Moja Skripta - Sociologija Religije A

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I.
Cifri)
SOCIOLOGIJA RELIGIJE
SABINO ACQUAVIVA, ENZO PACE: SOCIOLOGIJA RELIGIJAPROBLEMI I PERSPEKTIVE
UVOD 1) 2) 3) 4) 1. 2. 3. 4. 5. 1) 2) 3) potrebno je pokuati shvatiti duboke promjene to se odvijaju u nainu kako bivamo religiozni i kako organiziramo religijski ivot moda je u religiji dovoljno stabilno jedino religijsko iskustvo neka istraivanja pokazala- bit religije nije neko znanje, ni djelovanje, nego neki osjeaj, neki osoban osjeaj postojanja bez predoavanja pr. GIRGHENSON- radi se o neizdiferenciranom afektivnom stanju 4 temeljna pojma: religija ima dokazane psiholoke temelje na religiju barem djelomice utjeu drutveni, kulturni i institucionalni kontekst svijeta religiozno iskustvo snizuje granicu tjeskobe zadovoljenje potreba unutar podruja sublimiranih potreba- tu se nalazi i religiozno zadovoljenje u ovjeku postoji biogramatski zahtjev ne- smrtnosti tradicionalna religija je bila magijsko religijska i kransko poganska danas- progonstvo Boga s gospodarskom revolucijom dolo i do ostalih promjena novi oblik religioznosti- 5 moguih izbora: izbor: ateizam ili agnosticizam izbor: pristup nekoj crkvi u novom institucionalnom obliku izbor: hibernacija religije- religiozni samo u nekim prigodama izbor: religija politikog spasa- politika aktivacija preko religije izbor: religioznost unutar subjektivnog iskustva zakljuci o tematici religije: prouavanje sociologije religija zahtjeva briljivu psihosocijalnu ralambu istraivanja u zadnjih 15 godina o religioznom iskustvu dopustila su da se provjeri valjanost nekih zakljuaka iz 50-ih i 70-ih godina istaknuti vanost odnosa izmeu religioznog iskustva vjerskih udruga, ustanova, svetih kozmosa i nove uljudbe
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com
Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)
I.
SOCIOLOKO PROMILJANJE RELIGIJE: POVIJESNO- KRITIKI PRIJEDLOG
1. UVOD glavni teoretiari COMTE, WEBER i DURKHEIM sva trojica se pitaju kako je mogua da se drutvo to je ovo moderno, utemeljeno na vrednotama individualizma, uspjeva odrati cjelovitim osjetili su potrebu da proue izvorne oblike drutvenog konsenzusa- kako se oblikuje kolektivni osjeaj
2. KRONOLOKA TABLICA prema koncu 19. st. pojavljuju se simptomi krize drutva i jake misli
3. COMTE I POZITIVIZAM 1. 2. 3. njegova linost povezana s povijeu Francuske revolucije i napoleonskog carstva njegov uitelj SAINT- SIMON predloio savez znanstvenika i industrijalaca odrediti teorijski temelj neke socijalne fizike rasprava Teaj pozitivne filozofije- definicija bio- drutvene znanosti sociologija ujedinjava itavu ljudsku misao postoje 3 razine bia: bioloka, mentalna i drutvena razina univerzalni zakon evolucije ZAKON TRI STADIJA stupanj: TEOLOKI ili IZMILJENI stupanj: METAFIZIKI i APSTRAKTNI stupanj: POZITIVAN i ZNANSTVEN religija je strategija drutva radi konsenzusa Comte predlae religiju ovjeanstva- veliki sveenik bit e znanstvenik i sociolog Comte je organicist i potzitivist- drutvo posjeduje racionalnost, drutvo je izvor poretka, a ne pojedinac- te su ideje preuzeli SPENCER, J.S. MILL i DURKHEIM
4. DURKHEIM I FUNKCIONALIZAM agnostiki intelektualac pod utjecajem socijalistikih ideja rad Samoubojstvo- razmiljanja o funkciji religije 1912. Elementarni oblici religijskog ivota teorija religije u djelu Podjela drutvenog rada- poredak modernih industrijskih demokratskih drutava temelji se na naelu solidarnosti - drutva MEHANIKE i ORGANSKE SOLIDARNOSTI - kolektivna svijest odreuje individualnu - drutvo je cjelina sastavljena od dijelova - funkcija kao sinonim uzroka i sinonim odnosa - drutvene injenice - funkcionalistika teorija prouavanja samoubojica: a) samoubojstvo dokazuje da drutvene norme nisu u stanju uvjerljivo se nametnuti pojedincu b) oduzimanjem ivota otkrivamo postojanje raspora u drutvenom tkivu c) stoga je drutvu potreban kompleks propisa i vrednota zasnovan na moralu - u protastantskim zemljama je vei broj samoubojstava- protastantizam izlae pojedinca osjeaju odgovornosti i subjektivnog rizika, dok katolika i idovska vjera pojedincu prua zajednicu sposobnu nametnuti svoj kod vrednota i ponaanja kolektivnog tipa - samoubojstvo moe biti anomino (lieno normi), egoistino i altruistino - kad drutvo ne uspije nametnuti pojedincima kolektivnu svijest dolazi do disocijativnih procesa - religija je imbenik drutvene integracije -
5. DURKHEIM I RELIGIJSKI FUNKCIONALIZAM 1912. Elementarni oblici religijskog ivota polazna misao- treba prouavati kako funkcionira religija u primitivnim drutvima da bi smo mogli shvatiti kako openito funkcionira ljudsko drutvo - to dijelo ima 2 teorijska i 1 analitiko poglavlje - prvi dio- definicija svetog, drugi- pregled antropolokih nalaza o totemistikim drutvima, trei dio- zaokruena teorija religije - razlikovne crte svetog: 1) sveto je neto profano to je promijenilo narav i obiljeje samom voljom ljudi 2) odvajanje je ishod drutvenog procesa kolektivnog bujanja 3) drutveni se poredak stvara u trenutku kad ljudi odvajaju u drutvu neko mjesto moi- sveto kako bi ozakonili kolektivna pravila i vrednote - po Durkheimu religija je shvaena kao organizirani institucionalni oblik svetog - religija- regula- religare- drati drutvo na okupu - dijalektika isto/neisto je primjer kako funkcionira religija- norme ponaanja - u plemenskim drutvima totem je organizirani oblik predoavanja svetog - sustav ima kompleks rtvovanja i obreda - religija ima funkciju drutvenog integriranja -
6. FUNKCIONALIZAM U SOCIOLOGIJI RELIGIJE suvremeni funkcionalizam- TALCOTT PARSONS (utjecaj antropologa B. MALINOWSKOG)- nunost prouavanja kulture - djelo Struktura drutvenog djelovanja- subjektivni modaliteti akcije dio su zajednikog sustava (FRAMEWORK)- akcija je mogua kao sistem (ACTION IS SYSTEM) - izmeu osobnog mikrouniverzuma pojedinaca i makrouniverzuma drutvenog szstavasredinji poloaj u funkcioniranju drutva pripada kulturalnom sustavu- tvorba vrednota - 4 kontrolna mehanizma sustava: PRILAGODBA, TRAENJE i ODRAVANJE OPIH CILJEVA, INTEGRACIJA i LATENTNOST - teorija sustava: Drutveni sustav i Teorija djelovanja i ljudska sudbina- sredinje misli: a) drutveni sustav je sloeni organizam u kojem se temeljno oituje neprestana intenzivna razmjena pulsacija i obavjetenja, energije i kontrola, disperzije i rada b) razmjena se regulira na razliitim razinama c) funkcioniranje sustava moe osigurati jedino postojanje drutvenih ustanova koje e u svijest pojedinaca uliti uopene simboline kodekse djelovanja -
Temeljne funkicije LATENTNOST INTEGRACIJA POSTIZANJE CILJEVA PRILAGODBA
Razine sustava KULTURNI SUSTAV DRUTVENI SUSTAV OSOBNI SUSTAV BIOLOKI SUSTAV
temelj simbolikih uzoraka treba traiti u transcendentalnom poretku- odluujua funkcija religije religija je strukturalno funkcionalna u 3 sustava ravnotee poretka: biolokom, psiholokom i drutvenom
7. OD FUNKCIONALIZMA DO TEORIJE SUSTAVA kod PARSONSA- kibernetike teorije religijski funkcionalizam- LUHMANN- DURKHEIM- PARSONS LUHMANN: Funkcija religije- sistemska integracija svaki se sustav odreuje u odnosu na neku sredinu drutvo je iskustvo- sastoji se od pod-sustava od kojih svaki nadzire dio njima izvanjske sredine moderno drutvo funkcionira jer se pojedinane akcije svode na formalna pravila Luhmanova hipoteza- moderna drutva vie nemaju neko propulzivno sredite, pa se neki pod-sustav ne moe nametnuti kao vodei svaka drutvena pod-cjelina ima vlastito autonomno naelo prava sekularizacija drutva- nema neke krajnje osnove po kojoj bi se moglo objasniti funkcioniranje drutvenog poretka (niti politika, niti gospodarstvo, niti religija) religija vie nema tako vanu funkciju koju su joj pripisivali Durkheim i Parsons religija je samo podsustav religija vie ne integrira, nego tumai religija spaava subjektivnu dimenziju ljudskog bia u drutvu religija nee nestati jer se prilagoava sustavu
8. RELIGIJA KAO IMBENIK SUKOBA pr. MAX WEBER predstavlja vrstu toku ovakvog naina promiljanja religije u sociolokom smislu drutvo ine pojedinci koji djeluju i pripisuju djelovanju neka znaenja pojednici esto ne mogu nadzirati uinke svojeg djelovanja pa esto dolazi do neeljenih uinaka pr. Protestantska etika i duh kapitalizma
9. RELIGIJA, ETIKA I EKONOMIJA PO MAXU WEBERU - temeljne postavke: a) postoji izborni afinitet 2 idealna tipa- kapitalizma i kalvinizma s njegovim etikim derivacijama b) kapitalizam- stalna akumulacija i reacionalna disciplina rada + etiki propisi religije c) kalvinizam ima tipina obiljeja etike koja je na visini zadatka modernog racionalnog poduzea (predestinacija i askeza) d) po predestinaciji ovjeka spaava samo vjera- ovjek mora ostvariti svoj poziv na ovome svijetu- rad i askeza - zato se kapitalizam razvio samo na zapadu, u drugim drutvima su mu manjkale adekvatne etike vrednote
10. RELIGIJA KAO IMBENIK DRUTVENE PROMJENE pr. KARL MARX i WEBER objanjavali promjene u drutvu MARX uoio dinamiki imbenik u socio-ekonomskom sukobu to suprotstavlja antagonistike drutvene klase po WEBERU promjena drutvenog poretka prouzrokovana je imbenicima gospodarske, drutvene ili politike krize Weber dri da sredinju funkciju u procesima drutvenih promjena ima karizmatski voa- prouava karizmu proroka etiki proroci- pr. Krist i Muhamed- ritualizacija karizme egzemplarni proroci- pr. Buda- mistiki asketski put pitanje kako religija objanjava zlo u svijetu Weber gleda na religiju i kao na element koji moe dovesti do obnove i promjene drutva
11. RELIGIJA I OTUENJE a) b) c) d) e) prema MARXU i ENGELSU religija nije autonomna u drutvenom kontekstu po FREUDU- religija kao sastavnica nesvjesnog po marksistikoj logici religija je samo ideoloki omota vladajue klase zato religija sa sociolokog aspekta ne moe imati autonomnu funkciju pr. PIERRE BOURDIEU- pokuao povezati MARXOVO i WEBEROVO stajalite o religiji- temeljna ideja je religijsko polje koje ukljuuje elemente: religija je skup simbolikih dobara koji se tiu sfere svetog nad tim dobrima bdije mo iz te moi nastaje hijerarhija pojedincima se nameu obredni i mentalni habitusi definicija unutar religijskog polja dovodi do prikrivene konfliktualnosti socio- religijski sukob nije sraz drutvenih klasa BOURDIEU- mehanizmi reprodukcije u religijskom polju
12. RELIGIJA U TEORIJI RAZMJENE a) b) c) d) e) f) teorija razmjene- skup pojmova: ljudsko bie eli maksimizirati prednosti- drutvena nagodba ljudsko bie nije iskljuivo racionalno ljudsko bie ne posjeduje pouzdane obavijesti o svim moguim izborima ljudsko bie uvijek djeluje pod prisilom ljudsko bie je svjesno nedostataka u procesima razmjene ti odnosi vrijede za podruja drutvenog ivota koriste se i simbolina dobra utilitaristiki pristup teorije razmjene- istraivanja FRAZERA i MALONOWSKOGmaterijalna simbolina razmjena po MARCELU MAUSSU- razmjena nije iz koristi, ona je dar, dar treba uzvratiti darom pr. CLAUDE LEVI STRAUSS- o razmjeni- usporednice ljudi i ivotinja
13. SIMMEL: RELIGIJA I RELIGIOZNOST a) b) c) kritiki napor od pozitivizma, neokantovske filozofije do fenomenologije uvodi distinkciju izmeu religije i religioznosti shvaanje zbilje otkriva mnotvo svjetova za pojedinca ti svjetovi nisu koherentno kontrolirani niti povezani ivot je stalni sukob duha i oblika religija je ivotni poriv, a religioznost je drutveni oblik koji tei uokviriti religiju i njome vladati religioznost je subjektivno iskustvo povezanosti s tajnovitom ifrom ivota prijelaz od religioznosti u religiju Simmel objanjava pomou milosra- poseban emotivni modalitet dua religija nije otuenje, nego mjesto gdje ljudi proizvode simbolike vrijednosti
14. PRISTUP SIMBOLIKOG INTERAKCIONIZMA I FENOMENOLOGIJA interakcionizam- GEORGE HERBERT MEAD: UM, SVOJE I DRUTVO ogranienost ljudskog bia kako bi ostvarili konkretne strategije za preivljavanje ljudska bia moraju u umu razraditi skup simbolikih predodbi drutvene zbilje um je selsktivno sjeanje um pomou simbola kontrolira sredinu stvaranje identiteta (SELF)- od PLAY do GAME te konano COMMUNITY OF ATTITUDES religija je sustav simbolikih predodaba koje um razrauje kako bi se prilagodio zajednikim vrednotama religija pomae autodefiniciji fenomenologija- ALFRED SCHULTZ (utjecaj E. HUSSERLA)- problem INTERSUBJEKTIVNOSTI socijalizacija pomae pojedincu da izgradi polja znaenja preko kojih upravlja ulogama- u polja znaenja spada i religija- obzorje smisla koje moe utemeljiti intersubjektivnost pr. JURGEN HABERMAS razlikuje 2 socioloke metafore- jedna pripada drutvenom sustavu i njome vlada logika novca i moi, a druga oznaava ivotni svijet (znaenja i vrednote)
15. ZAKLJUCI osim teorije potreban je i pristup religiji kao predmetu empirijske ralambe, mjerljiv statistiko- matematikim instrumentarijem ili metodama kvalitativne analize
II.
SVETO, RELIGIJA I RELIGIOZNOST
kako mjeriti sredinje pojmove o svetom, religiji i religioznosti
1. POJAM RELIGIOZNOSTI a) b) c) d) e) a) b) GLOCK- definicija pojma religioznosti, modeli razliitih socio-religijskih realnosti- 5 imbenika po kojima se utvruje religioznost: vjerovanje praksa spoznaja iskustvo pripadanje ovi faktori su meusobno nezavisni, koriste se u faktorskoj analizi i FUKUYAMA je prihvatio GLOCKOVU definiciju- pokazao kako religijsko pripadanje nije sastavni element religioznosti Glockova empirijska prouavanja- 2 suglasnosti o religiji: imbenici su veoma neovisni meu sobom to znai da metodoloki ispravan pristup moe biti jednako multidimenzionalan religioznost treba prouavati u raznovrsnim aspektima teza DEJONGA, FAULKNERA i WARLANDA 1976.- mogue je govoriti o nekom opem imbeniku religioznosti (GENERIC RELIGIOSITY) koji proizlazi iz sukladnosti vjerovanja, iskustva i religijske prakse
2. PROBLEMI MJERENJA RELIGIOZNOSTI a) b) c) a) b) c) preobrazba pojedinih dimenzija u 1 ili vie ITEM (estica) ITEM- tehnika skupa empirijskih podataka hipoteze: pitanja zatvorenog tipa (s unaprijed odreenim odgovorima, vrsto ukljuenim unutar ljestvice moguih alternativa) pitanja otvorenog tipa, koja, za razliku od prethodnih, intervjuiranim ostavljaju iroku mogunost odgovora strukturirana pitanja ralanjena u dosta irokoj lepezi, ipak ogranienoj moguim odgovorima strukturiranim pitanjima slini su ITEMI korisnije je raditi s ljestvicama nego sluiti se pojedinim ITEMIMA- stoga je metodoloki potrebno: odvojiti samo one ITEME koji mjere dimenzije to ih namjeravamo testirati odrediti skupine ITEMA sukladnih s dimenzijom koju namjeravamo mjeriti dati neku teinu svakom pojedinom ITEMU ljestvice- 4 tipa mjera: nominalni, ordinalni, intervalni i proporcionalni GUTTMANOVA skala
3. DIMENZIJE RELIGIOZNOSTI: RELIGIJSKO VJEROVANJE a) b) c) d) e) a) b) a) b) c) d) a) b) c) religijskim vjerovanjem smatra se skup stavova pojedinca spram nekog vieg bia, shvaeno kao trancscendentalno u indoeuropskom jeziku ne postoji naziv za religiju, kult i sveenika indoeuropski DEIWOS- svjetli, nebeski vertikalna konotacija+ transcendentalno naelo varijable dimenzija religioznosti: vjerovanje u neko nadljudsko bie- mo ime koje se pridjeva tom entitetu stupanj vjerovanja u taj entitet vjerovanje u taj entitet u drutveno- kulturalnom kontekstu posljedina vjerovanja o zlu i opravdanosti zla (teodiceja), o spasenju, postanku svemira, postojeem drutvenom poretku vjerovanje je oblik autonomne spoznaje pojedinci nastoje utemeljiti autentinost vjerovanja na 2 naina: u psiholokom smislu: racionalizirajui vjerovanje i inei ga vitalnim dijelom svakodnevnog djelovanja u drutvenom smislu: osnivajui ili pristajui na trajne ustanove mitoloka je misao oblik klasinog vjerovanja tragovi mita u svim svjetskim religijama, posebno u religijama Knjige (Biblija, Kuran, Veda) prijelaz vjerovanja iz mitoloke faze u fazu veeg rasuivanja po Comteu taj je prijelaz kronoloki nuno uvjetovan no prijelaz nije linearan prijelaz s mitosa na logos treba pojmiti dijalektiki vjerovanje kao skup subjektivnih stavova- 4 aspekta: vjerovanje je jae od religijske prakse i osjeaja izriite pripadnosti hijerarhija vjerske organizacije i individualna hijerarhija vjerovanja su razliite tragovi religijskih spoznajnih iskustava mogu se pokazati i kod onih koji ne vjeruju teko je empirijski razluiti to su vjernici doista proivjeli religijsko vjerovanje je u vezi s znaenjima postojanja- prema antropologiji vjerovanje ukljuuje: ukupnost strukturalnih potreba ljudskog bia ukupnost strategija za zadovoljenje tih potreba proces socijalizacije to ih vode ustanove
Religija je sustav odgovora antropologijskim potrebama Odgovara genetskoj i antropolokoj potrebi VJEROVANJE Mehanizmi razrade strahova i elja unesenih u biopsihiku strukturu ljudskih bia ISKUSTVO Potreba ponavljanja izvornog religioznog iskustva RITUALNOST Institucionalno pojaanje sustavu religijskog vjerovanja i religioznog iskustva PRIPADANJE
religija je drutvena konstrukcija Simboliki univerzum koji se namee socijalizacijom Oblik nadoknade opsesivnih neuroza
Prisilni kodeks nametnut kako bi se standardiziralo ponaanje Sustav drutvene kontrole ideolokih i moralnih kodova
a) b) c) d) e) f) g) a) b)
pr. TOCQUEVILLE misli da religija odgaja pojedince za smisao o opem dobru prema MARXU religija je ideoloka krivotvorina kojom se slue vladajue klase FREUD objanjava podrijetlo religije uz pomo teorije o opsesivnoj neurozi- religija postaje mehanizam pomaka libida, oblik sublimacije spolnih poriva teorija BERGERA i LUCKMANNA- potreba samoprevladavanja biolokih ogranienja kao glavni vektor religijskog vjerovanja GORLOW i SCHROEDER- tipologija religioznih potreba- 7 tipova: ponizni sluga Boji, potreba ponitenja samog sebe u ire kozmiko jedinstvo potreba samo- ostvarenja , potreba za ivotnim potvrivanjem samog sebe, potreba za besmrtnou sljedbanik obiteljskih obiaja, potreba za sigurnou moralist, potreba za sigurnim moralnim normama bogotraitelj, potreba za istraivanjem i izravnim dodirom s nadnaravnom moi sluga Boji socijalno orijentiran, potreba da se dade neki smisao vlastitoj drutvenoj djelatnosti religijski intelektualac, potreba za objanjenjem o posljednjim znaenjima egzistencije na zadovoljavajuoj racionalnoj razini razliitost oblika vjerovanja (praznovjerje, dogmatizam, fundamentalizam, misticizam itd.) religijske ustanove pojaale su sustav dubokih spoznaja pojedinca- 2 posljedice: religija nije samo kulturalni oblik, sadri i dijalektiki odnos ismeu osobnih i kulturalnih potreba prouavati religijsko vjerovanje znai propitivati se o tipu iskustva koji su u temelju
10
4. DIMENZIJE RELIGIOZNOSTI: RELIGIOZNO ISKUSTVO 1) a) b) c) 2 prvi instrument je pojam svetog latinski SACER= ono to su bogovi posvetili, ali i top izaziva uas sacrificio- rtvovati, osuditi na smrt objanjenje rtve- HUBERT i MAUSS sacer se suprotastvlja profanus, to ostaje izvan fanuma (svetoga) SVETO KAO IMANENTNO kozmiko sjedinjenje poistovjeivanje s imanentnom silom tenja mistinom spsjanju
2) SVETO KAO TRANSCENDENTNO a) boanstvo je stvorilo ljude b) za razgovor sa svetim potrebni su posrednici a) b) c) d) a) b) c) d) mjerenje religioznog iskustva: SUPSTANTIVNE VARIJABLE- mjere tip emocije NOMINALNE VARIJABLE- klasificiraju definicije ANALOGIJSKE VARIJABLE VARIJABLE KONTEKSTA religiozno iskustvo je vrhunsko iskustvo (PEAK EXPERIENCE)- pokazatelji: subjektivno uvjerenje o nazonosti nadnaravne sile osjeaj da ta sila nad nama vlada preusmjerenje ivotne prekse od trenutka kad je dolo do susreta smanjenje psiholokog doivljaja tjeskobe religijska istraivanja se pozivaju na fizinost iskustva svetog
5. DIMENZIJE RELIGIOZNOSTI: RELIGIJSKA PRAKSA a) b) c) a) b) c) korelacija izmeu 3 dimenzije religioznog iskustva, vjerovanja i prakse- GENERIC RELIGIOSITY ALLPORT govori o drutvenom statusu religijska praksa pa continuum- elementi: postojanje religijskog autoriteta postojanje odluke o obredima dihotomije izmeu vjernika i sveenika mjerenje dimenzija: sudjelovanje u obredima osobna molitva javna praksa obreda
11
6. DIMENZIJE RELIGIOZNOSTI: PRIPADANJE 1) 2) 3) a) b) a) b) c) a) b) c) d) e) f) pripadanje se moe zamisliti kao mrea, opisati u prostornim i vremenskim terminima 3 oblika pripadanja: MILITANTNO PRIPADANJE PRIPADANJE KOJE NIJE MILITANTNO MILITANTNOST, ALI NE I PRIPADANJE TROELTSCH pored crkve i sljedbe izdvojio i misticizam pr. TEORIJA MOBILIZACIJE RESURSA- objanjenje pripadanja: kao individualni resurs mobilizacije kao zbir akcije religijske organizacije religijsko pripadanje donosi kolektivne i materijalne poticaje- 3 oblika: kao postizanje statusnih simbola kao razmjena drutvenih interesa i usluga kao mehanizam karijere unutar organizacije razmjena interesa upuuje na ALLPORTOVU ideju o izvanjskoj religioznosti pr. 60-ih u SAD-u se raspravljalo o postojanju tzv. civilne ili graanske religije (CIVIL RELIGION)- pr. svetost amerike republike BRYAN WILSON- 7 tipova religijske sljedbe: KONVERZIJSKE (naelo totalnog obraenja na vjerovanje) INTROVERZNE (zatvorene) MANIPULACIJSKE REFORMISTIKE TAUMATURGIJSKE (nastoje osloboditi ovjeka) UTOPIJSKE
7. DIMENZIJE RELIGIOZNOSTI: RELIGIJSKA SPOZNAJA a) b) c) religijska spoznaja moe se analizirati s 2 motrita- kao znanosti i kompleks definicija P. BERGER je pokazao kako su se oblici vjerovanja mijenjali u kranstvu 3 tipa konteksta cirkulacije religijske spoznaje: okvir valoriziranih sadraja drutveni oblici subjektivne potrebe i ivotne strategije npr. ljudi govore da vjeruju ne toliko u Boga, nego u nekog Boga, koji se uvijek ne podudara sa slubenim religijskim oblicima
12
III.
RELIGIJA KAO ORGANIZACIJA
1. TIPOVI SOCIO- RELIGIJSKE ORGANIZACIJE a) b) c) d) to se religija vie institucionalizira to je vea opasnost da porastu nastojanja pojedinaca oko relativne neovisnosti u odnosu na ustanovu kojoj nominalno pripadaju sociologija se bavi ovim tipovima: tipovi okupljanja stvaranje i funkcioniranje vlasti i unutarnje hijerarhije mehanizme kontrole i stvaranje unutarnje kohezije tehinke irenja (prozelitizam itd.)
2. TIPOVI ORGANIZACIJE MAX WEBER izloio klasinu tipologiju sljedbe i crkve Crkva je institucija spasenja, sljedba je dobrovoljna zajednica vjernika ERNST TROELTSCH sociologija kranstva od poetka 18.st.- uveo MISTICIZAM kao trei tip socio- reliogijskog okupljanja neki su uveli nove kategorija- kultove
3. UNUTARNJA HIJERARHIJA - prouavanje u 3 pravca: a) kao opis karizme, utemeljenja religijske skupine i analiza organizacijskih oblika koji su iz toga proizali b) analiza mehanizama odabiranja, novaenja i oblikovanja osoblja crkve c) prouavanje liderstva i mehanizama koji potvruju njegovu mo - teoretski- 4 temeljna modela socio- religijske vlasti: 1) TEOKRATSKI MODEL- vlast utemeljena boanskom voljom 2) MODEL IZBORNE SKUPTINE (vlast potjee od vjernike skuptine) 3) KARIZMATSKI MODEL (izvanredne moi voe) 4) TRADICIONALNI MODEL (vlast se temelji na predaji) - 4 modela odgovaraju ovim realnostima: 1) TEOKRATSKI MODEL- katolika i pravoslavna crkva, iiti, lamaistiki budizam 2) IZBORNI MODEL- velik dio crkvi i sljedbi protestantskog podrijetla 3) KARIZMATSKI MODEL- pantakostalne i apokaliptike sljedbe, kultovi oko proroka 4) TRADICIONALNI MODEL- hebraizam, sunitizam, hinduizam
13
4. PROCES KONTROLE I ODRAVANJA UNUTARNJE SIGURNOSTI na religijskom polju je specifino da sukob poprima teoloki sadraj
5. TEHNIKE IRENJA RELIGIJSKE ORGANIZACIJE a) b) postoje religije koje su vie sklone prozelitizmu nego druge WEBEROV kriterij: sve religije imaju univerzalnu poruku i misionarstvo suvremena sociologija- religija i masovni mediji istraivake tehnike prouavanja: ANALIZA SADRAJA ANALIZA DISKURSA
6. GLAVNE ISTRAIVAKE TEME a) b) pitanja: zato se religija organizira funkcionira li organizirana religija poput drugih, vie ili manje slinih organizacija funkcionalisitko objanjenje- religija kao relativno autonomna sfera drutvenog ivota pr. Katolika crkva je znala upravljati autonomnom vlasti da bi odredila vlastitu mo sekularizacija utjee na organizaciju religije religijska organizacija upada u krizu managmenta pr. Jehovini svjedoci- velika unutarnja kohezija ostvaruje se posredstvom kombinirane organizacije i preobrazbe spoznajnog sustava kod Katolike crkve proces slabljenja osjeaja o pripadanju pr.neke elite u islamskim zemljama pokuale sekularizaciju
7. USTANOVA I KARIZMA 1) 2) 3) a) b) c) proces institucionalizacije karizme prema WEBERU- smrt karizmatskog voe- rjeenja: putem izbora ili sakramentalne objektivizacije- karizma se nasljeuje po funkciji modeli sreivanja sukcesije karizmatske moi: OSOBNI KARIZMATSKI IZBOR SAKRAMENTALNA OBJEKTIVIZACIJA KARIZMATSKA KVALIFIKACIJA RODA u skladu s razinama institucionalizacije- scenarij razvoja neke religije: korijenito guenje organizacijskog i doktrinarnog naela na kojem se religija temelji povratak istoi izvora nasuprot religijskoj ustanovi (koja ih je iznevjerila) nunost reformi koji e raspodijeliti mo povijest kranstva moe se smatrati dugim nizom sukoba izmeu gorljiva vjernika i birokrata napetosti izmeu karizme
14
IV. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7)
RELIGIJA I DRUTVO teme: religija kao imbenik obnove i ouvanja drutva, a naroito pitanja sekularizacije religija i drutvena slojevitost religija i politiki legitimitet religija i masovni mediji religija i gospodarstvo religija i ensko pitanje religija izvan religija
1. RELIGIJA: OBNAVLJANJE ILI OUVANJE? a) b) religija kao ideoloki oslonac pr. Poljska- katolicizam vs. komunizam pr. Iran- iitizam vs. dinastija Pahlavi pr. Latinska Amerika- ambivalentna funkcija religije epistemoloka, politika i socioloka kritika pr. fundamentalizam u SAD-u u religijskom polju mogua su 2 modela preobrazbe: putem karizmatsko- proroke preobrazbe preobrazbom putem kolektivnih pokreta koja oko sebe stvaraju linosti duhovnih uitelja, koje zanima unutarnja revolucija vie nego reforma pr. Luther- korijenita promjena Luther je tip politikog proroka radi se o prorokim, karizmatskim i asketskim osobnostima koje nose reforme i Krist je figura religijskog obnovitelja
15
2. SEKULARIZACIJA u prvobitnom znaenju termin oznaavao proces izuzimanja nekog teritorija od crkvene kontrole - pojavljuje se u pregovorima prilikom sklapanja Westfalskog mira 1648. - oznaava procese laicizacije kulture - sekularizam kao ideoloka struja koja tei eliminirati utjecaj religije - u 18. i 19.st. sekularizam dobiva politiki naboj - COMTE to naziva treim razdobljem industrijskog drutva - WEBER govori o od-aravanju kapitalistikog svijeta - taj proces se povijesno ostvaruje na Zapadu odvajanja gospodarske i politike sfere od religijske - sinteza sociolokog razmiljanja: a) sekularizacija je stvaran proces, povezan s pojavom industrijskog i urbaniziranog drutva b) sekularizacija nije toliko iskorijenjivanje iz ovjekova srca potrebe za transcendiranjem ili religijskim iskustvom, nego je prije nestajanje javne funkcije religije, koja sve vie postaje privatnim inom (BERGER, LUCKMANN) c) sekularizacija hoe rei slom magijsko- sakralnog sustava tumaenja svijeta, ali ne iskljuuje antropoloko poticanje u traenju iskustva korijenito drugog (ACQUAVIVA) - promjena crkvene strategije i prilagodba tradicionalnih socijalizacijskih modela 1) FUNKCIONALISTIKI PRAVAC (PARSONS, BELLAH)- funkcionalna diferencijacija izmeu institucionalizirane religije 2) FENOMENOLOKI PRAVAC (BERGER, LUCKMANN)- privatizacija religije 3) NEOWEBEROVSKI PRAVAC (WILSON)- gubitak znaenja svetog za pojedince 4) SOCIO-BIOLOGIJSKI PRAVAC (ACQUAVIVA)- uklanjanje straha od smrti 5) KRITIKI PRAVAC (MARTIN, MATTHES, LAUWERS): a) kritiki nedovoljno dokazano prihvaanje odvajanja religije i ne- religije b) pomanjkanje rasprave o razlikovanju bitnog i nebitnog u religiji a) b) c) pr. LAUWERS: sekularizacija kao ideologija laicizacije drutvenog i individualnog ivota sekularizacija kao potvrda pluralistikog drutva sekularizacija kao jednostavno opadanje religijske prakse -
16
3. RELIGIJA I DRUTVENA SLOJEVITOST - WEBEROVA hipoteza: 1) pripadanje pojedinca nekoj kasti, staleu, klasi, sloju vie ili manje integriranom u sebi, oznaeno je skupom akulturiranih potreba razliitog tipa 2) meu tim potrebama nalazi se i ona to proishodi iz osnovne potrebe za odreivanjem podruja, drutveno prepoznatljiva po nazonosti skupine pojadinaca- potreba razlika 3) razrada relgijskog sadraja moe posluiti i za oznaavanje razlikovnih crta drutvene skupine u odnosu na neku drugu skupinu (pr. ratniki stale- dihad) - sluaj povezanosti religije i drutvene slojevitosti- hinduizam- sustav kasta- 4 najpoznatije kaste (VARNA): a) BRAHMANI- kasta strunjaka za svete stvari b) KATRIJE- kasta ratnika i politiara c) VAJIJE- kasta proizvoaa, trgovaca, ratara itd. d) UDRA- kasta slugu, manualnih radnika itd. - religijska opozicija ist/neist- sakralni temelj drutveno gospodarskog sustava - sociolozi i antropolozi se bave odnosom niih klasa spram religije- 3 skupine istraivanja: 1) skupinu slijedbi milenarhistikih gibanja 2) skupinu tzv. puke religije 3) skupinu koja se bavi istraivanjem odnosa radnike klase i religije - 2 pravca razmiljanja: a) TEORIJA RELATIVNE DEPRIVACIJE b) RELIGIJA KAO OBLIK PROSVJEDA (marksizam) - puka religija-zakljuci: a) opreka narod- vie klase ne funkcionira uvijek b) artificijelan jaz izmeu puke i slubene religije c) ograniavanje puke religije nije uvjerljiva opcija - u svim religijama postoje religijski divlje struje, magijska mistina religioznost
4. RELIGIJA I POLITIKA vana je legitimizacija po WEBERU 3 tipa legitimne vlasti: tradicionalna, racionalna i karizmatska legitimizacija - 3 vana elementa u weberovskoj interpretaciji: a) oblike organizacije vlasti b) sustav socio-ekonomskih odnosa c) tip kolektivnih vjerovanja u svezi s procesom legitimizacije - pr. novija europska povijest- religiozni odnos karizmatskog voe s masama -
17
5. RELIGIJA I MASOVNI MEDIJI - masovni mediji zauzimaju ispranjen prostor izmeu ljudi i vlasti - kako drutvene znanosti shvaaju odnos religije i masovnih medija: a) prema tome kako religijske skupine koriste masovne medije i kakav sve to ima utjecaj na njihovu ideoloku i organizacijsku strukturu b) kako se masovni mediji odnose spram religijskih pojava - masovno drutvo namee religiji precizna pravila, poticaj standardizacije ponaanja - pr. pojava ELECTRONIC CHURCH u SAD-u 70-ih- fundamentalistiki pokret - 2 tipa posljedaka u unutarnjem organizacijskom ivotu religijskih skupina: a) oblikovanje organiziranog sektora b) priklanjanje religijske poruke jezinim pravilima igre masovnih medija 6. RELIGIJA I GOSPODARSTVO 3 velika opa pristupa: MARXOV PRISTUP Gospodarsko- drutvenoj formaciji potreban je ideoloki sustav koji bi je legitimirao Religija je simbolini mehanizam koji zamagljuje stvarne odnose snaga u drutvu NEOFUNKCIONALISTIKI PRISTUP Razvoj diferenciranih drutava dovodi do progresivne neovisnosti sfera drutvenog ivota Gospodarstvo nastoji funkcionirati kao sustav koji je neovisan od izvora moralnih i religijskih vrednota
WEBEROV PRISTUP Religija razrauje etiki kodeks koji moe usmjeriti sve sfere drutvenog ivota, ukljuujui i gospodarstvo
pr. Italija- vlada politika klasa katolikog nadahnua, a prakticira se gospodarski liberalizam specijalni odnos izmeu svetog i novca (pr. trgovina na svetitima)
7. ENSKO PITANJE I RELIGIJE interiorizacija habitusa potinjenosti mukom prvenstvu 3 primjera: hinduizam, islam i katolicizam u hinduizmu je bitna funkcija ene da slui buduem suprugu kao svom glavnom bogu ambivalentan poloaj ene u islamu u katolicizmu tradicija prvenstva mukarca, tek u novije vrijeme enska teologija
8. RELIGIJA IZVAN RELIGIJA nova religioznost, novo zanimanje za magijsko i sakralno, ezoterija kriza religijskih ustanova pr. proirenost kultova UMBANDA i CANDOMBLE u Latinskoj Americi (afriko podrijetlo kulta predaka) privatizacija religijskog je tekovina moderniteta- ne voli koherentnost, voli fragmente, a ne dogme te odbacuje sinkretizam
18
HUBERT KNOBLAUCH: SOCIOLOGIJA RELIGIJE

