PRIRUNIK ZA METODOLOGIJU ISTRAIVAKOG RADA

Ana Tkalac Veri Dubravka Sini ori Nina Poloki Voki

Impresum
Autorski tim Prof. dr. sc. Ana Tkalac Veri Doc. dr. sc. Dubravka Sini ori Prof. dr. sc. Nina Poloki Voki Lektura Lada Klai Dizajn i grafiko oblikovanje Arts d.o.o. www.arts.hr Nakladnik M.E.P. d.o.o. Zagreb, Marijana Haberlea 10 Za nakladnika Goran Tudor, direktor Tisak Kerschoffset d.o.o., Zagreb Prodaja i distribucija M.E.P. Centar menaderske knjige 226 Zagreb, Ulica grada Vukovara 226 G tel 015509805, fax 015509894 mep@manager.hr, www.manager.hr ISBN: 978-953-6807-47-5 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 732151

PRIRUNIK ZA METODOLOGIJU ISTRAIVAKOG RADA

KAKO OSMISLITI, PROVESTI I OPISATI ZNANSTVENO I STRUNO ISTRAIVANJE

prof. dr. sc. Ana Tkalac Veri doc. dr. sc. Dubravka Sini ori prof. dr. sc. Nina Poloki Voki

Zagreb, 2010.

SADRAJ

SADRAJ
I. DIO UVODNI DIO
1. ISTRAIVANJE I ISTRAIVAKA FILOZOFIJA 2. ETIKA U ISTRAIVANJU 3. VRSTE ISTRAIVANJA 4. ODABIR METODOLOKOG PRISTUPA Kvantitativna metodologija Kvalitativna metodologija Kombiniranje pristupa i metoda 1 5 10 16 16 18 22

II. DIO FAZE ISTRAIVAKOG RADA Prvi korak Odakle poeti

5. ODREENJE PODRUJA 6. PRIKUPLJANJE LITERATURE 7. RAZVOJ TEORIJSKOG OKVIRA 8. DEFINIRANJE CILJEVA I ISTRAIVAKIH PITANJA 9. DEFINIRANJE VARIJABLI I LJESTVICA MJERENJA Vrste varijabli Ljestvice mjerenja
Nominalne ljestvice. Ordinalne ljestvice. Intervalne ljestvice. Omjerne ljestvice. Ljestvice mjerenja i statistiki postupci.

27 33 40 46 52 53 55 62 64
I

10.OBLIKOVANJE HIPOTEZA Vrste hipoteza

Drugi korak Kako to istraiti

11. NACRT ISTRAIVANJA Opisna i uzrona istraivanja Definiranje nacrta istraivanja 12. ODREENJE UZORKA Odreivanje uzorka u kvantitativnim istraivanjima Principi uzorkovanja Vrste uzoraka u kvantitativnim istraivanjima
Sluajni uzorci. Namjerni uzorci. Mjeoviti uzorci.

66 66 68 72 72 73 74 78 79 80 86 87 87 91 91 94 98

Odreivanje veliine uzorka u kvantitativnim istraivanjima Odreivanje uzorka u kvalitativnim istraivanjima Vrste uzoraka u kvalitativnim istraivanjima
Uzorci zasnovani na procjeni istraivaa. Uzorak lanane reakcije. Prigodni uzorak. Kvotni uzorak. Mjeoviti uzorci. Uzorci formirani konceptualno ili teorijski.

Veliina uzorka u kvalitativnim istraivanjima 13. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA Istraivanja na temelju sekundarnih podataka
Kvaliteta sekundarnih podataka.

Meta analiza Analiza sadraja

Nacrt analize sadraja. Provedba analize sadraja. Kriteriji kvalitete analize sadraja. Prednosti i nedostaci analize sadraja.

Studija sluaja
Nacrt studije (analize) sluaja. Priprema i provedba studije (analize) sluaja. Kriteriji kvalitete metode sluaja. Prednosti i nedostaci metode sluaja.

Promatranje
Terenski rad. Kriteriji kvalitete promatranja: pouzdanost te teorijska i iskustvena valjanost. Prednosti i nedostaci metode promatranja.

Metoda ispitivanja Anketa

Priprema i provedba ankete.

102 103

II

Intervju
Priprema i provedba intervjua. Kriteriji kvalitete intervjua: pouzdanost, pristranost, valjanost i mogunost poopavanja rezultata.

108 112 115 116 119 119 124 128

Intervju fokus grupa

Priprema i provedba skupnog intervjua. Prednosti i nedostaci skupnog intervjua.

Projektivne i dijagnostike tehnike Ostale istraivake metode 14. SASTAVLJANJE INSTRUMENATA ISTRAIVANJA Oblici pitanja
Redoslijed pitanja u upitniku. Pretpostavke za prikupljanje podataka.

Ljestvice stavova Utvrivanje metrijskih obiljeja mjernog instrumenta

Koncept valjanosti. Vrste valjanosti. Koncept pouzdanosti. Metode utvrivanja pouzdanosti instrumenta.

Likertova ljestvica. Thurstoneova ljestvica. Semantiki diferencijal. Guttmanova ljestvica.

Trei korak to s prikupljenim podacima

15. OBRADA I ANALIZA PODATAKA Obrada i analiza kvantitativnih podataka Osnovni statistiki pojmovi i postupci Postupak obrade kvantitativnih podataka Interpretacija kvantitativnih nalaza Obrada i analiza kvalitativnih podataka 134 134 134 138 144 144

Kodiranje podataka, otkrivanje obrazaca, oznaavanje tema i razvijanje kategorija. Logika analiza i mapiranje. Interpretacija (tumaenje) nalaza. Prikaz nalaza (izvjetaj). Kriteriji kvalitete analize kvalitativnih podatka: sadrajna znaajnost i konsenzus oko provjere nalaza.

16. PRIKAZIVANJE REZULTATA ISTRAIVANJA Tablino prikazivanje podataka Grafiko prikazivanje podataka

156 158 160

III

etvrti korak to se moe zakljuiti

17. RASPRAVA 18. ZAKLJUAK 163 165

III. DIO UPUTE I SAVJETI ZA IZRADU RADA

19. JEZIK I STIL PISANJA 20. NAVOENJE LITERATURE Sustavi navoenja izvora Izrada popisa literature 21. TEHNIKE UPUTE ZA PISANJE RADA
Normativ stranice. Brojano oznaavanje elemenata rada. Grafiko oblikovanje elemenata rada.

167 170 172 177 182 190 195 198 198 201 209 209 210 211 213 214 215 217 217

22. ODABIR MENTORA I SURADNJA S MENTOROM 23. USMENA OBRANA RADA 24. DIJELOVI ZNANSTVENIH I STRUNIH RADOVA Tehniki dijelovi znanstvenih i strunih radova
Naslovna stranica. Sadraj. Popis literature. Popis slika. Popis tablica. Popis kratica i simbola. ivotopis.

Sadrajni dijelovi znanstvenih i strunih radova

Naslov. Predgovor. Saetak. Kljune rijei. Uvod. Razrada teme. Zakljuak. Prilozi.

