katak ema Timor ne’e nia jovem
ba ema ida-idak nia moris oinsa atu ita maibe oinsa ita Timor oan rasik dame.
dade hodi kontribui ba paz. ne’e mesak jovem violentu.
hamosu paz. mak hamutuk kria paz no dame iha “Hau kongratula imi ba imi nia
“Ita boot sira ohin hare ami husi Nia mos husu ba lider politiku sira
Aproveita missa ne’ebe hola ita nia rain ne’ebe ita hadomi tebes esfosru atu kria dame iha imi nia
PSHT, Kera Sakti, Korka, PD no se- kuandu iha diferencas politiku tenki
parte mos husi Primeiru Ministru,Bispo ne’e,” dehan Xanana. nasaun doben ida ne’e,” dehan Atul.
luk tan marsa hamutuk koalia ba malu rezolve ho politiku intelektuiais la-
Nacimento hateten atu hetan paz Nune’ mos Bispo Basilio hameno Responsavel Kera Sakti Martinho
hodi hatudu ba povu no ukun nain bele halo fali Politiku vinga malu hodi
governu tenki hare ba vida pesoa ba arte marciais sira katak nudar Gusmao ba kla’ak hafoin tuir tiha
sira katak ami hakarak unidade no hamosu konflitu ne’ebe nia konsi-
humana labele hare liu ba cociedade arte marciais ida-idak tenki hola marsa ba paz hateten, atu kontribui
hakarak kria paz,” dehan Reinaldo. kuensia hanesan iha 2006 hodi halo
humana tamba se la iha pesoa hu- konsiensia katak paz ne’e liu husi ba paz primeiru husi ita nia hahalok,
Nia hatutan durante ne’e ema povu sai vitima, arte marciais sai
mana mak sei la iha mos sosiedade ita ema-ida-idak, hodi hanoin katak lalaok, halo nusa para iha ita nia
barak mak halo asumnsi katak arte vitima, jovem sai vitima ikus mai sira
humana. paz mai husi ita ida-idak nia mate- uma laran mak hetan uluk paz hafoin
“Kausa palavra da Paz mak tenki nek, husi ida-idak nia komprensaun ita lori ba liur liu-liu husi ami arte marciais mak halo violencia no sai
kria kondisaun atu ema moris iha no ida-idak nia esforsu hodi hateten marciais tenki iha unidade no kria nudar autor ba krime, maibe asumsi ba pajina 11
ida ne’e ladun los e ho ne’e mak iha

AuSAID oferese tan osan $5000,000... husi pajina 7

mutuk atu labele iha duplikasaun tomak nebe ausAID suporta, fiar nebe lolos kona-ba kes-
ba rekursus nebe aloka ba par- katak media hanesan seitor impor- taun nebe mak afeita ba
seiru iha Tmor-leste. tante nebe forte, independente no sira nia moris no sira nia
Iha kuarta 24, fulan setembru professional sei fo nia kontribui- nasaun, hodi nune’e jor-
2008, AusAID oferese tan osan saun nebe makaas hodi haburas nalista sira bainhira ha-
hamutuk 5000, 000 dollar ameri- demokrasia. Darin mos hateten too informasaun ba pu-
kanu ba programa hametin media katak, AusAID sei kontinua fo bliku tenki los no justu
independente Timor-Leste (SIM- asistensia hodi nune’e media husi parte hotu, konser-
PTL) liun husi seremonia ki’ik oan Timor-Leste bele hetan abilidade teza tenki akompanha
ida iha ICFJ nia servisu fatin iha no esperensia atu fo sai realidade mos ho profesionalismu.
bairu Formoza, Dili. Jornalista no nebe akontese iha Timor-Leste. Projetu programa
media tomak hetan konvida atu Iha parte seluk Mark White in- hametin media indepen-
husu perguntas no hetan hatan forma, katak, ”Suporta no azudus denti ida ne’e bele iha
husi reprezentante doadores nain hatudu sira nia fiar ba media ida valor bainhira akompa-
rua, acting councellor, Jenny Darin nebe’e independente no livre sai nha husi kredibilidade
husi AusAID no Mark White re- hanesan indikador no xavi ba fun- jornalista ninian nebe Husi Karuk: David Bloss (Direitur ICFJ), Mark White
prezentante USAID ba Tmor-Leste. dasaun demokrasia nian. Ema sira profesional. Sira mos hein katak (reprezentante USAID) Jeni Darin (reprezentante AusAID)
Hatan ba preguntas no prekupa- nebe mak moris iha nasaun demo- loron ruma media iha Timor-Leste
soens husi jornalista husi media kratiku tenki hetan imformasaun bele sai professional, iha res- jurnalismu (program pilotu) iha uni- lidade organizasoens media, ICFJ
posabilidade no iha sustentabili- versidade nasional UNTL, no mos mos fornese treinu konaba de-
dade ona. Ida ne’e mak objective program atu hari uma media re- zenvolvimentu negosiu (Bussines
ida nebe doadores sira hakarak. zional iha lima Bacau, Maubisse, development) ho lei imprensa re-
SIMPTL ajuda seitor media Suai, Oecusse, Dili ne’e implementa gulasaun nebe mak agora go-
indnpendente atu haklaken infor- liu husi parseira ho asosiasoens vernu Timor-Leste no UNDP de-
masaun nebe publiku Timor leste (AJTL, TLPA, CJTL, ARKTL) no sin- zenvolve daudaun. ICFJ ho ko-
persiza. ICFJ, nudar organizasaun dikatu Jornalistas (SJTL) iha perasaun internasional research
implementadora ba porgrama Timor- Leste. exchanges board (IREX), no mos
ne’e oferese treinu espesializadu Liu husi SIMPTL, ICFJ mos tulun hamutuk nia parseiru nasional,
ba jornalista husi organizasaun organizasaun media ho nia nese- komisaun ba lezislasaun komu-
media sira, no suporta atu ajuda sidade ekipamentu no rehabili- nikasaun sosial (KOLKOS) serbisu
hodi produz no distribui notisia ho tasaun no seluk tan liu husi nia hamutuk atu garante lezislasaun
kualidade a’as ba ema barak. small grant (programa fundus ba media nebe’e independente iha
Progarma seluk nebe agora da- ki’ik). No atu haklaken sustenbi- Timor-Leste.
dauk implementa hela mak treinu
Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 KADI 9