NOVIJI RAZVOJI U SOCIOLOGIJI RELIGIJE desekularizacija postala trajni fenomen- religija ponovo igra ulogu njemaka i francuska sociologija religije nova paradigma otpor teoriji racionalnog izbora- u SAD-u novi pravac- sociologija religioznog iskustva sociolingvistiki i diskurzivno- analitiki radovi religija je ideoloki, praktini i simboliki mehanizam koji stvara, odrava, potie i kontrolira svijest da pripada posebnoj tradiciji vjere
PRETPOVIJEST I. UVOD: SOCIOZNANSTVENI PRISTUP RELIGIJI
1. POJAM RELIGIJE pojam religije je neodreen i viestruk CICERON- pojam RELIGIO iz glagola RELIGARE- astiti bogovr AUGUSTIN- glagol RELIGARE- povezanost s Bogom u svakodnevnom jeziku- aenje transcendentalnih sila pr. sanskrt DHARMA- zakon, obiaj poredak
2. SVAKODNEVNO ZNANJE I ZNANSTVENO RAZUMIJEVANJE RELIGIJE predmet socijalnih znanosti je samosvojan, samorazumljiv W.I. THOMAS- THOMASOV TEOREM- ono to ljudi uistinu dre stvarnim, to stvarnim moe i postati, to utjee na njihova djelovanja i da time to ima posljedice u ovome svijetu svakodnevno znanje o religiji je perspektivno za socijalne znanosti je odluujua razlika izmeu svakodnevnih i znanstvenih interpretacija
3. METODOLOKI AGNOSTICIZAM sociologija religije polazi od toga da religija postaje zbiljnost FIDEISTIKA DEFINICIJA METODOLOKI AGNOSTICIZAM- znanstvena istraivanja moraju stavljati u zagrade zahtjeve za posljednjom istinom u iskazima subjekata njihovih istraivanja
4. KONCEPCIJA KNJIGE I SADRAJ razumjeti razvoj sociologije religije pr. njemaka sociologija religije- nedostatak empirijskog istraivanja- ogranien prostor knjige
19
II.
NASTAJANJE SOCIOLOGIJE RELIGIJE IZ DUHA KRITIKE RELIGIJE
1. SEKULARIZACIJA, EKSTERNA I IMANENTNA KRITIKA RELIGIJE 2 linije razvoja- Crkva gubi utjecaj + povezani razvoj miljenja (duhovna povijest) SEKULARIZACIJA je bila najznaajnija za nastanak sociologije religije naravno + KRITIKA RELIGIJE IMANENTNA KRITIKA RELIGIJE- kritika religije koja se sueljava s vlastitom religijom da bi je poboljala to treba razlikovati od INTERRELIGIJSKE (MEURELIGIJSKE) KRITIKE RELIGIJE i EKSTERNE (IZVANJSKE) KRITIKE RELIGIJE KANTOVA kritika filozofija- sadraje vjere podvri kritikom propitivanju razuma
2. KRITIKA RELIGIJE eksterna se kritike religije pojavljuje u osnovi tamo gdje se razvoj crkvene religije ne podudara vie s drutvenim razvojem
POLITEIZAM Strah i nada Vlastita slabost Proturijeja sudbine Prijenos ljudskih svojstava
MONOTEIZAM Precjenjivanje lokalnih bogova Izabranost/zatita
BOG Apstrakcija i racionalizam Krivovjerje kod obinog puka
kritika religije FRANCUSKOG PROSVJETITELJSTVA- polemika s crkvom VOLTAIRE- kada Boga ne bi bilo, morali bismo ga izmisliti DE BONALD i DE MAISTRE- ovjek ne stvara drutvo, drutvo stvara ovjeka COMTE- ZAKON O 3 STADIJA: TEOLOKI, ,METAFIZIKI i POZITIVNI KANT- duh igra aktivnu ulogu u procesu spoznaje HEGEL- ovisnost religije o duhu L. FEUERBACH- crkveni otac modernog ateizma- ovjek stvori Boga na svoju sliku K. MARX- religija je proizvod podrutvovljenog ovjeka NIETZSCHE- smrt Boga, aforizmi FREUD- religija kao neuroza
20
3. OD KRITIKE DO ZNANSTVENOG OBJANJENJA RELIGIJE pr. MARX, NIETZSCHE i FREUD naznauju objanjenja religije koja nose sociopsiholoke karakteristike - ti pokuaji znae zavretak kritike religije - kritika religije- 3 crte: a) religija postaje predmetom istraivanja, tj. nju se promatra iz neutralne perspektive b) oblici religioznog iskustva promatraju se s motrita ljudskog razuma, tj. dolazi do kritiko- argumentirane rasprave s religijom c) teite promatranja upravlja se na unutarsvjetsku stranu religije, na njezine empirijske pojavne oblike i na njezine funkcije - pojam religijske znanosti prvi put 1867. spominje MAX MULLER - krajem 19. st. nastaje religijska antropologija i religijska psihologija -
4. RELIGIJSKA ZNANOST I SOCIOLOGIJA RELIGIJE filozofija religije povijest religije psihologija religije fenomenologija religije radovi HEGELA, SCHLEIERMACHERA, WEBERA, DURKHEIMA, SIMMELA
21
KLASINA FAZA SOCIOLOGIJE RELIGIJE
III. -
MAX WEBER I RELIGIJA U ZAPADNOEUROPSKOM RAZVOJU pojam sociologije religije uvodi GEORG SIMMEL 1904./5. Protestantska etika i duh kapitalizma F. TONNIES, M. BUBER, M. WEBER
1. PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA vulgarni marksisti kau da religiju kao duhovni oblik odreuju zakoni materijalnog bitka WEBER postavlja pitanje o kulturnom znaenju religije- koji utjecaj ima religija na gospodarstvo usporedba- bogatije protestantske zemlje- kako je do toga dolo jo od antike rad se slabo cijenio duh kapitalizma, gomilanje imovine i otvaranje novih izvora kapitala je bitna obveza koja proizlazi iz poziva temelj protestantske etike- kalvinizam- nauk o predestinaciji- ljudski ivot nemaq smisla osim velianja Boga, fatalizam- za svaku osobu je odreeno kako e zavriti pitanje je kako e ovjek znati da pripada meu odabrane- rad je simbol izabranostiaktivna ili unutarsvjetska askeza ta askeza je povezana s racionalnou puritanizam i kapitalizam- racionalni i ciljani rad isto stjecanje novca moglo se vriti s farizejski istom savjesti i kasnije nije trebalo biti povezano s viim religioznim osjeajem- tako je iz protestantske etike nastao duh kapitalizma
22
2. UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I RELIGIJE U DRUTVU po Weberu ideje, religiozne predodbe nisu puko zrcaljenje materijalnih odnosa privredna etika svjetskih religija- kauzalni uzroci usporedba 5 velikih religijskih sustava: etika konfucijanizma, hinduizma, budizma, kranstva i islama pr. Weber kae da se u konfucijanskoj Kini razvio unutarpolitiki pljakaki kapitalizam jer konfucijanizam trai prilagodbu konvencijama veliina se sastoji u orijentacijama ljudi za djelovanje hinduizam- kaste, islam- ratnici
suovisnost izmeu religijskog uenja i socijalnog poloaja: Religijski nauk (npr. nauk o predestinaciji) Etika (npr. protestantska etika) Voenje ivota (npr. aktivna askeza) Tipina orijentacija za djelovanje (npr. tenja za stjecanjem dobiti) Socioekonomski poloaj (npr. graanstvo koje se bavi obrtom) racionalizacija: u znanosti je dolo do povezivanja matematikog fundiranja, racionalnog dokaza i racionalnog eksperimenta i religija postaje rtvom odaravanja
3. RELIGIJSKO I MAGIJSKO DJELOVANJE WEBER religijsko djelovanje oznauje kao ovostrano i ak relativno racionalno Weber promatra religiju kao posljedicu sve breg razvoja ljudskih drutava magijsko djelovanje slijedi kauzalnu predodbu koja polazi od pretpostavke sila koje djeluju izmeu svakodnevice i onostranog svijeta - karizma proroka - prijelaz iz magijskog na religijsko djelovanje- religijsko djelovanje nastaje tek tamo gdje je postignuta odreena racionalnost ivota - stvara se religijski savez religioznih laika i virtuoza - religija stvara sliku svijeta i rjeava pitanje zato se ovjek treba spasiti - problem teodiceje- tzv. spasiteljske religije- Weber vidi 3 rjeenja: a) indijsko uenje o karmi b) zaratustrizam c) kalvinistika predestinacija- nemogunost razumijevanja Bojih odluka - askeza je racionalna -
23
IV. DURKHEIMOVO SVETO DRUTVO I ANTROPOLOGIJA RELIGIJE - Durkheimova kola- MARCEL MAUSS, HENRI HUBERT, ROBERT HERTZ
1. ELEMENTARNI OBLICI RELIGIJSKOG IVOTA suprotno WEBERU, koji je svoj materijal crpio iz povijesti religije zapadnog svijeta, DURKHEIM je slijedio antropoloko- etnografski pristup i religiju istraivao u preteito neeuropskim kulturama evolucionistike predodbe- kontinuirani razvoj ljudske kulture i religije od najjednostavnijih do najrazvijenijih oblika religije jo prije je ROBERTSON SMITH zastupao shvaanje da je totemizam najraniji oblik religije (Australija) znaajke TOTEMIZMA: EGZOGAMIJA TOTEMSKI TABUI TOTEMSKI AMBLEMI RELIGIOZNE PREDODBE O TOTEMU RITUALI tu dolaze i KLANOVI za klan totem je simbol svi lanovi klana dijele vjerski iskaz o svetom karakteristika rituala i religioznih predodbi lei u tomu to se razlikuju od svjetovnog podruja profanoga i to se odnose na podruje svetog ili sakralnog sr religije sastoji se od jednog sustava vjerskih uvjerenja i praktinih djelovanja koji se odnose na sakralne predmete najvaniji uzrok kolektivne efervesencije je kolektiv totemske grupe 1895. Definicija religioznoga fenomena religiju karakteriziraju obveze, pravila i norme koje proizlaze iz kolektiva i koje pojedinca veu za kolektiv drutvo je ono to se asti u religiji religija je metaforiki odraz drutva
a) b) c) d) e) -
2. RELIGIJA KAO TRANSCENDENTNO MJESTO GRUPNIH SILA pr. SIMMEL je zastupao shvaanje da bi religija morala u sebi sadravati predodbu o Bogu Bog kao formula za transcendentna mjesta grupnih sila Durkheim postavlja pitanje o tomu koje socijalne funkcije religija ispunjava za drutvo Simmel u sredite pozornosti postavlja pitanje to religija donosi pojedincu religija ima korijen u psiholokim injenicama- religiozni nagoni religija je ukorijenjena u socijalni ivot
24
3. FUNKCIJA I MIJENA RELIGIJE 1) 2) 3) 4) Durkheim se bavio religijskim razvojem- temeljne funkcije koje svaki oblik religije mora ispuniti: FUNKCIJA PODRUTVLJENJA INEI POJEDINCA DIJELOM KOLEKTIVA INTEGRACIJSKA FUNKCIJA NORMATIVNA FUNKCIJA PSIHOLOKO- KOGNITIVNA FUNKCIJA bitnu ulogu imaju religijska predstavljanja drutva- SOCIJALNA MORFOLOGIJA kako objasniti opadanje religioznosti- argument elementarne religije
4. OD DURKHEIMA DO ANTROPOLOGIJE RELIGIJE Durkheimova predodba METAFORIKOG PARALELIZMA
Metaforini paralelizam izmeu sakralnog i profanog- Durkheim
SAKRALNO KOLEKTIV INDIVIDUUM SIMBOLI MORAL Religijske sveanosti, ceremonije, rituali Dualizam vjernikBog Totem kao religijski simbol Religijski tabui
PROFANO Skupovi (okupljanja) grupe Dualizam individuum- grupa Totem kao simbol klana Socijalne zabrane
BUDUNOST RELIGIJE Nacionalne sveanosti Dualizam graanindrava Zastava kao simbol nacije Sekularni moral
MALINOWSKI kritizira Durkheima- religija nije uvijek vezana uz kolektiv pr. CLIFFORS GEERTZ- religija kao kulturalni sustav: religija je simboliki sustav kojemu je cilj stvarati snana, sveobuhvatna i trajna raspoloenja i motivacije u ljudima, formulirajui predodbe opeg ustroja bia i opskrbljujui te predodbe takvom aurom fakticiteta da izgleda kako raspoloenja i motivacije potpuno odgovaraju stvarnosti stvarnost religijskog simbolikog sustava vraa se na religijsku perspektivu koja se posreduje tim simbolima
25
OD CRKVENE SOCIOLOGIJE K CIVILNOJ RELIGIJI V. SOCIOLOKO ISTRAIVANJE CRKVENOSTI crkvenost- crkveno uspostavljena religioznost- empirijski usmjerena istraivanja
1. RAZVOJ CRKVENE SOCIOLOGIJE u 19. st. QUETELET utemeljio socijalnu fiziku i Moralnu statistiku u Engleskoj je bilo opisa religijskih institucija u Londonu u SAD-u je 1921. utemeljen protestantski Institute of Social Religious Researchistraivanja o socioreligijskom ivotu
2. SOCIOCRKVENO ISTRAIVANJE pr. LA BRAS pitanje vitalnosti religijskog ivota postoje razliiti tipovi crkvenosti tipovi upa: kranske, indiferentne i misijske za razvoj crkvenosti je karakteristino da temeljna zajednica svoje lanstvo ne dobiva ni u kojem sluaju iz vodeih svjetovnih slojeva dotine mjesne zajednice moderno vrijeme- OTUENJE OD CRKVE (ENTKIRCHLICHUNG)
3. CRKVENOST U NJEMAKOJ I U EUROPI nakon 1968. u Njemakoj raste broj naputanja crkve vane su socijalne razlike- vanu ulogu igraju starost, obrazovanje, socijalno okruenje, socijalno podrijetlo i spol - konfesionalna pripadnost imala je tradicionalno veliki utjecaj na socijalne znaajke - razvoj crkve u Njemakoj- 3 faze: 1) u prvim godinama DDR-a crkva izloena pritisku, opada broj vjernika 2) vanjskopolitiko priznanje DDR-a- crkva u socijalizmu 3) 80-te- alternativne grupe - sline tendencije i u Europi - to je povezano s PROMJENOM VREDNOTA, postmaterijalizam -
4. METODA CRKVENE SOCIOLOGIJE 1) 2) 3) 4) 5) religiju se mjeri na temelju broja lanova ili odlazaka u crkvu viedimenzionalni model CHARLESA J. GLOCKA- 5 dimenzija religije: IDEOLOKA DIMENZIJA OBREDNA (RITUALNA) DIMENZIJA PRAKSE DIMENZIJA RELIGIOZNOG MISKUSTVA INTELEKTUALNA DIMENZIJA RELIGIOZNOG ZNANJA ETIKA DIMENZIJA RELIGIJSKOG DJELOVANJA kritiku sociocrkvenog mjerenja religioznosti iznio THOMAS LUCKMANN- treba se pitati to religija znai za drutvo
26
VI. -
RELIGIJSKA INTEGRACIJA DRUTVA I CIVILNA RELIGIJA pr. nakon Francuske revolucije umjesto Boga- kult Najvieg bia
1. SOCIJALNE STRUKTURE I FUNKCIJE T. PARSONS- kako je mogu drutveni poredak- STRUKTURALNI FUNKCIONALIZAM, nadovezuje se na WEBERA, DURKHEIMA i MALINOWSKOG AGIL shema- paradigma 4 funkcije: prilagodba, ostvarenje cilja, integracija i odranje strukture funkcije: PRILAGODBA SUSTAVA (A)- podsustav privrede OSTVARENJE CILJA SUSTAVA (G)- kolektivna djelovanja INTEGRACIJA SUSTAVA (I)- hijerarhija, autoritet ODRAVANJE STRUKTURNOG MODELA i LEGITIMACIJA (L)- religija
1) 2) 3) 4)
2. FUNKCIJE RELIGIJE a) b) c) d) pr. PARSONS smatra da religiju karakterizira paradoks posebne znaajke religije: ideoloke religiozne predodbe sustav simbola religijski kolektiv moralne vrijednosti SOCIJALNI SUSTAV KULTURALNI SUSTAV PERSONALNI SUSTAV
INTEGRACIJSKA FUNKCIJA FUNKCIJA LEGITIMACIJE FUNKCIJA INTERNALIZACIJE
kritike Parsonsu- prvie harmonino prikazuje drutveni sustav zato je Parsons razvio model EVOLUCIJE DRUTVA
3. EVOLUCIJA RELIGIJE 1. 2. 3. 4. 5. 5 razliitih stupnjeva religiozne evolucije- BELLAH stupanj: PRIMITIVNA RELIGIJA- nema jasne razdvojenosti sakralnog i profanog stupanj: ARHAINA RELIGIJA- arhaina drutva, religijske sankcije stupanj: HISTORIJSKA RELIGIJA- srednjovjekovno kranstvo stupanj: RANA MODERNA RELIGIJA- protestantska reformacija stupanj: MODERNA RELIGIJA- prijelazni stadij
27
4. FUNKCIONALNI EKVIVALENTI I CIVILNA RELIGIJA 1) 2) 3) 4) pr. YINGER- FUNKCIONALNI EKVIVALENTI RELIGIJE pojam CIVILA RELIGIJA- J.J. ROUSSEAU- vjera odvojena od politikog autoriteta pr. amerika Civil Religion- BELLAH- elementi: postoji jedan Bog njegovu volju se moe prepoznati kroz demokratski postupak time je demokratska Amerika najvanije orue u povijesti nacija je najvaniji izvor identiteta Amerikanaca SCHEIDER je formulirao opi pojam Civil Religion
28
NEOKLASINA SOCIOLOGIJA RELIGIJE VII. SVETI KOZMOS I NEVIDLJIVA RELIGIJA: SUPSTANCIJALNE I FUNKCIONALNE DEFINICIJE RELIGIJE
kritike suvremenog funkcionalizma L. BERGER i T. LUCKMANN: Drutvena konstrukcija zbilje- fenomenologija, sociologija znanja
1. DRUTVENA KONSTRUKCIJA ZBILJE u sreditu drutvene konstrukcije zbilje stoji znanje ljudi koje upravlja njihovim djelovanjima fenomenologija- ALFRED SCHUTZ- znanje na osnovi subjektivnog iskustva subjektivni karakter- mnogostruke zbilje visoku poziciju zauzima ZBILJA SVAKODNEVLJA proces EKSTERNALIZIRANJA- ovjek se okree prema svijetu proces INTERNALIZIRANJA- ljudska svijest najsveobuhvatniji oblik legitimacije predstavljaju SIMBOLIKI UNIVERZUMItranscendentiraju drutvenu zbilju
2. FUNKCIONALNE I SUPSTANCIJALNE DEFINICIJE RELIGIJE 1) 2) a) b) c) 1) 2) 3) 4) SUPSTANCIJALNE DEFINICIJE RELIGIJE- ele definirati samu vlastitost religioznoga, OTTO, WACH, ELIADE- 2 varijante: PSIHOLOKI USMJERENI SUPSTANCIJALNI POJAM RELIGIJE- posebna iskustva SOCIOLOKI SUPSTANCIJALNI POJAM RELIGIJE- religijska iskustva povezana s ritualima FUNKCIONALNE DEFINICIJE- MAILNOWSKI, BELLAH, LUCKMANNprepoznaju religiozno u djelovanjima- psiholoke funkcije: KOGNITIVNA FUNKCIJA AFEKTIVNA FUNKCIJA PRAGMATINA FUNKCIJA najvanije socioloke funkcije religije: FUNKCIJA FUNDIRANJA- religija utemeljuje najvie vrijednosti FUNKCIJA INTEGRACIJE FUNKCIJA LEGITIMACIJE- legitimira vlast FUNKCIJA KOMPENZACIJE- zadovoljtina osim psiholokih i sociolokih religija ima i ANTROPOLOKE FUNKCIJE
29