25. VRSTE ZNANSTVENIH I STRUNIH RADOVA Seminarski rad Kritiki prikaz Diplomski rad Specijalistiki poslijediplomski rad Magistarski rad Doktorska disertacija Struni lanak Znanstveni lanak
IV

PREDGOVOR

PREDGOVOR
Ve dulje vrijeme studenti, koji zavravaju razliite razine studija u podruju drutvenih znanosti u Republici Hrvatskoj, osjeaju nedostatak pogodne literature, prirunika i vodia na hrvatskom jeziku koji bi im posluili kao pomo u izradi razliitih strunih i znanstvenih radova. Autorice knjige Prirunik za metodologiju istraivakog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i struno istraivanje, ponukane bogatim iskustvom u radu sa studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, odluile su udovoljiti ovoj potrebi na nain da u tekst knjige pretoe svoja bogata iskustva i znanja te da prenesu relevantna inozemna iskustva i znanja s podruja metodologije i tehnike strunog i znanstvenog rada. Studenti na svim razinama visokokolske naobrazbe tijekom studija izrauju mnogobrojne seminarske radove, kritike prikaze, ili imaju obvezu izraditi zavrni ili diplomski rad, magistarski rad, a na najviim razinama i doktorsku disertaciju. Pri tome uvijek nailaze na iste prepreke i mnotvo razliitih pitanja; kako i kada zapoeti svoje istraivanje, kako izabrati pravi put, kojim putem krenuti, koje podatke i kako ih prikupljati, kako opisati istraivanje? Ova knjiga studentima nudi primjerene i korisne odgovore na ova pitanja te ih upuuje na to kako da trae odgovore i na druga pitanja koja im se nametnu tijekom njihovog strunog i znanstvenog rada. Knjiga je pisana u formi vodia, pregledno i jednostavno, ali u nekim dijelovima nadilazi te okvire nudei itatelju i dublja teorijska objanjenja te zadire u najskrivenije tajne istraivaa profesionalaca. Autorice u svoj rad unose strast metodologa teoretiara i praktiara, elei sa zainteresiranim itateljem nesebino podijeliti svoje znanje i bogato iskustvo. Knjiga je organizirana u tri dijela i dvadeset i pet poglavlja. U uvodnom dijelu se ukratko objanjavaju filozofsko-teorijski okviri metodologije, a autorice posebno poglavlje posveuju etikim pitanjima u procesu istraivanja. Drugi dio knjige detaljno prikazuje faze istraivakog rada u etiri koraka; odakle poeti, kako istraiti, to s prikupljenim podacima i to se moe zakljuiti. Ovaj dio knjige je najdetaljniji i prua mnotvo konkretnih uputa i praktinih savjeta te se moe ocijeniti pravim putokazom i vodiem kroz neizvjestan i sloen proces istraivakog rada koji je, osobito za poetnika, prepun iznenaenja i novih pitanja i naizgled nerjeivih situacija. Autorice nude jednostavne i korisne savjete ijim e koritenjem poveati zadovoljstvo i uzbuenje buduih istraivaa koji se odvae u najuzbudljiviju intelektualnu avanturu potragu za novim znanjem. Trei dio knjige je posveen detaljnim uputama i savjetima za pisanje znanstvenih i strunih radova. Nadamo se da e ova knjiga biti i znaajan doprinos poveanju kvalitete strunih i znanstvenih radova na fakultetima iji e je studenti koristiti u svom svakodnevnom nastavnom i istraivakom radu. Namijenjena je prvenstveno studentima koji studiraju drutvene znanosti, posebno studentima ekonomskih fakulteta, ali e u njoj nai vrst oslonac i brojni drugi korisnici, posebno mladi istraivai. Vladimir avrak

VII

I. DIO UVODNI DIO

1. Istraivanje i istraivaka filozofija 2. Etika u istraivanju 3. Vrste istraivanja 4. Odabir metodolokog pristupa

1. ISTRAIVANJE I ISTRAIVAKA FILOZOFIJA

Ubrzo poto smo utvrdile osnovnu strukturu prirunika, suoile smo se s prvim izazovom: kako napisati uvodno poglavlje ambicioznog naslova Istraivanje i istraivaka filozofija na nain da se zadovolje akademski kriteriji autorica, a da u isto vrijeme itatelj (koji oekuje recepte, a ne teoriju) ne zakljui kako je pred njim neto nerazumljivo i odustane od istraivanja? to e teorijska znanja o istraivanju i istraivakoj filozofiji nekome tko je praktiar, poslijediplomac ili student? Kratak bi odgovor glasio: kako bi istraivanje koje provodi bilo u skladu s osnovnim postulatima istraivake metodologije. Budui da smo podnaslovom prirunika obeale provesti vas kroz procese osmiljavanja, provoenja i opisivanja istraivakog rada, na poetku emo se kratko osvrnuti na osnovne pojmove istraivake metodologije. Potrudit emo se to uiniti jednostavno i praktino. Istraivanje je unaprijed osmiljen, logian i sustavan proces kojim povezujemo miljenja i iskustva, dolazimo do (novih) spoznaja i poveavamo znanje. Temeljnim istraivanjima cilj je otkrivanje zakonitosti u pojavama i procesima (otkrie), razvojna istraivanja usmjerena su potencijalnim vrijednostima otkria (izumima), primijenjena istraivanja tee konkretizaciji spoznaja, a akcijska istraivanja konkretnoj strunoj aktivnosti.1 Odluivanju o konkretnom nacrtu istraivanja prethodi dug i temeljit mentalni proces. Istraiva treba odabrati istraivaku filozofiju, pristup istraivanju, strategije istraivanja, vremenski horizont i konano metode te naine prikupljanja podataka. Odnosi meu ovim razinama odluivanja slikovito se prikazuju koncentrinim krugovima, kao to je vidljivo iz slike 1.1.2, kroz koju vas vodimo prirunikom.

POZITIVIZAM

VREMENSKI HORIZONT
Uzorkovanje Sekundarni podaci Promatranje Intervju Upitnici

Deduktivno

ISTRAIVAKA FILOZOFIJA STRATEGIJE I VRSTE ISTRAIVANJA S OBZIROM NA CILJ PRISTUP ISTRAIVANJU

Izviajno istraivanje Jednokratno Opisno istraivanje Longitudinalno Uzrono istraivanje Induktivno FENOMENOLOGIJA

METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA

Slika 1.1. Razine odluivanja u istraivakom procesu

Istraivaka filozofija odreuje sve budue korake u nacrtu istraivanja. O prevlasti pojedinih istraivakih filozofija vodi se dugogodinja i stalna rasprava. Mi emo se zadrati na dvjema istraivakim filozofijama koje dominiraju suvremenim drutvenim istraivanjima: pozitivizmu i fenomenologiji (naturalistika ili interpretativna filozofija). Pozitivizam3 prouava koncepte kao to su drutvene strukture i injenice4 te uzroke drutvenih fenomena5. Dominantno se oslanja na elemente stvarnosti koji su jasno vidljivi i jasno se promatraju, to za rezultat ima poopavanje temeljeno na zakonu slinosti. Da bi se poopavanje moglo postii, primjenjuje se visoko strukturirana metodologija koja omoguava pona-

vljanje i mjerljiva promatranja, koja se potom statistiki analiziraju. Pozitivizam zastupa poziciju istraivaa kao neovisnog i udaljenog od utjecaja predmeta istraivanja. Fenomenologija6 prouava koncepte kao to su drutveni konstrukti i znaenja.7 Polazi od postulata da je drutvena strana svijeta presloena da bi se mogla objasniti teorijama koje se temelje na iskljuivim zakonima (kao to je tipino za prirodne znanosti).8 Istraivai koji prihvaaju fenomenologiju kao istraivaku filozofiju smatraju da su situacije jedinstvene i sloene te predstavljaju funkciju odreene skupine okolnosti i osobnih utjecaja. Fenomenolozi dre da se okruenje stalno

mijenja, a da je jedinica istraivanja organizam te da e se poopavanjem izgubiti bogatstvo informacija o predmetu istraivanja. Zato poopavanje ne smije biti samo sebi svrha. Pozitivistika filozofija zahtijeva primarno deduktivan pristup istraivanju, koji omoguava razvoj teorije i hipoteza, s ciljem njihova testiranja. Deduktivizam polazi od aksioma, deduktivnom logikom razvija teorijske tvrdnje te ih potom empirijski provjerava.9 Koncepte u dedukciji potrebno je operacionalizirati i pretvoriti u mjerljive varijable. Deduktivan pristup ima svoje korijene u prirodnim znanostima. U prirodnim znanostima zakoni predstavljaju osnovu za

objanjenje fenomena, predviaju njihovu pojavu i na taj nain omoguavaju kontrolu nad njima.10 Metodoloki pristup koji je okosnica u fenomenologiji kao istraivakoj filozofiji je induktivan. Induktivizam polazi od pojedinanih podataka (situacija, op. a.) i induktivnom ih logikom pretvara u ope teorije.11 Induktivan pristup razvio se upravo u drutvenim znanostima te uvaava kontekst istraivanja i razliite interpretacije i tumaenja. Osnovne razlike izmeu deduktivnog i induktivnog pristupa istraivanju prikazane su u tablici 1.1.12

