Računalni Tehničar Za Strojarstvo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
IZMJENE I DOPUNE POSEBNOG STRUNOG DIJELA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA RAUNALNI TEHNIAR ZA STROJARSTVO
Lipanj, 2011.
1.1. Nastavni plan

NASTAVNI PLAN RAUNALNI TEHNIAR ZA STROJARSTVO
A. ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI DIO Tjedni i godinji broj nastavnih sati PREDMETI HRVATSKI JEZIK STRANI JEZIK POVIJEST VJERONAUK / ETIKA GEOOGRAFIJA TZK MATEMATIKA FIZIKA RAUNALSTVO POLITIKA I GOSPODARSTVO KEMIJA UKUPNO SATI A. B. POSEBNI STRUNI DIO B1. STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI Tjedni i godinji broj nastavnih sati I. OBVEZNI STRUKOVNI PREDMETI TEHNIKO CRTANJE ELEMENTI STROJEVA TEHNIKA MEHANIKA TEHNIKI MATERIJALI STROJARSKE TEHNOLOGIJE KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE STROJARSKE KONSTRUKCIJE ALATI I NAPRAVE PNEUMATIKA I HIDRAULIKA ELEKTROTEHNIKA TERMODINAMIKA CNC TEHNOLOGIJE INDUSTRIJSKA AUTOMATIZACIJA UKUPNO SATI OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA 10 350 13 455 2 2 2 2 2 2 2 14 70 70 70 70 70 70 70 490 2 2 3 70 70 105 3 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje 105 2 3 2 1 5 70 105 70 35 175 1 3 2 2 1 3 2 14 32 96 64 64 32 96 64 448 3 2 2 1 2 2 4 2 2 2 22 1. razred 105 70 70 35 70 70 140 70 70 70 770 19 665 14 490 14 448 3 2 2 1 1 2 4 2 2 2. razred 105 70 70 35 35 70 140 70 70 2 64 3 2 1 2 4 2 3. razred 105 70 35 70 140 70 3 2 1 2 4 4. razred 96 64 32 64 128 Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
Tjedni i godinji broj nastavnih sati II. IZBORNI STRUKOVNI PREDMETI

DIZAJNIRANJE PROIZVODA POMOU RAUNALA TOKARENJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM GLODANJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE ROBOTI I MANIPULATORI OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje 2 2 70 70 2 1 2 2 0 10 0 350 0 13 0 455 4 18 70 140 630 1 4 18 64 32 64 32 128 576
UKUPNO SATI IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA UKUPNO SATI B1. B2. PRAKTINA NASTAVA
Tjedni i godinji broj nastavnih sati PRAKTINA NASTAVA 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred
Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje 0 UKUPNO SATI B2. UKUPNO SATI B1 + B2
SVEUKUPNO SATI A + B
0 0 13
32
0 0 18
32
0 0 18
32
0 10
32
0 350
1120
0 455
1120
0 630
1120
0 576
1024
Napomena: U treem razredu od tri ponuena uenici biraju dva izborna predmeta. Svaki izborni predmet izvodi se po 2 sata tjedno. Ukupno u treem razredu izborni predmeti izvode se 4 sata tjedno.
U etvrtom razredu uenici od ponuena dva izborna predmeta koji se izvode po 2 sata tjedno i ponuena dva izborna predmeta koji se izvode po 1 sat tjedno biraju izborne predmete tako da njihov ukupan tjedni broj sati iznosi etiri. Ukupno u etvrtom razredu izborni predmeti izvode se 4 sata tjedno.
1.2. Nastavni program posebnog strukovnog dijela