3. PETER L. BERGER I SIGNALI TRANSCENDENCIJE postoje posebna, izvanredna iskustva zbilja je svakodnevlja uvijek okruena polusjenama potpuno drugih zbilja uveobuhvatni poredak NOMOS- kad stekne status drutveno priznate izbjesnosti onda je KOZMOS BERGER odreuje religiju kroz SUPSTANCIJALNO ISKUSTVO ONOGA SVETOGA pr. ovjek prima signale transcendencije BERGER glavnu zadau religije vidi u TEODICEJI- objanjavanju patnje
4. PLURALIZIRANJE, PRIVATIZIRANJE I SEKULARIZIRANJE religija u zapadnom drutvu- PLURALIZAM pod tim pojomo BERGER razumijeva mirnu koegzistenciju razliitih religijskih grupa s pluraliziranjem je povezana sve vea TRINA ORIJENTACIJA religija s pluraliziranjem i trinom orijentacijom dolazi naposljetku do PRIVATIZIRANJA religije BERGER i LUCKMANN imaju razliita shvaanja SEKULARIZACIJE BERGER- sekularizacijom lanovi crkve postaju kognitivna manjina LUCMKANN- sekularizacija je moderni mit
5. NEVIDLJIVA RELIGIJA THOMASA LUCKMANNA funkcionalistiki pojam religije individualizacija ljudske svijesti realizira sa samo u drutvenim procesima relgioznost- u osnovi procesa transcendiranja ovjekove bioloke prirode religioznost postaje SVJETONADZOR razliite razine transcendiranja iskustva tek u tradicionalno visokim kulturama- razgranienost sverog kozmosa moderno industrijsko drutvo- slubeni model religije gubi utjecaj pojam nevidiljive religije- smanjeni podruje vaenja slubenog modela religije poveano znaenje privatiziranja religije
30
VIII. RELIGIJA KAO SUSTAV I NASLJEDSTVO KRITIKE RELIGIJE od 70-ih N. LUHNAMM formulira socioloku teoriju religije- sistemskoteorijsko stajalite drutvo u cjelini je samostalan sustav sustavi se sastoje od mnotva elemenata- interakcija- autopoietski sustav komunikacija je temeljni proces komunikcija se sastoji od 3 procesa: informacija, priopenje i razumijevanje
1. DIFERENCIRANJE DRUTVA I RELIGIJSKA KOMUNIKACIJA 1) 2) 3) po LUHMANNU religija i drutvo dijele iste osnove proces DIFERENCIRANJA- kompleksnost drutvenog sustava- 3 stupnja: SEGMENTARNO DRUTVO STRATIFIKACIJSKO DRUTVO DUNKCIONALNO DIFERENCIRANO DRUTVO segmentarno diferencirana drutva sastoje se od slinih parcijalnih sustava slojevi su hijerarhijski ustrojeni segmentarne i stratifikacijske elemente karakterizira FUNKCIONALNO DIFERENCIRANJE sustavi se kristaliziraju oko funkcija no kodovi nisu jednostavno ugraeni u institucije religiju karakterizira injenica da u mediju vjere nudi duhovna sredstva komunikacije u mjeri u kojoj se drutvo funkcionalno diferencira, pomjera se funkcija religije
2. FUNKCIJA, USLUGA I REFLEKSIJA RELIGIJE u segmentiranim drutvima ta razlika se odreuje kroz poznato i nepoznato enormna kompleksnost podruja vaenja religije trai pomjeranje funkcije religije u Apstraktno i Openito tu funkciju religije LUHMANN naziva PREVLADAVANJE KONTINGENCIJE u usluge religijskog sustava spadaju pokuaji rjeavanja problema koje stvaraju drugi parcijalni sustavi socijalne usluge religije LUHMANN naziva DIJAKRONIJA, a vrenje religije u personalnom sustavu oznaava kao DUOBRINITVO u prvi plan dolazi dijakronijsko i duobriniko sluenje, a znaenje religijske funkcije opada teologija ini REFLEKSIJU kao promiljanje religijskog sustava
31
3. ORGANIZACIJA RELIGIJE I INKLUZIJA diferenciranje drutva prisiljava teologiju da svoje pojmove formulira na viem stupnju apstrakcije crkva je za LUHMANNA organizacija koja vri funkciju religije- komunikacijski sustav postoji bitna strukturalna znaajka drutvenih podsustava u razlikovanju profesionalnih i komplementarnih uloga crkva ima komplementarnu ulogu i prima usluge funkcionalno diferenciranih sustava privatizacija odluke- religija je poziv molog broja ljudi
4. NASLJEDSTVO KRITIKE RELIGIJE- KRITIKA TEORIJA RELIGIJE - LUHMANN je predstavnik tzv. KRITIKE TEORIJE- socijalna tehnologija - kritika teorija drutva- Frankfurtska kola, utjecaj Marxa - i religija je izraz vlasti, dio drutvene ideologije - pr. HABERMAS- izvorna vrijednost religije- doprinosi moralu drutva - po evolucionizmu- MORALNO- PRAKTINA RACIONALNOST - racionaliziranje se odvija u 4 etape- u visokim kulturama od mitova nastaju religiozne i metafizike slike svijeta - neko je religija legitimirala socijalni poredak - religiozni simboli imaju komunikativno djelovanje
32
STANJE I RAZVOJ SUVREMENE RELIGIOZNOSTI IX. CRKVE, SEKTE I ORGANIZACIJA RELIGIJE opseg: CRKVA, DENOMINACIJA, SEKTA, KULTOVI
1. TIPOLOGIJA RELIGIJSKIH ZAJEDNICA pr. WEBER razlika izmeu sekte i crkve: crkva je birokratska organizacija i lanstvo se stjee automatski, dok se sekti dragovoljno pristupa CRKVA Potencijalno svi ljudi Hijerokratska shema slube Potvrujui, prihvaa svijet Oputena birokratska SEKTA Samo religiozno kvalificirani Vladavina kvalificiranih Odbojan, ne prihvaa svijet Stroga Karizmatska
ZNAAJKE LANOVI VODSTVO ODNOS PREMA SVIJETU DISCIPLINA ORGANIZACIJA
jo je E. TROELTSCH 1912. definirao razliite oblike religijskih zajednica za TROELTSCHA trei drutveni oblik religije- MISTIKA- prolazne i osobne grupe R.N. NIEBUHR 1929. naglauje da izmeu crkve i sekte postoji DENOMINACIJAesta je u SAD-u, karizmatini voe, religijski pluralizam 30-ih H. BECKER naglaava da historijski oblik MISTIKE ima ulogu u modernoj religiji- KULT
2. RELIGIJSKE ORGANIZACIJE a) b) c) organizacije su noviji tip socijalnih tvorbi crkvene organizacije- sveobuhvatnost i iracionalnost izdiferenciranje i socijalna uloga administrativne zadae model religijske organizacije kranskih crkava: teritorijalno naelo podjela rada- unutarnja hijerarhija reguliran pristup prganizaciji najniu razinu religijskih organizacija koje slijede teritorijalno naelo ini ZAJEDNICA (GEMEINDE) tu je profesionalna uloga upnika lanovi zajednice
33
3. RELIGIJSKE ZAJEDNICE NA NJEMAKOM GOVORNOM PODRUJU 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) Pravoslavna crkva Rimokatolika crkva Luteranske crkve Reformirane crkve Baptisti Anabaptisti Kvekeri Anglikanska crkva Metodisti sva drutva njemakog govornog podruja- pravna razdvojenost drave i crkve i opa vjerska sloboda
ustroj Katolike Crkve PAPA BISKUPI
SVEENICI
KONCIL BISKUPSKA SINODA NACIONALNA BISKUPSKA KONFERENCIJA DEKANAT UPNIK (PASTOR) VIKAR (KAPELAN) NACIONALNA SINODA DUOBRINIKI SAVJET SAVJET UPNE ZAJEDNICE APOSTOLAT LAIKA
SAVJETI KOMISIJSKE SINODE
LAICI
34
evangeliko- luteranske crkve ne prave razliku izmeu sveenika i laika Evangelike reformirane i Prezbiterijanske crkve nastale su djelovanjem H. ZWINGLIJA i J. CALVINA ( najstariji- prezbiter)
Ustroj Evangelike crkve CRKVENI SAVEZI EKUMENSKI SAVJET CRKAVA KONFESIONALNI SVJETSKI SAVEZI EVANGELIKA CRKVA U NJEMAKOJ Delegiraju ZEMALJSKA SINODA (1:3= TEOLOZI: NETEOLOZI)
ZEMALJSKA CRKVA
CRKVENO VODSTVO: BISKUP GLAVNO CRKVENO VIJEE PROBST DEKAN UPNIK
CRKVENI OKRUG CRKVENA ZAJEDNICA
Delegiraju OKRUNA SINODA Delegiraju CRKVENO VODSTVO CRKVENO VIJEE/PREZBITERIJ LANOVI ZAJEDNICE
- one religijske zajednice nastale nakon 16. st. zovu se SLOBODNE CRKVE- strogo vezane za Bibliju (Savez evangelikih slobodnih crkava) - SEKTA- lat. SEQUI= slijediti, od 18. st. odcijepile se od velikih crkava - WILSON- razlokovao sekte prema uenjima i nainu djelovanja: 1) evangelistike- obraenje ovjeka 2) adventistike- ponovni dolazak Mesije i propast svijeta (pr. Jehovini svjedoci) 3) introvertirane- pr. novopijetistike, pobonost Duhu Svetom 4) gnostiki usmjerene ezoterine skupine (Kranska znanost, Zajednica krana) - mnoge kranske zajednice su poprimile nekranske elemente - postoje i SVJETONADZORSKE ZAJEDNICE- slobodni mislioci, antropozofi, teozofi - psihosekte, religije mladih, destruktuvni kultovi - NRP- NOVI RELIGIJSKI POKRETI- nastali iza 2. svj. rata- istonjaka filozofija, iscjeljenje
35
Znaajke razliitih novih religijskih pokreta ZNAAJKE POSLJEDNJA REALNOST KRANSKOFUNDAMENTALISTIKE Dualizam izmeu Stvoritelja i stvaranja; Bog je Stvoritelj, ija je volja moralni zakon univerzuma Osobno spasenje, otkupljenje od grijeha ISTONO ORIJENTIRANE Ne-dualistiki Apsolut, Jednost, Brahman, Buddha, Tao, sveti kozmos TERAPEUTSKE SKUPINE Naturalistike i monoteistike predoidbe, npr. bioloki zakoni, arhetipi Iscjeljenje, razvoj, samoostvarenje Nesretno djetinjstvo Vlastito iskustvo, grupni konsenzus
CILJ
KORIJEN ZLA NAJVII AUTORITET
PUT DO SPASENJA ODNOS PREMA POVIJESTI
Nadosobno prosvjetljenje, nirvana Istoni grijeh, ljudski ponos, Kozmika oholost nesvjesnost Izvorno znaenje Biblije i Rijei Objave prosvjetljujuih uitelja, via svjesnost Moralno ponaanje, studij Meditacija, Biblije, misija unutarnja praznina ekanje drugog dolaska Ahistorijsko, bez vremena i prostora
Otvorenost za psiholoko tumaenje Uiti iz povijesti
postoje iz tzv. Anti- Cult Movements pr. Scijentoloka crkva, SUBUD (Indonezija), Internazional Society for Krishna Consciousness novi religijski pokreti- zajedniko im je da tee uskom povezivanju religijskog vjerovanja i svjetovnog ivota Pokreti koji odbijaju svijet Pokreti koji prihvaaju svijet Pokreti koji su se prilagodili svijetu za nove religijske pokrete karakteristino je: skupovi, kuanski ili radni kolektivi, kolonije
36
X. -
NEW AGE, FUNDAMENTALIZAM I PUKA POBONOST crkve karakterizira sloena organizacija religijski pokret je labavije organiziran pokreti- fundamentalizam, New Age pokrete se moe promatrati kao izraz RESAKRALIZIRANJA- ponovni prodor religijskog sadraja u drutvenu strukturu
1. FUNDAMENTALIZAM 1) 2) 3) 4) 5) 1) 2) razliiti pokreti u kranstvu, islamu i idovstvu pojam fundamentalizma se pojavljuje poetkom 20. st. u anglosaksonskom protestantizmu u SAD-u 1910.- 1015.: The Fundamentals: A Testimony OF Truth 5 fundamentalnih naela: nepograivost Biblike djeviansko Marijino roenje tjesno uskrsnue individualna rtva za grijehe drugih vjera u ponovni Kristov fiziki dolazak stvaranje fundamentalistiki orijentirane znanosti- kreacionizam protiv evolucije jo od 17. st. u Engleskoj se pojavio pokret za istinske neovisne Kristove crkve ameriki Duhovski pokret- darovi Duha Svetoga, ozdravljenje, obraenje ameriki protestantizam- ope sveenstvo vjernika od 19. st. ameriki pokret Novi Duh- Evanelisti ozdravljenja, kasnije Electronic Church novoduhovski pokret je karizmatski (obnoviteljski) pokret zapoeo 60-ih god. 20. st. 2 shvaanja fundamentalizma: RACIONALNI FUNDAMENTALIZAM- ovladavanje svijetom KARIZMATSKI FUNDAMENTALIZAM- misticizam, odvajanje od svijeta fundamentalizam se javio i unutar Katolike crkve- pr. biskup LAFEBVRE se usprotivio reformama Drugog vatikanskog koncila, doslovno razumijevanje Biblije, strogi seksualni moral) idovski fundamentalizam- tradicionalna ortopraksija islamski fundamentalizam- protest protiv pozapadnjaenja fundamentalizam je protestni antomodernistiki pokret
37
2. EZOTERIJA I NEW- AGE KOMPLEKS difuzija fenomena filozof LUDWIG WITTGENSTEIN oznaio kao obiteljska slinost u New Age su pomjeani magine i ezoterine tradicije, elementi istone filozofije i zapadne znanosti ezoterini, okultni i psihoterspeutski elementi- New Age kompleks pojavio se 60-ih godina u osnovi mu se nalaze stara astroloka uenja prema kojima svakih 2 000 godina zapoinje novo vremensko razdoblje (sad se zavrava vrijeme Ribe- vrijeme ratova i dolazi vrijeme Vodenjaka- vrijeme nade) u sreditu je transformacija individue, spiritualnost osobe, razliite terapije pr. scijentologija, transcendentalna meditacija usmjereno tritu- kultni milieu kultni pokreti klijentski kultovi kultovi za publiku privatistika dimenzija
3. POPULARNA RELIGIOZNOST 1) 2) 3) 4) 5) puko vjerovanje i praznovjerje razliiti oblici popularne religioznosti: tradicionalni oblici kulta (pr. molitva za stolom, aenje svetaca) marginalni oblici vjere i religijske prakse (pr. ljekovita magija) masovni religijski fenomeni (pr. hodoaa) blagdanska religija (svetkovine) puka povezanost s religioznim navikama ukinutim reformama Drugog vatikanskog koncila najee se javlja kod katolika, no ima je i kod pijetizma u protestantizmu svakodnevna religioznost (pr. nogometai se prekrie kad ulaze na teren)
38
XI. -
RELIGIOZNO ISKUSTVO, KONVERZIJA I INDIVIDUALIZIRANJE komponenta religioznog iskustva igra posebno prominentnu ulogu unutar New Age kompleksa i fundamentalizma kao i u popularnoj religioznosti poveava se broj onih s posebnim religioznim iskustvima
1. RELIGIOZNA ISKUSTVA 1) 2) 2 vrste takvih iskustava: EKSTAZA- izlaenje iz due ENTUZIJAZAM- opsjednutost, odnosi se na to da neka duhovna sila ulazi u tijelo govor jezika- GLOSOLALIJA (fundamentalizam)- entuzijastiko iskustvo, ljudi ispunjeni Svetim Duhom pa izgovaraju nerazumljive glasove u situaciji tzv. poivanja u duhu- krae stanje nemoi duhovno putovanje neoamana- ekstatini fenomen, pojedinac vjeruje da izlazi iz samog sebe religiozna iskustva se pojavljuju kao predmet religijske psihologije- WILLIAM JAMES ona se definiraju SUPSTANCIJALNO pr. RUDOLS OTTO- posebnost iskustva svetoga oznaio kao numinozno, religiozni osjeaj izlazi iz numinoznog objekta izvan subjekta koji mto osjea za razliku od supstancijalnog stajalita predstavnici KOGNITIVNOG STAJALITA polaze od toga da svijest konstruira religiozna iskustva- njima se pridaju takvi atributi fizioloki i neuroloki procesi (pr. i kad se uzme droga doivi se ekstatino iskustvo) SOCIOLOKO STAJALITE- na ta iskustva odluujui utjecaj imaju drutveno konstruirana znaenja, religiozna iskustva ovise o socijalnim i kulturnim utjecajima KONVERZIJA- istraena znaajka religioznog iskustva
39
2. KONVERZIJA I KOMUNIKACIJA a) b) c) d) konverzija igra ulogu i u fundamentalistikim i u Novim religijskim pokretima idovska, kranska i islamska tradicija radikalna promjena osobnih religioznih predodaba i prakse- pr. sluaj apostola Pavla lat. CONVERTERE- preobraziti radikalna osobna promjena, izvanredno iskustvi povezano s psihosomatskim simptomima (ak i halucinacije) konverzija se moe odnositi: na promjenu religijske organizacije (grupne ili politike nareene konverzije) na promjenu religijskog sustava znaenja (pr. komunizam) na preorijentaciju vrijednosti, rituala i usmjerenja djelovanja na posebno iskustvo i njegovo predoivanje na toj se podlozi moe uspostaviti MODEL KONVERZIJE- socijalni utjecaji, kulturna znaenja, psiholoki imbenici prigodom konverzije osoba proivljava trajne napetosti koje se, u religioznom okviru tumae kao problem i koje osobu dovode do toga da se pone smatrati religioznim traiteljem osoba stupa u kontakt s religijskom grupom te postaje religijski konvertit kulturno znaenje iskustva konverzije vana u istraivanju je analiza PRIPOVIJESTI O KONVERZIJI (biografska ispovijest izvansvakodnevnog zbivanja) u teoriji sustava, kritikoj teoriji i fenomenologiji vana je RELIGIJSKA KOMUNIKACIJA na taj nain religiozna iskustva nose peat onih znaenja koja se nalaze u komunikativnim rodovima (LUCKMANN), u drutvenoj semantici (LUHMANN) ili u semantici jezika (HABERMAS), na kojima se izgrauju religije i organizacije 3 stajalita: u osnovi STAJALITA KOJE JE USREDOTOENO NA ISKUSTVO- shvaanje da je u dubini osobe religiozno iskustvo koje svoj izraz nalazi u komunikacijiSUBSTANCIJALNE TEORIJE RELIGIJE- model religije kao prijenosnika informacija DIJALEKTIKO STAJALITE- jezik i komunikacija nalaze se u meusobnom odnosu s religioznim iskustvima Religiozna iskustva u bitnom nose peat jezika koji je uobiajen u toj kulturi i njegovih komunikacijskih oblika jezine oblike i komunikativne modele istrauje sociolingvistika- ovisnost jezika o socijalnim procesima metafore u jeziku religije
1)
2) 3) -
40