Tablica 1.1. Glavne razlike izmeu deduktivnog i induktivnog pristupa istraivanju

Naglasci u deduktivnom pristupu

znanstveni principi kretanje potreba je cilj

Naglasci u induktivnom pristupu razumijevanje znaenja koje ljudi pridaju dogaajima

od teorije k podacima objanjenja uzronih odnosa meu varijablama

kretanje od podataka k teoriji razumijevanje konteksta istraivanja blisko prikupljanje kvalitativnih podataka

prikupljanje kvantitativnih podataka primjena

kontrole kako bi se osigurala valjanost podataka operacionalizacija koncepata kako bi se osigurala jasnoa definicije visoko strukturiran pristup
nezavisnost istraivaa od predmeta istraivanja nunost

fleksibilnija

struktura koja doputa promjene u naglasku u istraivanju kako istraivanje odmie

shvaanje da je istraiva dio istraivakog procesa neorijentiranost na poopavanje zakljuaka

odabira uzorka dovoljne veliine kako bi se zakljuci poopili

Postoje brojni praktini kriteriji pri odabiru dominantnog istraivakog pristupa.13 Najvaniji meu njima je priroda problema koji se istrauje. Ukoliko o problemu istraivanja postoji bogata literatura te se mogu definirati poetni teorijski okvir i polazine hipoteze, podobniji je deduktivan pristup istraivanju. Za problem koji je relativno nov i nije opseno obraen u literaturi prikladnije je na temelju vlastitih spoznaja razviti novi koncept, pa je podobniji induktivan pristup istraivanju. Za odabir odreenog istraivakog pristupa vane su i osobine istraivaa, stoga bi se trebale uvaiti njegove/njezine sklonosti odreenom pristupu. Nadamo se da na temelju ovog kratkog opisa dvije razliite filozofije, odnosno dva pristupa niste stekli

dojam kako su meusobno iskljuivi ili konkurentski. injenica je da se na jednom kraju kontinuuma nalazi istraivanje usmjereno univerzalnim zakonima, a na drugom istraivanje vezano uz specifini kontekst, no veina istraivaa dri da je za najbolje rezultate u praksi istraivanja potrebno pronai odgovarajui, kompromisni put. Suvremena je metodologija pluralistika,14 to znai da je u istom istraivakom projektu mogue koristiti elemente razliitih filozofija (rjee) i pristupa (ee). Kao to e kasnije biti rijei, mogue je koristiti i razliite metode prikupljanja, analize i interpretacije podataka.

Na temelju: Vujevi, M. (2000.), Uvod u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, kolska knjiga, Zagreb, str. 19-25. Na temelju: Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A. (2000.), Research Methods for Business Students, Prentice Hall, Essex, str. 85. 3 Pozitivizam ima korijene u radovima filozofa Augustea Comtea i Emilea Durkheima s kraja devetnaestoga i poetka dvadesetoga stoljea. 4 Silverman, D. (1997.), Qualitative Research: Theory, Method and Practice, Sage Publications Ltd., London 5 Taylor i Bogdan (1998.) prema Patton, M. Q. (2002.), Qualitative Research & Evaluation Methods, 3rd ed., Sage Publications, Inc., Thousand Oaks, CA 6 Fenomenologija ima korijene u radovima Georga Wilhelma Friedricha Hegela, no kao filozofiju je utemeljuje Edmund Husserl poetkom dvadesetog stoljea. 7 Silverman, D., op. cit. 8 Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 86. 9 Dow, S. C. (2005.), Ekonomska metodologija, Politika kultura, Zagreb 10 Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 87. 11 Dow, S. C., op. cit. 12 Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 91. 13 Creswell (1994.) prema Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit. 14 avrak u Dow, S. C., op. cit., str. 198.
2

2. ETIKA U ISTRAIVANJU
Etika u istraivanju odnosi se na primjenu etikih naela i prikladnost ponaanja u pripremi i provedbi istraivanja te analizi i interpretaciji rezultata. Etika naela ukorijenjena su u dobroj istraivakoj praksi. Kako biste se s njima detaljno upoznali, preporuujemo da prouite bilo koji prihvaeni kodeks istraivakog ponaanja (primjerice kodeks European Society for Opinion and Marketing Research (ESOMAR), meunarodne organizacije profesionalnih istraivaa). Etiki principi istraivanja navedeni su i u Etikom kodeksu Sveuilita u Zagrebu, stoga preporuujemo da ih i tamo proitate. Etike dvojbe mogu se javiti u svim fazama istraivakog procesa: (1) u fazi prikupljanja i koritenja izvora literature, (2) u fazi izrade nacrta istraivanja, (3) u pristupanju ispitanicima, (4) u fazi prikupljanja podataka i (5) u fazi analize i interpretacije rezultata. Etika u fazi prikupljanja i koritenja izvora literature podrazumijeva prikladno ponaanje prema tuem intelektualnom vlasnitvu i autorskom pravu. Svaki tui dio rada, bez obzira na to je li iznesen u upravnom ili neupravnom govoru ili je preprian,1 treba biti pravilno oznaen. Preuzimanje tuih teorijskih spoznaja ili empirijskih rezultata bez pozivanja na izvor smatra se plagijatom i predstavlja nepoeljnu praksu meu istraivaima (detaljnije o nainima citiranja i parafraziranja proitajte u poglavlju o koritenju i navoenju literature). U veini zemalja intelektualno vlasnitvo i autorska prava ureeni su zakonom. U Hrvatskoj je od listopada 2003. godine na snazi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Osim to moete (svjesno ili nesvjesno) plagirati tue tekstove, moete to uiniti i s vlastitima. Iako se radi o vaem vlastitom tekstu, svaki preuzeti dio teksta potrebno je oznaiti i navesti izvor, odnosno mjesto na kojem je taj tekst ve objavljen. Vano je dodati da se vlastiti tekstovi ne bi smjeli u potpunosti preuzimati te da veina izdavaa ima jasnu politiku oko udjela ve objavljenog teksta u novome tekstu. Informacije o tome potraite u uputama autorima pojedinih izdavaa. Etika u fazi izrade nacrta istraivanja podrazumijeva prikladno ponaanje u definiranju osnovnih smjernica u istraivanju. Kao to se tui tekstovi ne smiju bez navoenja izvora preuzimati (plagirati), na isti se nain ne smiju preuzimati tui istraivaki procesi. Ako ste odluili preuzeti neiji nacrt istraivanja i provjeriti ga u, primjerice, hrvatskom poslovnom kontekstu ili u nekoj drugoj industrijskoj grani, etiki je navesti izvor nacrta (lanak, internetska stranica, knjiga i slino). Time uvaavate intelektualno vlasnitvo drugih istraivaa. Navedeno ne znai da se nacrti istraivanja ne smiju preuzimati.