1.2.1.
1.2.1.1.
Naziv predmeta:
Strukovno-teorijski predmeti
Obvezni strukovni predmeti Tehniko crtanje
Cilj predmeta je: - da nakon uenja uenik samostalno izradi tehnikii crte pomou raunala primjenom odgovarajuih raunalnih programa u svrhu grafikog komuniciranja.
Cilj i zadae:
Zadae: Koristiti tehnike crtee u izradi dijelova, sklopova i gotovih proizvoda Kreirati jednostavnije tehnike crtee Koristiti se raunalnim programima za crtanje Stvoriti potrebu za cjeloivotnim obrazovanjem
Naziv predmeta: Prvi razred Prikazati projekcije tijela Kroz ovaj predmet u prvom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Poznavati standarde tehnikog crtanja Interpretirati suelje CAD programa Definirati parametre crtanja Razlikovati naredbe CAD programa Primijeniti standarde tehnikog crtanja na raunalu Pripremiti crte za ispis Tehniko crtanje
Razrada Nastavne cjeline Nastavni sadraji Primjena i vanost tehnikog crtanja Uvod u predmet Pribor za crtanje Vrste tehnikih crtea Standard crta Standard formata papira Standardi u tehnikom crtanju Standard pisma Standard mjerila Standard kotiranje Standard zaglavlja i sastavnica Osnovne geometrijske konstrukcije Konstrukcija krunih prijelaza Konstrukcija pravilnih viekutnika Osnovne krivulje koje imaju primjenu na strojnim elementima (elipsa, hiperbola, parabola, zavojnica) Konstrukcija elipse Vrste projiciranja (centralno i paralelno projiciranje) Pravokutna (ortogonalna) projekcija Projiciranje predmeta Projekcija na tri ravnine Europski raspored projekcija Prostorno prikazivanje predmeta (izometrija, dimetrija, kosa projekcija) Crtanje predmeta u izometriji Presjeci i prodori geometrijskih tijela Presjeci geometrijskih tijela ravninama Prodori geometrijskih tijela Karakteristike raunalne grafike Postavke crtea Koordinatni sustavi u ravnini Crtanje u ravnini pomou raunala Naredbe za crtanje Ureivanje crtea Crtanje osnovnih elemenata Crtanje sloenog geometrijskog lika Iscrtavanje crtea Nastavni se proces 33% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 67% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom. Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u dvije skupine do 14
Tehnike krivulje
Napomena
uenika Ostalo Literatura unar M.: Tehniko crtanje, udbenik, POUZ, Zagreb, 2001. Lui M.: Tehniko crtanje s AutoCAD-om, udbenik s CD-om, Lui Literatura za nastavnike: Hercigonja E.: Tehnika grafika, udbenik, K Pandi J.: Tehniko crtanje 1. i 2., udbenik s CD-om, Neodidacta, Zagreb, 2008. Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta: Drugi razred Kroz ovaj predmet u drugom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Tehniko crtanje
Izraditi skice jednostavnih strojarskih dijelova i sklopova Ralaniti sastavni crte na detalje (izraditi radioniki crte) Prikazati tijelo u prostoru Konstruirati strojne elemente primjenom raunalnih programa Konstruirati sklopove strojarskih konstrukcija primjenom raunalnih programa
Nastavni sadraji Nastajanje i oznaavanje presjeka rafiranje presjeka Uzduni i popreni presjek
Presjeci
Puni i polovian presjek Djelomian i zaokrenuti presjek Dijelovi koji se uzduno ne sijeku Presjek s vie ravnina Osnovna pravila pri kotiranju Kotiranje duina Kotiranje kuta, promjera i radijusa
Kotiranje
Naini kotiranja predmeta (redno, paralelno, kombinirano, koordinatno kotiranje) Kotiranje simetrinih tijela Kotiranje predmeta na crteu (raunalom)
Nepravilan smjetaj projekcija Zaokrenute projekcije Razvijeni pogledi Odstupanje od pravila nacrtne geometrije Prikazi pomou prekida i detalja Pojednostavljeni prikazi navoja i vijaka Pojednostavljeni prikazi zupanika Pojednostavljeni prikazi opruga Pojednostavljeni prikazi standardnih dijelova Postupci obrade i hrapavost povrine Oznaavanje hrapavosti povrine i tolerancije Oznaavanje hrapavosti povrine na crteu Duinske tolerancije. ISO sustav tolerancija Oznaavanje tolerancija na crteu ISO sustav dosjeda Izbor i oznaavanje dosjeda Podjela tehnikih crtea Izrada crtea i shema Izrada radionikih crtea Izrada sastavnih crtea Izrada shema Skiciranje i detaljiranje Crtanje u prostoru Napomena Ostalo Literatura unar M.: Tehniko crtanje, udbenik, POUZ, Zagreb, 2001. Lui M.: Tehniko crtanje s AutoCAD-om, udbenik s CD-om, Lui Literatura za nastavnike: Hercigonja E.: Tehnika grafika, udbenik, K Pandi J.: Tehniko crtanje 1. i 2., udbenik s CD-om, Neodidacta, Zagreb, 2008. Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Postupak pri skiciranju predmeta Crtanje detalja iz sastavnog crtea Naredbe za konstruiranje u prostoru Izrada 3D modela iz radionikog crtea Nastavni proces se u cijelosti realizira kao praktine vjebe na raunalu (osim skiciranja) sa skupinama do 14 uenika.
Naziv predmeta:
Elementi strojeva
Cilj predmeta je: - da nakon uenja uenik protumaiti osnovna svojstva elemenata strojeva koja se odnose na funkciju, materijal, postupak izrade, optereenje i naprezanje, ugradnju i odravanje. Zadae: Klasificirati elemente strojeva i objasniti njihovu funkciju u podsklopovima i sklopovima Nabrojiti materijale za izradu elemenata strojeva, opisati postupke izrade, objasniti naine ugradnje u podsklopove i sklopove i pokazati odravanje u eksploataciji Primjeniti standarde i koristiti tehniku literaturu koja obrauje elemente strojeva Razviti radne navike za tonost, urednost i sustavnost u podruju izrade, ugradnje i odravanja elemenata strojeva
Cilj i zadae:
Naziv predmeta: Drugi razred Kroz ovaj predmet u drugom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline Uvod u elemente strojeva
Elementi strojeva
Izabrati standardni strojni element prema zadanim parametrima. Opisati funkciju strojnog elementa Povezati elemente strojeva u funkcionalnu cjelinu Objasniti naine ugradnje u podsklopove i sklopove Prikazati naine odravanja u eksploataciji
Nastavni sadraji Zadatak i znaenje elemenata strojeva u strojogradnji Podjela elemenata strojeva Pojam i znaenje tolerancije
Tolerancije i dosjedi strojnih dijelova
Tolerancije duina ISO sustav tolerancija Pojam dosjeda i sustavi dosjeda Tolerancije oblika i poloaja Vrste, materijali i podruja primjene: Zakovanih spojeva
Elementi za nerastavljive spojeve
Lemljenih spojeva Zavarenih spojeva Lijepljenih spojeva Steznih i porubljenih spojeva
Vrste, materijali i podruja primjene: Elementi za rastavljive spojeve Vijanih spojeva Klinova, zatika, svornjaka Elemenata za elastino rastavljive spojeve (opruge, gibnjevi, zamanjak, njihalo) Vrste, materijali, osnovni prorauni i podruja primjene: Osovina i vratila Spojki Elementi za kruno gibanje i prijenos snage Laaja Remenskog prijenosa Konopnog i uetnog prijenosa Zupanog prijenosa Lananog prijenosa Vijani mehanizam Elementi za pretvaranje gibanja Poluni mehanizam Krivuljni mehanizam Stapni mehanizam Elementi i ureaji za podmazivanje Elementi za protok i brtvljenje Trenje i podmazivanje Naini podmazivanja Cijevi i cijevni elementi Ventili Elementi za brtvljenje Podjela i funkcija finomehanikih elemenata Otpornici Finomehaniki elementi Uklopnici Regulatori Logiki sklopovi Nastavni se proces 67% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 33% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom. Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u dvije skupine do 14 uenika Ostalo Literatura Hercigonja E.: Strojni elementi 1. i 2., udbenik, K Literatura za nastavnike: Pandi J., Pasanovi B.: Elementi strojeva, udbenik, Neodidacta, Zagreb, 2008. Strojarski prirunik
Napomena
Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Tehnika mehanika
Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja intepretira zakonitosti statike i dinamike koja su nuna za razumijevanje i rjeavanje jednostavnih tehnikih problema iz podruja strojarske tehnologije.
Cilj i zadae:
Zadae: Protumaiti temeljne pojmove i koristiti zakonitosti statike Protumiti temeljne pojmove i koristiti zakonitisti dinamike Znanjem proiriti i produbiti sadraje u predmetima struke Primijeniti steena znanja u rjeavanju jednostavnih tehnikih problema
Naziv predmeta: Prvi razred Kroz ovaj predmet u prvom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Tehnika mehanika
Analizirati ravninske sustave sila Objasniti naine odreivanja teita Usporediti nosae prema izvedbi i optereenju Opisati vrste gibanja tijela
Nastavni sadraji Zadaa mehanike
Temeljni pojmovi i naela statike
Sila, odreenost i vrste sila Prikaz sile grafiki i analitiki Naela statike Kolinearni sustav sila - grafiko i analitiko odreivanje rezultante i ravnotea
Konkurentno komplanarni sustav sila
Dvije sile istog i razliitog hvatita - grafiko i analitiko odreivanje rezultante Ravnotea triju sila Rastavljanje sila na dvije komponente - grafiki i analitiki postupak Sustav konkurentnih sila - grafiko i analitiko odreivanje rezultante i ravnotea
Nekonkurentno komplanarni sustav sila
Statiki moment sile Momentno pravilo - Varignonov pouak Par ili spreg sila
Sustav paralelnih sila istog i suprotnog smjera Odreivanje rezultante i njenog poloaja grafiki i analitiki Rastavljanje sile na dvije paralelne komponente istog i suprotnog smjera grafiki i analitiki Grafiki i analitiki uvjeti ravnotee Teite sastavljenih duina Teite jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha Teite Pappus-Guldinovo pravilo Vrste ravnotee Statika stabilnost Prosta greda s koncentriranim, kontinuiranim i kombiniranim optereenjem Puni ravni nosai Nosa s jednim prepustom Uklijeteni nosa koncentrirano i kombinirano optereen Reetkasti nosai Uvod u kinematiku Kinematika sloenog gibanja Kinematika krutog tijela Odreivanje sila u tapovima - grafika metoda (Cremona) Odreivanje sila u tapovima - analitika metoda (Ritter) Osnovni kinematiki pojmovi (kruto tijelo, materijalna toka, vrste gibanja, usporedni pregled veliina pravocrtnog i krunog gibanja) Apsolutno, prijenosno i relativno gibanje - apsolutna brzina sloenog gibanja Apsolutno ubrzanje sloenog gibanja Komplanarno gibanje tijela Kinematika motornog mehanizma - s, v, a Nastavni proces se 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50% slui za rjeavanje raunskih zadataka i vjebe koje se izvode raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici s pola razrednog odjela.
Napomena
Ostalo Literatura Esterajher, .: Tehnika mehanika : kinematika i dinamika, POU, Zagreb 2003., udbenik Meter, V.: Tehnika mehanika: statika, Birotehnika, Zagreb 1993., udbenik Literatura za nastavnike: Mii, Z.: Tehnika mehanika: statika, POU, Zagreb 2001., udbenik Mii, Z.: Tehnika mehanika: statika, POU, Zagreb 2001., zbirka zadataka Kulii, B.: Tehnika mehanika: statika s vjebama, Element, Zagreb 2000., udbenik Knez, A.,suradnici: Pandi J., Juhart K., Vrabi A.:Tehnika mehanika 1: statika, Element, Zagreb 2001., radna bilj. / CD
Kulii, B.: Tehnika mehanika: kinematika i dinamika s vjebama, Element, Zagreb 2001., udbenik Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta: Drugi razred Kroz ovaj predmet u drugom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline Uvod i temeljni pojmovi o vrstoi materijala
Tehnika mehanika
Razlikovati vrste optereenja Dimenzionirati elemente na temelju optereenja, doputenog naprezanja i deformacije Primijeniti osnovne zakonitosti dinamike
Nastavni sadraji Pojam i vrste optereenja i vrste naprezanja Doputeno naprezanje i koeficijent sigurnosti Utjecaj utora i zamor materijala Hookov zakon
Aksijalna naprezanja
Naprezanje na vlak i tlak Povrinski tlak Naprezanje uslijed promjene temperature
Naprezanje na odrez ili smik
Jednadba naprezanja na odrez ili smik Dimenzioniranje elemenata izloenih na odrez ili smik Pojam i vrste momenata inercije i otpora Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
Momenti inercije i otpori ploha
Steinerov pouak Momenti inercije sloenih i oslabljenih ploha Momenti inercije i otpora standardnih sastavljenih ploha
Naprezanje pri savijanju ili fleksiji
Temeljni pojmovi i vrste savijanja Elastina crta i jednadba savijanja Dimenzioniranje elemenata izloenih savijanju Temeljni pojmovi i jednadbe naprezanja pri uvijanju
Naprezanje pri uvijanju ili torziji
Dimenzioniranje lakih vratila pri : doputenom naprezanju doputenoj deformaciji
Naprezanje pri izvijanju
Temeljni pojmovi izvijanja i Eulerove jednadbe
Vitkost tapa i granice primjene Eulerovih jednadbi Dimenzioniranje elemenata izloenih izvijanju Ekscentrini vlak i tlak Sloena naprezanja Savijanje i vlak i tlak Dimenzioniranje tekih vratila Uvod u dinamiku Temeljni pojmovi i zadaci dinamike Newtonovi zakoni Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja - jednadba gibanja sa trenjem Inercijalne sile i D'Alambertovo naelo Dinamika estice Impuls sile i veliina gibanja Mehaniki rad i energija Snaga i koeficijent korisnog djelovanja Dinamiki moment inercije Steinerov pouak za odreivanje momenta tromosti Radijus inercije i reducirana masa Glavna dinamika jednadba rotirajueg tijela Dinamika krutog tijela Mehaniki rad i energija rotirajueg tijela Snaga pri rotacijskom gibanju Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi i kosini klin Trenje kotrljanja i vonje Trenje ueta - pojasne konice Nastavni proces se 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50% slui za rjeavanje raunskih zadataka i vjebe koje se izvode raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici s pola razrednog odjela.
Napomena
Ostalo Literatura Esterajher, .: Znanost o vrstoi, Birotehnika, Zagreb 1994., udbenik Esterajher, .: Tehnika mehanika: kinematika i dinamika, POU, Zagreb 2003., udbenik Literatura za nastavnike: Kulii, B.: Tehnika mehanika: nauka o vrstoi materijala s vjebama, Element, Zagreb 2003., ud benik Juhart, K., Vrabi A., suradnici: Pandi J.: Tehnika mehanika 2: znanost o vrstoi, Element, Zagreb 2003., rad. bilj./ CD Kulii, B.: Tehnika mehanika: kinematika i dinamika s vjebama, Element, Zagreb 2001., udbenik Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
uenike:
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Tehniki materijali
Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja nabroji vrste, protumai sastav, svojstva i standarde te primjenu materijala koji se koriste u strojarstvu.
Zadae: Cilj i zadae: Klasificirati tehnike materijale prema vrstama, svojstvima, nainom dobivanja i primjenom. Izabrati materijal prema zahtjevu tehnikog crtea, prema standardima i trgovakim oznakama. Sluiti se standardima, podacima o materijalima u tehnikoj literaturi i katalozima. Procijeniti utjecaj tehnikih materijala na ekologiju i izabrati ekoloki najprihvatljivija rjeenja.
Naziv predmeta: Prvi razred Kroz ovaj predmet u prvom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Tehniki materijali
Navesti podjelu tehnikih materijala Razlikovati naine dobivanja tehnikih materijala Koristiti standardne oznake materijala (HRN, ISO, EN)
Nastavni sadraji Tehniki materijali u strojarstvu, vrste, znaaj i svojstva (openito) Osnove kristalografije Unutarnja graa istih metala i slitina
Osnove metalografije
Pretvorbe kristalnih reetki Kristalizacija i taljenje, dijagrami rastvorbe Eutektiki dijagram Dijagram eljezo-ugljik Vrste eljeznih ruda Naini dobivanja eljeza Vrste sirovog eljeza (bijelo i sivo sirovo eljezo)
eljezo i legure eljeza
Vrste ljevova: sivi i tvrdi, ilavi, kovkasti, elini, verimikularni Oznaavanje ljevova i izbor prema svojstvima Proizvodnja elika - naini dobivanja
Vrste elika prema kemijskom sastavu Oznaavanje elika prema HRN i EN Vrste elika prema namjeni: konstrukcijski specijalni alatni
Izbor elika prema odreenim svojstvima i preporukama namjene Standardizacija elinih poluproizvoda (profili, limovi, cijevi i dr.) Podjela obojenih metala: laki, teki, plemeniti, legure obojenih metala Proizvodnja, svojstva i primjena: Obojeni metali i njihove legure bakar i legure bakra (mjed i bronce) cink i legure cinka olovo i legure olova kositar i legure kositra leajne legure legure za lemljenje teki obojeni metali (Cr,Ni, Mn, Co, Mo, W,V) aluminij i njegove legure magnezij i njegove legure
Oznaavanje legura obojenih metala i njihov izbor prema svojstvima Definicija termike obrade i njen znaaj u strojarstvu Fazne pretvorbe kod eljeza Postupci arenja: - normalizacijsko - rekristalizacijsko - sferoidizacijsko arenje - arenje za redukciju napetosti Osnove toplinske obrade Kaljenje i postupci kaljenja TTT dijagrami: izotermiki anizotermiki
- zakaljivost i prokaljivost utjecaj ugljika utjecaj unoenja topline
Poputanje, vrste i svrha, utjecaj na ilavost Cementiranje i nitriranje, vrste, svrha (velike tvrdoe) Ostali termokemijski postupci (informativno) Izbor reima toplinske obrade i njihove ovisnosti o uporabnim svojstvima Ostali tehniki Vrste, svojstva i primjena materijala
materijali
Tvrdi metali i rezna keramika Materijali za bruenje i poliranje Vatrootporni materijali Polimerni materijali Kompozitni materijali Materijali za izolaciju Sredstva za hlaenje i podmazivanje Materijali za brtvljenje Osnove korozije kemijska i tehnika korozija
Podjela korozija prema procesu Korozija metala i zatita kemijska korozija: afinitet tvari, nastanak, brzina elektrokemijska korozija: korozioni lanak, razlika potencijala
Kisikova i vodikova depolarizacija Korozijska otpornost metala (legure eljeza, bakra, aluminija i dr.) Zatitne metalne i nemetalne prevlake: pocinavanje galvanizacija plastifikacija
Elektrine metode zatite: Otpad tehnikih materijala i zatita okolia anodna i katodna zatita
Vrste otpada i upravljanje otpadom Mogunost recikliranja, oznaavanje prema EU i vrste recikliranja Oznaavanje utjecaja proizvoda na okoli Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao teorijska nastava. Nastava se provodi u uionici uz vjebe prepoznavanja i izbora materijala u sklopu teorijske nastave.
Napomena Ostalo Literatura
Hrgovi, D.: Tehniki materijali, kolska knjiga, Zagreb 2001 god., udbenik Literatura za nastavnike: Toufar, F.: Tehniki materijali, kolska knjiga, Zagreb 2001. god., udbenik Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta: Drugi razred Kroz ovaj predmet u drugom razredu uenik e sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline VJEBE
Tehniki materijali
Interpretirati utjecaj strukture na svojstva tehnikih materijala Objasniti svojstva tehnikih materijala te postupke ispitivanja
Nastavni sadraji
Vrste ispitivanja Svojstva materijala Mehanika i tehnoloka svojstva Ispitivanje unutarnjih pogreaka i mikrostrukture Ispitivanje modula elastinosti materijala Ispitivanje rastezne i tlane vrstoe i granice razvlaenja Ispitivanje odrezne vrstoe Ispitivanje mehanikih svojstava Ispitivanje savojne vrstoe elika i sivoga lijeva Ispitivanje tvrdoe po metodi Brinell-u Ispitivanje tvrdoe po Rockwell-u Ispitivanje tvrdoe po Vickers-u i dr. Ispitivanje tvrdoe po Poldi-ju Ispitivanje udarnog rada loma Ispitivanje tehnolokih svojstava Ispitivanje kemijskog sastava i unutarnjih pogreaka i mikrostrukture Napomena Ostalo Literatura Literatura za nastavnike: Hrgovi D.: Tehniki materijali, Laboratorijske vjebe, kolska knjiga, Zagreb 2001 god., prirunik Gaji B., Senti M.: Ispitivanje tehnikih materijala, POU, Zagreb
Ispitivanje pregibom Ispitivanje iskrenjem Ispitivanje ultrazvunom metodom Magnetska i penetrantska ispitivanja Ispitivanje mikrostrukture metalografskim mikroskopom Nastavni proces se 100% vremena izvodi kroz vjebe u specijaliziranoj uionici, svaki uenik treba napraviti vjebu ispitivanja i obradu rezultata.
1997., radni prirunik Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Strojarske tehnologije
Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja odabere i isplanira postupke mjerenja i obrade materijala prema tehnolokoj dokumentaciji te provede tehnoloke postupke.
Zadae: Cilj i zadae: Opisati postupke obrade materijala i mogunosti njihove primjene Definirati elemente tehnolokog procesa Izraditi tehnoloku dokumentaciju Planirati i provoditi postupke odravanja Primjenjivati propise i sredstva za zatitu na radu, zatitu od poara i zatitu okolia
Naziv predmeta: Prvi razred
Primijeniti postupke zatite na radu, zatite od poara i zatite okolia Kroz ovaj predmet u prvom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Opisati postupke mjerenja duine, oblika i poloaja Izvoditi strojarska mjerenja duina Razlikovati ostala neduinska mjerenja u strojarstvu Objasniti postupke rune obrade odvajanjem estica Objasniti postupke obrade deformacijom Razlikovati postupke lijevanja Razrada Nastavne cjeline Uvod u strojarske tehnologije Pojam proizvodnje Obradni sustav Organizacija rada u proizvodnji Pravila, dunosti i odgovornosti u sustavu zatite na radu Zatita na radu Vrste opasnosti i zatita Osobna zatitna sredstva Zatita okolia Osnovne mjerne jedinice Mjerenje duina, oblika i poloaja Izvedene mjerne jedinice Usporeivanje i mjerenje duine: kalibrom, ravom, etalonskim ploicama, komparatorom, pominim mjerilom, visinomjerom, mikrometrom Nastavni sadraji
Mjerenje i oznaavanje oblika Mjerenje i oznaavanje poloaja Mjerenje i oznaavanje kvalitete obraene povrine Greke mjerenja Planiranje i provedba sustava mjerenja Mjerenje tlaka (barometar, manometar, vakuummetar, vakuummanometar,) Ostala mjerenja Mjerenje temperature (tekuinski, ivin, bimetalni, termopar, pirometar,) Mjerenje brzine vrtnje (mehaniki, indikativno, stroboskop,) Rezni alati Sjeenje Runa obrada odvajanjem estica Piljenje Turpijanje Buenje Grecanje Izrada navoja Rezanje lima Ravnanje lima Savijanje lima Obrada deformacijom Probijanje lima Previjanje lima Kovanje i preanje Valjanje, vuenje i istiskivanje Osnove metalurgije lijevanja Lijevanje u jednokratne kalupe Lijevanje Lijevanje u kokile Specijalni postupci lijevanja Kontrola odljeva Napomena Ostalo Literatura Matoevi M.: Tehnologija obrade i montae, udbenik, UM Literatura za nastavnike: Matoevi M.: Tehnologija strojobravarije, udbenik, UM Hiti I., Nikoli G.: Tehnike spajanja, udbenik, Tipex Babi A.: Tehnologija obrade i montae, udbenik, K Nastavni se proces 33% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 67% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Vlai Z.: Tehnologija obrade i montae, udbenik, Hermes Kekelj K.: radionike vjebe i praktikum, radna biljenica, Neodidacta Strojarski prirunik Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta: Drugi razred
Objasniti postupke strojne obrade odvajanjem estica Opisati postupke toplinske obrade Razlikovati postupke povrinske zatite materijala Objasniti tehnoloke postupke izrade nerastavljivih spojeva Predvidjeti postupke sastavljanja Kroz ovaj predmet u drugom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Definirati elemente tehnolokog procesa Izraditi kalkulaciju trokova proizvodnje Prepoznati znaaj odravanja strojeva i opreme Razlikovati postupke preventivnog odravanja Predvidjeti investicijsko odravanje Identificirati postupke korektivnog odravanja Navesti potrebnu dokumentaciju u odravanju Primijeniti korisnike programe za uredsko poslovanje Upotrijebiti IT tehnologije u poslovnoj komunikaciji Razrada Nastavne cjeline Vrste strojne obrade Gibanja alata i obratka u obradi odvajanjem estica Tokarenje podjela i karakteristike Strojna obrada odvajanjem estica Glodanje podjela i karakteristike Blanjanje Buenje i obrada provrta Provlaenje Bruenje Sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje Vanost i cilj toplinske obrade materijala Parametri toplinske obrade Toplinska obrada Postupci toplinske obrade (arenje, kaljenje, poputanje, poboljavanje, cementiranje) Kaljenje elika Povrinska otvrdnjavanja Korozija i njeno ekonomsko znaenje Zatita povrine Uzronici korozije Vrste korozije Nastavni sadraji
Zatita od korozije Znaenje tehnolokog procesa sastavljanja Priprema dijelova za sastavljanje Operacije sastavljanja Sastavljanje proizvoda Sastavljajue jedinice Shema i redoslijed sastavljanja Tehnoloki proces sastavljanja Organizacijski oblici sastavljanja (stacionarna i tekua montaa) Tehnoloka dokumentacija pri sastavljanju Zadatak i ciljevi odravanja strojeva i ureaja Dnevno odravanje Odravanje Plansko odravanje Dokumentacija u odravanju Ispitivanje ispravnosti opreme i putanje u rad Vanost zavarivanja i osnovni postupci Plinsko zavarivanje Zavarivanje Runo elektroluno zavarivanje Zavarivanje u zatitnoj atmosferi MIG/MAG, TIG, EPP Parametri zavarivanja Greke pri zavarivanju Razrada tehnolokog procesa Vrste tehnoloke dokumentacije (plan izrade, operacijski list, instrukcijski list) Tehnoloka dokumentacija Izrada tehnoloke dokumentacije Reimi rada i vrijeme izrade Osnovni pojmovi ekonomije (dobit, troak, kalkulacija) Kalkulacija trokova proizvodnje Vrste, dijelovi i oblikovanje poslovnih dopisa Osnove poslovne komunikacije Osnovni dokumenti materijalno-financijskog poslovanja (ponuda, raun, skladina primka, i drugo) Izrada poslovne prezentacije Poslovanje putem Web-a (e-mail, pretraivanje i e-servisi) Napomena Ostalo Literatura Literatura za Matoevi M.: Tehnologija obrade i montae, udbenik, UM Nastavni se proces 60% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 40% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
nastavnike:
Matoevi M.: Tehnologija obrade i montae, metodiki prirunik za nastavnike Matoevi M.: Tehnologija strojobravarije, udbenik, UM Hiti I., Nikoli G.: Tehnike spajanja, udbenik, Tipex, Zagreb 1998. Babi A.: Tehnologija obrade i montae, udbenik, K Vlai Z.: Tehnologija obrade i montae, udbenik, Hermes Kekelj K.: radionike vjebe i praktikum, radna biljenica, Neodidacta Strojarski prirunik A. Kliment: Poslovne komunikacije, kolska knjiga, Zagreb D. Gaea, Komorec, Butkovi Krni: Birotehnika 2, Birotehnika Zagreb Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje.
Literatura za uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Kontrola i osiguranje kvalitete

Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja protumai naela osiguranja kontrole kvalitete tehnolokih postupaka i upravljanja ljudskim resursima.
Zadae: Cilj i zadae: Objasniti znaaj kontrole kvalitete tehnolokih postupaka Objasniti znaaj i elemente kvalitetne poslovne komunikacije Identificirati funkcije verbalne i neverbalne komunikacije Prepoznati pravila komuniciranja u timu Objasniti stilove upravljanja i rukovoenja te utjecaj na kvalitetu rada
Naziv predmeta: etvrti razred
Izvoditi strojarska mjerenja duina Razlikovati ostala neduinska mjerenja u strojarstvu Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Objasniti utjecaj greke mjerenja i doputena odstupanja Navesti naela planiranja i provedbe sustava upravljanja kvalitetom Usporediti metode kontrole kvalitete Upotrijebiti informacijsko komunikacijske tehnologije u poslovnoj komunikaciji Koristiti obrasce elektronikog poslovanja Opisati uspjenu komunikaciju i funkcioniranje tima Prepoznati stilove upravljanja i rukovoenja Razrada Nastavne cjeline Razvoj kontrole kvalitete Osnovni pojmovi o kvaliteti i kontroli kvalitete Karakteristike kvalitete Trokovi kontrole kvalitete Optimalna i ekonomina kontrola kvalitete Integrirana kontrola kvalitete Analiza stanja kvalitete Poslovi kontrole kvalitete Definiranje kvalitete Planiranje kvalitete Poslovnik i odgovornost za kvalitetu Sluba za kontrolu kvalitete Organizacija i djelatnost slube za kontrolu kvalitete Nastavni sadraji
Kontrola proizvodnih sredstava i procesa Informiranje o stanju kvalitete Metode kontrole Metode kontrole kvalitete Poluautomatska i automatska kontrola Kontrolni sustavi bez i s dodirom predmeta obrade Relejni i hidraulini kontrolni sustavi Teorija vjerojatnosti Statistika kontrola kvalitete Serija, srednja aritmetika vrijednost Zakon normalnog rasipanja i sluajne pogreke Primjer primjene teorije vjerojatnosti Elementi komunikacijskog procesa Komunikacijski kvadrat Osnove komunikacije Marketinka komunikacija Interpersonalna komunikacija u poslu Timski rad Uspjena komunikacija Upravljanje Upravljanje i rukovoenje Stilovi rukovoenja Osobine voditelja Napomena Ostalo Literatura Bakija I.: Kontrola kvalitete, Tehnika knjiga, Zagreb 1978 Maa Moiljanin: Poslovna psihologija s komunikacijom, udbenik za strukovne kole Literatura za nastavnike: K. Reardon: Interpersonalna komunikacija V. Sria: Menader i pobjedniki tim Kako meusobno komuniciramo Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Naziv predmeta:
Strojarske konstrukcije
Cilj predmeta je: - da uenik nakon uenja prorauna, dizajnira i konstruira strojne elemente i sklopove strojarskih konstrukcija primjenom raunalnih programa Zadaci:
Cilj i zadae:
Protumaiti metoda i postupake pri konstruiranju Koristiti osnovne zakonitosti i metode konstruiranja Konstruirati strojarske konstrukcije uz uporabu raunalnih programa Razvijanje vjetina rada po planu i u koracima Koristiti pripadajuu strunu terminologiju
Naziv predmeta: Trei razred Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Objasniti naela konstruiranja Povezati elemente strojeva u funkcionalnu cjelinu Primjeniti standardne elemente pri konstruiranju Proraunati strojne elemente i sklopove primjenom raunalnih programa
Nastavni sadraji Kriteriji i naela konstruiranja
Osnove konstruiranja
Dinamika naprezanja materijala Koncentracija naprezanja Tehnologinost konstrukcija (izvedba detalja strojarskih konstrukcija) Uloga standardizacije, standardni brojevi i njihova primjena, stvaranje nizova veliina Standardizirana odstupanja duljinskih mjera i zahtijevana odstupanja
Standardizacija i tolerancije
Sustavi dosjeda Tolerancije oblika i poloaja Primjena tolerancija na strojarske konstrukcije u odnosu na funkciju, sastavljanje, izradu i materijal
Nosivi dijelovi strojarskih konstrukcija
Postolja, kuita i ukrute (funkcija i izvedbe) Lijevane izvedbe - karakteristike Zakovine konstrukcije vrste i osnove prorauna
Zavarene konstrukcije - statiki i dinamiki proraun zavarenih spojeva Stezni spojevi u strojarskim konstrukcijama Spojevi strojarskih konstrukcija s vijcima Elastine veze u strojarskim konstrukcijama Sklopovi i dijelova za kruno gibanje Sklopovi pravocrtog voenja Proraun steznog spoja u podruju elastinosti i plastinosti Odreivanje tolerancije dosjeda Nain formiranja steznog spoja Pritezne sile i moment u navojnom spoju Proraun i konstrukcija vijaka izloenih uzdunom i poprenom optereenju Krutost, progib i rad opruge Proraun fleksijskih i torzijskih opruga Spojevi fleksijskih i torzijskih opruga Proraun i konstrukcija osovina, vratila i epova Izbor i kontrola kliznih i kotrljajuih leaja Vrste uleitenja vrsto, slobodno Klizno voenje Valjno voenje Kombinirano voenje Izbor spojke prema funkciji Proraun i konstrukcija spojki: Konstrukcijske veze spojkama Ostalo Literatura Baoti F, Pandi J.: Strojarske konstrukcije, DSO, Zagreb 2007., radna biljenica Hercigonja E.: Strojni elementi I, kolska knjiga, Zagreb 2001., udbenik Literatura za nastavnike: Hercigonja E.: Strojni elementi II, kolska knjiga, Zagreb 2001., udbenik Inenjerski prirunik ip2, kolska knjiga, Zagreb 1996., prirunik Kraut B.: Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb 1997., prirunik Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. vrste elastine sigurnosne ukljuno-iskljune
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Proraunati strojne elemente i sklopove primjenom raunalnih programa Dizajnirati strojne elemente primjenom raunalnih programa Konstruirati sklopove strojarskih konstrukcija primjenom raunalnih programa
Nastavni sadraji Konstrukcija i proraun cilindrinog tarnog prijenosa
Tarni prijenos
Konstrukcija i proraun utornog tarnog prijenosa Konstrukcija i proraun stoastog tarenog prijenosa Tarni prijenos s kontinuiranom promjenom broja okretaja Reduktor sa zupanicima s ravnim zubima (geometrija zupanika, granini broj zuba, spravak profila, osni razmak zupanika, optereenja vratila, izbor leajeva podmazivanje i
Zupani prijenos
hlaenje) Reduktor sa zupanicima s kosim zubima Reduktor s punim prijenosom Harmonijski prijenos Prijenos plosnatim remenom
Remenski prijenos
Prijenos klinastim remenom Prijenos zupastim remenom
Uetni prijenos
Odravanje i oznaavanje eline uadi Konstrukcija i proraun elinog uetnog prijenosa
Prijenos lancima
Izvedbe prijenosa s lankastim i zupastim lancima Izvedbe i proraun lananika Prijenos navojnim vretenom (klizno i kuglino navojno vreteno)
Mehanizmi za pretvaranje gibanja
osnove prorauna
Stapni i motorni mehanizam dijelovi stapnog i motornog mehanizma osnove prorauna dijelova stapnog mehanizma
Cijevni sustavi
Izbor i proraun cijevi i cijevne armature Brtvljenje Proraun i konstrukcija ventila
Ostalo Literatura Baoti F., Pandi J.: Strojarske konstrukcije, DSO, Zagreb 2007., radna biljenica Hercigonja E.: Strojni elementi I , kolska knjiga, Zagreb 2001., udbenik Literatura za nastavnike: Hercigonja E.: Strojni elementi II, kolska knjiga, Zagreb 2001., udbenik Inenjerski prirunik ip2, kolska knjiga, Zagreb 1996., prirunik Kraut B.: Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb 1997., prirunik Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Alati i naprave
Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja prepozna, odabere i konstruira alat, napravu, njihove komponenate i sklopove te pomou raunala (u jednom od programa koji podravaju konstruiranje alata i naprava) izradi tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Cilj i zadae:
Zadae: Protumaiti ueniku proraun za pojedine alate i naprave Dizajnirati i projektirati stezne elemente prema procesu obrade, tehnologiju tancanja, probijanja, savijanja Razviti sposobnost samostalnog rada na proirivanju steenih znanja iz ovog podruja
Naziv predmeta: Trei razred
Alati i naprave
Objasniti podjelu i karakteristike alata i naprava Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline Nastavni sadraji Polazne osnove za konstrukciju alata i naprava Analiza konstrukcione i tehnoloke dokumentacije Osnovne konstrukcije alata i naprava Osnovna podjela alata u strojarstvu Prototipovi Oznaavanje AiN (standard) Skladitenje alata (sistem VRS) Rezni alati Alati za obradu odvajanjem estica Materijali za izradu AiN (standard) Vrste steznih alata Osnovna pravila za konstrukciju steznih alata Stezni alati Baze Proraun stezne sile Standardni elementi steznih alata Objasniti primjenu i sastavne dijelove alata i naprava Primijeniti standardne elemente pri konstruiranju alata i naprava Proraunati alate i naprave primjenom raunalnih programa Konstruirati dijelove alata i naprava primjenom raunalnih programa Konstruirati alate i naprave primjenom raunalnih programa
Stezni mehanizmi Osnovni dijelovi alata za stezanje Standardni elementi steznih alata Prizma za stezanje Strojni kripac na mehaniki pogon Konstrukcija steznog alata pomou raunala Vrste noeva za odsijecanje Alati za odsijecanje Strojne kare Materijali za izradu noeva Tipovi tanci Proraun sile probijanja tance Smanjenje sile probijanja Zranost i tolerancije alata Racionalno iskoritavanje materijala (iz traka u serijskoj proizvodnji) Vrste prea za tance Tipovi i karakteristike alata za probijanje Proraun sile probijanja Dimenzioniranje osnovnih dijelova alata iga Alati za probijanje Matrice Izbor vodilica Izbor sistema za izbacivanje Konstrukcija alata za probijanje Pomou raunala Napomena Ostalo Literatura Inenjerski prirunik ip4, kolska knjiga, Zagreb 1996., prirunik Literatura za nastavnike: Kraut B.: Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb 1997., prirunik Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988 Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Alati i naprave
Objasniti podjelu i karakteristike alata i naprava Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline Proces obrade savijanjem Izraun ispravljene duine savijenog predmeta Povratni kut kod savijanja Proraun sile savijanja Proraun i konstrukcija elemenata alata za savijanje Strojevi za kruno savijanje Alati za savijanje Strojevi za bridno savijanje Hidraulina prea za savijanje Tipovi i karakteristike alata za savijanje Proraun dijelova alata tiskaa kalupa za savijanje Nastavni sadraji Objasniti primjenu i sastavne dijelove alata i naprava Primijeniti standardne elemente pri konstruiranju alata i naprava Proraunati alate i naprave primjenom raunalnih programa Konstruirati dijelove alata i naprava primjenom raunalnih programa Konstruirati alate i naprave primjenom raunalnih programa
Konstrukcija alata za savijanje pomou raunala Tipovi alata za duboko vuenje Alati za duboko vuenje Osnove prorauna alata Deformacija pri obradi Pree za ove alate Ukovnji Kovake gravure Alati za kovanje Materijali za ove alate Alatni strojevi za obradu kovanjem Konstrukcija ukovnja pomou raunala Uljevni sustavi Lijevanje u kokile Alati za lijevanje Osnovni proraun alata za lijevanje Alatni strojevi za punjenje kokila Alati za plastine mase
Proraun alata za plastine mase Granina mjerila Naprave (ablone) u kontroli kvalitete Mjerni alati Materijali za ove alate ablone za kontrolu oblika i dimenzija Konstrukcija ablone pomou raunala Napomena Ostalo Literatura Inenjerski prirunik ip4, kolska knjiga, Zagreb 1996., prirunik Literatura za nastavnike: Kraut B.: Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb 1997., prirunik Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988 Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Naziv predmeta:
Pneumatika i hidraulika
Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja samostalno sastavi jednostavne pneumatske, elektropneumatske, hidraulike i elektorhidraulike sustave.
Zadae: Cilj i zadae: Koristiti osnovne zakonitosti pneumatike, hidraulike te hidroenergetskih sustava Kategorizirati i protumaiti osnovna svojstva pneumatskih, elektropneumatskih, hidraulikih i elektrohidraulikih elemenata Povezivnaje zakonitosti s praktinim primjerima Koristiti metode i sustave za programiranje Koristiti pripadajue strune terminologije Razvijati samostalnosti u radu uz koritenje strune literature i primjenu raunala
Naziv predmeta: Trei razred Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Opisati pneumatske i elektropneumatske ureaje i njihovu funkciju Opisati hidraulike ureaje i njihovu funkciju Izraditi jednostavne pneumatske i elektorpneumatske sheme spajanja i specifikaciju elemenata Spojiti odabrane pneumatske i elektropneumatske elemente prema shemama uz provjeru funkcionalnosti
Nastavni sadraji Uvod u pneumatiku, svojstva zraka Dobivanje stlaenog zraka (kompresor, vrste kompersora, klipni kompresor)
Osnove pneumatike
Razdioba stlaenog zraka (razvod mree, cijevi i cijevni materijali) Priprema stlaenog zraka Pripremna grupa elemenata (odvaja kondenzata, regulator tlaka, zauljiva) Podjela pneumatski izvrnih elemenata (rotacijski, translacijski) Jednoradni cilindri
Pneumatski izvrni elementi
Dvoradni cilindri Specijalni cilindri Rotacijski cilindri
Pneumatski upravljaki elementi Razvodnici (vrste razvodnika, naini aktiviranja i povrata, konstrukcija razvodnika) Zaporni ventili (brzoispusni ventil, I i ILI ventil, nepovratni ventil) Tlani i protoni ventili Cijevni zatvarai Vremenski lan (kanjenje ukapanja, kanjenje iskapanja) Elektropneuatski elementi Pneumatsko upravljanje Elektromehaniki elementi Elektropneumatski elementi Pneumatsko upravljanje Elektro-pneumatsko upravljanje Pneumo-hidrauliki ureaji Napomena Ostalo Literatura Nikoli G. Hidraulika i pneumatika I dio Pneumatika, K Literatura za nastavnike: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea Inenjerski prirunik Katalozi proizvoaa pneumatske opreme i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Pneumatski upravljaki elementi
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e postii sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Izraditi jednostavne hidraulike i elektorhidraulike sheme spajanja i specifikaciju elemenata Spojiti odabrane hidraulike i elektorhidraulike elemente prema shemama uz provjeru funkcionalnosti Opisati hidrauline strojeve Opisati hidroenergetske ureaje
Nastavni sadraji Dobivanje hidraulike energije Hidraulike crpke
Osnove hidraulike
Spremnici ulja Zakoni hidrostatike Zakoni hidrodinamike Hidrauliki cilindri
Hidrauliki izvrni i upravljaki elementi
Hidromotori Cilindri Razvodnici Ventili Hidraulike sheme
Hidrauliko i elektrohidraulik o upravljanje
Povezivanje energetskog sklopa Sheme s povratnom spregom Elektrohidrauliko upravljanje Elektrohidrauliki elementi Stapne crpke (sastavni dijelovi i nain rada, podjela i koliina dobave)
Hidrauliki strojevi
Centrifugalne crpke (sastavni dijelovi i nain rada, visina dobave i kavitacija, svojstva i konstrukcijske izvedbe) Crpke specijalnih konstrukcija (zupaste, vijane, krilne, rotacijske) Vrste vodnih turbina Izbor tipa turbine Peltonova turbina
Vodne turbine
Francisova turbina Kaplanova turbina Regulacija Troenje dijelova turbine
Stapni kompresor (nain rada i podjela) Proraun snage Regulacija rada Hidroenergetski ureaji Turbokompresor (nain rada i teorijske osnove, stupanj djelovanja i snaga) Konstrukcija turbokompresora Ventilator (nain rada i teorijske osnove, gubici) Aksijalni i vijani ventilator Napomena Ostalo Literatura Nikoli G., Novakovi J. Hidraulika i pneumatika II dio Hidraulika, K Literatura za nastavnike: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea Inenjerski prirunik Katalozi proizvoaa hidraulike opreme i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 33% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 67% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Naziv predmeta:
Elektrotehnika
Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja nabroji i opie osnovna svojstva iz podruja elektrotehnike koja su povezana s poslovima koritenja, upravljanja i odravanja elektrinih strojeva i ureaja.
Zadae: Cilj i zadae: Objasniti pojmove osnovnih elektrinih veliina, proraune i mjerne jedinice strujnog kruga, Objasniti pojam elektrinog polja te prepoznati elektrine veliine i njihov odnos Objasniti pojam magnetskog polja te prepoznati elektrine veliine i njihov odnos Usvajanje naela binarnog sustava. Znati pojam poluvodia, vrste poluvodikih elemenata i njihvou primjenu Objasniti konstrukciju asinkronog i sinkronog motora, nain rada i primjenu Objasniti konstrukciju istosmjernog kolektorskog motora, nain rada i primjenu Nabrojiti dijelove elektroenergetskog sustava Primjenjivati propise i mjere zatite od strujnog udara
Elektrotehnika
Protumaiti osnovne pojave, zakone i pravila iz podruja elektrotehnike i njihovu povezanost Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Razlikovati osnovne elektrotehnike veliine i grafiki ih prikazati Navesti svojstva i primjenu osnovnih elektrotehnikih i elektronikih elemenata Opisati konstrukciju, princip rada i primjenu elektrinih strojeva Objasniti osnovne strujne krugove Analizirati nain mjerenja osnovnih elektrinih veliina Razrada Nastavne cjeline Osnovne veliine i zakoni u elektrotehnici Nastavni sadraji Elektrini strujni krug; elementi Elektrina struja, napon i otpor Mjerenje napona i struje Mjerne jedinice
Djelovanje el. struje; kem, top. Ohmov zakon Ohmov zakon; zadaci Serijsko i paralelni spoj otpora Mjeovito spajanje otpora Kirchoffovi zakoni Elektrina snaga i energija Elektrino polje Gustoa i jakost el polja Dielektrina polarizacija Elektrino polje Dielektrinost Kondenzatori, vrste Kapacitet kondenzatora Serijski i paral. spoj kondenzatora Magnetsko polje ravnog vodia Magnetsko polje petlje i zavojnice Osnovne veliine i jedinice (magnetska uzbuda, tok, indukcija, jakost polja) Permeabilnost Magnetsko polje Magnetizam tvari Magnetiziranje eljeza Magnetske sile Elektromagnetska indukcija Induktivitet Poluvodii, n i p tip Diode, nain djelovanja i vrste Elektronika Tranzistor, Tiristor Brojevni sustavi; logiki sklopovi Bistabili, Registri, dekoderi Memorije; Zbrajala Osnovna organizacija mikroraunala Asinkroni motor, openito Princip rada asinkronog motora Momentna karakteristika Asinkroni motor Prikljuivanje asinkronog motora na mreu Pokretanje Regulacija brzine vrtnje Zagrijavanje i koritenje asinkronog motora
Istosmjerni kolektorski strojevi Istosmjerni kolektorski strojevi Presjek istosmjernih kolektorskih strojeva Nain rada, fizikalna slika Vrste namota i njihova funkcija Regulacija brzine vrtnje Sinkroni rotacioni strojevi, uvod Osnovne izvedbe sinh. strojeva Sinkroni rotacioni strojevi Princip rada Pogonska stanja Sinkroni generator Izolirani vodovi i kabeli Niskonaponske mree Sklopni aparati NN Instalacije u objektima Zatita elektrinih troila i instalacija Napomena Ostalo Literatura Pavi A.: Osnove elektrotehnike 1, Element, Zagreb 1997., udbenik Literatura za nastavnike: Zeli A.: Elektrini strojevi, Tehnika kola ibenik, ibenik 2000., udbenik Paunovi S.: Digitalna elektronika 1, kolska knjiga, Zagreb 1995., udbenik i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Naziv predmeta:
Termodinamika
Cilj predmeta je: - da uenik nakon uenja interpretirati osnovne termodinamike zakone, veliine i procese, te objasni primjenu toplinskih strojeva i ureaja u svrhu njihovog uinkovitog koritenja u radu i pravilnog odravanja. Zadae: Opisati osnovne veliine stanja i toplinsko rastezanje krutih tijela i tekuina Objasniti pojam koliine topline i specifinog toplinskog kapaciteta Objasniti teoriju i zakonitosti toplinskog rastezanja plinova Povezati prvi glavni stavak nauke o toplini sa zakonitostima koje iz njega proizlaze Objasniti zakonitosti promjene stanja idealnih plinova Protumaiti drugi glavni stavak nauke o toplini Opisati transformacije vodene pare i tumaiti njihovo prikazivanje u dijagramima Informiranje o stanju plinova i para, vlanom zraku i izgaranju
Cilj i zadae:
Naziv predmeta: Trei razred Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline Osnovne veliine stanja Toplinsko rastezanje krutih tijela i tekuina Koliina topline i specifini toplinski kapacitet
Termodinamika
Interpretirati osnovne termodinamike zakone Opisati osnovne veliine stanja i toplinsko irenje krutih tijela i fluida Objasniti zakonitosti prijelaza i prolaza topline
Nastavni sadraji Temperatura; tlak; volumen
Linearno rastezanje, povrinsko rastezanje i prostorno rastezanje Toplina Specifini toplinski kapacitet Temperatura izjednaenja
Molekularno - kinetika teorija topline Toplinsko rastezanje plinova Plinski zakoni Plinska konstanta i jednadba stanja idealnih plinova Normno stanje i pojam mola Opa plinska konstanta Odnos topline i mehanikog rada: zakon o odravanju energije i metode izraunavanja rada u pv dijagramu Specifini toplinski kapacitet za kg i kmol i njihova ovisnost o temperaturi Prva glavna jednadba nauke o toplini Promjena stanja idealnih plinova Drugi glavni stavak nauke o toplini Vodena para Izohora, izobara, izoterma, adijabata, politropa T-s dijagram Povratni i nepovratni procesi Kruni procesi u toplinskom dijagramu Isparavanje i kondenzacija Toplinski dijagrami za vodenu paru Promjena stanja mokre pare Kruni procesi parnih strojeva Primjena tehnikih para Van der Waalsova jednadba stanja Jule Thomsonov efekt Carnot ciklus Prijelaz topline Provoenje topline Prijenos topline Prolaz topline Zraenje topline Tehniki izmjenjivai topline Strujanje plinova i para (*) Oblici i brzine strujanja Jednadba kontinuiteta Energija strujanja Strujanje kroz cijevi Strujanje kroz proirenje i suenje Strujanje kroz lopatino kolo Gubici pri transformaciji Vlani zrak (*) Vlanost zraka h-x dijagram za vlani zrak Suenje zraka Ishlapljivanje
Prvi glavni stavak nauke o toplini
Izgaranje (*)
Temperatura zapaljenja i izgaranja Stehiometrija izgaranja Gornja i donja ogrjevna vrijednost Odreivanje koliine zraka za izgaranje Sastav i koliina dimnih plinova;
(*) Nastavne cjeline obraditi informativno Napomena Ostalo Literatura Kosteli A.: Nauka o toplini, kolska knjiga,Zagreb 2001., udbenik Literatura za nastavnike: Kosteli A.: Tablice i dijagrami, kolska knjiga,Zagreb 2001., prirunik Njire I.: Termodinamika, POU, Zagreb 2001., udbenik Njire I.: Termodinamika, POU, Zagreb 2001., radna biljenica i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Termodinamika
Razlikovati vrstu i izvedbu toplinskih strojeva i ureaja Nabrojati podruja primjene toplinskih strojeva i ureaja
Nastavni sadraji Otto i Diesel motor Termodinamiki ciklusi Glavni parametri motora
Motori s unutarnjim izgaranjem
Ureaji za opskrbu motora gorivom i ureaji za paljanje smjese Komore izgaranja Osnovni dijelovi i sklopovi motora Prednabijanje motora Plinski motori, motori s rotacijskim gibanjem Plinske turbine
Vrste i osnovna svojstva kotlova Glavni dijelovi kotlovskog postrojenja i procesi Parni i toplovodni kotlovi Pomoni ureaji kotlovskog postrojenja Izmjena energije u kotlu Energijska bilanca P.P. Strujanje plinova i para Vrste i svojstva parnih turbina Parne turbine Izvedbe turbina prema namjeni Kondenzatori parnih turbina Regulacija rada parnih turbina Proraun glavnih parametara parnih turbina Osnove tehnike grijanja Vrste grijanja Pojedinana grijanja Ureaji i instalacije za grijanje Centralna grijanja Daljinska grijanja Sastavni dijelovi ureaja za grijanje Grijaa tijela Osnove toplinskog prorauna Zadaa i osobine klimatizacije i provjetravanja Ureaji za provjetravanje i klimatizaciju Vrste ureaja za pripremu zraka Dijelovi instalacija Klima ureaji Osnove prorauna Zadaa i osobine rashladih ureaja Rashladni ureaji Kruni procesi i stupanj uinka rashladnog ureaja Vrste rashladih ureaja Elementi rashladnih ureaja Napomena Ostalo Literatura Tehnika motornih vozila, HOK, POU, Zagreb2004., prijevod Fachkunde Kraftfahrzeugtechnik Inenjerski prirunik ip2, kolska knjiga, Zagreb 1996., prirunik Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988. i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Nastavni se proces 33% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 67% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Literatura za nastavnike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
CNC tehnologije
Cilj predmeta je: da uenik samostalno programira jednostavne dijelove na numeriki upravljanim alatnim strojevima CNC tokarilicama i CNC glodalicama te izradi strojni dio.
Cilj i zadae:
Zadae: Koristiti sustave programiranja numeriki upravljanih alatnih strojeva Programirati izradu jednostavnih dijelova na numeriki upravljanim alatnim strojevima i izraditi strojni dio
Naziv predmeta: Trei razred Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
CNC tehnologije
Usporediti razliite vrste numeriki upravljanih strojeva i njihove glavne dijelove Izraditi tehnoloku dokumentaciju na osnovu zadanog crtea Izraditi program za numeriko upravljanje Provjeriti napisani program za CNC stroj Izraditi strojni dio na CNC tokarilici
Nastavni sadraji Povijest CNC strojeva Povezivanje raunala i stroja (suelja) Pojam CNC Struktura CNC i usporedba s klasinim Vrste upravljanja Geometrija stroja osi x,y,z,A,B,C (u,v,w) Glavni sklopovi CNC Glavno vreteno pogoni - DC, sinkroni s frekv. regulacijom prijenosi - remenski, rem. zupasti, zupasti uleitenja GV (normalna i turbo), kontrola sile i momenti hlaenje
Osnove CNC strojeva
Struktura CNC strojeva njihovi sklopovi
Posmini prigoni
pogon (AC motori, korani motori) uleitenja prijenosi - kuglino navojno dvostruki zupanik i zubna letva puni sa dvostrukim usponom harmonijski
Prihvat i automatsko otputanje i stez. alata glavno vreteno (protuvreteno) revolver glava hlaenje (tek. i maglom, posredno i kroz alat) stezne glave, stezne eljusti, izmeu iljaka palete mehaniki i hidrauliki kripac modularne stege pravocrtna- klizna, kotrljajua i kombinirana rotacijska klizna i kotrljajua linearni i rotacijski posredni i neposredni apsolutni i inkrementalni kontaktni i bezkontaktni klizni i valjni sklopovi za automatsku izmjenu alata sklopovi za automatsku izmjenu i dotur obradaka ureaji za automatsku kontrolu alata (istupljenost, lom i istroenost) ureaji za automatsku kontrolu i mjerenje obradaka (paleta) ureaji za pranje i ienje obradaka ureaji za transport strugotine
Prihvat i autom. otputanje i stez. obradaka
Voenje gibanja
Sustavi za mjerenje
Sustavi za granienje i dojavu poloaja
Pomoni sklopovi i ureaji
CNC tokarenje Referentne toke CNC stroja CNC Upravljaka jedinica -CNC Nulta toka stroja i alata Korekcija alata Koordinatni sustav stroja
Karakteristike stroja Pomak nul toke Stezanje obratka Alat i stezanje alata Reimi rada Tehnoloka dokumentacija plan stezanja plan alata operacijski list plan rezanja
Vrste naredbi Izrada tehnoloke dokumentacije jednostavnih zadataka Pisanje programa i ispravljanje greaka Simulacija procesa izrade 2D i 3D Popravljanje uoenih greaka Izrada jednostavnog predmeta na CNC tokarilici
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom. Praktine vjebe se izvode u skupinama do 14 uenika
Ostalo Literatura MTS, MTS, Berlin Sinumerik software, Programming & Training, Siemens Literatura za nastavnike: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988. Katalozi proizvoaa numeriki upravljanih alatnih strojeva. i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e stei sljedee ishode
CNC tehnologije
Usporediti razliite vrste numeriki upravljanih strojeva i njihove glavne dijelove Izraditi tehnoloku dokumentaciju na osnovu zadanog crtea Izraditi program za numeriko upravljanje
uenja:
Provjeriti napisani program za CNC stroj Izraditi strojni dio na CNC tokarilici Izraditi strojni dio na CNC glodalici
Razrada Nastavne cjeline CNC strojevi Prema poloaju glavnog vretena Prema izvedbi Prema namjeni tokarilice glodalice builice brusilice Nastavni sadraji
CNC za izrezivanje CNC za obradu elektroerozija icom laserom vodenim mlazom snopom ubrzanih elektrona mlazom plazme
CNC za deformaciju probijanje i izrezivanje vrstom otricom savijanje
CNC za elektroeroziju iskrom ultrazvunu obradu el. kem. obrade
CNC za mjerenje CNC za mjerenje Obradni centri, stanice i prilagodni sustavi konzolni portalni
Obradni centar - pojam i struktura i primjena Obradna stanica znaajke i struktura Prilagodni sustav pojam i struktura Napredne naredbe
CNC
Ciklusi za tokarenje Izrada tehnoloke dokumentacije sloenih zadataka Pisanje programa i ispravljanje greaka
Simulacija procesa 2D i 3D Popravljanje uoenih greaka Izrada sloenog predmeta na CNC tokarilici CNC glodanje Referentne toke CNC stroja Upravljaka jedinica CNC Nulta toka stroja i alata Korekcija alata Koordinatni sustav stroja Karakteristike stroja Pomak nul toke Stezanje obratka Alat i stezanje alata Reimi rada Tehnoloka dokumentacija plan stezanja plan alata operacijski list plan rezanja
Vrste naredbi Izrada tehnoloke dokumentacije jednostavnih zadataka Pisanje programa i ispravljanje greaka Simulacija procesa 2D i 3D Popravljane uoenih greaka Izrada predmeta na CNC glodalici
Napredne naredbe Ciklusi za glodanje Izrada tehnoloke dokumentacije sloenih zadataka Osnove CAD/CAM Pisanje programa i ispravljanje greaka Simulacija procesa 2D i 3D Popravljanje uoenih greaka Izrada sloenog predmeta na CNC glodalici
Vjebe izrade dijela u CAD/CAM tokarenja Vjebe izrade dijela u CAD/CAM glodanja Nastavni se proces 67% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 33% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Napomena
Praktine vjebe se izvode u skupinama do 14 uenika Ostalo Literatura MTS, MTS, Berlin Sinumerik software, Programming & Training, Siemens Literatura za nastavnike: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988. Katalozi proizvoaa numeriki upravljanih alatnih strojeva. i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Industrijska automatizacija
Cilj predmeta je: da uenik intepretira zakonitosti regulacije i upravljanja te objasni nain reguliranja i voenja proizvodnog procesa na praktinim primjerima primjenom naela robotike uz pomo raunala.
Zadae: Cilj i zadae: Koristiti osnovne zakonitosti regulacije i upravljanja Opisat i regulacijske i upravljake sustave Objasniti princip rada te naelo rada senzora blizine Projektiranje jednostavnijih upravljakih sklopova Spajanje upravljakih elemenata u funkcionalnu cjelinu prema Izraenoj dokumentaciji Provjeravanje funkcionalnosti spojenih elemanata Primjenjivati osnovna naela industrijskih raunala Korisiti pripadajuu strunu terminologiju Razvijanje samostalnosti u radu te koritenje strune literature uz primjenu raunala
Opisati princip rada te nain djelovanja razliitih vrsta senzora blizine Projektirati jednostavne upravljake sklopove koritenjem logikih funkcija, dijagrama kretanja Spojiti izvrne elemente prema izraenoj dokumentaciji Provjeriti funkcionalnost spojnih elemenata
Nastavni sadraji Osnovni pojmovi i definicije Povijest automatizacije
Osnovni pojmovi
Podruje primjene Statike karakteristine veliine Dinamike karakteriste jedinica Temeljni pojmovi Elementi regulacijskog kruga
Regulacija
Mjerni slogovi Mjerna osjetila i pretvornici
Regulatori i regulacijski slogovi Izvrni slogovi Temeljni pojmovi Vrste signala Upravljaki lanci (otvoreni i zatvoreni) Upravljanje Algebra logike Logike jednadbe (matematika interpretacija) Minimizacija (algebarska minimizacija, matrina minimizacija) Vrste upravljanja Osnovne vrste Senzori blizine Magnetski senzor Senzorika Indukcijski senzor Kapacitivni senzor Optiki senzor Ultrazvuni senzor Projektiranje shema upravljanja Vrste upravljanja slijedno i programsko upravljanje Dijagram korak-put (vrijeme) Metode projektiranja shema upravljanja Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Nikoli G.: Upravljanje i regulacija, K, Zagreb Literatura za nastavnike: Raji F.: Automatizacija postrojenja. K, Zagreb Festo prirunik senzori i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline Osnovni pojmovi voenja proizvodnih procesa
Primijeniti osnovna naela rada industrijskih raunala (PLC)
Nastavni sadraji Razvoj automatike i voenje proizvodnih procesa Podjela automatiziranih sustava Otvoreni sustavi Zatvoreni sustavi Struktura i graa LOGO-a
Kontroleri
Programiranje LOGO-a Struktura i graa PLC-a Programiranje PLC-a
Sloeni sustavi voenja tehnolokih procesa
Voenje sloenih procesa Podjela sustava Znaajke sustava Princip voenja NU strojeva FFS, FMS Osnovni pojmovi i osnovne veliine
Primjena raunala u voenju
Voenje vie procesa s centralnim raunalom Povezivanje raunala i procesa Simulacija procesa Definicija i namjena robota
Osnove robotike
Klasifikacija robota i njihove karakteristike Nain funkcioniranja robota
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Boyer, Stuart A., SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition, Instrument Society of America, North Carolina-USA, 1999. Literatura za nastavnike: FESTO, MPS prirunik i vjebe, Festo Didactic GmbH, Esslingen, 1988. Novakovi B., Metode voenja tehnikih sistema: primjena u robotici, fleksibilnim sistemima i
procesima, kolska knjiga, Zagreb 1990. urina T., Crnekovi M., Industrijski roboti, kolska knjiga, Zagreb 1990. i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
1.2.1.2.
Izborni strukovni predmeti Dizajniranje proizvoda pomou raunala