3. ISPOVIJED, BIOGRAFIJA I TEZA O INDIVIDUALIZIRANJU suvremena sociologija religije odnos obrauje s obzirom na manje dramatine aspekte BIOGRAFIJE konkretne biografije pojedinanih ljudi pr. ISPOVIJED- HAHN- odnos izmeu religije i individue mijenja se tijekom povijesnog vremena pr. u poecima Crkve vie je naglaska bilo na kajanju, kasnije su redovnici razvili tarifne ispovijedi taj se razvoj oznauje i pojmom INDIVIDUALIZIRANJE- biografija pojedinca se izdvaja iz religijskih pravila odvajanje od socijalno strukturalnih determinacija pokazuje se pr. na nestajanju katolikog socijalnog miljea pojedinci izdvajaju vlastitu religiju iz postojee osnove religijskih smislenih sustava i iz toga stvaraju individualne sinkretizme, mijeanje elemenata religije kritiari kau kako socioekonomske razlike, konfesionalne kulture i novi religiozni i socijalni miljei mogu jo uvijek imati odluujui utjecaj na individualno voenje ivota
41
XII.
MEDIJI, TRITA I BUDUNOST (SOCIOLOGIJE) RELIGIJE
1. USMENA KOMUNIKACIJA, MEDIJSKA RELIGIOZNOST I ELECTRONIC CHURCH znaenje razliitih MEDIJA KOMUNIKACIJE komunikacija tradira pomou formuliranih izriaja i tono utvrenih oblika i povezuje s nainom miljenja koje se naziva SINTETIKIM- koje tipske iskustvene odnose ne razdvaja od njihovih oznaka pismenost uvodi u komunikaciju analitiki karakter pr. razvoj tiska- dostupnost Biblije enormno irenje masovnih medija i novih tehnologija pojam ELECTRONIC CHURCH- navjeivanje kranske spasenjske objave preko TV postaja i drugih medija pojavila se u SAD-u (jo 50-ih suradnja denominacija i medija) ta crkva see i u njemako govorno podruje
2. OD TRITA MODELA RELIGIJE K NOVOJ PARADIGMI SOCIOLOGIJE RELIGIJE profit pr. religijskih tiskara u stilu non profit organisations religija je prilagoena mehanizmima kao i privreda BERGER je 1965. razradio TRINI MODEL RELIGIJE- amerike denominacije naginju ekumenizmu zbog zahtjeva trinog mehanizma- ekumenskom suradnjom pokuavaju racionalizirati konkurencijsku borbu dolazi do standardiziranja proizvoda denominacija pr. u amerikoj sociologiji religije popularni su modeli religije orijentirani na privredno trite pr. NEW PARADIGM sociologije religije- konkurencija izmeu religijskih organizacija na slobodnom tritu doprinosi trajnom postojanju i religioznosti ljudi to vlada vea konkurencija meu religijama time su ljudi religiozniji trini model NOVE PARADIGME polazi od shvaanja da se ljudi orijentiraju prema ekonomskom naelu maksimiziranja koristi na temelju toga religiju se moe shvatiti kao trite koje se bori za lanove, religijske organizacije su tvrtke, a klijenti trini segmenti religijski pluralizam potie novu paradigmu to su religije vee i organiziranije postaju umjerenije u svojim zahtjevima i obeanjima religijski monopol
42
3. RELIGIJSKO PODRUJE pr. PIERRE BOURDIEU- pojam SOCIJALNOG PODRUJA akteri se ne nalaze nikad u socijalnom vakuumu ve u PODRUJIMA (CHAMP) svako se drutvo sastoji od niza hijerarhijski strukturiranih podruja (ekonomsko, politiko, religijsko podruje) odnosi moi temelje se na SIMBOLIKOM KAPITALU podruja (pr. ugled) religijsko podruje je organizirano kroz polove ortodoksije i heterodoksije na jednom polu su organizacije kao crkva, na drugom polu sekte religijsko podruje nalazi se u trajnoj mijeni i dinamici konkurencija ortodoksije i heterodoksije dolazi do UKIDANJA GRANICA RELIGIJSKOG PODRUJA
4. GLOBALIZIRANJE I BUDUNOST (SOCIOLOGIJE) RELIGIJE religijski razvoj u zapadnim drutvima moe poi razliitim putovima u Europi- privatiziranje, individualiziranje i otuivanje od crkve religijska situacija i na njemakom govornom podruju promatra se na temelju sve veeg GLOBALIZIRANJA RELIGIJE pr. islamski fundamentalizam- POLITIZIRANJE RELIGIJE BEYER naglauje moguu posljedicu globaliziranja koju naziva EKUMENSKOModnosi se na mogunost JAVNOG UTJECAJA RELIGIJE rije je o pretpostavljenim moguim posljedicama globaliziranja za religiju potrebno je obratiti pozornost na ZNAENJE ENA i SPOLOVA, kao i na religiju ISLAMA i NOVIH RELIGIJSKIH i KVAZI- RELIGIJSKIH POKRETA temeljno je polazite klasine sociologije religije bilo da religija nije bila samo izraz (simptom) drutvenih promjena, nego je bila i jedan od njihovih najznaajnijih uzroka igra li religija u stvarnosti jo uvijek nosivu ulogu u integraciji drutva i njegovoj promjeni?
43
MAX WEBER: SOCIOLOGIJA RELIGIJE
1. NASTANAK RELIGIJA religiozno ili magino motivirano djelovanje u svojem je praiskonskom postojanju ovostrano usmjereno (budi religiozan da ti bude dobro na zemlji) to je racionalno djelovanje iz stajalita dananjeg naziranja na prirodu razlikujemo ispravna i neispravna kauzalna propisivanja iracionalna djelovanja kao arobnjatvo tada karizma je dar izravno vezan uz objekt ili osobu jednostavna apstrakcija- vjerovanje u duhove arobnjak posjeduje karizmu- reprezentira ekstazu i oblikuje orgiju kao socijalnu formu animistike predodbe mogu se privremeno utjeloviti u stvarima: biljkama, ivotnjiama ili ljudima doseu stupanj apstrakcije- simbolizacija bog kao sila arolija iz direktnog uinka sila postaje nekom simbolikom vanost simbola- simboliko djelovanje simbolistiki arolijski krug prvi i utemeljujui uinak religioznog kruga predodbi na nain ivota i privredu je generalno STEREOTIPIZIRAJUI- promjena je interes duhova i bogova MITOLOGIJSKO MILJENJE- simbolistiki krug predodbi tvorenje Panteona- kompetencija pr. kompetencije rimskih numina bogovi i demoni su uvjetovani ekonomskom situacijom i historijskim sudbinama pojedinani silnik trai svojeg posebnog boga nastanak kultova vanost lokalnih bogova- vezanost za lokalnu naseobinu i politiku strogo monoteistiki su samo idovstvo i islam prethodnica univerzalistikog monoteizma- monolatrija- kult Jahve (tvorba zavjetne zajednice) univerzalistiki kranski i islamski monoteizam razvojno ovisni o idovstvuEGZEMPLARNO PROROTVO religiozno djelovanje je prinuda boga sluba boja ima magino podrijetlo motiv rtve racionalno sistematiziranje pojma boga
2. AROBNJACI- SVEENICI nastanak sveenitva- oni utjeu na bogove usmjerenost odijeljenoga kruga osoba na pravilima podloan, uz odreene norme, mjesta i vremena vezan i na odreene udruge povezan KULTNI POGON sveenik i kult- racionaliziranje metaforikih predodbi racionalna metafizika i religiozna etika vs. magija nositelj objava- prorok
44
3. POJAM BOGA, RELIGIOZNA ETIKA, TABU 1) 2) 3) 4) sveenstvo ima prednost u odnosu na arobnjatvo- krivnja se moe prebaciti na boga etika kvalifikacija boanstva nije karakteristina samo za monoteizam etiki zahtjevi prema bogovima rastu: s rastuom moi i zahtjevima za kvalitetom pravosua sa opsegom racionalnog shvaanja svijeta s novim ljudskim odnosima- konvencionalna pravila s rastuim znaenjem pouzdanosti dane rijei univerzalne neosobne moi nastupaju prvotno kao sudbinske sile magija+ etike vrline= sljedba religioznog zakona uvoenja tabua, zle arolije najrasprostranjenijim socijalnim institucijama to se iz toga razvijaju pripada tzv. TOTEMIZAM- specifina veza izmeu nekog objekta i ljudi gdje je vjera u duhove racionalizirana u vjeru u nbogobe, gdje se vie duhovi magino ne prinuuju, nego se bogovi kultno tuju- magina etika vjerovanja preokree se u predodbu o bogu koncepcija boga poprima univerzalistike crte prorotvo i sveenstvo su 2 nositelja sistematiziranja i racionaliziranja religiozne etike
4. PROROK 1) 2) 3) prorok kao isto osobni nositelj karizme koji snagom misije navjeta neki nauk odluujui je osobni poziv, polae pravo na autoritet sadraj misije nije u magiji ve u nauavanju ili nalogu nejasan prijelaz od proroka do zakonodavca prorok je vezan s socijalnoetikim uiteljem emociolanle propovijedi MISTAGOG- prakticira magine radnje radi izbavljenja, nauavanje ETIKI PROROK- Zaratustra, Muhamed EGZEMPLARNI PROROK- Buda, Lao Ce nadsvjetovan osoban etiki bog je srednjeistona koncepcija jedinstveni smisleni stav prema proroku
5. UPA prorok ima stalne pomonike- SODALE + krug sljedbenika koji pripadaju nekoj upioni osiguravaju ekonomsku egzistenciju - pr. EGZEMPLARNA UPA- prosjeki redovnici Bude - upa postaje stalna institucija - sveze izmeu politike sile i religiozne upe- iz njih nastaje pojam KONFESIJE - upa nastaje tamo gdje su laici - 3 djelotvorne moi s kojima se sveenitvo mora razraunati: 1) prorotvo 2) laiki tradicionalizam 3) laiki intelektualizam -
45
6. SVETO ZNANJE, PROPOVIJED, DUEBRINITVO prorok je sistematizator u smislu uspostave jedinstva odnosa ovjeka prema svijetu iz vrijednosnih pozicija sveenitvo sistematizira sadraj prorotva PROPOVIJED- kolektivno pouavanje o religioznim i etikim stvarima- specifikum proroke religije DUEBRINITVO- religiozna njega, produkt proroke religije propovijed i duebrinitvo su praktiki upliv na nain ivota mo proroke karizme i navike masa djeluju na sistematizirajui rad sveenstva
7. STALEIM KLASE I RELIGIJA pr. sudbina seljaka vezana uz prirodu revolucionarno prirodno pravo ratniko plemstvo i feudalne sile ne postaju lako nositeljima racionalne religiozne etike po prirodi stvari proroka religioznost spojiva je s vitekim stalekim osjeajem onda kada svoja obeanja poklanja ratniku za vjeru iroki narodni slojevi nikad nisu bili nositelji neke etike ili izbaviteljske religioznostipr. skepsa trgovakih krugova prema religioznosti staro kranstvo- specifina obrtnika religioznost pr. moderni proletarijat- indiferencija prema religiji religiozna potreba sitnog sloja je puka okrepa specijalno znaenje religije i izbavljenja za politiki i ekonomski negativno privilegirane slojeve vs. pozitivno privilegirani slojevi pozitivno privilegirani opravdavaju svoj poloaj religijom negativno privilegirani- potreba za iskupljenjem od patnje- ispunjavanje religioznih naloga pr. sva velika azijatska religiozna uenja su tvorevine intelektualaca pr. konfucijanizam- etika obrazovanog sloja u 18. st. prosvjetiteljstvo
8. PROBLEM TEODICEJE kako se ogromna mo boga moe usporediti sa nesavrenou svijeta problem teodiceje- isti tipovi: pravedno poravnavanje osigurava se ukazivanjem na ovostrano budue poravnanje: mesijanske eshatologije ivuima preostaje strogo pridravanje bojih zahtjeva, grijeh je krenje zavjeta prema bogu bog kao gospodar- boja providnost, zahvaanje boga u tok svijeta pr. indijske karme- vjerovanje u seobu dua, krivica se kanjava sudbinama u etiko- dualistikoj religioznosti- cijepanje svijeta u 2 principa
46
9. IZBAVLJENJE I PONOVO ROENJE nije svaka racionalna religiozna etika etika izbavljenja (pr. konfucijanizam ne govori o izbavljenju) religiozno determinirani nain ivota
10. PUTOVI IZBAVLJENJA I NJIHOV UTJECAJ NA NAIN IVOTA 1) a) b) c) izbavljenje moe biti isto djelo izbavljenika, bez nadzemaljske moi (pr. budizam) ISTO RITUALNE KULTNE CEREMONIJE SOCIJALNI UINCI (pr. Zaratustra) SAMOUSAVRAVANJE- metodika spasa, ekstaza, askeza historijski odluujua razlika, preteno istonjakih i azijatskih, nasuprot preteno okcidentalnim vrstama religioznosti izbavljenja jest da prve zavravaju bitno u kontemplaciji, posljednje u askezi fundamentalne razlike: koncepcija nadsvjetovnog karakter azijatskih religija izbavljenja kao istih intelektualnih religija rimski Okcident- racionalno pravo racionalni karakter metodike izbavljenja- rimska i idovska provenijencija crkva- racionalna organizacija s monarhikim vrhom i centraliziranom kontrolom pobonosti izbavljenje se moe vriti ne vlastitim djelima nego milou heroja ili boga sakramentalna milost karizmatsko podjeljivanje milosti ustanovna milost pr. asketski protestantizam nema podjeljivanje milosti
1) 2) 3) 4) 5)
2) -
3) izbavljenje se vezuje uz vjerovanje predestinacija osigurava milosniku najvii stupanj izvjesnosti spasa ako je siguran da je izabran
11. RELIGIOZNA ETIKA I SVIJET religioznost izbavljenja znai dublju napetost prema realitetima svijeta vladavina religiozno stereotipiziranog prava- racionaliziranje pravnog poretka sistematiziranje religioznih dunosti u etiku uvjerenja religiozna etika zahvaa u sferu socijalnog poretka pr. antipatija prema kamati- zbog racionalnog poslovanja protestantska etika je otvorila put u poslovan ivot napobonijim i etiki najrigoroznijim elementima- uspjeh u poslu kao plod racionalno voenog ivota pr. kod kalvinizma nema milostinje- tko je nezaposlen to je njegova krivica i boja volja u kastinskom sustavu treba ispunjavati dunosti vlastite kaste radi budueg ivota
12. KULTURNE RELIGIJE I SVIJET pr. idovstvo- svijetu prilagoena religiji
47
POGOVOR: MAX WEBER I PITANJE RACIONALNOSTI sistemska teorije TALCOTTA PARSONSA je sistemska parafraza Weberova djela, napose njegova pojma socijalnog djelovanja (SOZIOLOGISCHE HANDLUNGSLEHRE) - Weberove su teze ugraene u HABERMASOVU teoriju komunikativnog djelovanja kao i u LUHMANNOVU sistemsku teoriju - Weberov intelektualni opus- ispreplitanje spoznajnoteorijsko- metodologijskog pitanja o istini s etikim pitanjima slobode i odgovornosti - s jedne strane polemika s pozitivizmom i objektivizmom - i protiv onodobnog filozofskog, novokantovskog preskakanja zbilje u perspektivi izvanvremenskog carstva vrijednosti idiografsko- normativne znanosti o kulturi kakvu je pr. zacrtao RICKERT - specifini etos znanstvenika - etika uvjerenja i etika odgovornosti - etika uvjerenja- vlastita savjest oslonjena na osobna uvjerenja - etika odgovornosti- refleksivno povezana s posljedicama za drutvene grupe, trai rtvu osvjedoenja - Weber govori o POLITEIZMU VRIJEDNOSTI - Weber- spajajui empirijsko s temporalno-povijesno uvjetovanim aktima razumijevanja- izgrauje metodu idealnih tipova - ta metoda se sastoji da se u svjesnoj jednostranosti (redukciji kompleksnosti) pojaaju motrine toke u obilju difuzno prezentnih pojava dok se ne dovedu u konzistentan, jedinstven i neproturijean misaoni lik - idealni tipovi ne egzistiraju kao isti likovi nego u glavi znanstvenika kao METODIKA FIKCIJA - sociologija je za Webera empirijska znanost koja eli uzrono objasniti socijalno djelovanje, kojemu je u osnovi poloen od strane samih aktera intendiran subjektivni smisao - u sociologiji religije- priprava pojmova za univerzalnohistorijsku kritiku dijagnozu suvremenosti: definitivnu i ireverzibilnu afirmaciju principa racionalnosti u svim oblicima ivota i drutvenosti - velike svjetske religije kao subjekti vrijednosne racionalnosti izgradnjom specifinih privrednih etika kao instrumenta za racionaliziranje svagdanjeg ponaanja u radu, stjecanju i razmjeni stvorile su pretpostavku za dananju dominaciju svrnoracionalne matrice djelovanja u smislu primjerenosti sredstava na sve iroj i vioj razinisvjetskopovijesni hod, koji se moe pratiti od poetaka liavanja arolije svijeta u rigidnom monoteizmu staroidovskih proroka do dananje posvemanje od-aranosti - pr. MAX HORKHEIMER- razlikovanje subjektivnog i objektivnog uma, subjektivnih i objektivno- obvezujuih svrha - Weber razlikuje svrnu od vrijednosne racionalnosti - svrnoracionalno djeluje onaj koji ne djeluje afektivno - vrijednosnoracionalno djelovanje povezano je s etikim djelovanjem - 2 tipine konfiguracije odnosa ovjeka i svijeta: 1) potvrdan odnos prema svijetu, njegovo prihvaanje i usklaivanje s njim 2) poricanje svijeta, bijeg iz svijeta, revolt, pobuna - prvi moment bitan je za religiju - drutvena struktura je tradicionalistika- na institucionalnoj razini ritualnostereotipizirajui uinci -
48
suvremeni derivati takvog egipticizma su pragmatizam te socijalni i politiki oportunizam bijeg iz svijeta, asketicizam, kvijetizam- moderni derivati su esteticizam i etikopolitiki indiferentizam asketizam ubrzo zamjenjuje pleoneksija uivanja ivota parlamentarna demokracija je razvila dimenziju sekundarne racionalnosti po LUHMANNU: povijest europske racionalnosti moe se opisati kao raspad kontinuuma racionalnosti, koji je promatraa u svijetu vezivao sa svijetom racionalnost je mogua samo kao sistemska racionalnost pluralnost racionalizma zastupa HELMUT SPINNER u svim povijesnim likovima racionalnost je vezana uz paradoks da nije nipoto neto samorazumljivo
49
EMILE DURKHEIM: ELEMENTARNI OBLICI RELIGIJSKOG IVOTA

