Crveno ulje smanjuje ljetna prskanja

Prskanje ekolo ki ne kodljivim sredstvom zimi i do 50 posto mo e smanjiti broj prskanja tijekom vegetacije. Brojne rane na vo ki i trsu, kroz koje se u prolje e uvla e tetnici i bolesti treba zatvoriti slojem ulja koje se sastoji od neotrovnog parafinskog ulja i bakarnog oksida Pi e Petar PAVKOVI Crveno ulje smanjuje i do 50 posto prskanja u vrijeme vegetacije ako se uporabi zimi i na pravilan na in. To je savjet proku an u praksi, a primjenjuje ga poznati vo ar iz Jastrebarskog i stru ni suradnik tvornice Herbos iz Siska mr. sc. Boris Pu kar. Nije rije samo o o itoj materijalnoj u tedi ve i o izravnoj koristi za vinograd ili vo njak: bolja je za tita od tetnika i bolesti, a osjetno se smanjuje uporaba otrovnih tvari u insekticidima jer je crveno ulje ekolo ko sredstvo. Ono se sastoji od rafiniranog parafinskog mineralnog ulja kome je pridodan bakarni spoj.

GU ENJE TETNIKA
ele i za tititi tlo od otrovnog djelovanja koje posjeduje insekticid, proizvo a se poslu io boljom metodom. Crveno ulje tijekom uporabe zimi jednako je djelotvorno kao i jaki insekticid, ali je ekolo ki bezopasno. Uljem se prekrije svaki dio stabla vo ke ili trsa, treba ih doslovce okupati. Potrebno je to stoga jer na vinovoj lozi i stablu vo ke postoje brojne nezarasle rane nastale djelovanjem vjetra, kara za orezivanje, ak su to i mali otvori koji nastaju otkidanjem ploda ili nakon otpadanja lista. Sve su to mjesta pogodna da se u njih uvuku li inke tetnika: titastih u i, jaja od lisnatih u i, crvenog pauka, jabu ne krvave u i. Strategija za tite uljem je jednostavna, cijelo deblo i grane, odnosno trs, prekrije se tankim slojem crvenog ulja koje doslovno gu i sve tetnike. Sli an je u inak i kod biljnih bolesti. Tanki sloj ulja obavija pupove i ne dopu ta miceliju da prodre kroz spore u mladi pup. Prskanje se obavlja na temperaturi najni oj od pet Celzijevih stupanja, a mr. Pu kar preporu uje prvo prskanje zimi, a krajem velja e u Dalmaciji i na kontinentu polovicom o ujka prskanje treba ponoviti. U tom razdoblju tetnici su najosjetljiviji u svom razvitku.

NOVI TETNICI
Zimsko prskanje vo njaka i vinograda, prema Pu karu, pomalo je nalik na preventivna cijepljenja protiv zaraznih bolesti u ljudi. Manje e se razviti tetnika i biljnih bolesti ako se preventivno za titi bilje, uni tavaju i uzro nike jo dok se nisu razvili. U ovoj za titi cilja se na pre ivjele tetnike i uzro nike bolesti koji su pre ivjeli od protekle godine. To se posebno odnosi na preventivu maslinika koje napada uz ostalo i titasta u i gljiva a avica, a agrume titasta u . Velike te ko e stvarat e ubudu e i pojava globalnog zatopljenja. Prve efekte ve su osjetili vo ari iz Dalmacije. Pojavljuju se, naime, neki nepoznati tetnici koji dosad nisu bili ni prisutni ili ih je bilo, ali nisu bili opasni na na em klimatskom podru ju. Primjerice, to je mediteranska vo na muha, zbog ve ih

temperatura tijekom godine postala je jako aktivna i opasna za agrume u neretvanskoj dolini, kada je o tetila mnoge nasade agruma tijekom 2003. godine. Zbog vi eg prosjeka godi njih temperatura u na e krajeve dolaze i tetnici, primjerice, ak i iz Maroka i sjevernoafri kih predjela. Zbog toplije klime, procjenjuje Pu kar, bit e vi e i bolesti pepelnice, vjerojatno tri ili ak etiri generacije, umjesto dvije. Zato Pu kar sugerira ve u disciplinu kod za tite vo aka i vinograda. Dosada nja esta praksa da se smanjuje doza za titnog sredstva kod spravljanja mase za prskanje (zbog u tede ili ekologije) ne pokazuje se djelotvornom. Manja doza doista sprije i odre en broj tetnika i bolesti, ali oni koji se nisu razvili prezimljuju i pritaje se. Dobar je primjer 2003. godina koja je bila izrazito su na i bolesti uglavnom nije bilo. Mnogi vo ari i vinogradari su se uspavali misle i da su uzro nici uni teni su om, pa je sljede e godine u o ujku i travnju do lo do eksplozije bolesti i djelovanja tetnika. im su se stvorili povoljni uvjeti za razvoj (vi a temperatura i vlaga), nasadi su bili napadnuti i o te eni bolestima i tetnicima. Ni pove ane doze od propisanih ne pru aju jamstvo za bolju za titu, naprotiv. Uvijek se dogodi da neki tetnici pre ive i te ja e doze kod prskanja, a onda oni i njihovo potomstvo postaju otporni na tu vrtu za titnog sredstva. Da se njih uni ti, treba ja i insekticid, ili dupla doza ranijeg. Osnova budu e za tite vi egodi njih biljaka treba biti u formuli: ni vi e ni manje, nego to no prema uputi stru njaka i proizvo a a.