1.

PREDGOVOR
Kako pomo i u o uvanju okoli a?
Gotovo svakodnevno susre emo se s mnogim informacijama o ekolo kim katastrofama, ali i naporima pojedinaca i grupa u o uvanju okoli a. Sve je e e za tita okoli a prisutna u dnevnom tisku, radiju i televiziji u obliku savjeta kako pomo i prirodi. Mo da pripadate ekolo ki svjesnim gra anima, me utim nije vam posve jasno gdje i kako zapo eti. Osim toga, zasigurno se pitate: poma e li odista kada mali, Vi i ja, ne to inimo za dobrobit okoli a. Ili mo da pripadate sve ve oj grupi ljudi koji su u svoju sakodnevicu unijeli mnoge promjene. Mo da elite i dalje djelovati, iriti svoja iskustva na okolinu i druge ljude i navesti ih na ekolo ko pona anje. Va no je znati kako pojedinci, udru eni u mnogo malih grupa zna ajno pridonose vra anju ekolo ke ravnote e na Zemlji. Umjesto nemo ne rezignacije pred globalnim problemima okoli a, po nite djelovati u svojoj okolini a prvi korak u inite u svom ku anstvu. Mogu nosti su goleme od smanjenja potro nje energije i vode, izbjegavanja stvaranja sme a i reduciranja koli ine ambala e koju svakodnevno nosimo ku i da bismo je bacili u sme e, do razvrstavanja korisnog otpada papira, metala, stakla i biootpada i njihovo odlaganje u odgovaraju e spremnike. Jedan od na ina korisnog zbrinjavanja otpada je kompostiranje...

O Centru za kompost
Udruga Centar za kompost, Osijek, osnovana je 1999. godine. Cilj udruge je irenje svijesti o potrebi za tite okoli a, edukacije o tehnikama kompostiranja biootpada, populariziranje decentraliziranog kompostiranja, promicanje odr ivog razvoja, o uvanje prirodnih vrijednosti krajolika i urbana ekologija. Udruga okuplja ekolo ki svjesne gra ane, koji kroz kompostiranje ele dati svoj doprinos smanjenju sme a za odlaganje uz istovremeno o uvanje i pove anje plodnosti tla. Aktivisti Udruge su do sada odr ali 100-ak edukativnih predavanja i radionica. Uz pomo donatora osnovano je isto toliko kompostnih mjesta u osnovnim i srednjim kolama, dje jim vrti ima, ustanovama i Udrugama. Ciljane grupe su: djeca i odgajatelji u dje jim vrti ima i nastvanici u kolama, neprofitne udruge i organizacije, i svi drugi zainteresirani gra ani. Projekti koje Udruga provodi: - promicanje decentraliziranog kompostiranja u kolama, dje jim vrti ima i gradskim etvrtima, - Kompostirajmo zajedno i titimo okoli , - Kompostiranje i ekopovrtlarstvo - Recikliranje papira, - Stepolika livada - ekolo ki izleti u prirodu, - Kompost telefon - upiti gra ana vezani uz kompostiranje i za titu okoli a.

SVI MI PROIZVODIMO OTPAD!

Prema statisti kim podacima, svaki stanovnik Hrvatske godi nje proizvede oko 270 kg otpada, te je tako problem otpada jedan od sredi njih problema za tite okoli a. Nekontroliranim odbacivanjem otpada u prirodu ugro ava se zdravlje ljudi i zaga uju izvori vode. Tako er je veoma tetno spaljivanje otpada korova, trave, plastike, elektri nih ica, a zakopavanje je neprihvatljivo i opasno rje enje. Pribli no tre inu ku nog otpada ini biolo koorganski otpad, kao to su trava, li e, cvije e, ostaci povr a i vo a i sl. Jednu etvrtinu ine papir i karton, staklo oko 8%, plastika isto toliko, a udio metala je 2%.
prosje ni sustav ku nog otpada u RH
sitni otpad problemati e tvari 6% 37% 2% 19% papir karton slo ene tvari ostalo plastika 7% 2%3% 8% 2% 8% 4% 2% metal staklo tkanine pelene biootpad