Cilj predmeta je: da uenik samostalno dizajnira jadnostavnije proizvode pomou raunalnih programa
Naziv predmeta:
Cilj i zadae:
Zadae: Oblikovati 3D model pomou raunala Provesti simulaciju optereenja i gibanja na modelu Izraditi tehniku dokumentaciju iz 3D modela
Naziv predmeta: Trei razred Primijeniti mogunosti raunalnog programa za izradu 3D modela Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Primijeniti mogunosti raunalnog programa za sastavljanje sklopova i jednostavnijih proizvoda Primijeniti katalog normiranih elemenata Analizirati mehanika svojstva i optereenje modela Analizirati gibanja pojedinih elemenata u sklopu Izraditi tehniku dokumentaciju iz 3D modela Razrada Nastavne cjeline Izrada 3D modela pomou raunala Sastavljanje sklopova i proizvoda pomou raunala Analiza mehanikih svojstava, optereenja i gibanja u sklopu Izrada tehnike dokumentacije iz 3D modela Napomena Ostalo Nastavni sadraji Dizajniranje proizvoda pomou raunala
Izraditi 3D model pojedinanih pozicija
Sastaviti sklopove i proizvode iz pojedinanih 3D modela Primijeniti standardne elemente pri sastavljanju
Simulacija optereenja na zadanoj konstrukciji Simulacija gibanja pojedinih elemenata u sklop Izrada radionikih crtea generiranjem pogleda iz 3D modela Izrada sastavnog crtea generiranjem pogleda iz 3D modela Nastavni proces se u cijelosti realizira kao praktine vjebe na raunalu sa skupinama do 14 uenika.
Literatura Literatura za nastavnike: Literatura za uenike: Upute za rad u pojedinim programima za crtanje Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Tokarenje CAD/CAM tehnologijom

Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja samostalno programira sloene izradake CNC tokarilicama CAD/CAM tehnologijom
Zadae: Cilj i zadae: Koristiti sustave programiranja numeriki upravljanih alatnih strojeva primjenom CAD/CAM programa Programirati izradu sloenijih dijelova na numeriki upravljanim alatnim strojevima CNC tokarilicama primjenom CAD/CAM programa
Tokarenje CAD/CAM tehnologijom
Izraditi 2D i 3D crte pomou CAD programa Odabrati tehnoloki postupak CAM programom tokarenje Simulirati proces i generirati program tokarenja Izraditi predmeta na CNC tokarilici
Nastavni sadraji Crtanje skice Modeliranje 3D objekta Tehnoloki postupak CAM tokarenja operacije i zahvati stezanje reimi obrade alati za obradu
CAM program tokarenje
Simulacija programa Izrada NC programa Izrada predmeta na CNC stroju tokarilici Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda. Praktine vjebe se izvode u skupinama do 14 uenika. Ostalo Literatura Literatura za nastavnike: MTS, MTS, Berlin Sinumerik software, Programming & Training, Siemens
Napomena
Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988. Katalozi proizvoaa numeriki upravljanih alatnih strojeva. Drugi izvori informacija CAD/CAM Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Glodanje CAD/CAM tehnologijom