KOMUNISMU
mate duni katak ema seluk bele sei kontinua no halo rahun siste-
tesi nia ulun. Ba Hegel, modelu ma kapitalismu, no sei mosu sis-
so-siedade nee laos ideal ba uma- tema foun ida mak hanaran Ko-
nidade. Umanidade presiza sosie- munismu nudaar meta-final. Ka-
dade ida neebe proteza liberdade pitalista sira koalia kresimentu
individual. Nunee, nia propoin atu ekonomika, maibe kresimentu too
hamosu sistema ida neebe bazeia bain-hira. Katak kresimentu eko-
mos halo violensia. Migrantes Eu- 1800 resin lori ona individualistas ba lei hodi proteze liberdade indi- nomika iha nia limite. Komunista
ropeu konservativu sira iha Aus- no injustisa sosial, klean entre ema vidual. Teza nee mak ikus mai ha- sira fiar katak loron ida, ema hotu
tralia masakre ema Aborijinal sira, riku no kiak. Nunee sira deskobre mosu Monarkia Konstitusional. sei sai komunista. Iha komunismu
ohin loron aboriginal sira kuaze katak Frances antigu sira kultiva Ezemplu, diak liu kona Monarkia nia laran, ema hotu sei moris iha
lakon ona. Iha kontraria Partido pratika ida bolu komune, ema ser- Konstitusional mak Bhutan, rai kiik- egualdade sosial, abolusaun ba
Komunista Australia mak defende visu hamutuk iha grupu no fahe oan lokaliza entre India ho Nepal. sistema klase no riku-soin indivi-
direitu ema metan sira nian des- ba malu buat neebe sira iha. Ko- Estadu kontemporaneu hotu utiliza dual. Maibe, Vlademir Lenin neebe
de inisiu sentenariu 20 nian. munismu hanesan terminolojia po- lei hanesan baze fundamental. Nu- gosta teb-tebes Karl Marx ho An-
Antero Benedito da Silva, Hakerek nain hatoo seria ar- litika foin mosu iha Paris sente- nee mos, depois de Deklarasaun gels neebe hakerek “Manifesto Ko-
Dosenti Mudansa Kultural Asia- tigu neebe tenta kaptura imaji- nariu 19 besik remata, hodi refere Universal Direitus Umanos 1948, munismu” hare katak, Karl Marx
Pasifika-UNTL

A
nasaun sani nain estudantes-ju- ba buat tolu neebe iha relasaun ONU hamosu konvensaun lubuk nia hanoin nee utopia liu. Kapita-
ventudes, kamponeses, trabalha- ba malu maibe fenomenu neebe hodi regula vida sosial umanidade lismu sei la rahon mesak. Komu-
ntes ita koalia kona ko- dores sira no publika Timorense distintu: ideal ida, programa ida no nian. nismu sei la mosu mesak. Tra-
munismu, ita tenta sira kona, no se deit mak respeita rejime ida neebe hari hodi realiza Karl Max, filosofu Judeu-Ale- balhadores sira presiza hamrik,
konstrui argumentu demokrasia no liberdade de pen- ideal ida nee. manha ida mos impresta metodu luta hasoru burjuizia sira, hodi
balun; Komunista sira samento; ideas, programas no sis- Injustisa sosial no ekonomia Dialektika hodi halo analiza no kaptura poder politika atu sira
mak halo violensia; tema komunismu, neebe mos sai mosu tamba individu sira akumula buka sosiedade ideal ida hanesan bele hari sosiedade foun ida nee-
George W. Bush komete violensia sujeitu ba transformasaun ona husi sasan-privadu neebe la hanesan solusaun ba krise kapitalisme iha be sira hakarak. Lenin luta duni tuir
hasoru povu Iraq. Tamba nee George kontekstu ba kontekstu no epoka (inequality of possession). Sosie- Europa. Nunee mak nia hateten nia hanoin nee, no hari projeitu
W. Bush Komunista. Konklusaun ba epoka; karik bele sai referen- dade modelu ida nee laos ideal ba katak Sosiedade hotu iha mundu sosialista real, USSR-Uniao Sosia-
nee falsa, tanba Dynasti George sia ida hodi tulun partidu no mo- umanidade. Komunismu mak so- lao iha prosesu progresivu ida: lista Sovietika Republika katak
W. Bush laos komunistas. Ita re- vementu politika sira, Relijiozu sira, siedade ideal maibe atu too ba sistema feudalismu ba kapitalismu Republika Sosialista ida neebe
pete tan proposisaun hanesan. Ko- akademiku sira neebe ho determi- komunismu ita presiza halakon no ikus liu mak komunismu. Sis- trabalhadores sira mak kaer po-
munista mak violensia. Kaisar Hi- nasaun luta ba promosaun justisa “ida nee hau nian, ida neeba o tema feudal hamosu esplorasaun der politika, laos burjuezia ou ema
rohito nia Saldadu invade Timor- sosial-ekonomika no prevensaun nian.” Idea ida mee mosu tinan entre ema sira neebe “rai boot- riku no matenek (aristokrasia) si-
Leste tinan 1942-45 no Timor oan aktiva ba konflitu sosial, konflitu rihun hitu (7) ona antes Jesus Kristu tuan tanah ba ema sira neebe rai ra. Exemplu, Sosialista real sira se-
sira mate hamutuk 60.000. Tamba klase no funu kilat iha rejiaun Asia- moris. Diskursu kona Sosiedade laiha.” Nunee sistema ida nee laos luk mak Cuba liderada husi Fidel
nee, Kaisar Hirohitu Komunista. Pasifika, hodi prevene destrusaun ne’ebe ideal sistimatika liu mosu sosiedade neebe ideal. Bain-hira Castro too ohin loron. Luta komu-
konklusaun nee mos falsa. Tamba sistimatika ba komunidades uma- Alemanha. Friedrick Hegel, filo- mosu industrializasaun iha Europa nismu sira neebe mak aseita multi-
Imperador Hirohito nee mak em- nas no komunidade ekolojika Ti- sofu idealista ida, mak hamosu hamosu sistema foun seluk, mak partidaria no Komunista sira mak
perador duni, laos komunista. Ita mor-Leste nian. metodu ida bolu dialektika: Thesis- kapitalismu. Iha kapitalismu nia manan duni ukun no ukun ho diak
repete tan. Nai ulun Estados Uni- Lia-fuan komunismu nia abut Anti-thesis (synthesis)-thesis. laran, Marx ho Engels hare katak mak Estado Kerala iha India no
dos da America, Henry Kissinger mak komun, publiku nian. Hane- Sosiedade Europeu sira hakiak sis- mosu klase rua: Kapital (burjue- Hugo Chaves iha Venezuela. Ko-
ho Ford haruka Soeharto invade san mos Grecia Antigo, tempu So- tema monarkia. Tansa mak ema ida zia-pemilik modal) no klase Ope- munista sira ukun kuaze tinan 50
Timor-Leste tinan 1975-hela too crates, Plato no Airstotle sira nian, deit (Liurai absoluta) koalia ema rario (proletariat/trabalhadores). ona iha Kerala. Artigu tuir mai ita
tinan 1999 no oho Timor oan sira Frances sira buka fila fali espe- ribun halo tuir deit nia hakarak. Maibe kapitalismu hakiak nia fra- sei koalia kona komunismu primi-
hamutuk 200.000. Tanba nee, Henry riensia neebe Kristaun sira ikus Ema seluk sai atan, la iha direitu keza rasik. Frakeza nee mak krise tivu, the Golden Age neebe Navi-
Kinssinger–Gerard Ford ho Soe- main bolu-the Golden Age , pe- buat ida, ate propriu sira moris ra- ekonomia, tan akumulasaun riku gador Columbus observa iha Ko-
harto, sira ema komunistas. Sira riadu osan-mean nian. Evolusaun sik laos sira mak nain ba. Ohin liu- soin ba liman individual sira liu hu- munidade Indiana, Norte Amerika
laos komunistas, tamba sa sira Kapitalismu iha Franca too tinan rai dehan, ema nee tenki mate, nia si Monopoli no oligopoli. Krise nee tinan 1492.

USAID Klarifika Iha edisaun 30, kla’ak fo sai artigu ho titulu Privatiza Rai iha Timor-Leste
nebe Tim Anderson husi Sidney University hakerek espesialmente ba kla’ak.
USAID nebe temi mos iha artigu Tim Anderson halo klarifikasaun nebe

Privatizasaun
distribui tuir East Timor Action Network. Tuir mai kla’ak halo tradusaun
karta nebe reprezentante USAID iha Timor-Leste Mark White hakerek.