Zbrinjavanje otpada i postupanje s otpadom

Otpad ne e postati sme e postupamo li s njim odgovorno. Zakapanje otpada u smetli te uzrokuje dugotrajna i velika zaga enja, te postaje teret okoli u koji e netko morati rije iti. Naknadna sanacija takvih starih smetli ta je vrlo skupa. Odbacivanjem otpada na odlagali ta, pa bila ona i ure ena tj. sanitarna, bespovratno se gube dragocjene materijalne i energijske vrijednosti. Zakonom je zabranjeno otpad koji se mo e iskoristiti odlo iti na odlagali te. Stoga umjesto odbacivanja otpada na smetli ta ili odlagali ta treba uvesti odgovorno gospodarenje otpadom. Cjelovito gospodarenje otpadom obuhva a sve mjere postupanja s otpadom (prikupljanje, razvrstavanje, recikliranje, obradu i odlaganje samo internog i iskori tenog otpada). Sme e se vrlo te ko, i to samo djelomi no, mo e reciklirati, tzv. naknadnom obradom (sekundarnim recikliranjem) uz vrlo visoke tro kove razvrstavanja. Vrste otpada: - komunalni otpad (otpad iz ku anstva, nastaje i enjem javnih povr ina, u gospodarstvu, ustanovama i uslu nim djelatnostima. Za ispravno postupanje s tim otpadom prvenstveno su odgovorni sami stanovnici koji su proizvo a i i vlasnici tog otpada. Komunalne su tvrtke du ne uvijek savjetom i djelom pomo i stanovni tvu u suvremenom gospodarenju s komunalnim otpadom) - tehnolo ki otpad (nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslu nim djelatnostima. Za nadzor toka i zbrinjavanje tog otpada propisane su posebne procedure, kojih se mora pridr avati svaki proizvo a onosno vlasnik tehnolo kog otpada.

opasni otpad (najve e koli ine opasnog otpada nastaju u industriji. Manje koli ine nastaju u ku anstvima i zovu se problemati e tvari npr. ulja, boje, lakovi, baterije, akumulatori, kiseline, lu ine, lijekovi, razrje iva i, otapala i sl. Opasni otpad mora se nadzirati prema strogim propisima. Za postupanje s otpadom vrijedi temeljno pravilo: sve se vra a, sve se pla a! U drugoj polovici 20. st. po eo je nekontrolirano brzi porast nastajanja otpada. Suvremeni proizvodni postupci omogu ili su zna ajno smanjenje cijena, te je postalo jeftinije kupiti novi proizvod nego obnavljati tj. popravljati stari. Brzo pove anje koli ine otpada uzrokovalo je niz problema, od kojih su najve i nenadzirano postupanje s otpadom, nekontrolirano odlaganje (divlja odlagali ta) i spaljivanje otpada u prirodi. Suvremeno cjelovito gospodarenje s otpadom prvenstveno zna i ostvarivanje pozitivnih prinosa za titi okoli a. Vlasnik otpada sam odlu uje, ho e li svoj otpad prodati, pokloniti ili uz financijsku naknadu predati ovla tenim tvrtkama za postupanje s otpadom. Mjere za ispravno postupanje s otpadom (4R): izbjegavanje/smanjivanje (Reduction) ponovna upotreba, bez obrade (Reuse) obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu (Recovery) recikliranje odnosno oporaba, materijalno i energijsko iskori tavanje (Recycling) Krajnji cilj cjelovitog sustava gospodarenja s otpadom je potpuno napu tanje odlaganja otpada, odnosno razvoj bezdeponijskog koncepta.
-

Izvor: Otpad nije sme e, str. 6, Zagreb 2003., Milanovi , Radovi Vu i

Op enito o kompostiranju
Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i doga a se svuda oko nas. Kompostiranjem smanjujemo koli inu otpada za odvoz i odlaganje, a kompostom vra amo hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle, gdje e se postupno pretvoriti u humus plodno tlo. Kvalitetan kompost hrani biljke, osigurava prozra nost tla, zadr ava vodu, stvara uvjete za ivot organizama u tlu, pogoduje rastu biljaka. Kompostirati se mo e u vlastitom vrtu ili dvori tu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedni ko kompostiranje) i na velikim kompostanama (centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane. Komposti te treba biti smje teno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni, najbolje ispod nekog drveta jer e kro nja tititi va kompost od prevelikog isu ivanja u vrijeme vru ina, i prevelikog vla enja u ki nom razdoblju. Ukoliko nemate takvo mjesto u vrtu, kompostnu hrpu mo ete pokriri tkaninom koja je propusna za zrak a nepropusna za vodu. Na mjestu koje ste odabrali za komposti te ne smije se skupljati voda, treba biti nagnuto

