NOVOLIT 2005 - TOPLINSKA ZATITA

Raunalni program za proraun utede toplinske energije i toplinske zatite u zgradama.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE
(verzija 1.7.2006)

Raunalni program Toplinska zatita - NOVOLIT 2005, prvi u Hrvatskoj, promoviran je u listopadu 2005 u Zagrebu na Strunom skupu o primjeni Tehnikog propisa o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, na regionalnim skupovima, doraen na temelju vaih dragocijenih sugestija i kontinuirane recenzije vodeih strunjaka iz podruja toplinske zatite. Program je izaren u suradnji s Razredom arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu i usklaen je s Tehnikim propisom o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, kojeg je donijelo Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (NN br.79/05). Program je na CD dostavljen svim lanovima Razreda a moe se slobodno preuzeti i sa web stranice.

Najnoviju verziju programa (ver 2.01) moete slobodno preuzeti sa nae web stranice : www.novolit.com/hr/ (4,5 MB). Raunalni program Novolit 2005 i Prirunik za korisnike u svojoj e se praktinoj primjeni prema potrebi kontinuirano nadograivati i inovirati. Povremeno posjetite nau web stranicu ! Vaa pitanja i primjedbe moete uputiti autorima putem e-pote ili izravno telefonom.

- e-pota: savjeti@novolit.com - tel/fax: 01 466 87 58 - GSM: 091 466 87 58

1/47

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SADRAJ
1 2 3 Instalacija ..................................................................................................................... 3 Priprema prije rada ........................................................................................................ 6 Rad sa programom ........................................................................................................ 7 3.1 Ureivanje osnovnih podataka o zgradi..................................................................... 7 3.2 Popis graevnih dijelova u zgradi ............................................................................13 3.2.1 Dodavanje neprozirnih graevnih dijelova.........................................................15 3.2.2 Graevni dijelovi sa ostakljenjem .....................................................................22 3.2.3 Katalog graevnih dijelova ..............................................................................25 3.3 Toplinski gubici......................................................................................................26 3.3.1 Toplinski gubici kroz grijane dijelove omotaa zgrade ........................................26 3.3.2 Toplinski gubici kroz linijske toplinske mostove..................................................28 3.3.3 Toplinski gubici kroz tokaste toplinske mostove ...............................................29 3.3.4 Toplinski gubici kroz tlo...................................................................................30 3.3.5 Toplinski gubici zbog provjetravanja.................................................................31 3.3.6 Toplinski gubici kroz negrijane prostorije ..........................................................32 3.3.7 Toplinski gubici kroz negrijane ostakljene prostorije (staklenike).........................34 3.3.8 Specifini transmisijski toplinski gubitak............................................................36 3.4 Toplinski dobici......................................................................................................37 3.4.1 Unutarnji toplinski dobici .................................................................................37 3.4.2 Toplinski dobici od sunca kroz grijane dijelove omotaa zgrade ..........................38 3.4.3 Toplinski dobici od sunca kroz negrijane prostorije ............................................39 3.4.4 Toplinski dobici od sunca kroz negrijane ostakljene prostorije.............................39 3.5 Proraun i rezultati.................................................................................................39 3.5.1 Transmisijski toplinski gubici............................................................................40 3.5.2 Potrebna toplina za grijanje.............................................................................40 3.5.3 Graf potrebne topline za grijanje tijekom godine ...............................................42 3.5.4 Pogreni graevni dijelovi u zgradi ...................................................................42 3.5.5 Zatita protiv suneva zraenja........................................................................43 3.5.6 Potronja energenata......................................................................................44 3.6 Ispisi ....................................................................................................................44 3.6.1 Projekt zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu .............45 3.6.2 Iskaznica potrebne topline za grijanje...............................................................46 3.7 Linkovi..................................................................................................................46

2/47

1 Instalacija
Program radi na platformama Windows 9X, Windows ME, Windows NT, Windows 2000 i Windows XP. Za rad se preporuuje rezolucija displeja barem 800 x 600, barem 32 MB radne memorije i barem 50 MB prostora na disku. Instalacija programa Novolit 2006 vrlo je jednostavna. Dvostrukim klikom na instalacijsku datoteku novolit2005.exe otvori se prvi prozor arobnjaka za instalaciju. Za nastavak kliknite na gumb dalje.