Cilj predmeta je: da uenik samostalno programira sloene izradaka CNC glodalicama. CAD/CAM tehnologijom.
Zadae: Cilj i zadae: Koristiti sustave programiranja numeriki upravljanih alatnih strojeva primjenom CAD/CAM programa Programirati izradu sloenijih dijelova na numeriki upravljanim alatnim strojevima CNC glodalicama primjenom CAD/CAM programa
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline CAM program glodanje
Izraditi 2D i 3D crte pomou CAD programa Odabrati tehnoloki postupak CAM programom za glodanje Simulirati proces i generirati program glodanja Izrada predmeta CNC glodalici
Nastavni sadraji Crtanje skice Modeliranje 3D objekta Tehnoloki postupak CAM glodanja operacije i zahvati stezanje reimi obrade alati za obradu
Simulacija programa Izrada NC programa Izrada predmeta na CNC stroju glodalici Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda. Praktine vjebe se izvode u skupinama do 14 uenika. Ostalo Literatura Literatura za nastavnike: MTS, MTS, Berlin Sinumerik software, Programming & Training, Siemens
Napomena
Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988. Katalozi proizvoaa numeriki upravljanih alatnih strojeva. Drugi izvori informacija CAD/CAM Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Naziv predmeta:
Nekonvencionalni postupci obrade