2.DECENTRALIZIRANO KOMPOSTIRANJE
Za to kompostirati?
Vi e od tre ine ukupnog otpada koji nastaje u doma instvima je organski ili biootpad. Prikupljeni ostaci biljaka nisu sme e, ve su visokovrijedna sirovina za proizvodnju komposta! Kompostiranjem uspostavljamo prirodni kru ni tok tvari u prirodi. Kompostom dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, te odr avamo i pobolj avamo plodnost zemlje. Rabimo li kompost smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivima. Kompostiranjem biootpada smanjujemo koli inu sme a koje se odla e na deponiju. Uporabom komposta ostvarujemo u tedu na kupovanju umjetnog gnojiva ili zemlje za cvije e. Kompostiranjem biootpada dajemo svoj doprinos za titi okoli a.

to kompostirati?
Kompostirati se mo e sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, vo njaka i travnjaka. Kvalitetan kompost emo dobiti ako dobro izmije amo to vi e razli itog i usitnjenog biljnog materijala. Biootpad bogat du ikom 50% - ostaci vo a i povr a - kore vo a i povr a granje - talog kave i aja - poko ena trava - korov i ostaci biljaka iz vrta loze - uvenulo cvije e Biootpad bogat ugljikom 50% - li e - usitnjeno suho - slama i sijeno - ostaci kod orezivanja vo aka i vinove - hoblovina i piljevina - iglice etinara

Osim toga u kompost mo emo umije ati: papirnate kutije za jaja ljuske od jaja kamenu pra inu. U kompost ne stavljati: novinski papir i asopise u boji plastiku, metal, staklo lijekove vre ice iz usisava a za pra inu papirnate pelene pepel od ugljena izmet pasa i ma aka kosti, meso, masno e, jela od mesa i ribe osjemenjeni korov jako bolesne biljke li e oraha drvo koje je bilo bojano ili lakirano biootpad koji je bio u dodiru s naftom,benzinom,uljanim i za titnim bojama i pesticidima.

Kako kompostirati?
1.usitniti na du inu palca, 2.pomije ati meki, mokri kuhinjski otpad sa suhim, drvenastim otpadom iz vrta, travom, li em... 3.odr avati vla nim (poput iscije ene spu ve), 4.za tititi od sunca i oborina, povremeno preokretati kako bi se omogu io dotok zraka

Sakupljanje i usitnjavanje biljnih ostataka

Kompostirati se mogu svi biolo koorganski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, vo njaka... Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plasti nu posudu s poklopcem. Biljne ostatke iz vrta odla emo na hrpu u blizini mjesta gdje e biti postavljen komposter. Poko enu travu ra iriti u tankom sloju da se prosu i. Granje, drvenaste ostatke i suho li e slo iti odvojeno. Granje usitniti! Za slaganje kompostne hrpe potreban je pribli no jednak udio tvrdih drvenastih i mekih vodenastih sastojaka. Va no je znati da koli ina biootpada bogatog du ikom i onog bogatog ugljikom, treba biti podjednaka.

Sav otpad treba usitniti na du inu ne ve u od 5 cm (du ina placa), a zeleni biljni materijal treba povenuti prije stavljanja u kompostnu hrpu. Materijal za pripremu komposta treba biti usitnjen, kako bi mikroorganizmi, gljivice i bakterije imali to ve u povr inu na koju mogu djelovati. Razlaganje biljnog materijala je utoliko br e to su komadi i manji. Ostatke vo a i povr a preporu ljivo je usitniti ve u kuhinji tako emo imati manje posla kasnije. Ostatke korova, uvelih biljaka i cvije a iz vrta i granja usitniti ru no, karama ili na panju sjekiricom, a za ve e koli ine dobro je koristiti sjeckalicu za usitnjavanje. Mikroorganizmi napadaju organske ostatke prvenstveno na mjestu rezova tzv. ranama, pa va i pravilo to sitnije to bolje. Osim toga, komadi i manjih dimenzija mogu se mnogo bolje izmije ati.

Mije anje razli itog biljnog otpada

Meki, vla ni i tvrdi, drvenasti dijelovi uvijek se mije aju u pribli no jednakom omjeru. Usitnjeno drvo osigurava kompostnoj hrpi neophodnu prozra nost i rastresitost, a meki biljni otpad hranu za organizme. Po potrebi postupno dodavati vodu. Dobro slo ena kompostna hrpa optimalne vla nosti vrlo e se brzo zagrijati na 50-68C, to ubrzava razgradnju a istovremeno se posti e higijenizacija komposta ugibaju uzro nici bolesti, nametnici i sjeme korova. Bez obzira na doba godine, kompostna hrpa mora biti optimalne vla nosti i dobro prozra ena. To emo provjeriti ako materijal stisnemo u aci, s time da iz stisnute ake ne smije curiti voda, a kad otpusti stisak, materijal treba zadr ati oblik zadobiven stiskom i ne smije u kati. suho optimalno vla no