Ako jo niste instalirali program na vae raunalo, preporuamo, instalirajte sa nae web stranice najnoviju verziju (NOVOLIT 2005 Toplinska zatita download ) Ukoliko je na vaem raunalu ve instalirana ranija verzija, ovim i svakim daljnjim updateom baza e se nadograditi a vai se raniji izrauni i uneeni podaci NEE izbrisati.

Program e instalirati novu mapu u start meniju (izborniku), koju takoe moete mijenjati.

3/47

Klikom na instaliraj kopiraju se fajlovi u odredinju mapu.

Poslije instalacije program se moe pokrenuti.

Ako se u aplikaciji pravilno ne prikazuju slova , , , pogreno su postavljene regionalne opcije. Regionalne i jezine opcije nalaze se u control panelu i moraju se postaviti na hrvatski a opcije (options) jezika na srednjeeuropski (Central Europe). Postavi se i kao default (zadano) .

4/47

5/47

2 Priprema prije rada

Za primjer rada programa odabrali smo obiteljsku kuu iz Dodatka L norme HRN EN 832, s pretpostavljenom lokacijom negdje u gradu Zagrebu.

Svi se potrebni podaci nalaze u Dodatku L norme HRN EN 832

6/47

3 Rad sa programom
Za izraun utede toplinske energije i toplinske izolacije zgrade potrebno je napraviti slijed koraka kako je u nastavku opisano : 1. Prvo, unesu se osnovni podaci zgrade (naziv zgrade, najblia meteoroloka postaja, bruto obujam itd.). 2. Izraunaju se sve prozirne i ostakljene povrine i definiraju graevni dijelovi. Graevni dijelovi definiraju se iz kataloga materijala ili se jednostavno kopiraju iz kataloga ve unaprijed pripremljenih graevnih dijelova. 3. Trei je korak izaun toplinskih gubitaka. Za taj se izraun moraju upisati svi graevni dijelovi i elementi, njihove orijentacije i povrine kroz koje prolazi toplina. 4. etvrti je korak proraun toplinskih dobitaka. Toplinski dobici od sunca automatski se izraunaju jer kroz isti ostakljeni graevni dio ujedno imamo toplinski gubitak i toplinski dobitak zbog sunca. Ovim je posao ve skoro zavren. Potrebno je samo pregledati da li su rezultati odgovarajui i ispisati ih. Ako rezultati ne odgovaraju mogue je mijenjati parametre koje utjeu na proraun (sastav graevnih dijelova, debljine slojeva, povrine graevnih dijelova, razni faktori kod prozirnih graevnih dijelova itd.) Svaka se zgrada moe u meniju (izborniku) Program Eksport zgrade eksportirati u samostalnu datoteku koja dobiva *.nv1 nastavak. Ta se datoteka moe preko diskete, USB kljua, e-pote i dr. poslati drugom korisniku koji je moe preko izbornika Program Import zgrade importirati u svoju bazu. Svi podaci o zgradama i materijalima mogu se arhivirati u izborniku Arhiviranje u *.zip datoteku. To je sigurnosna kopija koju je dobro spremiti na drugi disk, CD ili slino. Ujedno ju moete koristiti kada sve podatke elite prenijeti na drugu lokaciju (npr. uredsko ili kuno raunalo). Pomou izbornika Program - Dearhiviranje zamijenite postojeu bazu podataka. U izborniku Program Opcije navedeni su podaci o projektantu koji se upisuju u odgovarajua polja za svaku novu zgradu kod ureivanja osnovnih podataka o zgradi.. Kod rada sa slogovima podataka u tablicama/popisima mogu se koristiti i funkcijske tipke: F1 pomo F3 novi zapis F4 ureivanje zapisa F5 kopiranje zapisa F6 kopiranje u katalog F7 kopiranje iz kataloga F8 brisanje zapisa