Sasvim suprotno, ponovljena istraivanja tijekom vremena poboljavaju (badare) instrument te je praksa meu istraivaima ponavljati istraivanja i tako provjeravati (unaprjeivati) postojee spoznaje. Etika u pristupanju ispitanicima obuhvaa sljedee: prihvaanje prava potencijalnih ispitanika na informiranost o istraivanju, odnosno dobivanje obavijetenog pristanka sudjelovanja u istraivanju, potivanje privatnosti i osiguravanje anonimnosti ispitanika, omoguavanje dobrovoljnog sudjelovanja ispitanika u istraivanju i odustajanja od istraivanja, dobivanje suglasnosti ispitanika u prikazivanju podataka proizalih iz istraivanja. Etika u fazi prikupljanja podataka znai da tijekom procesa prikupljanja istraiva treba ostati objektivan, biljeiti tone i potpune podatke i izbjegavati selektivnost. U suprotnom bi valjanost i pouzdanost nalaza mogle biti ugroene. Ispitanicima se ne smije lagati o proceduri ili trajanju istraivakog postupka (kako bi bili skloniji sudjelovati u istraivanju), te je i u ovoj fazi potrebno pridravati se svih prethodno navedenih principa u ophoenju s ispitanicima. Ponekad istraivai unajme istraivaku agenciju u fazi prikupljanja podataka. Agencija moe osigurati organizirano prikupljanje podataka u relativno kratkom roku, to je osobita prednost ukoliko se istraivanje provodi na velikom uzorku. Uloga agencije trebala bi biti ograniena samo na prikupljanje podataka i ne bi trebala ukljuivati ostale faze istraivanja one trebaju biti rezultat vaeg rada. Preporuujemo da se o eventualnom ukljuivanju agencije posavjetujete s mentorom i da

svakako u opisu istraivake metodologije navedete tko je prikupio podatke za potrebe vaeg istraivanja. U nastavku nudimo popis informacija koje je potrebno osigurati sudionicima kako biste izbjegli etike dvojbe u pristupanju ispitanicima i prikupljanju podataka (tablica 2.1.2).

Tablica 2.1. Informacije koje umanjuju etike dvojbe u pristupanju ispitanicima i prikupljanju podataka

Informacije o prirodi istraivanja to je svrha istraivanja? Tko provodi istraivanje? Je li istraivanje sponzorirano i od koga? Tko su sudionici u istraivanju? Tko ini uzorak? Veliina uzorka? U kojoj je fazi istraivanje? Informacije o sudjelovanju u istraivanju Kakav tip podataka se trai od sudionika? Na koji e se nain prikupljati podaci? Koliko vremena e trajati prikupljanje podataka i u koliko navrata e se prikupljati? Koji su rokovi predvieni za pojedine faze u istraivanju? Informacije o pravima sudionika u istraivanju Sudjelovanje je dobrovoljno. Ispitanici imaju pravo odbiti odgovor ili vie njih ili odbiti biti promatranima u specifinim okolnostima. Ispitanici imaju pravo odbiti snimanje odgovora (ponaanja) u sluaju koritenja tehnikih pomagala. Ispitanici mogu odustati u bilo kojem trenutku istraivanja. Koje su mogue posljedice, rizici ili dobici sudjelovanja u istraivanju? Na koji su nain osigurane anonimnost i povjerljivost ispitanika? Informacije o prikupljenim podacima Tko e imati pristup prikupljenim podacima? Kome e biti prezentirani rezultati istraivanja? Na koji su nain osigurane anonimnost i povjerljivost ispitanika u fazi prikaza rezultata? to e se dogoditi s podacima nakon to je projekt zavren? Na koji e se nain podaci te anonimnost i povjerljivost ispitanika uvati od eventualne upotrebe u budunosti?

Etika u fazi obrade, analize i interpretacije rezultata odnosi se na prikladno ponaanje u analizi prikupljenih podataka i njihovoj interpretaciji. Etiki je (i oekivano) da istraiva i u ovoj fazi zadri objektivnost i izbjegava selektivnost, da prikazuje istinite podatke (a ne namjetene ili frizirane) i

estito ih analizira i interpretira, da zakljuke temelji na stvarnim nalazima istraivanja te da u izvjetaju (prikazu rezultata) vodi rauna o pravima svih sudionika u istraivanju. Sumnje u vau etinost izbjei e se opisom istraivakih i analitikih procedura koje ste koristili.

Zbog nedostatka strunog (statistikog) znanja, istraivai ponekad unajme statistiara za obradu podataka. Smatramo vanim naglasiti da se sudjelovanje tree osobe treba ograniiti samo na fazu obrade (kvantitativnih, ne i kvalitativnih) podataka, jer bi analiza i interpretacija trebale biti va osobni doprinos istraivanju. Preporuujemo da se i oko

ovoga posavjetujete s mentorom, a ako ste unajmili nekoga da za vas provede obradu podataka, u izvjetaju navedite tu informaciju. Za kraj nudimo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoi u eventualnim etikim dvojbama u istraivanju.3

SAVJETI
unaprijed prepoznati eventualne etike dvojbe ili etiki upitne situacije. Prouite etika naela istraivanja u prihvaenom kodeksu istraivanja. Ukoliko imate dvojbi u bilo kojoj fazi, posavjetujte se s mentorom, kolegama istraivaima ili profesionalnim istraivaima. Postignite informirani pristanak sudionika u istraivanju. Nemojte lagati o nainu ili trajanju procedure istraivanja, jer bi ispitanici mogli odustati zbog nepovjerenja. Osim toga, teko ete ih pridobiti (vi ili drugi istraivai) na eventualna druga istraivanja ako ih na bilo koji nain prevarite. Nemojte pretjerivati u opisu potencijalnih koristi od istraivanja za ispitanike ili druge sudionike u istraivanju. Ne budu li njihova oekivanja ispunjena, vjerojatnost njihova sudjelovanja u drugim istraivanjima bit e znaajno manja. Potujte privatnost sudionika u svim fazama istraivanja. Zadrite objektivnost i kvalitetu tijekom procesa prikupljanja podataka. Imajte na umu da kvalitativna istraivanja mogu
Pokuajte

obuhvatiti iri aspekt etiki upitnih situacija. Pokuajte ih predvidjeti i nai naine njihova prevladavanja. Na ovo osobito obratite pozornost ukoliko primjenjujete promatranje ili intervju. Izbjegavajte iznositi ili komentirati podatke prikupljene od ispitanika drugim ispitanicima i sudionicima u istraivanju, osobito ukoliko biste ih time mogli ugroziti. Zadrite objektivnost i kvalitetu tijekom faza obrade, analize i interpretacije rezultata. Potujte pravo na anonimnost organizacije u kojoj provodite istraivanje. Odrite obeanja koja ste im dali glede osiguranja anonimnosti izvora podataka ili pristupa rezultatima. Zatitite ispitanike u svim fazama istraivanja. Vodite rauna o njihovoj anonimnosti. Izbjegnite eventualne negativne posljedice vaeg istraivanja po sudionike. Ako to nije mogue, unaprijed ih informirajte o toj mogunosti. Ukoliko koristite sekundarne podatke, razmislite kako ete zatititi identitet sudionika koji su sudjelovali u njihovom prikupljanju.

2 3

Baban, Lj., Ivi, K., Jelini, S., Lamza-Maroni, M., undali, A. (2000.), Primjena metodologije strunog i znanstvenog istraivanja, Ekonomski fakultet, Osijek, str. 165. Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A. (2000.), Research Methods for Business Students, Prentice Hall, Essex, str. 136. Prilagoeno prema Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 141.