Kompostiranje trave i li

Svje e poko ena trava predstavlja vrlo va an materijal bogat hranjivim tvarima, a siroma an strukturnim elementima, tj. nema potpornih drvenih vlakana. U kompostu koji sadr i samo poko enu travu, tjekom kompostiranja dolazi do enormnog procesa razgradnje: kompost se jako zagrijava, sadr i veliku koli inu vlage, i zbog nedostatka strukturnih vlakana brzo se slijepi, pa postoji opasnost da se ugu i i po ne trunuti. Posu ena trava lak e se kompostira. Da bi se sprije ilo sljepljivanje, treba joj dodati vrstog drvenastog materijala kao to su isjeckane gran ice, slama ili li e. Svje i travnati kompost vrlo je reaktivan i zahtijeva ne to vi e pa nje. Kompostirana poko ena trava ve nakon kratkog vremena daje vrlo rahlo kompostno tlo bogato hranjivim tvarima. Kako smanjiti koli inu trave: - travnjak zasijati specijanom mje avinom tzv. livadskih trava, koje ne treba esto kositi te, tako smanjiti koli inu otkosa, - kod kra ih vremenskih razmaka izme u pojedinih i anja trave poko ena trava mo e se ostaviti na travnjaku. Za nekoliko dana ona e se raspasti i unaprijediti vitalnost travnate povr ine, - poko ena trava je veoma va na u prehrani malih ivotinja. Mo da se u va em susjedstvu nalazi netko kome je potrebna trava ili sijeno za prehranu doma ih ivotinja.

Sloj jesenskog li a ispod grmlja bogat je hranjivim tvarima, a pru a tlu i njegovim stanovnicima za titu od zime. Mnoga iva bi a koja svoje stani te nalaze u tlu navikla su na takav izvor hrane koji im ujedno pru a i za titu od hladno e. Li e se mo e kompostirati bez ve ih problema, a izvrstan je kompost za uzgoj cvje a: - male koli ine li a pomije aju se s preostalim vrtnim i kuhinjskim otpadom i smjesa se kompostira, - ve e koli ine li a mogu se odlagati na neko mjesto gdje se mogu osu iti i tijekom godine mo e ga se stalno dodavati vla nom kuhinjskom otpadu ili poko enoj travi, - gomile sa injene od samog li a kompostiraju se najbr e ako je li e jo malo vla no i narezano na sitnije komade. Da ne bi do lo do zbijanja, treba mu dodati do 20% vrstog materijala, - slobodnostoje e kompostne gomile li a najbolje je prekriti kompostnim pokrovom, tzv. Toptex-om, jer se mokro li e brzo oblikuje u grumenje, ote ava daljnu pretvorbu komposta i po inje trunuti. Li e koje se brzo raspada: listovi vo ki, brijesta, bijelog jasena, javora, lipe, bazge. Li e koje se sporo raspada: listovi bukve, hrasta, kestena, oraha, etinja a, listovi pokriveni slojem smole. Li e oraha sadr i prirodni herbicid i nije ga preporu ljivo koristiti za kompostiranje. Od orahovog li a mo e se napraviti zasebna kompostna hrpa. Dobiveni kompost koristiti za suzbijanje korova i trave.

Kompostiranje tijekom zime

Kompostirati se mo e i treba nastaviti i u zimskom razdoblju: - baciti zelene ostatke vo a i povr a u kantu za sme e samo zato to je temperatura niska bilo bi gre ka, posebice ako smo ve zapo eli kompostiranje, - kako bismo i zimi mogli pravilno slagati kompostnu hrpu potrebno je u jesen napraviti rezervu suhog usitnjeog drveta, suhog li a, to e se koristiti za mije anje mekim ostacima vo a i povr a iz kuhinje, - procesi u kompostnoj hrpi teku dosta sporije zimi. Mikroorganizmi (bakterije i gljivice) svojom aktivno u stvaraju toplinu, tako da se i pri vanjskim temperaturama ispod nule, u kompostnoj hrpi mo e zabilje iti temperatura od 40-50C. Tek pri du em razdoblju niskih temperatura privremeno prestaju procesi razgradnje u kompostu, - procesi razgradnje ponovo e zapo eti im pro u niske temperature i vanjska temperatura poraste iznad nule. Pomaga i u kompostu, razne bube, stonoge i ostali razgra iva i, tako er miruju tjekom zime, a kompostne gliste se povuku u sredinu kompostne hrpe ili dublje u zemlju,po etkom prolje a i radova u vrtu ponovo e o ivjeti i bogat ivot u kompostnoj hrpi, te nastaviti proces zapo et u jesen. Savjet: ako ve kompostirate i imate malo starog, zrelog komposta, dobro ga je dodati u novu hrpu, kako bi proces razgradnje prije zapo eo. Krupnije ostatke kod prosijavanja komposta tako er je dobro umije ati u svje u hrpu, to je tzv. cijepljenje.