Rai Iha Timor-


rai agora dadaun no problema ba dade rai, bazeia ba uzu rai agora Iha 2006, Primeiru Ministru
kepemilikan rai, direitu ba utiliza- dadaun no tuir istoria, sei ajuda Jose Ramos Horta husi komu-
dor rai—barak liu agrikultor iha prevene tipu kontratu rai nebe nidade internasional ba asistensia
skala kiik- sei dokumenta no hetan Professor Anderson kritika hela atu dezenvolve sistema ida hodi

Leste
rekoñesimentu husi lei. iha nia artigu. fornese ba povu Timor-Leste ho
(2) Ami aseita ho autor ba direitu rai nebe seguru nudar da-
“valorizasaun rai” nudar problema (3) Autor hateten katak ‘poder lan atu promove estabilidade so-
iha nasaun sub dezenvolvidu ha- boot, liu husi Ausaid, USAID no sial no fo fundasaun forte ba kre-
nesan Timor-Leste. Banku Mundial hakarak haree simentu ekonomiku. Hahusuk ne’e
konstituisaun Timor-Leste muda’ hetan suporta husi peritu ba rai

A
Autor rasik hateten katak “laiha atu permite kompania estranjeiru iha Diresaun Nasional ba Rai no
(1) Autor artigu “Privatiza Rai” serteza ba titulu” kontribui ba valo- hodi hetan direitu propriedade ba Propriedade no Servisu Kadastru
mi hakarak agradese
hanesan atu hateten ami nia es- rizasaun rai. Titulu rai ida nebe rai. (DNTPSC), nebe identifika proble-
Professor Tim Ander-
forsu hodi klarifika kepemilikan rai ami promove, sei hadia valoriza- ma rai nudar potensia boot ba
son ba artigu intere-
iha Timor-Leste ho “komersia- saun ba rai no halo sai atrativu liu Ami seidauk halo advokasai atu konflitu iha nasaun. Peritus barak
sante “Privatiza Rai
lizasaun” ka “esploitasaun ba rai; ba nia nain atu halo produsaun- troka konstituisaun hodi permite nota katak povu Timor rasik koalia
iha Timor-Leste,” ne-
halo investimentu ba sira nia rai, kompania estranjeiru atu hetan ba nesesidade atu asegura direitu
be orijinalmente publika iha jornal
Liu husi hakbiit direitu pro- sei kontribui hodi hadia seguransa rai, no ami la preokupa ho “pre- propriedade durante konsulta ho
Kla’ak no fo sai iha ETAN iha Se-
periedade (koñesidu lokalmente aihan. saun” ruma ka proposta atu halo komunidade. Asesment ba konflitu
tembru 16, 2008.
ho Ita Nia Rai) program USAID atu ne’e. iha 2006 nebe USAID halo fo sai
Artigu ne’e foti pontus im-
suporta governu atu (1)koleta no Ami la nega katak properie- preokupasaun ba laiha serteza ba
portante konaba problema Timor-
dokumenta sistematikamente ba dade rai nebe klaru sei hasae nu- (4)Autor akuza poder boot ba propriedade no inablidade atu re-
Leste nebe enfrenta agora da-
problema rai no (2) dezenvolve le- meru tranzaksaun rai iha Timor- ostilidade ba fiar ba kbiit rasik no zolve konflitu rai sei sai nudar fa-
daun inklui valorizasaun no utili-
jislasaun atu permite hodi hasai Leste. Klaru, ne’e nudar konse- auto sufisiensia ba Timor-Leste. tor kontibuisaun ba konflitu vio-
zasaun rai, sustentabilidade prak-
ba dala uluk sertifikadu ka titulu. kuensia natural husi koriji valo- lente iha futuru iha Timor-Leste.
tika agrikulturas balun, no segu-
Tranzaksaun rai tuir mai sei go- rizasaun rai. Maski nune’e, pro- USAID suporta objetivu Timor- Iha inisiu 2007, Programa Hakbiit
ransa aihan. Professor Anderson
verna husi kodigu sivil nasaun, es- priedade nebe klaru, faan rai sei Leste atu realiza nia potensia Direitu Propriedade nudar parte
halo servisu diak hodi deskreve
bosu sei hein hela aprovosaun husi informadu liu relasaun ho asuntu agrikultura no hasae produtivi- husi pakote komprensivu ba asis-
interkonekasaun topiku hirak ne’e,
Konsellu Ministru. ne’e, ho risku uituan ba ema Timor dade agrikultura no rendimentu tensia nebe USAID lansa liutiha
uza hodi hahu ho kontratu rai nebe
Ami fiar inisiativa atu kolekta nebe sei hetan benefisiu ho pro- agrikultor. Asistensia Estadus Uni- rekomendasaun husi asesment ba
involve governu Timor-Leste.
problema rai nasionalmente, iha blema rai nebe la klaru ka mul- dus iha area agrikultura iha Timor- konflitu.
Ami hakarak klarifika Pontus
faktu, proteje direitu ema Timor, tiplu. Leste apoiu esforsu atu transfor- Hau agradese ba autor dala
balun relasiona ho knaar USAID,
individualmente no koletivamente, ma sistema agrikultura husi sub- ida tan ba opiniaun relevante no
partikularmente ho respeitu ba
ba sira nia rai, Hodi kria doku- Ho adisaun, sistema ida nebe sistensia ba ida nebe lukrativu no oportunidade ne’e atu hatoo pro-
buat nebe autor bolu “privatiza
mentasaun komprensivu ba uza dokumenta ho klaru ba proprie- kbiit rasik. blema nebe hatoo.
rai:”
10 LISAN Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008

“Deskolarizasaun”: hanoin
sira paralela hodi fo tulun ba ema
ne’ebe ha-karak aprende.
Hau husu ba joven sira ne’e: Se
mak barani atu kria sistema ida

murak ida husi Ivan Illich


komplementar ba sistema eduka-
saun ne’ebé ita iha ohin loron? Se
mak prontu atu fahe hanoin no
matenek, ho fundamentu no fo na-
roman uitoan ba maubere no bui-
bere sira ne’ebé sei moris iha na-
kukun laran, biar sira hatene le
lol gomo hotu, (la’os ba Timor oan ne’ebé no hakerek? Se mak baraka atu
eskola iha liur no ne’ebé hetan ha-mate isu-isu, no hamoris faktu