SOCIOLOGIJA RELIGIJE EMILA DURKHEIMA u religiji ima neto vjeno emu je sueno da nadivi sve pojedinane simbole u koje se religijska misao redom zaodijevala ljudi su u likovima starih bogova i svetih bia oboavali vlastito drutvo oznaitelj e konano pronai svoje oznaeno, Bog e se razobliiti i ukazati kao Drutvo, a vjerski osjeaj prometnot e se u osjeaj drutvenosti put kojim je drutvena znanost o vjeri pretvorena u znanstvenu vjeru u drutvo, a sociologija religije u neku vrstu religiozne sociologije moral- omeenje osnovnog podruja Durkheimove teorijske djelatnosti sociologija kao temeljna normativna etika disciplina teorija o totemizmu kao najprimitivnijoj i najelementarnijoj religiji sagledavanje na historicistiko/prezentistiki nain religija mora uvijek postojati- kolektivna svijest mladi i stari Durkheim- naturalizam/materijalizam i idealizam kolektivna svijest u religijskim predodbama religija kao paradigmatina drutvena ustanova, protuustanova i naposlijetku metaustanova proces sekularizacije modernih drutava je nepovratan umjesto mehanike solidarnosti- autoritet jedinstvenih religijskih vjerovanja organska solidarnost- svjetovna naela funkcionalne diferencijacije drutvenih uloga pojave koje se nazivaju religijskim sastoje se u obveznim vjerovanjiima, povezanim s odreenim nainima postupanja koji se odnose na predmete dane u tim vjerovanjima religija se mora organizirati u crkvu razlike izmeu etnografske i preetnografske faze totemizam kao model religije, eksperimentalna grupa komparativna sociologija iz najprimitivnijeg sustava vjerovanja zakljuuje se o svim religijskim sustavima KLAN je najjednostavniji oblik drutvene organizacije TOTEMIZAM je najprimitivniji religijski sustav Durkheim kao pozitivist- epistemoloka naela prirodnih znanosti vjera mora imati neku stvarnu osnovu Durkheim razlikuje religijsku pojavu od religije 2 dimenzije religijskog ivota: VJEROVANJA i OBREDI religijska vjerovanja su predodbe religija je vrsto povezan sustav vjerovanja i obiaja koji se odnose na svete stvarisjedinjuju se u moralnoj zajednici crkvi racionalistiko i intelektualistiko tumaenje koje stoji u temelju animistike i naturalistike teorije nije moglo objasniti religiju morfoloki aparat totemizma je klan totem bratstva religija postaje sloen simboliki sustav kolektivna svijest postaje individualna savjest pozitivni i negativni kultovi rtvovanje totemske ivotinje i Francuska revolucija postala je predmet kulta religija se moe zamijeniti ideologijom
50
UVOD PREDMET ISTRAIVANJA SOCIOLOGIJA RELIGIJE I TEORIJA SPOZNAJE I. primitivne civilizacije su povlatene jer su jednostavne svaka religija je ujedno i kozmologija religijske predodbe su kolektivne predodbe
KNJIGA PRVA PRETHODNA PITANJA I. POGLAVLJE
DEFINICIJA RELIGIJSKE POJAVE I RELIGIJE vaan je pojam natprirodnoga, svijet tajnovitosti postoji prirodni poredak stvari postoje i religije bez boga (pr. budizam) deistike religije religijske pojave- 2 kategorije: VJEROVANJA i OBREDI vjerovanja se sastoje od predodbi, a obredi su nain djelovanja podjela svijeta- profano i sveto razlikovanje religijskih vjerovanja demoni su sredstvo magijskog djelovanja religija je vrsto povezan sustav vjerovanja i obiaja koji se odnose na svete, tj. izdvojene i zabranjene stvari, naime sustav vjerovanja i obiaja koji sve svoje priatalice sjedinjuju u istu moralnu zajednicu zvanu crkva
II.
POGLAVLJE
GLAVNA SHVAANJA ELEMENTARNE RELIGIJE ANIMIZAM sveta priroda- NATURALIZAM duhovi- ANIMIZAM animistiku teoriju je utemeljio TYLOR, preuzeo ju je i SPENCER prema animistikoj teoriji, ovjek je nadoao na ideju due zbog pogreno shvaenog prizora dvostrukog ivota koji on obino vodi u budnom stanju i u snu primitivni ovjek nije znao razlikovati ivo od neivoga jezgra animizma- ideja dvojnika ceremonije- zajedniko obiljeje periodino obnavljanje
51
III.
POGLAVLJE
GLAVNA SHVAANJA ELEMENTARNE RELIGIJE NATURALIZAM animisti su veinom etnografi ili antropolozi podudarnosti kod razliitih mitologija i bogova
IV.
POGLAVLJE
TOTEMIZAM KAO ELEMENTARNA RELIGIJA POVIJEST PITANJA. METODA KOJOM MU TREBA PRISTUPITI u etnografskoj literaturi rije totem javlja se krajem 18. st. totemizam kao religija i pravna institucija najpogodnije podruje za prouavanje totemizma je Australija klanovska organizacija
KNJIGA DRUGA ELEMENTARNA VJEROVANJA I. POGLAVLJE
GLAVNA TOTEMISTIKA VJEROVANJA TOTEM KAO IME I KAO AMBLEM totemistika religija poiva na KLANU- 2 obiljeja: robinska veza i sveti predmet predmeti totemi pripadaju biljnom ili ivotinjskom svijetu bratstvo, klanovi i brane klase totem je amblem, totemski ukrasi
II.
POGLAVLJE
GLAVNA TOTEMISTIKA VJEROVANJA TOTEMSKA IVOTINJA I OVJEK totemi su veinom ivotinje i biljke svetost ljudske krvi
52
III.
POGLAVLJE
GLAVNA TOTEMISTIKA VJEROVANJA KOZMOLOKI SUSTAV TOTEMIZMA I POJAM RODA vanost klana osjeaj slinosti i pojam roda
IV.
POGLAVLJE
GLAVNA TOTEMISTIKA VJEROVANJA INDIVIDUALNI TOTEM I SEKSUALNI TOTEM u australskim i indijanskim plemenima- pojedinac osobno s nekom odreenom stvari odrava odnos nalik onom to klan odrava s totemom- ime te stvari je ime pojedinca ivotnja titi ovjeka KOLEKTIVNI TOTEM- pravni poloaj pojedinca INDIVIDUALNI TOTEM- steen, ne dobiven totemizam podrazumijeva da je ovjek blisko srodan ivotinji te blisko povezivanje klana i odreene kategorije objekata sluaj fetiizma (individualni totem) totemizam klana za primitivne duhove, imena i stvari oznaene tim imenom povezani su mistinim i transcendentalnim odnosom
V.
POGLAVLJE
KORIJENI TIH VJEROVANJA POJAM TOTEMSKOG PRINCIPA ILI MANE I IDEJA SILE nakon klanskog dolazi individualni totemizam fiziki oblik i moralno obiljeje totema specijalizirana mana predreligijska faza- MARRET- PREANIMISTIKA FAZA- obredi se obraaju bezlinim silama totemski princip je prvi oblik pojma sile zahvaljujui mani ovjek npr. uspjeva u lovu
53
VI.
POGLAVLJE
KORIJENI TIH VJEROVANJA NASTANAK POJMA TOTEMSKOG PRINCIPA ILI MANE zamisao o fizikoj i moralnoj sili bog je autoritet i snaga snage su fiksirane u raznim tehnikama klan potie ideju o religijskim silama, religijska sila je sila klana individualna svijest klana totemski princip je svaka religijska sila vanjska u odnosu na stvari u kojima prebiva pitanje: to je klan navelo da odabere ivotinjski ili biljni amblem logika evolucija je tijesno povezana s religijskom
VII.
POGLAVLJE
KORIJENI TIH VJEROVANJA KRITIKO PROPITIVANJE TEORIJA 1) teorije koje totemizam izvode iz neke prethodne relije: iz kulta predaka (WILKEN i TYLOR) i iz kulta prirode (JEVONS) 2) teorije koje kolektivni totemizam izvode iz individualnoga. Korijeni koje pripisuju individualnom totemu (FRAZER, BOAS, HILL, TOUT)- neutemeljenost tih hipoteza, kolektivni totem prethodi individualnom 3) novija FRAZEROVA teorija: KONCEPCIJSKI I MJESNI TOTEMIZAM 4) LANGOVA TEORIJA: totem je bio samo ime - sve te teorije objanjavaju totemizam jedino postuliranjem religijskih pojmova koji mu navodno prethode
VIII. POGLAVLJE POJAM DUE nema religije bez due u nekim sluajevima kau da dua ima vanjski izgled tijela dua je odvojena i neovisna o tijelu, odlazi u postojbinu dua sve due imaju istu sudbinu i vode isti ivot uenje o reinkarnaciji ivotinjska priroda due poslije smrti dua- sveta bia individualna dua je samo estica kolektivne due
54
IX.
POGLAVLJE
POJAM DUHOVA I BOGOVA dua nije duh, ali smru moe stei obiljeja duha individualna dua je vid pradjedovskog duha duh moe sluiti za zlo i za dobro veliki bog je prometejski junak dua je posluila za uvoenje ideje osobnosti u podruje religije
KNJIGA TREA GLAVNA OBREDNA PONAANJA I. POGLAVLJE
NEGATIVNI KULT I NJEGOVE FUNKCIJE ASKETSKI OBREDI opis primitivnog kulta sveta bia su izdvojena od profanih zabrane u religiji i magiji kako bi se svete stvari odvojile od profanih asketizam je bitan dio religijskog ivota ceremonije inicijacije zakon asocijacije ideja- objanjava sustav zabrana
II.
POGLAVLJE
POZITIVNI KULT ELEMENTI RTVOVANJA element kulta- institucija rtve, dobrovoljni dar, postupak priesti
55
III.
POGLAVLJE
POZITIVNI KULT MIMETIKI OBREDI I NAELO KAUZALNOSTI - mimetiki obredi- sastoje se od pokreta i krikova, oponaanje ivotinje - svi obredi pripadaju istpj kategoriji- SIMPATIKA MAGIJA- 2 naela: 1) ono to pogaa neki predmet pogaa takoer i sve to je s tim predmetom u nekom odnosu kakve god bliskosti ili povezanosti 2) slino proizvodi slino - magija nije prije religije nego je religija proizvela magiju
IV.
POGLAVLJE
POZITIVNI KULT REPREZENTATIVNI I KOMEMORATIVNI OBREDI ceremonije oivljavaju mitsku povijest predaka cilj im je povezati sadanjost i prolost te pojedinca s kolektivom
V.
POGLAVLJE
OBREDI POKORE I DVOZNANOST POJMA SVETOGA svaka nesrea zahtjeva obred pokore pr. umrli zahtjeva da bude oplakan pr. obredi protiv sue pr. proljevanje krvi je korisno
56
ZAKLJUAK religija se oslanja na vrsto utemeljeno, ali ne i privilegirano iskustvo potreba za znanou kojom bi se doprlo do realnosti koja stoji u osnovi tog iskustva koja je to stvarnost: ljudske skupine ljudski smisao religije o prigovoru koji suprotstavlja idealno i stvarno drutvo kako se u toj teoriji objanjavaju religijski individualizam i kozmopolitizam ono to je u religiji vjeno o sukobu izmeu religije i znanosti; odnosi se jedino na spekulativnu funkciju religije, to je ta funkcija pozvana da postane kako drutvo moe biti izvor logikog, tj. pojmovnog miljenja definicija pojma: on se ne podudara s opom idejom; odlikuju ga bezlinost i sposobnost priopavanja, kolektivnog je podrijetla analiza njegova sadraja svjedoi u istom smislu kolektivne predodbe kao tipski pojmovi koje pojedinci dijele o prigovoru prema kojem bi bile bezline samo pod uvjetom da su istinite pojmovno miljenje je nastalo kad i ovjeanstvo kako kategorije izraavaju drutvene stvari kategorija par excellence je pojam totaliteta koji moe sugerirati samo drutvo zato su samo u drutvu ljudi mogli postati svjesni odnosa koje kategorije izraavaju drutvo nije alogino bie kako se kategorije tee odvojiti od geografski odreenih grupacija jedinstvo znanosti s jedne i morala i religije s druge strane kako drutvo tumai to jedinstvo objanjenje uloge pripisane drutvu: njegova stvoriteljska mo odjeci sociologije u znanosti o ovjeku
57
JAKOV JUKI: BUDUNOST RELIGIJE: SVETO U VREMENU SVJETOVNOSTI