3.1 Ureivanje osnovnih podataka o zgradi

Prvo, nakon otvaranja aplikacije prikae se popis svih zgrada za koje je ve ranije napravljen proraun. Ta se forma ne moe zatvoriti nego se samo minimizira jer uvijek mora biti izabrana neka zgrada. Zgrade u popisu mogu se sortirati klikom na zaglavlje kolone. Zgrade je mogue kopirati. Nakon kopiranja zgrada dobiva prefiks Kopija od... pred originalnim nazivom zgrade. Klikom na ikonu sa znakom Excel zgradu je mogue eksportirati u Excel. Zgradu je mogue zakljuati lozinkom. Zgrada se moe zakljuati sa ili bez lozinke. Kada je zgrada zakljuana, na njoj vie nije mogue napraviti bilo kakvu promjenu. To je preporuljivo napraviti kako se ne bi sluajno izbrisala ili ispravljala zgrada za koju je izraun ve napravljen.

7/47

Ako je otvoreno vie prozora, mijenjanjem zgrade u popisu mijenjaju se i pripadajui rezultati, gubici, dobici i graevni dijelovi.

Za dodavanje nove zgrade kliknite na ikonu Nova zgrada , otvori se prozor za upis osnovnih podataka o zgradi.

Ako je nova zgrada malog obujma ili obiteljska kua postavite kvaicu. Stavljanjem kvaice zgrada e se tretirati po lanku 26. Tehnikog propisa (zgrada ima obujam grijanog dijela zgrade manji od 100 m3). Na prvoj kartici unesite podatke o zgradi. Obvezan podatak je Naziv zgrade ili dijela zgrade (Podatak se ispisuje na popisu zgrada i u glavi glavnog prozora aplikacije) i Meteoroloka postaja. (Meteoroloka

8/47

postaja utjee na mjesene srednje vanjske temperature i srednju vanjsku vlagu na lokaciji zgrade. Isto tako dobivaju se podaci za sunevo zraenje ovisno o zoni globalnoga suneva zraenja u kojoj se meteoroloka postaja nalazi.). Meteoroloka se postaja izabere klikom na gumb [...] pored polja. Otvori se prozor za biranje Meteoroloke postaje. Kada se trai eljenu postaju u polje Trai upiu se poetna slova iz naziva i u popisu postaja automatski se filtriraju (izlistaju) postaje koje imaju u poetku svog naziva traena slova. Klikom na gumb Prihvati na temelju izabrane meteoroloke postaje, zgradi se pridruuju podaci za mjesene srednje vanjske temperature i srednju vanjsku vlagu na lokaciji zgrade. Isto tako pridruuju se podaci za sunevo zraenje ovisno o zoni globalnoga suneva zraenja u kojoj se meteoroloka postaja nalazi.

Za primjer izaberimo meteoroloku postaju Zagreb Maksimir. Isto je tako obvezan podatak Namjena zgrade. O namjeni zgrade ovisi koje zahtjeve zgrada mora ispunjavati. Odaberimo namjenu: Stambene zgrade grijane na temp. 18C ili viu. Za takvu zgradu moraju biti ispunjeni zahtjevi iz 7., 9., 11., 12., 13. i 14. lanka Tehnikog propisa. Etanost utjee na priblini izraun obujma grijanog zraka prema 4. lanku Tehnikog propisa. Taj se obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazu V = 0,76Ve za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalim sluajevima. Tip unutranjih zidova / toplinski kapacitet utjee na izraun efektivnoga toplinskog kapaciteta C (Wh/K) grijanog dijela zgrade, koji se koristi pri utvrivanju stupnja iskoristivosti dobitaka topline. Prema 11. lanku Tehnikog propisa dozvoljeno je koristiti pribline vrijednosti dobivene pomou izraza C = 15Ve , za zgrade s preteno laganim unutarnjim zidovima, sputenim stropovima, te za visoke hale, odnosno pomou izraza C = 50Ve za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima bez sputenih stropova. Mogue je izabrati i runi unos. Dalje, na drugoj je kartici potrebno unijeti podatke za Obujam grijanog dijela zgrade ili bruto obujam. Za obraeni primjer iz dodatka norme EN 832 Obujam grijanog dijela zgrade ili bruto obujam je 298 m3.