3. VRSTE ISTRAIVANJA
Istraivai rasvjetljavaju podruje koje ih zanima na razliite naine, provoenjem razliitih vrsta istraivanja. Njihova odluka o vrsti istraivanja koje ele provesti naslanja se na odabir dominantne istraivake filozofije i pristupa, o emu je prethodno bilo rijei. No, usko je povezana i s temom istraivanja. Istraivanja se razlikuju s obzirom na: (1) primjenjivost njihovih rezultata, (2) metode istraivanja koje se koriste, (3) vrste podataka koji se prikupljaju, (4) vrste podataka koji se prouavaju, (5) uestalost provoenja, (6) ciljeve koje imaju, (7) obuhvat podruja koja se istrauju, (8) vrijeme na koje su usmjerena, te (9) objekt istraivanja (tablica 3.1.).1 Istraivanja se s obzirom na njihovu primjenjivost, tj. vrstu oekivanog rezultata, dijele na fundamentalna (temeljna, osnovna, bazina) istraivanja, primijenjena (aplikativna) istraivanja, razvojna istraivanja te akcijska (situacijska, praktina) istraivanja. Fundamentalna istraivanja su istraivanja koja poveavaju opi fond znanstvenih injenica i znanja i koja odreuju nova podruja ljudskog zanimanja i spoznaja, ali koja nemaju ili ne moraju imati praktinu primjenu svojih rezultata.2 Svrha im je isto znanje, tj. otkrivanje novih istina i zakona te stvaranje novih teorija.3 Fundamentalna istraivanja su, na primjer, prva istraivanja odreivanja temeljnih dimenzija ljudske linosti. Primijenjena istraivanja, kako teorijska tako i eksperimentalna (o ovome vie u poglavlju o nacrtu istraivanja), poduzimaju se radi stjecanja novih znanja u svrhu iznalaenja praktinih rjeenja za neposrednu primjenu4, odnosno rjeavanja konkretnih problema u svim podrujima ljudske djelatnosti. Provode se, na primjer, u istraivakim laboratorijima poslovnih organizacija kako bi se postojeim proizvodima dodala nova svojstva, razvili novi proizvodi ili osmislili tehnoloki napredniji proizvodni procesi. Razvojna istraivanja su istraivanja koja primjenjuju poznata i ve u odreenim uvjetima upotrebljavana dostignua znanosti ili tehnoloke postupke u novim podrujima, izmijenjenim ili novim uvjetima.5 U drutvenim znanostima primjer razvojnih istraivanja su istraivanja primjene filozofije est sigma u uslunim poduzeima, nakon to je dokazano da ta filozofija znaajno pridonosi uspjehu proizvodnih organizacija u kojima se prvo i poela primjenjivati. Konano, akcijska istraivanja su istraivanja kojih je namjera u to kraem roku otkriti uzrok nekog praktinog problema ili pojave koritenjem znanstvenog naina provjere teorijskih ili empirijskih spoznaja,6 odnosno istraivanja koja trae brza i praktina rjeenja.7 Primjer akcijskog istraivanja je istraivanje prediktorske valjanosti razliitih metoda selekcije ljudskih potencijala kako bi se ustanovilo kojom se metodom selekcije dolazi do najboljih djelatnika i stoga prvenstveno tu metodu primjenjivalo pri selekciji.

10

Tablica 3.1. Vrste istraivanja

Svojstvo Primjenjivost

Vrste istraivanja Fundamentalna istraivanja Primijenjena istraivanja Razvojna istraivanja Akcijska istraivanja Kvantitativna istraivanja Kvalitativna istraivanja Istraivanja kombiniranom metodologijom Primarna istraivanja Sekundarna istraivanja Teorijska istraivanja Empirijska istraivanja Jednokratna istraivanja Longitudinalna istraivanja Izviajna istraivanja Opisna istraivanja Uzrona istraivanja Mikroistraivanje Mezoistraivanje Makroistraivanje Megaistraivanje Istraivanje prolosti Istraivanje sadanjosti Istraivanje budunosti Razne vrste istraivanja

Metodoloki pristup Vrsta podataka koji se prikupljaju Vrsta podataka koji se prouavaju Uestalost Ciljevi

Obuhvat istraivanja

Vrijeme Objekt istraivanja

Fundamentalna i primijenjena istraivanja znanstvena su istraivanja, dok su razvojna i akcijska istraivanja struna istraivanja. Znanstveni magistarski i doktorski radovi prvenstveno su fundamentalnog karaktera. Njihova je svrha dolaenje do novih

znanstvenih spoznaja i kroz to razvoj novih znanja. Za razliku od toga, specijalistiki poslijediplomski radovi primijenjenog su karaktera. Njihova je svrha iznai djelotvornije ili uinkovitije naine djelovanja u praksi kako bi se poslovanje odvijalo bre, jeftinije,

11

kvalitetnije itd. Potrebno je meutim napomenuti da je granica izmeu fundamentalnih i primijenjenih istraivanja tanka.8 Ona se vrlo tijesno isprepliu i meusobno uvjetuju.9 Tako mnoga fundamentalna istraivanja rezultiraju i vrlo primjenjivim nalazima. Na primjer, nisu rijetki magistarski ili doktorski radovi koji osim znanstvenog doprinosa daju i preporuke za praksu. S obzirom na metodoloki pristup, dakle koritene metode istraivanja, istraivanja se dijele na kvantitativna, kvalitativna i istraivanja kombiniranom metodologijom. Kvantitativna istraivanja nastoje dati odgovor na pitanje koliko,10 to znai da se temelje na primjeni metoda koje omoguuju kvantificiranje pojava, odnosno njihovo brojano iskazivanje (kvantitativne metode). Istraujete li, primjerice, provoenje pojedinih aktivnosti menadmenta ljudskih potencijala u hrvatskim organizacijama ili utjecaj provoenja mjera aktivne politike zapoljavanja na nezaposlenost, provodite kvantitativno istraivanje. Kvalitativna istraivanja nastoje odgovoriti na pitanja zato, kada, kuda, gdje itd.,11 odnosno primjenjuju metode koje omoguuju opisivanje pojava, ali ne i njihovo brojano izraavanje (kvalitativne metode). Kvalitativno istraivanje svrsishodno je provesti ukoliko elite detaljno opisati kako menaderi odluuju u vrijeme krize ili ako elite opisati po emu su to menaderi specifini u odnosu na druga zanimanja. Istraivanja kombiniranom metodologijom istraivanja su u kojima se kvantitativne i kvalitativne metode istraivanja isprepliu i nadopunjuju, odnosno prouavane pojave i kvantificiraju i opisuju. Kombinirana metodologija dat e vam optimalne rezultate ako istraujete

specifinosti marketinga u neprofitnim organizacijama, s obzirom na to da sve aspekte marketinga u tim organizacijama nije mogue kvantificirati. Detaljno o metodolokim pristupima, kvantitativnoj, kvalitativnoj i kombiniranoj metodologiji moete proitati u sljedeem poglavlju. Najee navoena podjela vrsta istraivanja je podjela s obzirom na vrstu podataka koja se prikuplja odnosno prouava, prema kojoj se istraivanja dijele na primarna i sekundarna. Primarna istraivanja su istraivanja putem kojih se prvi put prikupljaju podaci o neemu (primarni podaci), dok su sekundarna istraivanja istraivanja ve postojeih, prethodno prikupljenih podataka (sekundarnih podataka) (vie o ovim vrstama istraivanja u poglavlju o metodama prikupljanja podataka). Primarno istraivanje je, na primjer, istraivanje razvijenosti prakse upravljanja znanjem u velikim hrvatskim organizacijama putem anketnog upitnika, dok su sekundarna istraivanja, na primjer, makroekonomske i financijske analize temeljene na statistikim podacima Hrvatskog zavoda za statistiku ili Hrvatske narodne banke. S obzirom na vrstu podataka koji se prouavaju, istraivanja dijelimo na teorijska i empirijska. U teorijskim se istraivanjima istina odnosno pojave i injenice spoznaju prouavanjem miljenja, iskustava i zakljuaka drugih, kao na primjer tuih teorija, modela i podataka. U empirijskim se istraivanjima istina odnosno pojave i injenice spoznaju vlastitim iskustvom, dakle osobnim provoenjem primarnog istraivanja. Tako je, na primjer, mogue istraiti koji je stil voenja prikladan za voenje radnika znanja