D
oportunidade atu eskola didi’ak)? no informasaun lós ba ita nia
Ha’u foin sente katak ita hotu povu, no ita nia ema? Se mak ba-
ala ruma leitór sira
bele! Biar instituisaun estadu nian rani?
balun seidauk hatene
sei fraku hanoin husi ema barak
kona ba kampaña
hanesan Ivan Illich bele fo tulun ba
edukasaun popular,
ita atu hadia Ba problema balun.
nia istória iha Timor
Ivan Illich, filózofu no krítiku sosiál
no nia importánsia atu hodi halo 1 Se ita haré didi’ak movimentu
ida hakerek testu ida iha 1971 naran
timor oan sira hametin hanoin ko- Frentista (FRETILIN) ho atividade
deskolarizasaun sosiedade nian
na ba ukun rasik a’an. Tuir kam- makás liu iha prosesu ukun rasik a’an
(Desschooling society). Iha testu
paña ne’e, (ne’ebé FRETILIN hala’o tuir sira nia Manual (Manual Politiku,
ne’e nia koalia falia kona ba edu- 1975), iha mehi ukun ra-sik a’an nia
ho tulun husi OPMT) movimentu
kasaun no sosiedade. Iha livru ne’e hun ita hetan
frentista konsege hanorin ema
autor mos fahe nia mehi kona ba 1) planu atu buras agrikul-
barak iha ai-laran atu le no hake-
sosiedade ida ne’ebé ema hotu- tura ba maubere no buibe-
rek, no halo katak sira sa’e husi
hotu prontu atu fahe matenek no re sira ne’e (hahán),
nakukun laran. Ha’u sente katak 2) hodi defende kultura,
fatin hotu hotu ho ema sai fatin ida
movimentu edukasaun popular 3)hodi harii fali sistema edu-
ne’bé povu sira bele aprende buat
importante duni ba istória Timor- kasaun no
barak.
Leste nune’e mós ha’u koko atu le 4) saúde hodi serve povu. Se
Iha livru ne’e molok autór ha-
livru balun ne’ebé inspira membru tamba Timor funu atu hetan ida
kerek kona ba ideia ne’e, nia ha-
fundadór ba kampaña ne’e hodi ne’e tuir loloos ita seidauk goza mehi
tudu ezemplu barak katak edu- ukun rasik a’an ita goza resin ukun
hala’o sira nia “atividade liberta-
kasaun formal institusionalizada rasik a’an, tam-ba agrikultór no povu
dora”. Halo nusa mak jovem sira lu-
sa’e dala ruma la dun furak2 ka la sei hamlaha, ema balun seidauk
buk ida (hanesan tinan ruanulu
to’o atu eduka ema hotu tamba, respeita ita nia kultura, ita nia
resin to tolunulu resin), barani atu
sai husi konfortu sira nian uma kain Ivan Illich
LENSA buat ne’ebé instituisaun (eskola) sistema saude no edukasaun
hakarak hanorin ba estudante dala seidauk universal.
atu hasoru ema no hanorin sira atu
Factor sira ne’e halo katak povu saúde. 3) Dala ruma maubere ruma la iha relevante ho estudante
le, no loke matan ba sira iha foho 2 Ema ne’ebé krítiku ba insti-
fó neon no isin nakonu ho barani hodi oan mós labele hatudu sira nia sira nia moris.
katak ema Timor “la sai atan ba tuisaun edukasaun bainbain de-han
materializa mehi ukun rasik a’an. neon todan kona ba desizaun ba- Tuir Ilich nia hanoin, edukasaun
ema ida”? katak instituisaun ne’e haka-rak
Biar tempu la hanesan, dala ru- lun ne’ebé (rejime) Governu halo sa’e prosesu ida ne’ebé edukador prepara ema hanesan ita halo
Los duni, moris uluk la hane-
ma problema balun husi tinan (hanesan hola karreta Prado ba tenke iha ligasaun diretu ho alunu. mákina ida, atu servi deit sistema
san moris agora daudaun, nune’e
hirak liu ba bele hanesan proble- Deputadu sira iha Parlamentu Kurrikulu edukasaun tenke hanorin sosiál no klase ne’ebé instituisaun
mós jovem uluk la hanesan jovem
ma ohin loron. Haré to’o: ema 1) Nasionál). alunu iha lian no dalen ne’ebé alu- kuran (konformistas)
ohin loron. Uluk povu sente todan
Timor oan, maubere no buibere Maibé halo nusa mak ita bele nu sira rona baibain, lia-fuan ne’ebé
opresaun iha sira nia kabaas. Ema 3 Paulo Freire, pedagogo ida husi
sei moris mukit nafatin, 2) Biar Timor hanorin fali ema atu fó valor ba hola parte iha ninia mundu no es-
hanehan povu beibeik, povu sira la- Brazil iha hanoin hanesan hanoin
oan nia liman toman atu kaer mehi boot ukun rasik a’an ne’ebé periénsia sosiál3. Iha rai ida ita
bele ko’alia, sira labele hatudu sira ne’e
enxada, sira nia liman la toman ita “seidauk goza tomak”1? Sera bele hetan lian ida maibé mundu
nia neon todan kona ba desizaun
atu kaer osan, tamba maske sira que ita bele fiar katak instituisaun sosiu barabarak, nune’e mos go-
balun ne’ebé rejime ne’ebé uluk 4 “Universal education through
servisu barak, halo to’os no natar edukasaun estadu nian, (ne’ebe vernu sempre susar atu halo kur- schooling is not feasible. It would
ukun ami hola.
osan ne’ebé sira simu atu selu nia sei-dauk iha kurrikulu ba dixiplina rikulu ida di’ak ba ema hotu. Illich be no more feasible if itwere at-
Uluk, eskola no saude la iha.
kole nunka to’o atu haruka nia oan tomak) bele hanorin didi’ak ema hatene katak ida ne’e difisil, maibé tempted by means of alternative
Uluk ema ne’ebé moris iha foho
atu estuda iha eskola. Hanesan nia povu? Sera que ita bele halo nia hatete hanesan ne’e: Eduka- institutions built on the style of
susar duni atu hetan oportunidade
ne’e to’os na’in nia oan sira sei kon-tribuisaun ki’ik oan ida atu saun universal tuir sistema eskola present schools.”
atu aprende le no hakerek, uluk
moris iha nakukun laran tamba la garante katak mehi ukun rasik a’an ne’ebe ita uza la dun kap4, karik,
ema barak mate tan moras, dala
hetan asesu ba edukasaun no fó vantazen ba Timor oan hotu- di’ak liu tan ita halo mos instituisaun
barak moras ne’ebé ai-moruk iha.