9/47

Ako kod prorauna elite koristiti kalkulator kliknite na gumb pored polja. Obujam grijanog zraka ili neto obujam je neto manji od bruto obujma i moe se izraunati prema priblinom gore navedenom izrazu koji ovisi o broju etaa. Isto tako za stambene se zgrade prema priblinom gore navedenom izrazu moe odrediti i Plotina korisne povrine zgrade Ak. U navedenom je primjeru neto obujam tono izraunat prema stvarnim podacim, zato se makne kvaica na Izaun prema priblinom izrazu (V=0,76Ve) i u polje upie stvarna vrijednost (255 m3 - Dodatak L Tablica L.3), a Plotina korisne povrine zgrade Ak izrauna se prema priblinom izrazu.

Toplinski se mostovi mogu tono izraunati ili se mogu koristiti ve izraunate vrijednosti iz kataloga toplinskih mostova prema HRN EN ISO 14638. Pojednostavljeno, toplinski mostovi za zgradu mogu su aproksimirati poveanjem koeficijenta prolaska topline svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za 0,05 ili 0,1 W/(m2K) (Tehniki propis lanak 24.).

Jednostavnije je, najprije pokuati prema pojednostavljenoj metodi poveanja koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova oploja Klimatoloki podaci se pridrue zgradi kada izaberemo meteoroloku postaju. Unutarnja projektna temperatura vana je za proraun toplinskih gubitaka i dobiva se iz projekta ili se pretpostavlja da unutarnja projektna temperatura iznosi 20 C.

10/47

Gustoa globalnog sunevog zraenja za pojedine nagibe i orijentacije isto se tako dobije odabirom meteoroloke postaje i njene pripadajue zone globalnog sunevog zraenja.

Kod podataka za grijanje potrebno je zbog ispisa na Iskaznici potrebne topline za grijanje odrediti Nain grijanja i Vrstu i nain koritenja obnovljive energije. Udio obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje utjee na ogranienja godinje potrebne topline prema Tehnikom propisu lanak 12..

Drugi i trei dio podataka za proraun energije za pripremu tople vode i potronje energenata prema Tehnikom propisu nije obvezan. Ako se eli nakon prorauna dobiti i podatak za koliinu i vrijednost potroenog energenata treba ispuniti i te podatke.

11/47

Podatke o projektantu treba ispuniti zbog ispisa na Iskaznici potrebne topline za grijanje.

Ako se u menuju Program izabere Opcije otvori se prozor za unos podataka o projektantu.

Uneseni i spremljeni podaci o projektantima za svaku se novu zgradu automatski upiu.

Preporuujemo u meniju (izborniku) Opcije ispuniti sva polja kako se za nove zgrade ne bi ponovo morali upisivati podaci o projektantu. Za pojedinu se zgradu moe sastaviti i poetni i zavrni komentar koji se postavljanjem kvaice na polje stavi komentar moe ispisati na poetku i na kraju ispisa Projekta.

12/47

Poetni i zavrni komentar moe se kopirati i priljepiti (paste) iz drugih aplikacija (npr. Word) sa kombinacijom tipaka CTRL-C, CTRL-V. Tako se svi uneeni osnovni podaci o zgradi mogu spremiti.( gumb spremi)

Dvostrukim klikom na zgradu ili klikom na gumb Uredi mogu se mijenjati podaci o zgradi .Ako se promijene podaci, koji su bitni za proraun (meteoroloka postaja, obujam, povrine itd..), aplikacija ponovo prorauna cijelu zgradu.