PREDGOVOR dok su se u dalekoj prolosti religije vie izraavale u njihovom osobnom i zajednikom ivljenju, dotle u novije vrijeme- tonije od prosvjetiteljstva- postaju poglavito metom otrih teorijskih suprotstavljanja novovjekovni poremeaj ide na tetu ivljenja svetoga, a u korist razmiljanja o svetome danas- povijesni obrat- povratak ivljenja svetog vjera ivi od vjere, a ne od znanja o vjeri religija je prije svega ivljeno iskustvo i neskriveno osobno svjedoenje, a ne njezino puku shvaanje religija kao misaoni sustav teologijskih ideja zapravo uope ne postoji, nego zbiljski postoji samo religioznost koju ljudi ive pobuna religiozne enje u ovjeku protiv odve svjetovna svijeta kad ovjek ne moe redovitim putem dosei sveto, onda ga trai i stvara u samom svjetovnom ljudi religiozno misle i kad svjetovno stvaraju- dijalektika svetog u ljudskoj povijesti za religioznoga ovjeka svjetovni je svijet uvijek u krizi u razliitim podrujima uspostavljaju se uvijek slini religijski ustroji i jednaki putovi razvoja svetoga
58
I. -
SOCIOLOGIJSKE METODE I RELIGIOZNI DOIVLJAJI prvo je razdoblje u povijesti sociologije religije obiljeeno nadmonou teorijsko ideologijske metode drugo razdoblje- nadmonost iskustveno kvantitativne metode tree razdoblje- pluralistiko interdisciplinarna metoda
1. TEORIJSKA SOCIOLOGIJA RELIGIJE odricala religiji svaku posebnost COMTE je smjestio religiju na poetak- 3 faze: TEOLOKA (fikcija), METAFIZIKA (apstrakcija) i ZNANSTVENA (pozitivitet) - religiju e zamijeniti nova znanost- socijalna fizika, sociolozi kao sveenici - ovjeanstvo je jedino boanstvo, a njegova vjera pozitivizam - DURKHEIM se pita kako se drutvo odrava na okupu- religija je imbenik grupnog identiteta i integracije - K. MARX- 19. st. oprena obiljeja: pozitivizam i drutveni utopizam - za MARXA religija je oblik ideologije, izvorite otuenja od svijeta, u budunosti teorijski ateizam, pozitivistiki materijalizam - dok je DURKHEIM mislio da je ovjek ivotinja koja stvara zajednicu, M. WEBER dri da je ovjek ivotnja koja stvara znaenje - u Weberovom sustavu religijske injenice uivaju autonomiju- religija moe djelovati na drutvo, a ne samo drutvo djelovati na religiju - Weber navodi 3 primjera iz povijesti religija: 1) KARIZMA 2) HINDUIZAM- VERTIKALNA PROMICIJA 3) PROTESTANTSKA ETIKA
2. KRITIKA TEORIJSKE SOCIOLOGIJE RELIGIJE pod utjecajem ideologije- 3 ideologijska pravca: POZITIVIZAM, REDUKCIONIZAM i SVJETOVNA RELIGIOZNOST a) POZITIVIZAM - ideologija znanstvene slike svijeta - 2 pretpostavke: METODIKI MONIZAM i uvjerenje da su samo egzaktne prirodne znanosti idealni metodiki uzorci b) REDUKCIONIZAM - nadovezuje se na pozitivizam - sve duhovne fenomene pokuava svesti na neko jednostavno poelo kao to je bioloka, psihika ili drutvena jezgra - religija je iluzija, otuenje u imaginarnoj projekciji c) SVJETOVNA RELIGIOZNOST - svojstvo sociologije religije da se preoblikuje u svjetovnu religiju - 19. st.- sukob Crkava i velikih svjetovnih ideologija -
59
3. EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA RELIGIJE a) b) c) d) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) crkvena sociologija na tetu ope sociologije religije sociografska euforija pokuala se utemeljiti tipologija vjernika s obzirom na poloaj koji zauzimaju u drutvu empirijsko istraivanje zapelo je na granicama tzv. MIDDLE RANGE THEORY (teorija srednjeg domaaja) R. K. MERTONA- kritina toka razgranienja udno stanje religije bez obreda nasuprot politikoj religiji s obredom ispitivanja javnog mnijenja- subjektivna strana religioznosti GLOCK- 4 dimenzije unutar religije: RELIGIOZNO ISKUSTVO, OBRED, IDEOLOGIJA i ETIKE POSLJEDICE religija se iskazuje kroz 4 bitne dimenzije: INTELEKTUALNU- spoznaja vjerskih istina IDEOLOKU- prihvaanje istina LITURGIJSKA- sudjelovanje u obrednoj praksi POSLJEDINA- praktina primjena moralnih naela M.B. KING i R.A. HUNT utvrdili 11 naina da se bude religiozan: priznanje vjere pobonost ukljuenje u Crkvu pohaanjem obreda organizaciona djelatnost i novana pomo poznavanje vjere usmjerenost na religiju ponaanje svjedoenje i svijest o vanosti religije za ivot
4. KRITIKA EMPIRIJSKE SOCIOLOGIJE RELIGIJE dvostruka kritika: nepogodna za istraivanje fenomena religije i iskljuivo je usmjerena na crkvenu religioznost prigovor i oko uvoenja crkvene religije u istraivaki prostor drutvene znanosti empirijska sociologija zapostavlja izvan- crkvenu religioznost dok teologija razluuje ispovijed vjere od odreenja vjere, sociologija dosee samo definiciju
5. BROJEVI O RELIGIJI I RELIGIJA BROJEVA sociologija religije gotovo bila opsjednuta brojevima pr. u mnogim istonim kulturama svaki pojedinani broj ima svog boga broj se pojavljivao kao kvalitetna zbiljnost, kozmiki govor pr. 7 kao sveti znak
60
6. PLURALISTIKA SOCIOLOGIJA RELIGIJE stvoren je tip mjeovitog sociologa religija koji u sebi zbraja metodike postupke obaju razdoblja za sociologiju im je neka pojava drutveno postojea ona je odmah i drutveno relevantna pluralizam u treem razdoblju- interdisciplinarnost sociologija religije ne smije postati ideologijom, ne pretvoriti se u idolatriju brojeva i ne prekoraivati vlastite granice
61
II.
NOVIJE TEORIJE U SOCIOLOGIJI RELIGIJE
1. UVOD u suvremenu sociologiju religije uklopiti mnotvo novih i sloenih teorija
1. POLITOLOKA SOCIOLOOGIJA RELIGIJE religija je sakralni proizvod zaposjednut od crkvenih ustanova u sreditu joj je kategorija religijskog polja na kojemu se obavlja razmjena dobara spasenja izmeu Crkve koja im je proizvoe i vjernika koji ih troe - spasenjska dobra nisu predmet slobodne razmjene i ravnopravnog poloaja - crkva ima monopol nad spasenjskim dobrima - klasno-politoloka teorija religije smatra da je Crkva dola neovlateno u posjed religijskog polja i da vri ideoloku manipulaciju nad svetim - hegemonija eklezijalne ideologije na tetu ivljene religije naroda - crkva ima u sebi prostor istinske religije, a izvan sebe prostor lane religije - kljuno mjesto za razumijevanje religije nalazi se u inu uspostavljenja crkvene vlasti na 2 naina: a) odreenjem religije b) nadziranjem religije - crkva odluuje to je religiozno, a to nije - religijsko je polje kontrolirano od klera kao administracije - crkva daje narodu religiju u zamjenu za vlast nad religijom- nejednaka razmjena izmeu sakralnog proizvoda i moi nad njim odreuje sr politiki shvaene religije - crkva slii na kapitalistiko poduzee- vjernici su proletarijat, klerici su kapitalisti, a trite roba s religijskim poljem gdje se razmjenjuju spasenjska dobra -
2. SOCIOLOGIJA RELIGIJSKOG TRITA proces sekularizacije drutva je dokinuo crkveni monopol na tritu ideja crkva je i danas mo, ali samo jedna od moi konzumeristiki mentalitet proima danas pojedinca i kad se odnosi prema religiji, pojedinac moe slobodno birati religijska situacija je moderno slobodno gospodarsko trite pluralistika situacija slobodne religije je klasina trina situacija u religijskim institucijama se ire biroktatski sadraji moderno razdoblje laika G. CRESPY je sveenike svrstao u tercijarnu djelatnost danas duhovnu pomo ljudima pruaju lijenici rimokatolika Crkva je danas postala najvea ne-dravna birokratska tvorba na svijetu u kojoj je uposleno 2 milijuna inovnika
62
3. SOCIOLOGIJA NEVIDLJIVE RELIGIJE a) b) c) d) e) predvia se nadolazak nove drutveno nevidljive religije i ieznue stare crkvene vidljive religije danas je dominantna individualna egzistencija jedno od potvrde slobode je i seksualnost obitelj djeluje kao surogat transcendentnoga 5 tema navidljive religije: samoostvarenje samoiskazivanje pokretljivost seksualnost obitelj to su vladajue vrednote konzumeristikog kapitalistikog drutva
4. FUNKCIONALISTIKA SOCIOLOGIJA RELIGIJE religija je potrebna samo onoliko koliko je drutveno korisna prema funkcionalistima religija uklanja nemire, iako moda nije istinita korisna je za drutvo religija je podreena drutvu i postoji radi drutva drutvo je prvo boanstvo funkcionalne alternative- ono to je nekad ispunjavala Crkva danas neto svjetovno
5. SOCIOLOGIJA SVJETOVNE RELIGIJE 3 modela takve religije CIVILNA RELIGIJA R.N. BELLAH pr. u SAD-u se Bog pojavljuje na novanicama, pozivanje na Boga kod zakletbe predsjednika - civilna religija ne stvara nove vjerske predodbe nego preuzima stare crkvene simbole - koristi se crkvenom religijom- stavlja je u slubu svjetovnih interesa i manipulira 2) POTROAKA IDEOLOGIJA BOGATOG ZAPADA 3) POLITIKA IDEOLOGIJA - prekomjerno povjerenje u politika rjeenja - prvo je politoloka sociologija religije utvrdila monopolistiki poloaj Crkve u drutvu - sociologija religijskog trita je ustanovila ukidanje tog monopola i uspostavljanje pluralizma religijskih ponuda - funkcionalizam- 3 vladajua oblika svjetovne religije danas- CIVILNA, KONZUMISTIKA i POLITIKA - ne sekularizira sa samo religija nego i svaka politika shvaena kao religija 1) -
63
6. SOCIOLOGIJA IMPLICITNE RELIGIJE pr. A.NESTI, E. BAILEY- treba poznavati temeljne zasade filozofijske i sociologijske fenomenologije religiozno iskustvo je prisutno na irem podruju nego to ga Crkva pokriva u svakom ljudskom biu je mogunost za transcendentno pr. svetost tiine- sekta kvekera
7. SOCIOLOGIJA DIFUZNE RELIGIJE i crkvena religija se razlijeva i rasprostranjuje mnogo izvan svojeg slubenog obruba to zagovara talijanski sociolog R. CIPRIANI difuzna religija nije vezana uz obredne dunosti nego se javlja u stanovitim trenucima ivota to su pojedinci koji su primili vjerski odgoj i na njega se naslanjaju u vrlo irokom smislu no tu spadaju i nevjernici koji dijele moralne vrednote
8. SOCIOLOGIJA PUKE RELIGIJE 9. tvrdnje o postojanju implicitne i difuzne religije odslikavaju krizu svjetovnosti pojava oivljavanja puke religije kao masovne pobune protiv rastue svjetovnosti hodoaa kao vrsta prosvjeda ovjek svuda trai spasenje SOCIOLOGIJA NOVIH RELIGIJSKIH POKRETA I SEKTA pobuna religijske elite protiv svjetovnosti neoekivani vjerski preporod i duhovna revolucija pojavu novih vjerskih pokreta je izazvala novovjekovna sekularizacija Crkve i njeno prilagoavanje modernom svijetu drugi uzrok je u sadanjoj drutvenoj zbilji- materijalno vie nije zadovoljtina, slijedi psihodelina kontrakultura kriza moderniteta novi religijski pokreti kao alternativa vladajuoj znanstveno-tehnikoj civilizaciji
10. ZAKLJUAK ovjek u svom pojedinanom traenju nuno ide prema obzorju svetoga, a i drutvo je u zajednikom kretanju duboka tenja za religioznim
64
III. 1) 2) 3)
FENOMENOLOGIJA I SOCIOLOGIJA RELIGIJE od kritike vlastite ideologinosti okree se prema pretpostavkama tue znanstvenosti hermeneutiki krug 3 uzastopna vidika: FILOZOFIJSKI RELIGIJSKI SOCIOLOGIJSKI
1. FILOZOFIJSKI VIDIK FENOMENOLOGIJE 1) 2) 3) 4) fenomenologijska sociologija religije otkriva prisne odnose s filozofijom jo od HEGELOVE Fenomenologije duha W. DILTHEY- razlika izmeu prirodnih i duhovnih znanosti pozitivistika kategorija tumaenja uzvisuje kategoriju razumijevanja obrat u pogledu predmeta istraivanja i cilja- gnoseoloka panja- u prvi plan dolo prikazivanje kulturolokih i duhovnih fenomena, a ne prirodnoznanstvenih injenica od ERKLAREN do VERSTEHEN zahtjev za autonomijom pojedinca i priznavanjem njegove spiritualne posebnosti Dilthey odbacuje asocijativnu teoriju, generiku psihologiju i evolucionizam Dilthey zapoinje novu kategoriju- razvijeno iskustvo ERLEBNIS samosvijest o jedinstvu ivota- LEBENSEINHEIT E. HUSSERL- filozofijska pozicija 4 kljune teme fenomenologije: INTERNACIONALOST SPOZNAJE POVRATAK NEPOSREDNOME TRANSCENDENTALNA REDUKCIJA SVIJET IVOTA- LEBENSWELT duh mora nadii sustav simbola i znanstvene teorije fenomenologija je znanost o bitima- intuitivna i apodiktina spoznaja svemira trai idealne strukture- posebni metodiki postupak- EIDETSKA INTUICIJA i EIDETSKA REDUKCIJA zapreke u spoznaji su kontingentnost sastojaka i egzistencijalna partikularnost fenomenologija ekstrahira svijet sve poinje od transcendentalne svijesti M. SCHELER u vjerskim iskazima su fundamentalistika obiljeja transcendencije i osobnost boanstva oslon fenomenologije religije na filozofsku hermeneutiku
65
2. RELIGIJSKI VIDIK FENOMENOLOGIJE prva svjedoanstva o fenomenologiji religije- 19. st. CH. MEINERS- religijski tipovi: fetiizam, kult mrtvih, astrolatrija, idolatrija, obredno ienje, post fenomenologija zadire u bit religije svaka spoznaja pretpostavlja mislei subjekt ono to znanost naziva objektom religijskog istraivanja u stvari je subjekt religioznog doivljavanja svaki fenomen prolazi kroz 3 razvojna stupnja: skriveno se postupno otkriva pa dosee savrenu shvatljivost 3 egzistencijalna stupnja: IVLJENO ISKUSTVI RELIGIJSKOG FENOMENA, NJEGOVO SHVAANJE i SVJEDOENJE u poetku neka sakralna struktura kao mo- 3 temeljne strukture: DINAMIZAM, ANIMIZAM i DEIZAM religija je prvenstveno ivljeno iskustvo (ERLEBNIS) svetoga empirijska fenomenologija G. WIDENGREN hermeneutika fenomenologija religije
3. SOCIOLOGIJSKI VIDIK FENOMENOLOGIJE fenomenologijska sociologija je znanost novijeg doba i ima raznovrsne teme socijalna fenomenologija- A. SCHUTZ- strukture u svijetu, ovjekova zbiljnost je drutvena konstrukcija (LEBENSWELT) - J. WACH znanost o religijama dijeli u 2 glavne discipline: 1) povijest religija 2) iskustvena znanost o religijama - po hermeneutici treba dostii i razumjeti znaenje religijskih fenomena - ubiverzalnost religiozne naravi u ovjeku - najprije dolazi religiozno iskustvo, a onda njegovo vanjsko iskazivanje - tipologija religijskih autoriteta: utemeljitelji, obnovitelji, proroci, sveci, sveenici i hodoasnici - religija je fenomen dvostrukog smisla- odraz i ostvarenje - TH. LUCKMANN- shvaanje religije kao nadilaenje ovjekove bioloke naravi -
66
IV. -
FENOMENOLOGIJA RELIGIOZNE RAVNODUNOSTI u smislu F. NIETZSCHEA Bog je proglaen nepoznatim nezainteresiranost spram pitanja religije je prestanak svakog traenja zadnjeg znaenja ljudske egzistencije
1. VJERSKA RAVNODUNOST U RELIGIJSKIM DRUTVIMA fenomenologija se ne brine toliko o injenicama kojiko o znaenju koje ljudi pridaju tim injenicama fenomenologija je znanost o religioznom znaenju pojedinih pojava pr. razne hereze u srednjem vijeku, vjerski ratovi iskaz o opoj i gorljivoj vjeri starih vremena je mit crkva trai oslonac na niim razinama religioznog iskustva no odabranici svuda ostaju vjerni visokim idealima svetoga ljudi znaju razliku izmeu kultne pobonosti i etike religooznosti sociolozi pojavu hereza tumae u smislu politike pobune porobljenih klasa, a zapravo se radi o religioznim iskazima nemirenja sa svjetovnim ivotom predstavnika Crkve crkvi je prijetila opasnost od pukog obrednog kranstva koje je klizilo u pogansku idolatriju i od iracionalne krajnosti zanesenih duhovnjaka renesansa i humanizam smatraju se posve religioznim odgovorima na spomenuti juridizam i racionalizam slubene crkve renesansa proeta hermetizmom, okultizmom i nostalgijom za mitakim poecima svijeta u religijskim drutvima dosta je bila rasprostranjema vjerska ravnodunost, ali uvijek u djelominom domaaju i posebnoj vrsti
67
2. VJERSKA RAVNODUNOST U SVJETOVNIM DRUTVIMA u prostoru religije prvi su poeli poputati izvanjski potpornji vjere: obredi, crkveni blagdani, procesije, folklorno kranstvo, masovna pobonost, javne molitve dananja se ravnodunost poela iriti na onim tokama koje su sluila kao podloga liturgijske religioznosti u prolosti se radilo o ravnodunosti spram istine kranstva danas ravnodunost s obzirom na znakove vjere, raspad religije kao vanjskog uporita G. LE BRAS- 4 tipa vjernika: odjeljeni krani (koji vie nisu religiozni), sezonski konformisti (vjera samo kod sakramenata), praktikanti (odlaze na obrede), poboni (u svemu slijede naputke Crkve) s pozicije sociologije- G. LE BRAS, J. H. FICHTER, S. BURGALASSI, E. PIN, P. A. TURCOTTE- miljenje o religioznoj ravnodunosti- nedostatno i oskudno ispunjavanje obrednih dunosti nedostatak religioznog uvjerenja, no najvie se izraava u odnosu prema Crkvi kao instituciji bijeg u privatnu sferu najvaniji uzroci vjerske ravnodunosti: industrijalizacija i racionalizacija rada i ivota urbanizacija nprostora i demografska koncentracija vanjske migracije i unutranja seljenja zaokupljenost potronjom i priklon uitku komercijaliazcija zabave i duhovnih potreba oblikovanje kritike i svjetovne koncepcije svijeta utjecaj laike umjetnosti, knjievnosti i kulture pojava novog znanstveno-tehnikog mentaliteta golem utjecaj sredstava priopavanja, posebice TV i dnevnog tiska afirmacija slobode, prava i dostojanstva ljudske osobe, vrednota pravde, slobode, jednakosti i sudjelovanja osloboenje kao prva ovjekova zadaa- u drutvenom, politikom, seksualnom, feministikom, rasnom i ekolokom podruju porast moi ideologija koje ele biti zamjena religijskom projektu promjena uvjeta ivljenja i miljenja- relativizam, primisivni individualizam i etiki anarhizam odsutnost Bojih znakova u svijetu i opa sekularizacija drutva prodor religijskog pluralizma i uspostavljanje slobodnog trita ideja rastua neupuenost vjernika i nevjernika u pitanjima religije i Crkve proirenost miljenja da je Crkva bogata i na strani bogatih fenomen vjerske ravnodunosti- trostruka svjetovna razina
a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) o) p) q) -
3. VJERSKA RAVNODUNOST U KRIZNIM DRUTVIMA kriza se odnosi na svjetovnu religiju obredna religija je vezana s transcendentnim, svjetovna ne svjetovna religija je nadomjestak u treem razdoblju- ravnodunost prema svjetovnoj religiji stvara se novi tip odnosa prema svetom
