Ui, itaj u ime tvog Gospodara koji stvara. Stvara ovjeka od zakvaka. Ui, plemenit je Gospodar tvoj.

Koji pouava ovjeka peru. Koji ga pouava onome to ne zna.(El-Alek, 1-5) Ovim ajetom Islam je zacrtao svoj put. Pokazao je da e biti religija nauke, religija itanja i pisanja, da e se boriti za obrazovanje svojih podanika nameui im kolovanje i traenje znanja obavezom. Prisjetimo se da je Resulullah poslije bitke na Bedru za sve one koji nisu mogli da se iskupe a bili su pismeni naredio da podue deset muslimana itanju i pisanju i oni su slobodni. Tako se na Poslanik borio protiv nepismenosti, protiv neznanja i dahilijeta. Voeni ovim prvim imperativom muslimani su irom svijeta pored damija uspostavljali kole i mektebe, uile su se prvenstveno vjerske nauke a zatim i svjetovne. Uilo se itati i pisati, raunati, prevoene su knjige sa stranih jezika itd. Islam je dao ogroman doprinos u preporodu kompletnoga svijeta. Dananji brojevi kojima se mi koristimo su u osnovi arapski. Arapi tj. muslimani su izumjeli nulu kao broj. Dok su u Bagdadu postojale ulice prepune knjiara u Evropi u srednjem vijeku ona crkva koja je imala makar par knjiga bila je bogata. Najvei podstrek da se ui i da se naueno znanje iri su bili prije svega Kuran asni i hadisi Allahova Poslanika s.a.v.s. Samo rije ilm znanje se ponavlja u Kur'anu 28 puta. Allah kae:

Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega, i meleki i ueni ljudi, i da postupa pravedno, nema drugog boga osim Njega Silnog i Mudrog. (Ali Imran, 18) A u drugom ajetu kae: I Allah e na visoke stepene uzdii one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje- A Allah dobro zna ono to radite. (ElMudadele, 11) Pogledajmo kako Allah povezuje iman sa znanjem, jer da bi spoznao svog Gospodara mora da zna i isto tako nam govori da oni koji znaju oni se najvie Allaha boje. Zbog toga je uenje u Islamu bitan faktor ispravnog razumijevanja Islama i njegove dalje prezentacije.

Pored Kurana koji podstie na uenje i na traenje znanje tu su i mnogobrojni hadisi Allahova Poslanika s.a.v.s., od kojih emo navesti samo neke. Kae Resulullah s.a.v.s.,: Ko slijedi put na kome stie znanje Allah e mu olakati put u Dennet. (Et.Tirmizi) Ili u drugom hadisu kae Resulullah: Vrijednost uenjaka nad pobonjakom (koji nije uen) je kao moja vrijednost nad jednim od vas. (Ed-Darimij) Ili u sljedeem hadisu kae Allahov Poslanik: Nikada se nee sastati u jednoj Allahovoj kui grupa ljudi, da ue Kuran i da ga poduavaju a da na njih ne sie i da ih ne prekrije spokoj i mir, i da ih ne zastre Allahova milost, i da ih ne opkole meleki, i da ih Allah ne spomene i ne pohvali meu svojim odabranicima. Koga nazad bace njegova djela i posao, ne moe ga unaprijediti njegov rod, niti njegov soj. Znanje nee biti istrgnuto iz ljudskih prsa, ve e biti istrgnuto smru uenjaka. Nakon to ne ostane uen ovjek ljudi e za predvodnike neznalice uzeti, koji e donositi odluke na osnovu svog miljenja, bludei tako i druge zavodei.(Ibn Abdul-Berr, Damiul-bejaniil-ilmi) Mnogi ovi hadisi su openiti i upuuju da traenjem svake vrste korisnog znanja mi smo u stvari na putu ka Dennetu. Veoma je bitno da naa djeca znaju nekoliko stvari a isto tako i mi: 1.Znanje koje stiemo mora biti u ime Allaha, a to znai da se poinje sa Bismillom i da imamo na umu da je Allah Stvoritelj svega i da On jedini daje znanje onome kome On hoe. 2.Naa djeca a i mi moramo potivati one koji nam prenose to znanje, poevi od uitelja, profesora, imama, magistara i doktora. 3.Traimo samo ono znanje koje e nam koristiti i koje nas nee odvratiti od Allaha. 4.itajmo to vie, budimo ummet koji ita, koji razumije ono to ita, zatim radi po onome to je proitao.