12

meta analizom (teorijsko istraivanje) ili provoenjem primarnog istraivanja u industrijama visokih tehnologija (empirijsko istraivanje). S obzirom na njihovu uestalost, istraivanja se dijele na jednokratna (diskontinuirana, ad hoc, povremena) i longitudinalna (kontinuirana, permanentna, stalna). Jednokratna istraivanja se, kao to im naziv kae, provode jednom, dakle ne ponavljaju se. Prikladna su ako se eli brzo prikupiti podatke o nekoj pojavi (zbog ega su esta), dok im je kljuni nedostatak to se na temelju njih ne moe zakljuivati o razvoju neke pojave. Longitudinalna istraivanja istrauju odreeno obiljeje i razliite utjecaje na njega tijekom vremena.12 Zahtijevaju vie napora i vremena jer istrauju na nain da se periodino ponavljaju koritenjem istih metoda i instrumenata, a esto i uzorka, odnosno na nain da prikupljaju istovrsne podatke u vie navrata. Ukoliko elite odrediti koliko je konkurentna radna snaga u Hrvatskoj, provest ete jednokratno istraivanje i prikupljene podatke usporediti s podacima za Europsku uniju. No, ako vas zanima poveava li se konkurentnost hrvatske radne snage, provest ete longitudinalno istraivanje. elite li pak istraiti koje aktivnosti internog marketinga provodi neka organizacija, provest ete jednokratno istraivanje, dok ete, ako vas zanima je li se kao posljedica neke aktivnosti internog marketinga povealo zadovoljstvo zaposlenika internom komunikacijom, provesti longitudinalno istraivanje. S obzirom na ciljeve na koje je istraivanje usmjereno, istraivanja je mogue podijeliti na izviajna (eksplorativna), opisna (deskriptivna) i

uzrona (kauzalna).13 Ovdje ih definiramo ukratko, jer e detaljno o njima biti rijei u poglavlju o nacrtu istraivanja. Izviajnim istraivanjima cilj je postavljanje okvira relativno novog podruja ili pojave na temelju kojih e se u buduim istraivanjima postavljati i prihvaati/odbacivati hipoteze. Opisnim istraivanjima cilj je detaljno opisati neku pojavu tako to provjeravaju postavljene hipoteze ili pretpostavke koje istraiva ima vezano uz neku pojavu. Uzrona istraivanja istrauju uzrok neke pojave, odnosno uzrono-posljedini odnos izmeu varijabli, to znai da se bave unaprijed definiranim, konkretnim problemom koji je odreen hipotezom koja se provjerava, a u kojoj je jasno naznaeno to je nezavisna odnosno uzrona varijabla, a to zavisna odnosno posljedina varijabla. Primjer izviajnog istraivanja je istraivanje individualnih i organizacijskih imbenika koji su povezani sa stresom. Opisno istraivanje vezano uz stres provjerava, na primjer, jesu li karakteristike linosti pojedinca znaajno povezane s manifestacijom stresa. Uzrono istraivanje stresa istrauje, primjerice, u kojoj mjeri stil voenja nadreenog uzrokuje stres kod zaposlenika. Izviajna, opisna i uzrona istraivanja esto se susreu u paru. Tako, na primjer, prije provoenja empirijskog istraivanja za potrebe opisivanja neke pojave moramo provesti izviajno istraivanje teorije odnosno sekundarnih podataka kako bismo saznali to je do sada poznato o pojavi koju prouavamo. Provodimo li pak uzrono istraivanje, morat emo provesti i opisno, jer nije mogue ustanoviti uzronoposljedinu vezu ukoliko se prethodno ne raspolae opisom pojava kojih se uzrono-posljedini odnos eli ispitati.

13

Istraivanja se nadalje dijele s obzirom na objekt istraivanja. Pod objektima istraivanja podrazumijevaju se kako znanstvene grane (pa tako postoje ekonomska istraivanja, psiholoka istraivanja, demografska istraivanja, matematika istraivanja itd.), tako i jedinice istraivanja (radi li se o istraivanju neke pojave na razini drutva, organizacije, grupa ili pojedinaca).14 Jedinice istraivanja kriterij su za jo jednu podjelu vrsta istraivanja, onu s obzirom na razinu, odnosno obuhvat istraivanja, prema kojoj istraivanja dijelimo na mikroistraivanja, mezoistraivanja, makroistraivanja te megaistraivanja. Mikroistraivanje je istraivanje jedinice ili vie jedinica neke populacije. Npr. istraivanje jednog domainstva, organizacijske jedinice ili organizacije. Mezoistraivanje je istraivanje jednog ili nekolicine podskupova neke populacije. Npr. istraivanje neke industrije, pokrajine/upanije ili regije. Makroistraivanje je istraivanje cjelokupne populacije. Npr. istraivanje na razini neke drave. Megaistraivanje je istraivanje izrazito velike populacije, nekoliko desetaka puta vee populacije nego one obuhvaene makroistraivanjem.15 Npr. istraivanje na razini neke ekonomske integracije, kontinenata ili globalno istraivanje. S obzirom na vrijeme, istraivanja se dijele na istraivanja prolosti (retrospektivna, ex post facto istraivanja), istraivanja sadanjosti i istraivanja budunosti (prognostika, futuroloka, ex ante istraivanja). Istraivanja prolosti su istraivanja usmjerena na istraivanje predmeta, pojava, odnosa, dogaaja i slino u prolosti, dakle na proteklo

razdoblje, u svrhu projekcije razine neke pojave u budunosti. Istraivanje prolosti je, na primjer, analiza statistikih podataka iz statistikih godinjaka o bruto nacionalnom proizvodu zemalja neke regije (sekundarno istraivanje) ili prikupljanje pokazatelja aktivnosti upravljanja prodajnim osobljem u prethodnom obraunskom razdoblju (primarno istraivanje). Istraivanje sadanjosti je istraivanje trenutnog stanja, tj. stanja predmeta, pojava, odnosa, dogaaja i slino u sadanjosti, u svrhu unaprjeenja budunosti. Primjer za ovu vrstu istraivanja je istraivanje razloga pristupanja sindikatima mladih u svrhu odreivanja metoda za zadravanje sindikalnog lanstva. Istraivanja budunosti su istraivanja usmjerena na budunost, tj. stanje predmeta, pojava, odnosa ili dogaaja u budunosti. Zadaa im je prognozirati (iz tog ih se razloga i naziva prognostikim istraivanjima), odnosno predvidjeti budunost. Metode prikladne za ovu vrstu istraivanja su analiza trenda, projektivne tehnike, delfi metoda, scenario analiza i sl. Primjeri istraivanja budunosti su istraivanje navika potroaa u budunosti te prognoziranje stope rasta bruto domaeg proizvoda, stope inflacije i sl.

14

Dalje o razliitim podjelama vrsta istraivanja vidjeti u: Baban, Lj., Ivi, K., Jelini, S., Lamza-Maroni, M., undali, A. (2000.), Primjena metodologije strunog i znanstvenog istraivanja, Ekonomski fakultet, Osijek, str. 35-65.; Milat, J. (2005.), Osnove metodologije istraivanja, kolska knjiga, Zagreb, str. 45-47.; Zelenika, R. (2000.), Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 4. izdanje, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci i Ekonomski fakultet Univerze u Ljubljani, Rijeka, str. 139-171. 2 UNESCO prema Zelenika, R., op. cit., str. 142. 3 Milat, J., op. cit., str. 45-46. 4 Na temelju: Milat, J., op. cit., str. 45. 5 Na temelju: Zelenika, R., op. cit., str. 145.; Milat, J., op. cit., str. 47. 6 Na temelju: Milat, J., op. cit., str. 47. 7 Milat, J., op. cit., str. 45. 8 Baban, Lj. i sur., op. cit., str. 40. 9 Zelenika, R., op. cit., str. 144. 10 Baban, Lj. i sur., op. cit., str. 49. 11 Ibid., str. 49. 12 Na temelju: Vujevi, M. (2000.), Uvod u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, kolska knjiga, Zagreb, str. 113. 13 O ovim vrstama istraivanja na temelju: Marui, M., Vraneevi, T. (1997.), Istraivanje trita, Adeco, Zagreb, str. 107-111., 121-122. i 135-137. 14 Na temelju: Baban, Lj. i sur., op. cit. 15 Na temelju: Zelenika, R., op. cit., str. 167.