68
4. ZAKLJUAK O RELIGIOZNOJ RAVNODUNOSTI - 3 teze religijske antropologije o vjerskoj ravnodunosti: 1) u konfesionalnom drutvu ima vjerske ravnodunosti spram istine religije, ali i vjerske gorljivosti u odnosu na izvanjske znakove religije 2) u svjetovnom drutvu ima vjerske ravnodunosti spram izvanjskih znakova religije, ali i vjerske gorljivosti prema svjetovnim boanstvima 3) u kriznom drutvu ima vjerske ravnodunosti spram svjetovne religije, ali i gorljivosti prema mitskim i ekstatinim sadrajima svetoga - vjerska ravnodunost zapravo ne postoji
69
V. -
RELIGIJA, IDEOLOGIJA I MENTALITETI arhaiki ovjek ivio u neraskidivom odnosu s prirodom dokraja sekularizirana, priroda je u nae doba prestala slati poruke smisla ljudi sad nalaze znakove znaenja u povijesti
1. PREVLEST IDEOLOGIJA rije ideologija prvi upotrijebio u 18. st. A. DESTUTT DE TRACY: Elementi ideologije za njega ideologija znai znanosti o idejama pr. MARX je prvo rabio rije teorija, pa onda ideologija ideologija je razmiljanje odcjepljeno od zbiljnosti iji se razvoj odvija apstraktno u novom vijeku poinju vladati velike svjetovne ideologije J. BAECHLER- 4 opa tumaenja ivota i svijeta: NACIONALIZAM, FAIZAM, LIBERALIZAM i STALJINIZAM drugi sociolozi pridodaju jo CRKVENU RELIGIJU, POZITIVIZAM i MARKSIZAM suvremena nadmo ideologija, velike svjetovne utopije su zagospodarile ljudima
2. ZALAZ IDEOLOGIJA spoznaja o nesavrenosti ideologije teza o kraju ideologija pr. F. BALBO, D. BELL, L. COLLETTI, P. COTTIER, S.M. LIPSET- smrt ideologija ulazimo u postkransko i postmarksistiko razdoblje velike svjetovne ideologije pripadaju 19. st.
3. POJAM MENTALITETA mentalitet ima 2 razliita znaenja: struno i svakidanje i uobiajeno pojam mentaliteta prvi su poeli istraivati povjesniari- asopis ANNALES mentalitet je oznaen nepokretnou miljenja, sjeanjem puka, pamenjem stradalnika i stalnou tradicije i narodnih obiaja mentalitet je iskustvo dugog vremena, znai tradiciju mentalitet je pala ideologija, bez utopijskih obeanja
4. VRSTE MENTALITETA 1) 2) 3) POLITIKI MENTALITET- podrijetlo iz marksizma POTROAKI MENTALITET TEHNICISTIKI MENTALITET- povezan s pozitivizmom znanost je postala ideologijom (J. HABERMAS)
70
5. PLURALIZAM MENTALITETA susret mentaliteta- market ideologija ili trite svjetonadzora zalaz globalnih znaenja i velikih istina, neodreenost
6. -
IDEOLOGIJE I MENTALITETI U SVIJETU vjernik je uronjen u drutvena zbivanja najprije je vjernik bio ubaen u svijet ideologija u drutvu ideologija sredinji problem je bio ateizam, a u drutvu mentaliteta to postaje vjerska ravnodunosti sustav bez vrlina- efikasnost i racionalnost
7. IDEOLOGIJE I MENTALITETI U CRKVI crkva kao proizvoe ideologije novovjekovni sukob izmeu Crkve i svijeta neka obiljeja mentaliteta Crkve: gubljenje vjernikog, redovnikog i sveenikog identiteta, religiozna ravnodunost, moralna bezvoljnost, pastoralna zamorenost i kraj velikih ivotnih ciljeva krana
8. ZAKLJUAK - 4 koordinacijske toke za razmiljanje: 1) ideologije u svijetu i Crkvi 2) mentaliteti u svijetu i Crkvi
71
VI.
SUVREMENO OTKRIE NEKRANSKIH RELIGIJA
1. PRVO OTKRIE NEKRANSKIH RELIGIJA svjedoci smo 2 istodobno iako nejednako rasprostranjenih procesa: sve jae sekularizacije i sve veeg zanimanja za religiozno suvremeni svijet jednako intenzivno ivi svoje dvostruko iskustvo svjetovnosti i religioznosti suvremeno zanimanje za religiozno ne odvija se u korist kranstva duga tradicija naklonosti prema duhovnosti izvaneuropskih religija na poetku A. SCHOPENHAUER- otkrie indijskih religija u prvom otkriu nekranskih religija sudjelovali su filozofi, pjesnici i znanstvenici u drugom otkriu umjeano je mnotvo djelatno doivljavanje nekranskih religija
2. DRUGO OTKRIE NEKRANSKIH RELIGIJA krajem 60-ih dovretak teoloke razrade svjetovnog kranstva najrasprostranjeniji pokret transcendentalne meditacije- pragmatikim sredstvima postii mir Meunarodno drutvo za svijest Krine nesebinost i naputanje materijalnih uitaka astroloke sekte u SAD-u pokret zen budizma tibetski budizam joga kao tehnika askeze u islamu bahaizam
3. SOCIOLOKA ANALIZA I NOVA SVJEDOANSTVA istraivanje u San Franciscu- vie nominalno pristajanje uz religioznost nove religije izbijaju tamo gdje se sekularizacija radikalizira pr. Japan istodobno muzej mrtvih i laboratorij ivih religija podzemne crkve, kue molitve
4. IZROENJA I ZASTRANJENJA U NEKRANSKIM RELIGIJAMA nekranski vjerski pokreti nastaju prvenstveno kao protest i otpor zapadnjakom svijetu rano kranstvo- povijesni put kao poricanje slubene kulture svi ti pokreti jedinstveni su u osudi modernog industrijskog svijeta prvi poraz nekranskih religija: osuuju potroako drutvo, ali ga konzumiraju drugi poraz nekranskih religija: utjecaj tehnologije istok je poeo prihvaati zapad, a zapad otkriva istok pr. islam- svjetovni poticaji doli s nacionalizmom
72
5. KRANSTVO I OTKRIE NEKRANSKIH RELIGIJA znanost o religijama se slui sociologijskom, psihologijskom i religijskom obradom kranstvo danas ne ispunjava ovjekovu potrebu za svetim, no to ne ispunjava ni sekularizirani svijet crkva je bila potrebna prilagoditi se kategorije svetog su zajednike kranstvu i religijama vjera bez religije vodi anonimnom kranstvu religiozna pobuna elita i religiozna pobuna masa
6. RELIGIOZNA POBUNA KARIZMATIARA U KRANSTVU pentekostalni, neopentekostalni i katoliki pokret karizmatiari su odobe istanane kulture i visoke naobrazbe duhovski pokret rehabilitira religioznu dimenziju skupne molitve, molitve na nepoznatim jezicima sakralni pokreti tijela, molitva ljudskim tijelom- fenomen u prolosti Dionizijske misterije, Apolonijske ekstaze u uskoj svezi s molitvom stoji dar jezika- GLOSALIJA- govor podsvijesti molitva i govor u jezicima su glavna unutranja sadranja duhovnog pokreta
73
VII. -
RASPRAVA O NOVIM SEKTAMA
nakon drugih revolucija- pobuna religijskog proletarijata
1. ISTRAGA O NOVIM SEKTAMA: PROLOST, IME I IDENTITET lat. SEQUI= religijska skupina koja se oblikovala odvajanjem od jedne vee i starije vjerske zajednice arhaike i primitivne kulture ne poznaju izdvojene sakralne skupine nove se sekte uglavnom pojavljuju iza 2. svj. rata one nose neuobiajen sustav simbola, religijskog uenja i obrednih tehnika 2 vrste religijskih gurua: krina i istonjaki budizam novi religijski pokreti nisu nuno nove religije pr. scijentologija se ne temelji na objavi nego traenju, tehnoloki rituali sektu odreuje nestabilnost njezine religijske organiziranosti zato neki koriste pojam KULT u Njemakoj se proirio naziv religija za mlade veina sociologa govori o novim religijskim pokretima
2. PRVI DIO RASPRAVE O NOVIM SEKTAMA: OPTUNICA a) b) c) d) e) f) g) h) i) ameriki strunjak J.A. BECKFORD nabrojio 9 kvalifikacija: duevna bolest prevara razorno djelovanje obmana neiskrenost drutvena kodljivost neodgovornost udnovatost totalitarizam optube da se religija koristi radi drugih interesa i da sekte predvode duevni bolesnici razobliava se pojava komercijalizacije, bogaenja, prodora potroakog mentaliteta, skandala i prevara mo trita pretvara duhovna dobra u novac obnova pretkranske i poganske religioznosti pr. feministika teologija, kulturalni i spiritualni ekofeminizam
3. DRUGI DIO RASPRAVE O NOVIM SEKTAMA: OBRANA mali broj novih vjerskih zajednica primjenjuje neljudske metode mentalnih bolesti ima svugdje povoljan terapeutski uinak novih pokreta vjersko obraenje- nakon faze destrukcije dolazi faza rekonstrukcije
74
4. PRESUDA U RASPRAVI O NOVIM SEKTAMA: SANKCIJE I REVINDIKACIJE poduzimanje 3 uzastopne akcije: osnivanje pokreta anti- sekta, obnavljanje deprogramiranja sljedbenika i predlaganje zakonskih mjera protiv djelovanja vjerskih zajednica no teko je razluiti sumnjive od nesumnjivih skupina pr. deprogrameri otimaju pristau sekte i pokuavaju ga dovesti u stanje normalnosti
5. ZAKLJUAK RASPRAVE O NOVIM SEKTAMA: E ZA SVETIM pojava novih sekti simptom je rasta za duhovnou to se povezuje i s krizom Crkve suvremeni ovjek trai neposredni dodir s duhovnim voom e za nadnaravnim
75
VIII. RELIGIJA U VREMENU KRIZE SVJETOVNOSTI UVOD dugotrajan proces sekularizacije ubrzavaju je pojave: urbanizacija prostora i demografska koncentracija, industrijalizacija i racionalizacija ivota, razvoj tehnike i tehnikog miljenja, birokratizacija dravne uprave i gospodarstva, podizanje razine obrazovanja naroda, poveanje osobnog i drutvenog blagostanja, zaokupljenost potronjom, priklon uitku i moima sredstava priopavanja, irenje velikih politikih ideologija, vanjska i unutranja migracija pojava novih religija i u kranstvu (pr. fundamentalizam)
TRI PRILAZA DANANJOJ RELIGIJI metoda psihologije i sociologije, metoda teologije i metoda fenomenologije
PSIHO- SOCIOLOGIJSKI PRILAZ DANANJOJ RELIGIJI - religijsko buenje kao fenomen duevne patologije - karizmatiari su esto imali tragian ivot - pr. kolektivno ubojstvo slijedbe Hram naroda u Gvajani - hipoteza o novoj religiji kao zaklonu mentalno poremeenih nije do kraja potvrena - ekspanzija sekularizacije- mikro i makro drutveni plan - J.A. BECKFORD- 3 toke uzroka pojave religijskih pokreta: pokreti kao nadomjestak za nezadovoljene ovjekove potrebe pokreti kao ventil sigurnosti pokreti kao pomo i utjeha - kriza industrijskog drutva - za neke su religije sastavni dio konzumeristikog drutva
TEOLOGIJSKI PRILAZ DANANJOJ RELIGIJI teologija se previe ne bavi time to je shizma sekte i shizma gnoze sekte odbacuju crkvenu tradiciju gnoza nije isto to i gnosticizam gnoza se pojavljuje jo od babilonske astrologije, a gnosticizam je prva kranska hereza iz 2. stoljea gnoza je umjee da se Boga nae u samom sebi, transcendentalno naelo u ovjeku gnoza zavodi mudrou, sekta radikalizmom cilj je stvaranje nove duhovnosti
76
FENOMENOLOGIJSKI PRILAZ DANANJOJ RELIGIJI neto zajedniko povezuje sve sustave, jedinstveni fenomen religioznosti fenomenologija tvrdi da religija nije odsjev svjetovnih dogaaja nego da su svjetovni dogaaji odraz religijskih traenja preinvestiranje svetoga iz starih u nove predmete religija iezava u drutvu, ali religioznost ostaje u ovjeku fenomenologijsko naelo primata religijskog iskustva
PRETPOSTAVKE ZA POJAVU DANANJE RELIGIJE svjetovnost je imala gotovo religioznu funkciju sekularizacija je ideologija, religija modernog industrijskog i tehnologijskog svijeta sekularizacija nije neutralan proces
KRIZA KONZUMISTIKE RELIGIJE mjerilo ovjekove vrijednosti je troenje blagostanje ne usreuje jer je srea etika kategorija, a ne zadovoljenje potreba
KRIZA POLITIKE RELIGIJE prekomjerno povjerenje u politika rjeenja politika i konzumistika utopija su u krizi politika djelatnost je zbiljski mogua tek kad se demitizira
KRIZA CRKVENE RELIGIJE povezana s drugim krizama dananja je Crkva previe bogata poeo se oblikovati politiki koncept kranstva no teologija se okree budunosti
OBILJEJA DANANJE RELIGIOZNOSTI 1) 2) 3) 4) nova se religija povijesno ispunjuje na popritu 3 neuspjeha: krize konzumistike, politike i crkvene religije nova religioznost- S.M. TIPTON- 4 oznake: EKSTATIKO ISKUSTVO naspram tehnikog uma i mentaliteta HOLISTIKI ZAMILJAJ naspram znanstvene analize PRIMANJE NASPRAM AKTIVIZMA INTUITIVNA IZVJESNOST naspram pluralistikog relativizma mnogim pokretima je zajednika tenja za holizmom ili cjelovitom slikom svijeta
77
NESVJETOVNOST DANANJE RELIGIOZNOSTI u ishoditima protiv-konzumizma sadrajno stoje fenomeni misticizma i askeze dananji sakralni pokreti tee uspostaviti autonoman anti- svijet
3.2. NEPOLITINOST DANANJE RELIGIOZNOSTI opreka suvremenim politikim eshatologijama samo- zaokupljenost drutvena ravnodunost i politika pasivnost
NECRKVENOST DANANJE RELIGIOZNOSTI tradicionalni zamiljaj Crkve je u krizi nova religija je protiv organizacije problem divlje sakralnosti
ZAKLJUAK novi tip vjernika pokuava doi u dodir sa svetim, ali u neposrednom i izravnom doivljaju
78
IX.
RELIGIJA I SEKULARIZMI U SOCIJALISTIKIM DRUTVIMA
1. HIPOTETIKI OKVIR: KRIZA IDENTITETA kolektivno vjersko ponaanje odstupa od crkvenog uenja kriza identiteta zahvatila je pojam religije da bi se to vie razlikovalo od religije, kranstvo tematizira suvremene politike sadraje i time oponaa ateistike ideologije - kranin danas moe biti i asket i revolucionar - marksizam je doivio raspuknue prvobitnog smisla - marksizam ivi 3 odjelita kruga: pozitivistiko- ekonomski, humanistikoantropoloki i ontoloko- strukturalistiki - 3 sekularizama: 1) IDEOLOGIJSKI SEKULARIZAM 2) POLITIKI SEKULARIZAM 3) POTROAKI SEKULARIZAM -
2. IDEOLOGIJSKI SEKULARIZAM I RELIGIJA ideologijski sekularizam ima izvore u graanskom materijalizmu, marksistikom pozitivizmu i marksistikom izvornom humanizmu metafiziki ateizam pozitivistiko usmjerenje marksizma doivjelo je svoj povijesni vrhunac u sovjetskoj antireligioznoj ideologiji i borbenom dravnom ateizmu marksistiki humanizam ima hipotetiki domaaj, nastoji ozdraviti svijet pa e iz njega nestati religije ateizam e se dogoditi kad se svijet razotui
3. POLITIKI SEKULARIZAM I RELIGIJA kao realna drutvena mo drava i religija su iste po naravi jer imaju kategoriju apstraktnog posredika u veini socijalistikih drutava politika je postala najvanija ljudska vrednota politiki sekularizam ne nijee religiju ve je indirektno u drutvu obezvrijeuje i aksioloki marginalizira prema istraivanjima- to je skupina manje vezana za institucije vie je vezana za religiju
4. POTROAKI SEKULARIZAM I RELIGIJA pojava potroakog sekularizma i materijalizma je nova ideologija privatiziranog i sekulariziranog svijeta
79
5. ZAKLJUAK 1) 2) 3) trostruko svjedoanstvo religije: IDEOLOGIJSKOM SEKULARIZMU odgovara svjedoanstvo razboritosti religije POLITIKOM SEKULARIZMU odgovara svjedoanstvo duhovnosti religije POTROAKOM SEKULARIZMU osgovara svjedoanstvo siromatva religije
80
X.
SOCIJALISTIKI FEUDALIZAM, POSTMODERNA I KARIZMATIKA RELIGIOZNOST
1. RELIGIJSKI SASTOJCI U MARKSISTIKOM SVJETONADZORU svjetovna religija pojmovi posueni iz kranske batine manihejska vizija povijesti- nepomirljivi likovi Zla i Dobra duevna borba ljudi za sigurnou
2. JE LI MARKSIZAM KRIV ZA NEUSPJEHE POVIJESNOG SOCIJALIZMA? MARX kao zaetnik scijentizma u vlastitom sustavu- pribliava se burujskom modelu prirodnih znanosti proletarijat kao izabrani narod komunistiki etatizam svjetovnost je zahvatila sve dijelove socijalistikih drutava
3. IDEOLOGIJA PRIVREDE U RASPADANJU: NEOLIBERALIZAM 1) 2) 3) 3 gospodarska uzorka: FEUDALNI SOCIJALIZAM PRIMITIVNI TRINI KAPITALIZAM NEOLIBERALIZAM- lana svijest koja zamrauje druge vidike
4. IDEOLOGIJA DRUTVA U ZASTOJU: POSTMODERNA u sreditu novovjekovnog miljenja nalazi se racionalnost postmoderna je kriza, zalaz velikih sustava smisla prevlast osobnog nad opim, psihikog nad ideolokim, komunikacijskog nad politikim, razliitog nad istovjetnim, doputenog nad prisilnim ravnotea izmeu suprotnih tenji u drutvu modernost liena svake utopinosti
5. IZDANCI NARCISTIKOG MENTALITETA postmoderna nosi struju individualizma ne opa istina nego moja istina individualizam se poinje preoblikovati u narcizam Narcis predstavlja postmoderno drutvo potpuni individualizam- prijelaz od autoritarnog kapitalizma na hedonistiki i parmisivni kapitalizam umjesto HOMO POLITICUSA dolazak HOMO PSYCHOLOGICUSA samosvjest je zamijenila klasnu svijest, a narcistika politiku ili ideoloku svijest zamka narcistikog nihilizma, praznina u ovjeku povratak sebi glavni je motiv svake gnoze gnostika religija- marksistiki kolektivizam i postmoderni individualizam
81
6. RASPAD KOLEKTIVISTIKE RELIGIOZNOSTI zlosretna sudbina crkava u socijalistikom feudalizmu preoblikovanje kolektivne u individualistiku religioznost mit kolektivizma se raspao individualizam, egiizam i svjetovno prihvaanje svijeta
7. PRODOR KARIZMATIKE RELIGIOZNOSTI graanski ideolozi su mislili da religija moe biti zamjenjena znanou u razvijenom zapadu 2 oprene razvojne tenje: s jedne strane zahtjev za potpunom svjetovnou, a s druge strane otkrie svetoga i oblikovanje gorljive religioznosti kriza modernosti i raspad svjetovnih mitova emocionalne zajednice nove religioznosti teolozi rabe kategorije modernosti, a vjernici razmiljaju postmoderno prevlast osjeaja nad razumom karizma je liena birokratiziranosti
8. INDIVIDUALIZAM I NARCIZAM NOVE RELIGIOZNOSTI religija kao iskljuivo osoban izbor pokret ljudskih mogunosti zaljubljenost u sebe i oboavanje vlastite unutranjosti kroz duevni doivljaj svetoga
9. NIHILIZAM NOVE RELIGIOZNOSTI opa ravnodunost postmoderne regresija, narcistika fiksacija i difuzija identiteta polazi od zahtjeva za potpunom slobodom
10. HUMORISTIKI STRIPTIZ ATEIZMA U POSTMODERNOSTI zalaganje za zdravi razum protiv mranjatva prije je to religiozna ravnodunost novi humor se hrani ravnodunou nevjera u postmodernoj je obina humoristina pojava
82
11. NEW AGE ILI DOBA VODENJAKA: PONOVO OTKRIE GNOZE 1) 2) 3) 4) 5) tei povezati razne oprene ideje, ivi od povezanosti ideja iz razdoblja Ribe ui e se u razdoblje Vodenjaka to e donijeti blagostanje tradicionalna ezoterina vjerovanja nunost uspostave jedinstvene planetarne svijesti 5 oznaka New Age-a: HOLISTIKA- povezanost EKOLOGISTIKA ANDROGININA- jedinstvo enskosti i mukosti MISTINA PLANETARNA
12. ZAKLJUAK osobno osloboenje, proirenje svijesti New Age eli obnoviti svijet putem gnoze
83