Vrste kompostera
Plasti ni, drveni, pleteni, i ani, kompostna hrpa

i ani komposter

plasti ni komposter

Drveni komposter

Kompostna hrpa

Faze kompostiranja
1. Faza razgradnje mje avina materijala uz dovoljno vlage i kisika predstavlja idealan medij za bakterije i kvasce koji su pioniri u procesu razgradnje organskog materijala. Svojim metabolizmom oni razgra uju organske tvari pri emu nastaje toplina koja se mo e uo iti mjerenjem. Ovo povi enje temperature ne mogu pre ivjeti sjemenke korova i razni patogeni mikroorganizmi. 2. Faza prerade nakon prvog razdoblja vrlo visokih temperatura pojavljuju se i prve gljivice. Tijekom tog razdoblja broj mikroorganizama jako brzo raste. Za njihov razvoj je potrebna voda i kisik i zato je va no prebacivati hrpu i provjeravati vlagu. Temperatura lagano opada pribli avaju i se vrijednosti temperature okoline. 3. Faza izgradnje ovdje se prvo pojavljuju protozoe koje se hrane bakterijama i gljivicama, a nakon njih i prvi vi estani ni organizmi kao to su stonoge, gliste, sko ibube i druge koje usitnjavaju i mije aju materijal. U ovoj fazi se u po etku oblikuje svje i kompost, a kasnije kompostne gliste oblikuju tzv. kompostne grudice koje ine osnovu za stvaranje zdravog komposta. Na kraju ove faze dobijemo svje i kompost spreman za prihranu.

Temperatura komposta
Tijekom faze razgradnje, temperatura u sredi tu komposta mo e dose i i vi e od 60C, to pogoduije uni tenju klica uzro nika biljnih bolesti, i sjemenki korova. U vanjskim podru jima komposta temperatura je samo ne to vi a od temperature okoline. Najvi e vrijednosti posti u se, ovisno o postoje im vanjskim uvjetima, nakon 3-5 dana razdoblja raspadanja. Obi no se sloj zrelog komposta debljine 10 cm posla e na svje e naneseni kompost, kako bi se sav svje i materijal zagrijao. Za vrijeme ove faze razgradnje, proces preobrazbe uglavnom uzrokuju bakterije, actinomyceten i gljivice. Ukoliko se temperatura u fazi transformacije spusti, pojavljuju se druge vrste bakterija i gljivica koje uzrokuju daljnju preobrazbu otpada. Na taj e na in kompost biti oslobo en sjemenki korova i dijelova biljaka koje bi mogle potjerati izdanke. Higijenizacija kompostne mase posti e se temperaturom, a svakim mije anjem komposta posti e se ponovni porast temperature. U vrijeme faze raspadanja (uz temperaturu od najmanje 60C) kompostnu gomilu potrebno ja barem u tri navrata promije ati, kako bi temperaturnom higijenizacijom bio obuhva en kompletan materijal koji kompostiramo.

MOGU E NEGATIVNE POJAVE TIJEKOM KOMPOSTIRANJA

STANJE
Kompost je suh, izostaje fermentacija, pojavljuje se siva pljesnivost.

UZROK
Uslijed samozagrijavanja komposta ili pri vrlo suhom vremenu, isparila je voda i pove ala se koncentracija soli u kompostu. Mikroorganizmi su zaustavili svoju aktivnost. Dulje ki no razdoblje na nepokrivenom kompostu, suvi e mekog, mokrog materijala (svje a trava, kuhinjski ostaci), premalo drvenastog materijala Suvi e suhog drvenastog materijala

PRVA POMO
Rastresti, nakvasiti, dodati svje eg materijala (kuhinjski ostaci, usitnjena trava i korov). Ponovo formirati hrpu. Pokriti li em, suhom travom ili zemljom.

Kompost je suvi e mokar, nedostaje kisik, osje a se miris truljenja, boja je sme e-crna.