LUTA KONTRA WTO.... husi pajina 12 ida ne’e sira hakarak okupa ka pri-
vatiza sasán hirak ne’e. I fini kuan-
hotu hanesan ekipa tékniku nian
ema mak mai no ita so ba iha
du kompañia privatiza ona, agri- buruh (traballadór-red) deit. Ita
denadór Sekretáriadu Arsenio Pe- kultór sira hakarak atu kuda fini so depende ba sira deit. Entaun
reira liu hosi konferénsia ba im- ne’e, entaun sira tenki husu lisen- ida ne’e mak dúvida hosi Redi
prensa katak “ohin loron ne’e ami sa fali ba iha kompañia ida ne’e HASATIL nian ne’ebé durante ne’e
hakarak halo Um minutu de selén- mak foin bele kuda. Fini ne’ebé sempre hatete, sempre koalia iha
siu atu fo hanoin fila hikas ba ko- mak sira privatiza ona, sira utiliza enkontru, hasoru malu ho Ministru
lega agrikultór sira ne’ebé ké he- fali ba hanesan GMO (Genetical sira sempre koalia bebeik ida
tan tortura, hetan ameasa, hetan Modified Organism), ne’e sira mo- ne’e. Sekarik halo desizaun ruma,
tiru no hasoru violénsia hosi neo- difika fali fini ida ne’e ba espesie labele iha nível sira nian deit maibé
kolonializmu sira, neoliberalizmu si- seluk. I iha GMO ne’e la diak mak tenki ser ho nesesidade agrikultór
ra ne’ebé agora dadauk iha mundu afekta ba saúde no mós nia afekta sira nian iha baze”.
laran tomak. Loron ohin mundial- ba iha fini sira seluk. Sira uza Oras ne’e daudauk WTO ladún
mente liu hosi movimentu Interna- sistéma ida ne’e para sira halo pro- hetan apoiu barak hosi nasaun
sional Agrikultura, hanaran La Via dusaun agrikultura ne’e ba fali iha balun, sira lakohi ona atu sai uma-
Campesina, hotu-hotu komemora indústria”. na’ín ba inkontru inter-ministeriál,
loron ida ne’e hodi hanoin hikas Iha kontekstu FTA ne’ebé liu tanba sira nunka hetan desizaun
ba kolegas sira ne’ebé fó nia án ba hosi WTO nian, sira halo akordu ruma hosi inkontru ne’e. nasaun
mate ba kontra neo-liberalizmu bilaterál entre nasaun ida ho na- ki’ik sira sempre protesta no kon-
sira, hanesan WTO-organizasaun saun ida para sira hakarak halo tra wain-hira iha inkontru nível
mundiál ké liu hosi sira nia polítika kompetisaun, halo merkadu livre ministerial WTO nian. Karik bele
halo agrikultór ki’ik sira sai vítima Agrikultór sira halo asaun kontra WTO iha Merkado Lama,
iha nasaun ida. Hanesan iha kon- dehan katak luta hirak ne’ebé
barak iha mundu rai klaran hane- Dili iha Loron Mundial ba Alimentar
tekstu Timor-Leste rasik ita lakohi hala’o hosi movimentu internasio-
san iha Brazil, Filipina, Tailándia, atu involve iha ká sai membru ba nál ba agrikultór ne’ebé hama-
Indonézia, Korea do Sul, Japaun iha Timor-Leste luta maka’as hodi saun sira hanesan Monsanto, Bayer, organizasaun rua ne’e. Tanba ita hon-án iha LA Via Campesina, he-
no iha fatin barak.” kontra WTO. Tanba iha sira nia Singenta no sira seluk tan. Sira sidauk iha produsaun rasik ne’ebé tan dunik espasu no valór. Ne’e
Redi HASATIL hanesan orga- polítika ne’ebé hanaran AoA hakarak Privatiza buat hotu-hotu sufisiente para halo kompetesaun katak maski to’os na’in matebian
nizasaun kompostu hosi organiza- sempre la fó vantazen ba agri- ne’ebé agrikultór sira nia produ- ho nasaun kapitalista sira. Arsenio LEE Kyung HAE nia sakrefisiu ne’e
saun sira iha área agrikultura, kultór ki’ik sira atu kompete ho saun. Iha parte seluk sira priva- isplika “Tanba ida ne’e mak ami la saguate no hetan valór ne’ebé
peskadór, arte-zenatu sira, estu- agrikultór boot sira. Karik sira de- tiza tiha fini, we’e no mós rai. Ar- sempre hatete katak, kuandu ita boot, liu-liu to’os-na’in tomak iha
dantes, environmental, organiza- side fó subsidiu, fo liuba agrikultór senio kestiona maka’as katak tama ba iha membru WTO, ka ita mundu ne’e inklui mós to’os-na’in
saun feto-mane, ida ne’ebé luta boot ou agribisnis sira ne’ebé ke “kuandu agrikultór ida nia la iha hakarak halo akordu ida ho Na- sira iha Timór.
ba direitu Agrikultura Sustentável boot. Liu hosi TNCs (Transnational we’e, nia la iha fini i nia la iha rai, saun sira dezenvolvidu, ne’e ha’u
Corporation) ne’ebé nia organiza- nia sei la halo buat ida. Tanba hanoin ita sei labele, tanba buat
Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 Nasional 11

Horta Kombate Korupsaun


Horta desponbilisa nia an ona
atu ba hatan iha Tribunal se-
karik Tribunal bolu nia ba

Labele Sai Konsumu Politiku Deit


kazu atentadu 11 Feveriru

Rejeita
hasoru Nia.
“Hau prontu sai teste-
munha, hau prontu ba fo
testemunha hau fo an tam- Korupsaun ohin loron sai hanesan dezafius bar-barak hodi ba hari tan
ba desde kazu Rogerio Lo- komisaun ba komisaun mas
no moras at ne’ebe bele estraga dezenvolvi-

Alfredo Oho
bato nia mos hau ofrese an la rezolve probemla ida,
ba duni hodi hateten sai buat mentu ba nasaun nia progresu. Parte seluk, ne’ebe hau hanoin atu hari
ne’ebe hau hatene,” dehan atu kombate korupsaun labele sai konsumu KAK la efisiensia karik,” de-
Horta han Madre Guelermina.
politiku deit hodi hetan simpatia, maibe tenki

ho tipu
Hare ba Prokurador Jeral Nia hatutan atu kombate
ne’ebe kelur ona maibe sei- tau ba partika oinsa bele halakon korupsaun korupsaun ema ida-idak mak
dauk fo sai resultadu inves- hola konsiensia tuir fungsaun
ne’ebe oras ne’e indika mosu makas iha insti- ne’ebe iha hodi bele kombate
tigasaun no tuir Prokurdor
katak wainhira iha resultadu tuisaun governu. korupsaun, ita bele hari

ezekusaun
mos sei la fo sai ba publiku, komisaun rihun rahun mos se
halo membru Parlamentu danu FREITAS ita la iha konsiensia moral

F
ne’ebe iha ona para oinsa no etika ba korupsaun ,
sira duvida, tauk Prokura-
bele halo nia servisu diak liu korupsaun sei buras ba nafa-
dor subar tiha evidencia oin lalais ne’e Par- tan hodi luta hasoru korup- tin laos dehan Komisaun Anti
ne’ebe lolos ba publiku kona lamentu Nacio- saun. Korupsaun mosu ne’e ko-
ba kazu atentadu 11 de Fe- nal liu husi nia “Se instituisaun(PDHJ) rupsaun sei lakon hotu ne’e
veriru. sub Komisaun ba
Sei “fresku” iha ita tomak nia memória akon- ne’e fraku tenki hatene tam- hau hanoin imposivel.
Deputadu parlamentu asuntu Anti Korup- ba sa, lei mak fraku, orsa- Nune’e mos tuir vice Por-
tesimentu 11 de Fevreiru 2008 hasoru Pre- Nasional husi bankada PSD saun iha Komisaun C halao mentu mak la to’o ga re-
Ing.Mario Viegas Carrascalao kurador Jeral Ivo Valente ka-
zidente Repúblika Dr.Jose Ramos Horta no konferensia Interna-sional kursu mak la iha, ita tenki tak, susar atu kombate ko-
iha PN foin lalais ne’e ba jor- durante loron rua (18-19
emboskada ba koluna Primeiru Ministru Xana- analiza ba frakeza sira ne’e rupsaun tamba wainhira
nalista sira hateten, Prokura- Setembru)iha Hotel Timor hafoin ita hola mediadas Prokurador halao investiga-
na Gusmao, ne’ebe iha akontesimentu ne’e dor Jeral tenki fo sai faktus ne’e hodi rona opiniaun husi ma- duke ita hari komisaun foun saun ba membru governu
Alfredo ho nia elementus Leopoldino mate iha lolos no labele subar faktus ba tenek nain sira iha rai laran hodi kria tan deit konfusaun balu ne’ebe indika halo ko-
publiku. no husi rai liur oinsa atu
fatin no Horta rasik kanek todan iha nia kabun no hamosu konflitu de kom- rupsaun nia parte sempre
“se tendensia atu subar kombate korupsaun iha petensia,” dehan Sebastiao. hetan amesa husi telefone.
hodi lori halai ba Hospital Royal Darwin. realidade hau sei kolalia bei- nasaun kiak ida ne’e. Eis Primieru Ministru Dr. “kuandu koalia kona ba
beik no kontra tamba ita hotu Presidenti sub komisaun Marí Alkatiri mos dehan ka- korupsaun hau hetan tele-
hakarak realidade e hau la Anti Korpsaun Cipriana Pe- tak atu kombate korupsaun fone husi ema balu (mem-bru
danu FREITAS tansia besik, red) bele metru importa se mak tiru tamba reira iha nia deskursu wain- diak liu reforsa deit institui- governu-red) hodi ameasa
2,metru 10 ou to’o 20. tiru ne’e tiru tiha ona agora hira loke konferencia re- saun sira ne’ebe iha ona ha- mas hau la tauk e nunka tauk
importante mak tamba sa nia