15

4. ODABIR METODOLOKOG PRISTUPA

Uobiajeno je promatrati povezanost izmeu odabrane istraivake filozofije i pristupa istraivanju kroz odnos teorije i empirijskih podataka. Ve smo naglasili kako pozitivistika filozofija zahtijeva primarno deduktivan pristup istraivanju, koji omoguuje razvoj teorije i hipoteza s ciljem njihova testiranja, dok je metodoloki pristup u fenomenologiji induktivan i orijentiran je razvoju teorije. Deduktivan pristup u istraivanju oslanja se dominantno na kvantitativnu metodologiju, dok induktivan pristup podrazumijeva uporabu dominantno kvalitativnih podataka i kombinaciju metoda za njihovo prikupljanje. Specifinosti metodologija opisujemo u nastavku.

KVANTITATIVNA METODOLOGIJA
Kvantitativna i kvalitativna metodologija istraivanja razlikuju se u filozofskom pristupu koji se nalazi u njihovoj osnovi, kao i u metodama, modelima i koritenim procedurama koje se u sklopu ovih pristupa primjenjuju. Iako je proces istraivanja u osnovi isti bez obzira na tip koritene metodologije, ova se dva pristupa razlikuju s obzirom na nain prikupljanja podataka, postupke obrade i analize podataka i stil opisa dobivenih rezultata. Neke od osnovnih karakteristika kvantitativnog modela navedene su u tablici 4.1.1 Osnova kvantitativnog pristupa je oslanjanje na teoriju ili hipotezu, odnosno istraivanje slui provjeri postavljene teorije ili hipoteze. Neki autori2 smatraju kako kvantitativna istraivanja pripadaju kategoriji empirijskih istraivanja, odnosno statistikih istraivanja. Takav (tradicionalniji) pristup metodologiji istraivanja godinama je bio dominantan na podruju drutvenih istraivanja. Kvantitativni nacrt ukljuuje eksperimentalna istraivanja, kvazieksperimentalna istraivanja, pretest-posttest dizajn i druge3 u kojima kontrola varijabli, sluajni uzorci i pouzdane i vjerodostojne mjere predstavljaju nunost i gdje je osnovni cilj istraivanja poopavanje rezultata. Podaci u kvantitativnim studijama kodirani su prema unaprijed operacionaliziranim i standardiziranim definicijama. Dakle, jasno je da istraivanja u sklopu kvantitativnog pristupa uglavnom ukljuuju brojeve i oblikovana su kako bi osigurala objektivnost, pouzdanost i mogunost poopavanja. Jedna od vanijih karakteristika kvantitativnih istraivanja je

16

Tablica 4.1. Osnovne karakteristike kvantitativnog modela

Pristup u podlozi Pristup istraivanju Glavni cilj istraivanja Mjerenje varijabli Veliina uzorka Fokus istraivanja Dominantna istraivaka vrijednost Dominantne istraivake teme Analiza podataka Komuniciranje dobivenih rezultata

Primarno racionalan Strukturirana/rigidna/unaprijed definirana metodologija Izmjeriti koliinu varijacije odreenog fenomena, situacije ili pojave Naglasak na odreenom obliku mjerenja ili klasifikacije varijabli Naglasak na veim uzorcima Uzak fokus u terminima obuhvata istraivanja, no potrebni podaci se prikupljaju od to veeg broja ispitanika Pouzdanost i objektivnost Objanjava se prisutnost i frekvencije nekih pojava, priroda problema, stavovi i miljenja, otkrivaju pravilnosti i oblikuju teorije Analiziraju se podaci putem distribucije frekvencija, krostabulacije i razliitih statistikih postupaka Analitiki organizirani tekstovi, donoenje zakljuaka, provjera intenziteta povezanosti i odnosa

da je proces prikupljanja podataka odvojen od analize tih istih podataka. To znai da se i prikupljanje i analiza podataka uvijek moraju odvijati na potpuno jednoobrazan nain, bez obzira na to tko ih provodi. Podaci prikupljeni nekim tehnikama istraivanja, poput intervjua ili promatranja, mogu se interpretirati i kvantitativno i kvalitativno. S druge strane, tehnike poput psihologijskih testova uglavnom se koriste u okviru kvantitativnog pristupa. Iako odabir kvantitativno/kvalitativno zapravo proizlazi iz pristupa istraivanju, odnosno istraivake filozofije koju istraiva zastupa, dobro je poznavati kljune prednosti i nedostatke kvantita-

tivnog, odnosno kvalitativnog pristupa. Jedna od kljunih prednosti kvantitativne metodologije jest mogunost primjene u irokom spektru situacija. Iako to ne izgleda uvijek tako, kvantitativna metodologija je esto vremenski i trokovno isplativija, odnosno moe ponuditi bolja rjeenja kada postoje ogranienja u dostupnim izvorima. S druge strane, kvantitativne studije esto su nefleksibilne i umjetne. Ne pokazuju dovoljno razumijevanja za ponaanje pojedinca i kao takve onemoguavaju predvianja budueg ponaanja. Konkretnije, neke od prednosti i nedostataka kvantitativne metodologije navedene su u tablici 4.2.4

17

Tablica 4.2. Prednosti i nedostaci kvantitativne metodologije

Prednosti

Nedostaci

opsenije istraivanje i vei broj ispitanika, to omoguava vei stupanj poopavanja. Nude vei stupanj objektivnosti i tonosti rezultata. Openito, kvantitativnim metodama dolazi se do saetih podataka koji podravaju poopavanje o fenomenu koji se prouava. Kako bi tako neto bilo mogue ostvariti, kvantitativna istraivanja najee ukljuuju mali broj varijabli i velik broj ispitanika, te za procjenu pouzdanosti i valjanosti koriste unaprijed propisane procedure. Koritenje standarda znai da se istraivanja mogu ponoviti te usporediti i analizirati u odnosu na slina istraivanja. Kvantitativna metodologija omoguava saimanje velikog broja informacija i potie usporedbe meu kategorijama i kroz vrijeme.5 Osobna subjektivnost je znatno manja ukoliko istraiva dri distancu od ispitanika koji sudjeluju u istraivanju.

Omoguavaju

se podaci ueg obuhvata i ponekad povrni podaci. Rezultati su ogranieni budui da nude numerike opise prije nego detaljna obrazloenja i time nude turi prikaz ljudske percepcije. Istraivanja su esto provedena u neprirodnim i umjetnim uvjetima, kako bi se omoguio dovoljan stupanj kontrole. Takav stupanj kontrole najee ne postoji u pravom svijetu donosei time laboratorijske umjesto realnih ivotnih rezultata. Unaprijed definirani odgovori ne moraju nuno odraavati miljenja ispitanika o nekoj temi. Razvoj standardiziranih upitnika moe dovesti do strukturne subjektivnosti u kojoj podaci zapravo predstavljaju miljenje istraivaa prije nego miljenje ispitanika.

Prikupljaju

KVALITATIVNA METODOLOGIJA
Kvalitativna istraivanja nalaze svoju primjenu u irokom spektru drutvenih znanosti od tridesetih godina dvadesetoga stoljea. Dominacija pojedinih filozofskih i teorijskih perspektiva, kao i odgovarajuih metoda, mijenjala se kroz povijest drutvenih znanosti, te do danas nije rezultirala konsenzusom oko klasifikacije kvalitativnih istraivanja. Kvalitativna metodologija je po svojoj logici i prirodi otvorena i svrha joj je dublji uvid i razumijevanje istraivanog problema. Zakljuci kvalitativnih istraivanja izvode se na osnovi analize kategorija, koja se temelji na logici istraivaa. Za provedbu kvalitativne metodologije potrebno je imati na umu sljedee: (1) istraiva je primarno zainteresiran za

18

proces, a manje za rezultate ili zakljuke, (2) naglasak u istraivanjima je na znaenju, (3) istraiva je osnovni instrument za prikupljanje i interpretaciju rezultata, (4) istraivanja podrazumijevaju terenski rad i odlazak u stvarno okruenje, (5) istraivanja su

opisna, budui da je istraiva primarno zainteresiran za proces, znaenje i razumijevanje rijei sudionika i (6) proces zakljuivanja je induktivan (od detalja do zakljuka).6 Stoga u provedbi kvalitativne metodologije valja potovati odreene principe (tablica 4.3.7).