Rastresti, dodati suhog, tvrdog materijala (sjeckano drvo, suho li e, slama) i malo suhog, zrelog komposta ili ostataka kod prosijavanja. Rastresti, dodati svje e trave i kuhinjskih ostataka, dobro izmije ati i ponovno formirati hrpu. Rastresti, prozra iti vilama, dodati suhog materijala (ostatak kod prosijavanja), dobro izmije ati, formirati gomilu. Redovito kontrolirati stanje kompostne gomile. Kod dodavanja svje eg materijala uvijek dobro izmije ati mokre kuhinjske ostatke sa suhim drvenastim materijalom i li em.

Nepotpuna fermentacija (mjestimi no suho, ivotinjice skupljene na jednom mjestu).

Neugodan miris (nedostaje kisik, mjestimi no vrlo mokro)

Velik udio svje eg, mokrog, materijala bogatog du ikom.

Naizmjeni no mokri-suhi dijelovi, pljesnivo i bez fermenatcije.

Kompost nije dobro izmije an kod formiranja hrpe i nije dobro odr avan.

Prosijavanje komposta
Nakon 6 mjeseci mogu se o ekivati prve koli ine svje eg komposta. U njemu se nalazi jo dosta neraspadnutih dijelova, te ga je potrebno prosijati, prvo kroz krupno sito, a potom kroz sito manjih otvora. Prosijani svje i kompost mo e se koristiti u vrtu za prihranu proljetnih usjeva. Svje i kompost (nakon 10-12 mjeseci od po etka kompostiranja) prosijava se tako er kroz sito i koristi se u vrtu i za prihranu sobnog cvije a. Za proizvodnju rasade i sadnju sobnog cvije a potrebno je napraviti substrat od jednakih dijelova zrelog komposta, vrtne zemlje i pijeska. Ostaci od prosijavanja koriste se kao dodatak svje em biootpadu kod formiranja nove kompostne hrpe.

prosijavanje1.jpg

Test zrelosti komposta

Jednostavan test kojim mo emo ustanoviti je li na kompost spreman za kori tenje je tzv. krese test. U nedostatku sjemena krese, mo e se koristiti i sjeme salate. Postupak je sljede i: plitka posuda napuni se kompostom, u koji se posije brzo klijaju e sjeme krese ili salate. Sjeme se prekrije slojem komposta (2-3 mm) i nakvasi vodom. Nicanje bi trebalo uslijediti nakon 2-3 dana. Nakon 10-ak dana bilj ice bi trebale biti zelene, sna ne i uspravne, a korijen bijele boje i dobro razvijen. Ukoliko sjeme nije isklijalo, ili su biljke koje su niknule blijedozelene, ute ili sme e boje ili nepravilnog rasta, a korijen nerazvijen i sme e boje, kompost jo nije Ruke.jpg dovoljno odle ao, te treba jo neko vrijeme mirovati, kako bi se zavr ili svi biokemijski procesi

Upotreba komposta
Ve prema svrsi koju ste mu namijenili, kompost mo ete prosijati i upotrijebiti nakon 2-12 mjeseci. Svje i kompost: kompost star 2-6 mjeseci sadr i jo mnogo raspolo ivih biljnih tvari i mo e ga se upotrebljavati kao kompletno gnojivo i pokriva tla kod uzgoja zahtjevnijih biljaka kojima je za rast potrebna velika koli ina hranjivih sastojaka. Zreli kompost: ve prema vremenskim prilikama i sastavu upotrijebljenog materijala, za potpuno sazrijevanje komposta potrebno je 6-12 mjeseci. Tada se mo e koristiti i za uzgoj osjetljivijih kultura kao dugoro no gnojivo i sredstvo za pobolj anje kavlitete tla, prihranu sobnog cvije a i pripremanje supstrata za uzgoj presadnica. Kompost nikada ne treba ukopavati duboko u zemlju, ve samo posipati i mije ati s gornjim, povr inskim slojem zemlje u raspadanju. Kompost otopljen u ki nici mo emo, nano enjem na list, koristiti kao preventivno za titno sredstvo u brobi protiv niza gljivi nih bolesti biljaka. Za sadnju cvije a koristimo mje avinu od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska. Preporuka kod upotrebe komposta je: za povr inu od 1 m2 upotrijebiti 5 litara komposta i plitko umije ati u povr inski sloj zemlje (nikako ne u tijavati). Koli ina od 5 litara komposta odgovara koli ini od 30 grama mineralnog gnojiva NPK (natrij fosfor kalij). Za vrt od 100 m2 to je u teda na kupovini od 3 kg umjetnog gnojiva. Kod zahtjevnijih vrsta povr a mogu a je dodatna prihrana drugi obrok komposta nakon kretanja vegetacije.