Cilj predmeta je: da uenik nabroji i objasni principe rada te postupke obrade tehnolokih materijala nekonvencionalnim postupcima obrade
Zadae: Opisati ope pojmove i definicije vezane uz nekonvencionalne postupke obrade Objasniti principe rada nekonvencionalnih tehnologija: Cilj i zadae: obrada ultrazvukom, vodenim mlazom, abrazivnim mlazom, laserskim snopom, mlazom plazme, elektronskim mlazom, ionskim mlazom, kemijska, elektrokemijska i elektroerozijska obrada.
Navesti dostignua i podruja primjene, usporedbu i zamjenu konvencionalnih postupaka obrade. Objasniti potrebu uvoenja nekonvencionalni tehnologija, prednosti i nedostke istih. Informativno se upoznati s trendovima razvoja: hibridni procesi obrade, mikro i nano obrade.
Razlikovati procese nekonvencionalnih postupaka obrade u odnosu na uvjete obrade Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Prepoznati strukture nekonvencionalnih strojeva na temelju postupaka Usporediti prednosti i nedostatke nekonvencionalnih postupaka obrade Pridruiti parametre postupcima obrade deformacijom, erozijom, vodom i laserom Primijeniti raunalo u pojedinim nekonvencionalnim postupcima Razrada Nastavne cjeline Elektro erozija icom Postupci obrade izrezivanjem postupak elektrine erozije icom parametri postupka i utjecaj na tonost obrade Nastavni sadraji
mogunosti primjene erozije icom, vrste obradaka strojevi za obradu i sklopovi stroja programiranje strojeva za obradu Obrada laserom (laserjet) princip obrade laserom, laserski snop tonost obrade i mogunosti primjene lasera strojevi za obradu laserom i sklopovi stroja programiranje strojeva za obradu laserom Obrada vodenim mlazom (waterjet) fizika vodenog mlaza tonost obrade i mogunosti primjene obrade vodenim mlazom strojevi za obradu vodom i sklopovi stroja programiranje strojeva vodenim mlazom Probijanje i izrezivanje vrstom otricom primjena i vrste obradaka prednosti u odnosu na klasine postupke Obrade deformacijom programiranje strojeva za izrezivanje vrstom otricom Obrada deformacijom savijanjem primjena savijanja i vrste obradaka programiranje strojeva za obradu deformacijom Elektroerozija elektrodom nastanak elektroerozije, Elektro kemijske obrade parametri postupka karakteristike obrade i vrste obradaka sklopovi stroja programiranje obrade elektrodom Napomena Ostalo Literatura Literatura za nastavnike: Literatura za uenike: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988. Sva dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao teorijska nastava. Nastava se provodi u uionici uz strune posjete poduzeima po zavretku nastavnih cjelina.
Naziv predmeta:
Roboti i manipulatori
Cilj predmeta je: da uenik nakon uenja intepretira kinematiku i dinamiku robota i manipulatora, te metode rjeavanja problema koji se javljaju na sustavima potrebnim za izradu simulacije rada robota i manipulatora na raunalu.
Zadae: Cilj i zadae: Opisati ope pojmove i definicije vezane uz tehniku rada manipulatora i robota Poznavanje elemenata konstrukcije robota Analizirati kinematiku i dinamika gibanja robota Primjenjivati raunalo pri simulaciji rada robota Podeavanje simulacijskih parametara rada Koritenje pripadajue strune terminologije Razvijanje samostalnosti u radu te koritenje strune literature uz primjenu raunala
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e stei sljedee ishode uenja: Razrada Nastavne cjeline
Klasificireti robote i manipulatore i njihove karakteristike Objasniti opravdanost primjene robora i manipulatora Programirati rad robora i manipulatora Simulirati rada na programskom paketu
Nastavni sadraji Definicija i namjena robota i manipulatora
Uvod u robotiku
Klasifikacija robota i njihove karakteristike Nain funkcioniranja robota i manipulatora Koordinatni sustav
Kinematika
Kinematika i dinamika struktura robota i manipulatora Izbor opreme prema potrebnoj snazi i brzini rada Sustavi robota: mehaniki, energetski, mjerni i upravljaki
Struktura i graa robota i manipulatora
Mobilni roboti njihova primjena Primjena robota u montai, zavarivanju, posluivanju Ekonomski pokazatelji opravdanosti primjene robota
Budui razvoj robota Programiranje robota upravljakom konzolom Programiranje robota Ostvarivanje komunikacije robota s raunalom Zadavanje radnih uvjeta Simulacija rada na programskom paketu Napomena Ostalo Literatura Boyer, Stuart A., SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition, Instrument Society of America, North Carolina-USA, 1999. FESTO, MPS prirunik i vjebe, Festo Didactic GmbH, Esslingen, 1988. Literatura za nastavnike: Novakovi B., Metode voenja tehnikih sistema: primjena u robotici, fleksibilnim sistemima i procesima, kolska knjiga, Zagreb 1990. urina T., Crnekovi M., Industrijski roboti, kolska knjiga, Zagreb 1990. i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Naziv predmeta:
Obnovljivi izvori energije