A
Informasaun ita hotu ha- fere, husu ba intedades to- nesan PDHJ, no Inspektur hodi hateten sai ba publiku,”
tene, hau nia guarda sira (Alfredo) tiru, iha situasaun mak iha nasaun ida ne’e Jeral hodi bele halao sira nia dehan Ivo foin lalais ne’e iha
tentadu 11 Fe- apanahdor disperendu balu saida ,dehan lider PSD ne’e oinsa buka mekanismu ne’e- knar diak liu tan duke hari Konfrensia ba Estabelese-
vereiru, to’o oras toba hela se imboskada ba ho duvidas ba investigasaun be diak atu kombate korup- komisaun foun ne’ebe sei la mentu Rede Nasional Anti
ne’e sei sai na- nia, Alfredo labele tama Prokurador. saun ne’ebe konsidera hane- iha benefisiu. Korupsaun iha Hotel Timor.
fatin polemika to’o iha laran,”close range Eis Prsidenti Parlamentu san terorismu no moras at Sekretario Jeral Fretilin Ivo hatutan Maske hetan
no misteriu ba ne’e bele mos to’o 20m Nasional no atual Prsidenti ne’ebe bele estraga nasaun, ne’e hatutan, wainhira KAK amesa maibe, vice Proku-
Povu Timor-Leste, tanba to’o portantu Alfredo monu Fretilin Francisco Gutrres “Lu- tamba wainhira la kombate hari mos, nia parte lafiar sei rador ne’e haktuir nia par-
oras ne’e seidauk hatene 20m husi hau nia dapur olo” mos hateten kazu 11 de bele estraga nasaun. Hodi halao knar ne’ebe diak tam- te sempre halo koordena-
lolos tanba sa Alfredo ba fatin ne’ebe hau nia guarda Feveriru importante tebes atu husu ba governantes sira atu ba sei hetan intervesaun po- saun diak ho instituisaun se-
ataka Prezidente Republika tiru portanu ne’e laos Tribunal halo julgamentu tam- seriu hare ba kestaun korup- litika husi governu, tamba luk hanesan PDHJ no Ins-
nia uma no se los mak tiru execustion.”dehan Horta ba ne’e krime grave kontra saun hodi tau ba partika e la- realidade hatudu ona go- pektur Jeral hodi kolabora
Horta no Alfredo Reinado ho Horta hateten Alfredo ho estadu. bele halo deit ba konsumu vernu AMP halo Interven- malu halo invetigasaun ba
nia elementus Leopoldino Leopldino mate tanba nia Ba izame balistiku ne’ebe politiku deit hodi hetan sim- saun demais liu ba sistema kazu KKN.
mate iha fatin. guarda F-FDTL mak tiru mak sei to’o iha Timor Leste patia. judicial. Maske iha indikasaun ka-
Iha relatoriu husi tim foren- laos husi ema seluk. tuir Luolo importante atu he- “wainhira korupsaun ne’e Lia hanesan mai mos tak mosu Korupsaun Kolu-
sik katak kanek iha matebian Maibe tuir relatoriu husi tan justica, maka PGR tenki avansa bele estraga politika husi parte socidade no re- saun no Nepotismu (KKN) no
Alfredo Reinado nia isin mate tim forensiku ladun han malu halao proseu se lae sei no estraga dezenvolvimentu presentante Igreja Katolika. falta transparencia iha go-
hatudu la tiru ho distansia ho estementu Presidenti paradu. seitor publiku no privadu liu- Tuir Diretur Komisaun vernu AMP nia laran, maibe
do’ok maibe tiru ho distansia Horta nia. “Importante atu hetan liu estraga ema kiak sira,” Justica e Paz Diocese Bau- Presidenti da Republika Dr.Jose
besik liu (very Cloce range) ka Relatoriu ne’ebe asinadu justica ba kazu ne’e tenki iha dehan Cipriana. cau pe, Martinho Gusmao Ramos la fiar argumentu ne’e
tiru ho tipu ezekusaun. husi Dr.Muhamad Nurul Islam invstigasaun lolos husi PGR Nune’e Prezidenti Parla- no Madre Gulerminha husu hodi defende makas Governu
Ba kestaun iha leten, (Phatologi Forensica)husi no governu mos tenki im- mentu Nasional Fernando de ba governu diak liu reforsa AMP hodi hateten katak go-
wainhira hatan ba jornalista Australia ne’ebe fo sai iha 15 plementa rezolusaun Kria- Araujo”Lasama” iha nia dis- deit instituisaun sira ne’ebe vernu ne’ebe xefia husi Xa-
sira hafoin tuir tiha konfe- Feveriru ho numeru mortu- saun Komisaun Investiga- kursu hateten Parlamentu iha ona hanesan PDHJ, Ins- nana Gusmao nia fiar sein
rensia Internasional ba kria- aria 948, relata katak iha saun Internasional (KII) atu persija kria lei espesial ba pektor Jeral, no Prokurador porsentu la iha korupsaun.
saun komisaun Anti Korup- kanek hat iha Alfredo nia isin, nue’e kazu ne’e bele iha kre- asuntu refere no mos persija Jeral iha aspektu recursu Alende ne’e Chefe Esta-du
saun iha Hotel Timor, Ra- hanesan kanek ida iha nia divel no labele iha dekonfian- komitmentu ida ne’ebe forte huamana no financial para ne’e mos fo parabens ba
mos Horta rezeita Alfredo ti- kakorok oin parte karuk, liman sa. atu bele sai nudar referensia instituisaun ne’e forte liu Governu AMP tamba tuir Horta
ru ho tipu ejekusaun mas- karuk no iha nia fuan (chest) Povu hein misterio 11 Fe- hodi bele kombate korup- tan duke hari tan komisaun tinan ida deit nia laran, governu
ke nune’e nia rekoinese duni entertantu kona ba mate- vereiru bele fo rezultadu no saun(KKN). iha komisaun ida nia leten AMP bele halo buat barak,
nia guarda rasik mak tiru bian Leopoldino, ekipa des- lia los, atu nune’e povu bele Nia hatutan estadu no ne’ebe ikus mai hamosu maibe la esplika saida-saida
Alfredo ho nia elementu Leo- kobre tiru iha nia ulun fatuk. hatene se maka halo planu nasaun ida ne’e iha komit- deit konfusaun. mak governu ne’e halo ona.
poldino husi distancia ne’e- Maske to’o oras ne’e pro- hodi hamosu 11 Fevereiru mentu ne’ebe makas atu halo “Timor ne’e ki’ik popula- Maske Horta dehan iha
be besik. kurador jeral seidauk fo sai ne’e, Labele sai polemika ba lei ida ba kombate ko-rupsaun. saun mos oituan deit, ba Governu AMP la iha kazu Ko-
“Iha relatoriu ne’e hateten ba publiku kona ba akonte- tinan naruk. Provedor dos Direitus Hu- hau atu hadia Timor ne’e rupsaun maibe tuir stastika
tiru husi “close range” (dis- sementu ne’e lolos maibe manos e Justica (PDHJ) Se- diak liu reforma liu tan ins- ne’ebe iha kazu korupsaun
bastiao Dias Ximenes hate- tituisaun hanesan Prove- hamutuk 59 mak reitu iha
ten, persija duni estadu tomak doria e haforsa liu tan iha PDHJ no husi nomeru ne’e 18
fo atensaun makas hodi Prokurador Jeral oinsa au-
Arte Marciais promete.... husi pajina 8 kombate korupsaun, maibe
nia husu diak liu governu
menta tan sira nia recursu
humanos no recursu finacia
rekomenda ona ba Minis-
teriu Publiku atu prosesa tuir
lei.
reforsa deit instituisaun sira para lao duke gasta osan
Lider Kera Sakti Silvestre violencia, tamba durante ne’e
subar liman hodi dun fali arte
Xavier Sufa Efi (67) ba Kla’ak iha konflitu entre arte mar-
marciais mak sai autor, lolos
hateten, konseitu ba paz mak cisais tamba mos iha miss flitu, maibe tuir lolos invividu estarga ema nia sasan, so ke liman ba malu, halo komu-
konflito husi arte marcaiais
hanesan halao liu husi marsa comuinication. mak halo. iha invidu balu mak halo pro- nikasaun ba malu hodi soe
ne’e mos nudar parte husi li-
ba paz ho arte marciais seluk Lider Kera Sakti ne’e fiar “Komunidade prefere liu blema tamba desintede malu tiha diferensa sira iha ita ida-
deransa sira nia ero.
e Kera Sakti senti kontente katak ho dalan ida hanesan katak arte marciais mak baku ba problema privadu ne’e idak nia arte marciais katak o
Hodi naran KORK Jorge
tamba bele lao hamutuk no ne’e ba oin bele fiar katak malu maibe tuir lolos ne’e iha,” dehan Silvestre. nia at liu hau nia mak diak liu, o
Iku hamenu ba Timor oan sira
marsa hamutuk ho arte mar- sei halo arte marciais sira in- Jose ka Antonio mak baku Lider Kera Sakti ne’e husu nia lao rai hau nia rai nain, agora
liu-liu ba arte marciais tempu
ciais seluk e ho ida ne’e ami tende malu no kria unidade malu ne’ebe ba hau hanoin ba Timor oan hotu liu-liu arte ne’e ita mesak familia boot
to’o ona hamutuk nudar Ti-
arte marciais bele kolia ba ba malu hodi fo kontribui ba ida ne’e ladun los tamba arte marciais katak mai ita hatudu Timor oan, ita tama arte marciais
mor oan ida deit no hatudu
malu no halo ligasaun ba malu, paz. marciais sira ne’e nia filosofia ona ba komunidade katak tamba ita hakarak hatudu ita
ba mundo katak arte mar-
tamba wainhira iha komu- Nia mos treiste liafuan husi kapas tebes katak atu treinu ita hakarak paz. nia arte o ita nia kbiit hodi de-
ciais,no povu Timor hakarak
nikasaun ne’ebe diak entre komunidade ne’ebe hateten ema hodi defende nia an laos “Ba oin ita mantein na- fende ema ne’ebe faraku no
moris iha paz no hakmatek nia
arte marciais mak bele reduz arte marciais mak halo kon- hodi ba baku malu ka halo fatin ida ne’e hodi nafatin fo kbiit laek dehan Silvestre.
laran.
12 NASIONAL Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008