VRSTA
Grah, gra ak, bob, salata, cikorija Luk, mrkva, cikla, pinat, rotkva, krastavac, keleraba, menta, bosiljak, ljetno cvije e, trava Celer, e njak, poriluk, dinja, lubenica, raj ica, kadulja, ukrasno grmlje Paprika, cvjeta a, kupus, brokula, krumpir, tikve, ru e

POTREBA ZA HRANIVIMA
Vrlo mala do mala

KOMPOSTA U 1/m2
Do 1

Srednja do velika

1-2

Velika

2-4

Vrlo velika

4-6

Koli ina komposta potrebna za 1 m2 vrta ovisi o: - trenutnom stanju vrtne zemlje, - kulturi koja se uzgaja, - hranjivoj vrijednosti komposta, to opet ovisi o materijalu od kojeg je kompost napravljen. Dakle, da bi se to no utvrdile potrebne koli ine komposta za pojedinu kulturu, potrebno je napraviti analizu komposta i zemlje, te prema svakoj kulturi, odrediti to nu koli inu komposta.

EKOLO KO POVRTLARSTVO
Ure enje lijepog i korisnog vrta stvarala ki je rad koji tra i trud i znanje, a u ekovrtu i razumijevanje velikog broja prirodnih procesa. Prvo to treba napraviti je skica va eg vrta, koja treba sadr avati osnovne elemnte kao to su dimenzije vrta, objekti, staze i trajnice. Kako bi va vrt imao obilje ja pravog ekovrta u njemu morate njegovati biolo ku raznolikost s posebnim naglaskom na doma im vrstama i sortama. U sjenovitom dijelu vrta obavezno planirajte prostor za kompostnu hrpu na kojoj e se reciklirati organske tvari i tako zatvoriti ciklus hranjiva. Smjesa raznolikih organskih otpadaka iz doma instva i vrta prera ena radom i mikroorganizama i faune tla slu i kao izvrsno gnojivo. Posebno je va no za jednog ekovrtlara da zna i razumije koji se sve procesi odvijaju u tlu. Znate li da jedna aka vrtnog tla ima toliko ivih bi a koliko je ljudi na zemlji? Tlo je ivi organizam i kao takav je osnova vrtlarstva. Sastoji se od 45% mineralnih tvari, 25% zraka, 23% vode i 7% organske tvari. Oragnska tvar tla koja ini svega 7% ukupne mase tla, je ono stvarno ivo u njemu. Ona je smjesa raznih ivotinjica koje ive u tlu (nematoda, grinja, ki nih glista, mravi, stonoga, krtica, pu eva...)., podzemnih dijelova biljaka (korijenje, gomolji), razra enih i polurazra enih biljnih i ivotinjskih ostataka te ivih i uginulih mikroorganizama (bakterije, gljivice, alge i aktinomicete).

Va nost ivih organizama u tlu po iva na zada ama koje ispunjavaju, a to su: usitnjavanje organske tvari i njena daljnja razgradnja, mije anje i povezivanje organskog i mineralnog dijela tla, prijenos mikroorganizama s jednog na drugo mjesto u tlu, pomo pri opskrbi tla vodom i zrakom kroz formiranje i odr avanje pora i skladi tenje hranjiva. Zbog svega navedenog, za povr inski sloj tla dubine do 20 ili 30 cm (ovisno o tipu tla) ka emo da je aktivni sloj ili ivo tlo. Jesen je idealno vrijeme za planiranje, ali i za prijelaz s konvencionalnog na ekolo ko gospodarenje tlom u vrtu. Prvo to treba napraviti, ako ste u mogu nosti, je poslati uzorke vrtnog tla na analizu. Nakon toga, a po zavr etku berbe, ovisno o tipu tla, treba izvr iti dublju ili pli u obradu tla. Potom se tlo prekrije zastirkom, s 10-12 cm debelim slojem organske tvari (isjeckana slama, kukuruzovina, trava, ostaci kupusnja a i sl.). Najve i dio zastirke e se tijekom zime razgradit, a nerazgra eni dio povr inskom obradom unosimo u tlo gdje se zavr ava proces razgradnje. Nakon sjetve i sadnje tlo ponovo pokrijemo organskim pokriva em debljine 5-8 cm. Zastiranje tla ima za cilj spre avanje razvoja korova, pobolj anje vodno-zra nog re ima, manje kolebanje temperature, a time i bolje uvjete za rad mikroorganizama. Sve navedeno pove ava plodnost tla, doprinosi boljem rastu biljaka i ve em prinosu. Na zastrtom tlu smanjuje se broj zalijevanja, ali zbog sporijeg zagrijavanja ve a je opasnost od mraza, zato se tlo za biljke osjetljive na mraz zastire kad pro e opsanost od kasnih proljetnih mrazova.