Tablica 4.3. Principi kvalitativnih istraivanja

Principi u planiranju nacrta istraivanja 1. Istraivanje stvarnog svijeta 2. Fleksibilnost u nacrtu istraivanja 3. Svrsishodno uzorkovanje Istraivanje se odvija u stvarnim uvjetima, bez manipulacije i kontrole, odnosno eliminacije situacijskih varijabli. Nacrt istraivanja postavlja se u glavnim crtama, a po potrebi i uslijed promjena situacijskih uvjeta mijenja se i prilagoava; otkrivaju se i slijede novi smjerovi u istraivanju. Uzorci (sluajevi) se biraju namjerno i svrsishodno, jer su bogati informacijama i omoguavaju dublji uvid i spoznaju problema ili fenomena, a ne empirijsko poopavanje. Principi prikupljanja podataka i terenskog rada 4. Kvalitativni podaci 5. Osobno iskustvo i ukljuenost istraivaa 6. Empatina neutralnost i otvorenost istraivaa 7. Dinamina i razvojna perspektiva Biljee se promatranja istraivaa, koja detaljno i duboko opisuju; u intervjuima se biljee stvarne rijei ispitanika o njihovom iskustvu ili miljenju; analiziraju se dokumenti; prouavaju se sluajevi. Istraiva je u izravnom kontaktu s ljudima, situacijama i fenomenom istraivanja; njegovo osobno iskustvo je vano za istraivanje i razumijevanje fenomena. Istraiva je empatian prema ispitanicima; ne procjenjuje i ocjenjuje njihove odgovore prema vlastitim mjerilima neutralan je; otvoren je; osjetljiv je, iskazuje potovanje prema ispitaniku, svjesnost i susretljivost; prilikom promatranja potpuno je ukljuen. Orijentacija na proces; promjene situacija i sustava se oekuju, a istraiva je na njih osjetljiv.

19

Principi u analizi podataka 8. Orijentacija na jedinstvene sluajeve (jedinice analize) 9. Induktivna analiza i kreativna sinteza Svaki je sluaj jedinstven i osobit; u analizi se vodi rauna o detaljima pojedinih sluajeva (jedinica); usporedba i analiza meu sluajevima uvelike ovisi o kvaliteti pojedinanih studija.

Naglasak je na detaljima i posebnostima podataka, kako bi se otkrio uzorak, obrazac, tema ili meusobna povezanost; zapoinje se istraivanjem, nakon ega se trae empirijske potvrde; proces je voen analitikim principima (manje pravilima); na kraju se kreativnim sintetiziranjem oblikuju zakljuci. Fenomen koji se istrauje shvaa se kao sloena cjelina; fokus je na 10. Holistika perspektiva meuovisnosti i sistemskoj dinamici, a ne na specifinim varijablama i njihovim linearnim uzronim vezama. 11. Osjetljivost na kontekst istraivanja Nalazi istraivanja smjetaju se u drutveni, povijesni i vremenski kontekst; poopavanje izvan konteksta istraivanja nije preporuljivo; uzorci i obrasci mogu se paljivom usporednom analizom sluajeva primijeniti u novim uvjetima.

Istraiva iznosi vlastita iskustva i refleksije (aktiv, a ne pasiv u izraavanju); 12. Perspektiva, analitika znanje, utreniranost i sigurnost istraivaa, uz izraavanje u prvom licu, refleksivnost i vjeropojaavaju vjerodostojnost nalaza i istraivanja; istraiva postie ravnoteu dostojnost istraivaa izmeu autentinog prikaza sloenog sustava koji istrauje i vlastite analitinosti i refleksivnosti. U idealnim istraivakim uvjetima istraiva bi se u potpunosti pridravao svih dvanaest principa. U stvarnim se istraivakim uvjetima naalost to moe rijetko postii. Zato zakljuimo: vano je poznavati principe i pridravati ih se u najveoj moguoj mjeri. Vana pitanja za svakog istraivaa su kako izbjei greke u istraivanju te kako procijeniti je li istraivanje koje planira provesti dovoljno kvalitetno. Budui da je istraiva potpuno ukljuen u istraivaki proces, najvei izvor prijetnji i potencijalnih greaka proizlazi iz njegove pristranosti. Tri najee pogreke koje proizlaze iz istraivaeve pristranosti su: (1) holistika pogreka (koja se dogaa kada se detalji i injenice promatraju kao cjelina koja je vie ureena, sukladna i podudarna nego to zapravo jest), (2) elitistika pristranost (koja se dogaa kada istraiva precjenjuje podatke dobivene od osoba koje su vieg statusa) i (3) uroenika objanjenja (koja se dogaaju kada istraiva opisuje pojavu kao da je pripadnik grupe, a ne kao istraiva). Savjetujemo vam da trenirate svoje istraivake sposobnosti kako biste izbjegli greke proizale iz pristranosti, te da vodite rauna o sljedeim

20

kriterijima procjene kvalitete istraivanja:8

000

1. istoi (rigoru) metoda koje se koriste u prikupljanju podataka na terenu (Jesu li svi podaci vani za istraivanje prikupljeni? Jesu li reprezentativni za problem/temu istraivanja? Jesu li koritene sve raspoloive metode? Jesu li potovani metodoloki principi? Je li procedura istraivanja dokumentirana?), 2. vjerodostojnosti (kredibilitetu) istraivaa (Ima li istraiva dostatnu izobrazbu? Je li istraiva iskusan i uvjeban u istraivanju? Je li njegov vlastiti stav prema istraivanju pozitivan? Je li etian u istraivanju?) i

3. sistematinoj analizi prikupljenih podataka i valjanosti interpretacije (Jesu li provjereni odstupajui i nepotvrujui podaci? Jesu li ukljueni krajnji sluajevi? Odgovaraju li interpretacije kontekstu istraivanja? Jesu li zakljuci konzistentni s teorijom? Jesu li sudionici provjerili zakljuke?). Na kraju teksta nudimo nekoliko savjeta onima koji se odlue za kvalitativan pristup istraivanju.9

SAVJETI
Budite sigurni da kvalitativni pristup odgovara vaim istraivakim pitanjima. Prouite kvalitativnu metodologiju. Postoji velik broj razliitih metoda, provjerite koje bi najvie odgovarale vaim istraivakim pitanjima. Odaberite mentora koji vas podrava u odabiru kvalitativne metodologije. Posvetite osobitu panju nacrtu (dizajnu) istraivanja. Vjebajte ispitivanje i promatranje. To su vjetine koje se stjeu praksom. Zamolite iskusnog istraivaa da ga pratite na intervjuima, uite iz tuih iskustava, zatraite miljenje o vaim iskustvima i nalazima. Odluite to s podacima i kako ih analizirati prije nego pristupite njihovu prikupljanju. Podaci prikupljeni bez jasne ideje to s njima nisu korisni (niti raunalni programi nee pomoi u njihovoj interpretaciji). Vodite rauna o kvaliteti i vjerodostojnosti svojeg istraivanja. Prouite kriterije procjene kvalitete i vjerodostojnosti te ih primijenite. Odaberite kvalitativnu metodologiju zato to vi vjerujete da je to najbolji odabir, ne zato to vam je netko rekao da je to lake, jer nije. Kvalitativna istraivanja su dugotrajna, trae veliko znanje i ukljuenost istraivaa, kao i odreenu istraivaku strast. Razgovarajte s kolegama koji poznaju kvalita tivnu metodologiju. Njihova iskustva mogu vam pomoi u svakoj fazi istraivanja.

21