Eis Prezidenti PN Mauritios hasoru Alkatiri


Fretilin Halao Reazustamentu Perpara ba Eleisaun Antisipada LUTA KONTRA WTO
Mauritos nasaun kik ida iha kon-tinente Afrika nudar amigo bo’ot
Timor-Leste hodi luta ba Indepedencia des de uluk kedas wainhira
nasaun boot sira taka matan ba Timor-Leste nia luta tamba
hanesan ne’e Fretilin hanesan par-
tido historiku ho responsabilidade
lakohi atu sobu rai ne’e tantu ha-
NO NIA KRONI SIRA
karak nafatin uza meius pasifiku
ne’e Mauritios hakarak kontinua nafatin fo apoiu ba Timor Leste isolino VASGA, ne’ebé hakarak utiliza situasaun
tuir lei, tuir konstituisaun para fo
iha tempu ukun rasik an iha aspektu koperasaun olegário de JESUS mundial ne’ebé akontese iha leten
fila fali paz no estabilidade ba Ti-
ne’ebé mensiona katak kiak,
mor Leste,” esplika eis Primieru
rai manas, mal nutrisaun mi-
danu FREITAS sira nain rua koalia kona ba oinsa Ministru.
na folin sa’e no sst. iha atu

E
hametin koperasaun iha nivel par- Tuir Akatiri, nia idea ne’e eis
sai hanehan tan liu ema agri-
lamentais e mos iha area turismu Prezidenti Paralamentu simu ho
kultór sira.
is Presidenti nudar mos no informasaun teknologia. positivu maibe husu atu labele uja
Luta kontra neokolonializ-
lider opozisaun Mauri- “Ami deskuti ida ne’e halo nusa violensia,
mu no neo-liberalizmu liu-liu
tios Luis Verengel iha mak hametin liu tan papel Parla- Hatan ba ida ne’e Alkatiri ha-
nia organizasaun sira ne’e
Sesta 23 Setembru ha- mentu ninia maibe halo nusa mos teten Fretiin lakohi rezolve proble-
sempre hala’o hosi nasaun
lao sorumutu ho eis Pri- halo koperasaun ba area turismu ma politika ida ho violensia hane-
terseiru mundu liu-liu agri-
mieru Ministru Dr. Marí Alkatiri iha haruka Timor oan ba neba estuda san uluk 2006 sira halo ba Fretilin
kulór sira hodi ezize ba or-
nia rezidencia Palapaco Dili. kona ba turismu e mos bele estu- hodi hadau poder husi Fretilin, mai-
ganizasaun hirak ne’e atu
Hafoin hotu tiha simu eis Pre- da ba IT memsu ami la ukun ona be uja meus demokrasia nia hodi
hasai tiha setór agrikultura
zidenti Parlamentu Mauritos ne’e- mas fo idea para rai ne’e bele lao hateten ba governu AMP ne’e ka- Kontra WTO (World Trade Organization) hosi organizasaun hirak