Cilj predmeta je: da enik protumai mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije kao to su energija sunca, energija vjetra, energija malih hidroelektrana, geotermalna energija te energija biomase radi izbora i montae odgovarajuih komponenata sustava te izborom odgovarajue lokacije za montau istih. Opisati osnovne fizikalne zakonitosti zraenja Sunca i strujanja zraka Objasniti principr rada fotonaponskog sustava Objasniti principr rada solarnog toplinskog sustava Objasniti rad malih vjetroelektrana Opisati pojmom biomase i njenu energetsku vrijednost Opisati princip rada gorivne elije, spremnikom energije opisati mogunosti koritenja geotermalne energije Razvijanje pozitivnog odnosa prema uporabi novih tehnologija i obnovljivih izvora energije Koristiti pripadajuu strunu terminologiju Razvijanje samostalnosti u radu te koritenje strune literature uz primjenu raunala
Zadae: Cilj i zadae: -
Kroz ovaj predmet u treem razredu uenik e stei sljedee ishode uenja:
Prepoznati svrhu koritenja obnovljivih izvora energije i potrebu podizanja energetske uinkovitosti Protumaiti mogunosti koritenja Sunevih fotonaponskih i toplinskih sustava Objasniti mogunosti koritenja geotermalne energije i dizalica topline Opisati mogunosti koritenja vjetroelektrana
Razrada Nastavne cjeline Sunevo zraenje Izvori energije Koliina dozraene energije Sunca Geometrijski kutevi upada Sunevog zraenja Razvoj i nastanak solarnih elija Solarne elije Izrada solarnih elija Vrste fotonaponskih sustava Nastavni sadraji
Sustavi prikljueni na mreu, otoni i hibridni sustavi Elementi fotonaponskih sustava Dozraena energija Sunevog zraenja Solarni toplinski sustavi Vrste solarnih kolektora Elementi sustava za proizvodnju toplinske energije Fizikalne osnove geotermalne energije direktno i indirektno koritenje Izvori topline za dizalice topline Dizalice topline povezane s tlom Proraun dizalice topline s ekonomskom analizom Osnove o prirodi vjetra nastanak, fizikalne znaajke Energija vjetra Tehnologije za koritenje energije vjetra Vrste vjetroagregata Utjecaj na okoli i prostor Napomena Ostalo Literatura Lj. Majdandi: Solarni i fotonaposnki sustavi D. Dovi: Solarni toplinski sustavi Literatura za nastavnike: Z. Guzovi: Geotermalna energija i dizalice topline L. Horvath: Energija vjetra i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni proces 100% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Geotermalna energija i dizalice topline
Naziv predmeta: etvrti razred Kroz ovaj predmet u etvrtom razredu uenik e stei sljedee ishode uenja:
Navesti mogunosti koritenja malih hidroelektrana Interpretirati mogunosti koritenja energije biomase Identificirati podruje primjene tehnologije vodika i gorivih lanaka za efektivno akumuliranje i koritenje energije
Razrada Nastavne cjeline Energija vode Male hidro elektrane Tipovi malih hidroelektrana Glavni dijelovi hidroelektrana Fizikalne osnove Biomasa Ureaji i sustavi za iskoritavanje biomase Odrivost biomase i utjecaj na okoli Ekonomski i socijalni aspekti iskoritavanja energije biomase Vodikove tehnologije Konstrukcija gorivnih lanaka Gorivni lanci Rad gorivnih lanaka Elementi sustava Sigurnosni aspekti primjene vodikove tehnologije Napomena Ostalo Literatura M. Kreji: Male hidroelektrane Literatura za nastavnike: J. Domac: Biomasa F. Barbir: Gorivni lanci i druga dostupna literatura koja obuhvaa navedeno podruje. Literatura za uenike: Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Nastavni proces 100% slui za povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom. Nastavni sadraji
1.2.2.
Izradba i obrana zavrnoga rada
Izradba i obrana zavrnoga rada propisana je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10-isp.) i Pravilnikom o izradbi i obrani zavrnog rada (Narodne novine 118/09.).
1.2.3.
Kadrovski uvjeti
Izobrazba magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer elektrotehnike magistar inenjer automatike i sustava magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva magistar inenjer komunikacjske i informacijske tehnologije magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije magistar inenjer elektrotehnike magistar inenjer automatike i sustava magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva magistar inenjer komunikacjske i informacijske tehnologije magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
Nastavni predmet Tehniko crtanje
Elementi strojeva
Tehnika mehanika
Tehniki materijali
Alati i naprave
Termodinamika
Elektrotehnika
CNC tehnologije
magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje
magistar inenjer strojarstva Industrijska automatizacija magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer elektrotehnike Dizajniranje proizvoda pomou raunala Tokarenje CAD/CAM tehnologijom Glodanje CAD/CAM tehnologijom Nekonvencionalni postupci obrade Roboti i manipulatori magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer strojarstva Obnovljivi izvori energije magistar inenjer brodogradnje magistar inenjer elektrotehnike
Nastavnici koji u pogledu vrste obrazovanja ne ispunjavaju uvjete utvrene ovim izmjenama i dopunama posebnog strukovnog dijela nastavnog plana i programa, a zateeni su u srednjokolskoj ustanovi u radnom odnosu na neodreeno vrijeme na dan stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna, mogu nastaviti s obavljanjem poslova na kojima su zateeni ako su ispunjavali uvjete za obavljanje tih poslova prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovogih izmjena i dopuna.
1.2.4.Minimalni materijalni uvjeti za izvoenje programa

Nastavni predmet Oprema 14+1 raunalo s pristupom internetu, projektor, grafoskop i projektno platno, modeli geometrijskih tijela, zbirka didaktikih demonstracijskih crtea, uzorci elemenata strojeva 14+1 raunalo, umreeni i spojeni na internet, instalirani odreeni programi za crtanje, printer, projektor i projektno platno grafoskop, raunalo s pristupom internetu, projektor i projektno platno grafoskop, raunalo s pristupom internetu, projektor i projektno platno Strojarske tehnologije 10 radnih mjesta s alatom i priborom za runu obradu, mjerenje i sastavljanje Tokarilice, glodalice s potrebnim alatima Mjerila, alat i pribor za mjerenje Kontrola i osiguranje kvalitete Strojarske konstrukcije Alati i naprave grafoskop, raunalo s pripadajuim softwerom, projektor i projektno platno, didaktika oprema za pneumatiku, elektropneumatiku, hidrauliku, elektorhidrauliku grafoskop, raunalo s pripadajuim softwerom, projektor i projektno platno CNC edukacujski strojevi sa pripadajuim alatima i steznim priborom, ormarima za alate i pribor, 10+1 radno mjesto sa raunalima sa programima za simulaciju obrade i programskim paketom CAD- CAM tehnologije, LCD projektor, pisa, grafoskop grafoskop, raunalo s pripadajuim softwerom, projektor i projektno platno, didaktikom opremom (senzorima, LOGO ureajima, PLC) 14+1 raunalo, umreeni i spojeni na internet, instalirani odreeni programi za crtanje, printer, projektor i projektno platno CNC edukacujski strojevi za tokarenje sa pripadajuim alatima i steznim priborom, grafoskop, raunalo s pristupom internetu, projektor i projektno platno
Tehniko crtanje
Elementi strojeva Tehnika mehanika Tehniki materijali
Termodinamika Elektrotehnika
CNC tehnologije
Dizajniranje proizvoda pomou raunala Tokarenje CAD/CAM tehnologijom
ormarima za alate i pribor, 10+1 radno mjesto sa raunalima sa programima za simulaciju obrade i programskim paketom CAD- CAM tehnologije, LCD projektor, pisa, grafoskop CNC edukacujski strojevi za glodanje sa pripadajuim alatima i steznim priborom, ormarima za alate i pribor, 10+1 radno mjesto sa raunalima sa programima za simulaciju obrade i programskim paketom CAD- CAM tehnologije, LCD projektor, pisa, grafoskop grafoskop, raunalo s pristupom internetu, projektor i projektno platno grafoskop, raunalo s pripadajuim softwerom, projektor i projektno platno, didaktikom opremom (senzorima, LOGO ureajima, PLC) grafoskop, raunalo s pripadajuim softwerom, projektor i projektno platno,

Računalni Tehničar Za Strojarstvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Računalni Tehničar Za Strojarstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

1.1. Nastavni plan

Tjedni i godinji broj nastavnih sati II. IZBORNI STRUKOVNI PREDMETI

1.2. Nastavni program posebnog strukovnog dijela

Tolerancije i dosjedi strojnih dijelova

Elementi za nerastavljive spojeve

Lemljenih spojeva Zavarenih spojeva Lijepljenih spojeva Steznih i porubljenih spojeva

Nastavni sadraji Zadaa mehanike

Temeljni pojmovi i naela statike

Konkurentno komplanarni sustav sila

Nekonkurentno komplanarni sustav sila

Naprezanje na vlak i tlak Povrinski tlak Naprezanje uslijed promjene temperature

Naprezanje na odrez ili smik

Momenti inercije i otpori ploha

Naprezanje pri savijanju ili fleksiji

Naprezanje pri uvijanju ili torziji

Dimenzioniranje lakih vratila pri : doputenom naprezanju doputenoj deformaciji

Naprezanje pri izvijanju

Temeljni pojmovi izvijanja i Eulerove jednadbe

nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

eljezo i legure eljeza

- zakaljivost i prokaljivost utjecaj ugljika utjecaj unoenja topline

Napomena Ostalo Literatura

Naziv predmeta: Prvi razred

Naziv predmeta: Drugi razred

Kontrola i osiguranje kvalitete

Naziv predmeta: etvrti razred

Kontrola i osiguranje kvalitete

Nastavni sadraji Kriteriji i naela konstruiranja

Nosivi dijelovi strojarskih konstrukcija

Nastavni sadraji Konstrukcija i proraun cilindrinog tarnog prijenosa

Prijenos klinastim remenom Prijenos zupastim remenom

Odravanje i oznaavanje eline uadi Konstrukcija i proraun elinog uetnog prijenosa

Mehanizmi za pretvaranje gibanja

Izbor i proraun cijevi i cijevne armature Brtvljenje Proraun i konstrukcija ventila

Naziv predmeta: Trei razred

Naziv predmeta: etvrti razred

Pneumatski izvrni elementi

Dvoradni cilindri Specijalni cilindri Rotacijski cilindri

Pneumatski upravljaki elementi

Nastavni sadraji Dobivanje hidraulike energije Hidraulike crpke

Spremnici ulja Zakoni hidrostatike Zakoni hidrodinamike Hidrauliki cilindri

Hidrauliki izvrni i upravljaki elementi

Hidromotori Cilindri Razvodnici Ventili Hidraulike sheme

Hidrauliko i elektrohidraulik o upravljanje

Francisova turbina Kaplanova turbina Regulacija Troenje dijelova turbine

Naziv predmeta: Trei razred

Nastavni sadraji Temperatura; tlak; volumen

Prvi glavni stavak nauke o toplini

Motori s unutarnjim izgaranjem

Osnove CNC strojeva

Struktura CNC strojeva njihovi sklopovi

Prihvat i autom. otputanje i stez. obradaka

Sustavi za granienje i dojavu poloaja

Pomoni sklopovi i ureaji

CNC za deformaciju probijanje i izrezivanje vrstom otricom savijanje

CNC za elektroeroziju iskrom ultrazvunu obradu el. kem. obrade

Nastavni sadraji Osnovni pojmovi i definicije Povijest automatizacije

Mjerni slogovi Mjerna osjetila i pretvornici

Napomena Ostalo Literatura

Primijeniti osnovna naela rada industrijskih raunala (PLC)

Programiranje LOGO-a Struktura i graa PLC-a Programiranje PLC-a

Sloeni sustavi voenja tehnolokih procesa