Jo je va no naglasiti da u ki nim razdobljima zastirka privla i pu eve, pa je treba maknuti kako bi se to sprije ilo. Zastirkom se tlo titi od erozije izazvane ki om i vjetrom. Zastiranje povoljno djeluje na strukturu tla, stoga pravi ekovrtlar svoje tlo samo razrahljuje (vilama ili specijalnim strojem), ime se izbjegava tetno prevrtanje tla. Za uspje nost eko vrta bitno je da se stalno provode navedene mjere: rastresanje tla, gnojidba organskim gnojivima (u prvom redu kompostom), a prema potrebi biljaka i zastiranje (koje se ponavlja pred po etak svake vegetacije). Kao to vidite, da bi va vrt bio eko vrt, vi kao ekovrtlar trebate nastojati razumjeti i svojim radom podr avati prirodne procese, a jedan od njih je i kru enje tvari u prirodi.

Za tita biljaka bez kemije

Biovrtlarstvo za mnoge je izlaz iz vrtloga sumnji izazvanih upotrebom kemijskih sredstava. Vrtlarstvo bez uporabe otrova pru a potpuno mogu e rje enja. Potpunim prestankom uporabe kemijskih sredstava pobolj ava se tlo i plodovi. Sredstva potrebna za za titu ugro enih biljaka u vrtu mo ete sami pripraviti od bilja koje ve inom sami uzgajate ili se na u u prirodi. Za doma a sredstva za prskanje i gnojidbu potrebne su sljede e biljke: kopriva, preslica, gavez, pelin, vrati u cvijetu, rabarbara i razno drugo bilje kao to su odoljen (valerijana), luk i e njak, list raj ice, kamilica, hajdu ka trava (spori ). Kopriva je ljekovita biljka, a osim mineralnih tvari sadr i i du ik. Sredstva za prskanje od kopriva rabe se za uni tavanje mnogobrojnih lisnih u i, a istovremeno ja a biljke, pobolj ava im otpornost i gnoji ih. Teku e gnojivo od kopriva osobito se preporu a za lisnato povr e zbog du ika, a sadr i niz mineralnih tvari.

Gavez sadr i eljezo, kalij, kalcij, fosfor mangan pa i B-vitamine, te se od njegovih listova i stabljike mo e pripraviti odli no gnojivo koje ja a biljke i oboga uje ih mineralima. Sredstvo za prskanje od pelina rabi se protiv lisnih u i, r e na ribizlima, grinja na kupinama, protiv gusjenica i mrava. Preslica sadr i prili no silicijske kiseline, i rabi se protiv biljnih bolesti, kao to su plijesan, r a, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka (vo ke). Sredstvo za prskanje od vrati a u cvijetu djeluje protiv teto ina na vrtnim jagodama, protiv grinja na kupinama, teto ina na malini, protiv lisnog moljca, r e na biljkama i plijesni. Sredstvo od listova raj ice rabi se za prskanje kupusnja a od bijelca kupusnog, a djeluje protiv leptira i gusjenica. aj od cvijeta odoljena djeluje kao odli no gnojivo za povr e s plodovima, vrtne jagode i cvjetne biljke, ja a biljke a i stovremeno je i odli an dodatak kompostu. Koristi se i za pripravu aktivatora za kompost. Sredstvo za prskanje od listova rabarbare djeluje protiv moljaca koji napadaju poriluk i nagrizaju mu listove. Sredstva za prskanje od luka i e njaka rabe se kada se pojave grinje i plijesni, npr., na raj ici, kao i u slu aju da li e krumpira postane sme e. Od kuhanih ljuski crvenog luka mo e se dobiti i sredstvo za prskanje protiv kukaca.
Izvor : gospodarski kalendar 1996., str. 203

SA UVAJMO NA U ZEMLJU JER

KAD POSIJE ETE POSLJEDNJE STABLO, UBIJETE POSLJEDNJU IVOTINJU, ZAPRLJATE POSLJEDNJU RIJEKU, SHVATIT ETE DA NOVAC NE MO ETE JESTI !
INDIJANSKA POSLOVICA