Moja Skripta - Sociologija Religije A

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Moja Skripta - Sociologija Religije A

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I.

SABINO ACQUAVIVA, ENZO PACE: SOCIOLOGIJA RELIGIJAPROBLEMI I PERSPEKTIVE

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

SOCIOLOKO PROMILJANJE RELIGIJE: POVIJESNO- KRITIKI PRIJEDLOG

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Temeljne funkicije LATENTNOST INTEGRACIJA POSTIZANJE CILJEVA PRILAGODBA

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

SVETO, RELIGIJA I RELIGIOZNOST

kako mjeriti sredinje pojmove o svetom, religiji i religioznosti

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

RELIGIJA KAO ORGANIZACIJA

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

HUBERT KNOBLAUCH: SOCIOLOGIJA RELIGIJE

PRETPOVIJEST I. UVOD: SOCIOZNANSTVENI PRISTUP RELIGIJI

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

NASTAJANJE SOCIOLOGIJE RELIGIJE IZ DUHA KRITIKE RELIGIJE

MONOTEIZAM Precjenjivanje lokalnih bogova Izabranost/zatita

BOG Apstrakcija i racionalizam Krivovjerje kod obinog puka

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

KLASINA FAZA SOCIOLOGIJE RELIGIJE

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

4. OD DURKHEIMA DO ANTROPOLOGIJE RELIGIJE Durkheimova predodba METAFORIKOG PARALELIZMA

Metaforini paralelizam izmeu sakralnog i profanog- Durkheim