S
be halao kuaze oras ida, ba Jornal ba oin. Hau koinese katak iha Ti- tak saida mak sala dehan sala e
ne’e.
Kla’ak no Diario eis PM Mari Alka- mor Leste wainhira ita kopera ho tenki halo los para ba oin rai ne’e
ituasaun mundu ohin lo- 10 de Setembru 2003 iha Kankun-
tiri hateten sorumutu refere hodi sira ita bele mos hanesan sira. labee infrenta politiku hatun hasae
ron oin seluk hanesan Mexiko nasaun dezenvolvidu sira
troka hanoin oinsa Mauritos bele Alende ne’e tuir Alkatiri nia mos malu. E Fretilin lakohi uza violen-
halo koopeasaun ho Timor-Leste informa kona ba prosesu politiku cia para hatun governu ne’e altersaun klímatika, glo- halibur malu hodi halo konferén-
iha area oi-oin ne’ebe oras ne’e iha Timor Leste oras nee daudaun Iha enkontru ne’e mos sira nain bal worming, kiak, me- sia boot organizasaun WTO nian.
Mauritios avansadu ona, e mos sira hafoin Fretilin ne’ebe sai nudar rua koalia kona ba korupsaun iha nus ai-han no sst. Ne’e- Iha momentu ne’e mós movimentu
nia hasoru malu nudar amigo par- partido manan iha eleisaun ba fali governu AMP ne’ebe foin tinan ida bé povu iha mundu hasoru no ema agrikultór sira ne’ebé halibur án iha
tido ba partido ne’ebe hotu-hotu opozisaun e esplika mos perpara- resin kaer ukun maibe sae makas ne’ebé vítama barak liu maka feto, La Via Campesina hala’o protesta
mane no ema agrikultór hasoru WTO ba sira nia espekula-
iha opozisaun. saun partido Fretilin atu halo rea- ona.
sira no kiak sira iha saun duranti ne’e ba setór agri-
“Mauritios nudar amigo ba lu- zustamentu iha baze hodi hame- “Hau mos hateten governu AMP
mundu hanesan ita kultura. LEE Kyung HAE to’os
ta ita nia indepedensias i ami ko- tin liu tan estrutura hahu husi nivel ne’e foin mak tinan ida kaer ukun
sente dau-dauk na’in ida hosi Korea oho-án
nese malu hanesan partido i ami suco to’o iha nivel nasional hodi per- korupsaun makas ona. Ita kuandu
katak ema kiak iha momentu ne’e hodi pro-
konese malu kleur ona, nia mai para ba elisaun chefe suko nia no koalia sira dehan la iha faktus. Ago-
iha mundu au- testa hasoru WTO. Tanba
iha nee atu halo koperasaun iha eleisaun legislativa antsipada. ra instituisaun Internasional mos
menta tan, ema ne’ e movimentu agrikultór La
nivel parlamentar tamba sira iha “Ami koalia mos kona ba pro- rekoinese ona katak foin tinan ida
barak mal nutri- Via Campesina iha mundu to-
esperencias, sira la iha riku soin sesu politiku iha Timor Leste hau korupsaun as ba bei-beik tamba
saun, menus ai- mak ba loron 10 de Setembru
hanesan gas no minarai maibe esplika ba nia tamba sira iha opo- ne’e mak Fretilin labele nafatin mo-
han, tamba konsidera hanesan loron luta
maibe tamba sira investe barak zisaun, prontu tamba sira lakon ris ho situasaun hanesan ne’e, pro-
polítika sira kontra WTO no iha loron ida
teb-tebs iha edukasaun sira ago- 3% entaun sai opozisaun mas hau ke korupsaun ne’e se mak sofre liu
ne’ebé Ban- ne’e movimentu agrikultór
ra bele dehan nasaun dezenvol- dehan ba nia ami nia iha Timor Fre- mak povu duni, laos sira be grupo
ku Mundial, mundiál ne’e halo um mi-
vidu,” dehan sekretario Jeral Fre- tilin mak manan tiha mas ba fali ki’ik hamutuk iha AMP ne’e e mak
WTO (World nutu de selénsiu hodi fó
tilin. opozisaun e ho ne’e mak hahu fali sofre lae, tamba ne’e Fretilin kom-
Trade Orga- onra ba matebian LEE
Tuir Alkatiri fontes boot liu problema politika ida ke ita tenki promotivu ho povu hodi kontra ko-
n i z a t i o n ) , Arsenio Pereira, Kyung HAE ne’ebé dedika
ne’ebe Mauritios invste mak iha rezolve e hau mos esplika ba nia rupsaun,” katak eis xefe governu
TNCs (Trans Koordenador Sekretariadu nia-án ba luta hasoru
area turismu, no ikus ne’e investe saida mak Fretilin halo agora dau- I° governu Konstituisaun ne’e.
National Cor- Redi HASATIL WTO.
mos iha area komunikasaun no daun mak hanesan halo reazusta- Alkatiri mos hateten justisa iha
poration) Redi HASATIL ho nia
in-formasaun teknologia e nudar mentu partido ninia, tamba nia mos Timor-Leste hetan ona influensia
sira nian liu membru tomak ne’ebé
rai kiik ida iha kontinente Afrika mai vizita hau partido ba Par-tido husi lider sira ne’ebe iha poder
ne’ebe oras ne’e iha esperinsias tamba ne’e hau mos esplika ba nia ukun atu halo justisa tuir sira nia hosi FTA (Free Trade Agreement), sai mós ona membru La Via Cam-
ma-kas no dezenvolvidu maske la reazustamentu partido nia para hakakrak no gostu e halo sistema EPAs (Economic partner Agree- pesina, iha loron ida ne’e halo
iha rekursu naturais hanesan mina perpara ba elesoens xefe do suco tribunais mos lao kleuk hotu liu- ment), AoA (Agreement of Agricul- mós um menute de selénsiu ba
rai no gas. e depois ba eleisaun antisipada le- liu ba kazu sira ne’ebe kait ba po- ture), no kebijakan seluk ne’ebé na- matebian LEE Kyung HAE. Koor-
Nia hatutan iha diskusaun ne’e gislativa e hau fiar biar situasaun litiku nain sira. saun sira halo liu hosi grupu-G8, ba pajina 10

KORESAUN
Iha loron 6 Agustu, kla’ak hetan karta husi Cancio Xavier nudar defensor publiku
nebe reprezenta Sekretariu Estadu, Francisco Guterres atu husu kla’ak hodi
verifika konaba prova ruma nebe iha relasaun ho Francisco Guterres nudar
membru FPDK nebe defende makas autonomia no pro integrasaun iha tempu
kolonial Indonesia. Artigu ne’e fo sai iha kla’ak edisaun 25. Karta ne’e husu atu
iha tempu loron 7 nia laran kla’ak atu hatudu prova kona-ba involvimentu nudar
membru FPDK, no se karik laiha provas kla’ak tenki husu deskulpa reklamante
iha Jornal kla’ak iha edisaun 7 nia laran.

Kla’ak rekoñese salan nebe jornalista halao hodi hakerek


Francisco Guterres nudar membru FPDK. Tuir lolos Francisco
Guterres laos membru FPDK maibe membru BRTT (Barisan
Rakyat Timor-Timur) nebe defende otonomia ho Indonesia,
involve iha East Timor Study Group nebe defende mos oto-
nomia ho Indonesia, no nudar sekretaris pribadi gubernur
Abilio Osorio Soares. Ami husu deskulpa ba salan nebe ami
komete, hodi nune’e koresaun halao tiha ona.
INDISE
Lere Anan Timur: TIMOR-LESTE: SITUASAUN SAI Rezime Ditadura Part Two?
“Hau La Tauk Prizaun Becora” PIÓR IHA 2007-2008, pajina 6
pajina 2 “MONU” DALAS 22 Arte Marciais promete kontribui
Korrupta povu nia osan, pajina 5 ba Paz Lider Politiku keta
Povu ki’ik no kiak maka tenke selu taxa Ameasa Kadeia Ba Ema Nebe Tuir sobu fali
pajina 4 Marcha da Paz, pajina 8

You might also like