3.2 Popis graevnih dijelova u zgradi

U slijedeem je koraku potrebno nainiti popis svih graevnih dijelova koji su koriteni u zgradi. Treba pripaziti da je u popisu zgrada oznaena zgrada za koju radimo proraun i zatim kliknuti na gumb Graevni dijelovi zgrade.

13/47

Pojavi se popis graevnih dijelova u zgradi za koju se radi proraun, a koji se kasnije koriste pri dodavanju omotaa zgrade, kod gubitaka kroz tla, negrijane prostorije, ostakljene prostorije itd. U poetku je taj popis prazan.

Za dodavanje novog graevnog dijela miem je potrebno kliknuti na grupu graevnih dijelova u koju elimo dodati novi graevni dio i kliknuti na gumb Novi. Ako je oznaena grupa za neprozirne graevne dijelove otvori se prozor za sastavljanje neprozirnih graevnih dijelova.

Preporuujemo da najee koritene graevne dijelove spremite u katalog. Kod sastavljanja popisa graevnih dijelova povuku se iz kataloga klikom na gumb Iz kataloga Graevni se dijelovi mogu kopirati, stavljati u katalog graevnih dijelova i brisati. Pri brisanju program e provjeriti da li je graevni dio ve koriten kod gubitaka (ne moe se brisati graevni dio koji je upotrebljen kod omotaa zgrade). U tom je sluaju prvo potrebno izbrisati taj dio iz omotaa, negrijane prostorije ili tla. Ako ureujemo graevni dio koji je ve ukljuen u omota zgrade, gubitke kroz tla, negrijane ili staklene prostorije, toplinski gubici i toplinski dobici ponovo se preraunaju.

14/47

3.2.1 Dodavanje neprozirnih graevnih dijelova

Potrebno je unijeti naziv (opis) graevnog dijela i dodati slojeve. Unutarnja projektna temperatura predloena je (odabire se) iz klimatolokih podataka o zgradi (za neklimatizirane prostorije je to 20C). Unutranja vlaga potrebna je za proraun kondenzacije na povrini, unutranje kondenzacije i kreiranje grafova (dijagrama). Klikom na gumb pokraj postotka vlage, otvori se prozor za dodavanje ili ureivanje unutranje vlage. Period (dinami. topl. karakt.) potreban je za proraun dinamikih toplinskih karakteristika za koje jo nisu utvreni zahtjevi u hrvatskim tehnikim propisima pa je to samo informativni podatak..

Klikom na gumb Dodaj sloj otvori se prozor za odabir materijala.

15/47

Materijali su svrstani u vie grupa. Lako ih se nae kada u polje Trai po imenu upiete naziv traenog materijala i popis se materijala automatski izlista prema unesenim poetnim slovima iz naziva.

Ako se traeni materijal ne nalazi u popisu moe se dodati klikom na gumb Novi materijal. Otvori se prozor za dodavanje materijala. Unesu se svi potrebni podaci o materijalu. Ako se postavi kvaica u polje Parna brana, znai da je umjesto Faktora otpora difuzije vodene pare potrebno za material unijeti vrijednost Otpora propustjivosti vodene pare Sd i jednako tako Predloenu debljinu sloja.

Svaki se novi materijal spremi u grupu Materijali korisnika. Samo se materijali u grupi Materijali korisnika mogu ureivati.

Najjednostavnije je dodati novi materijal tako da se neki ve postojei, slini materijal kopira u grupu Materijali korisnika i zatim uredi.

16/47

Za dodavanje materijala u predmetni graevni dio potrebno je jo upisati debljinu tog sloja u centimetrima i klikom na gumb Prihvati spremiti sloj.

Slojevi se mogu kopirati i pomicati klikom na ikone sa strelicom gore ili dole a nalaze se na desnoj strani slogova sa slojevima.

Nakon svake promjene (dodavanje, ureivanje, brisanje, pomicanje itd. slojeva) svi se relevantni rezultati automatski preraunaju. Prvi je dio proraun prolaska topline. U polju Koeficijent prolaska topline nalazi se izraunati koeficijent. Izrauna se kao inverzna (reciprona) vrijednost zbroja toplinskih otpornosti pojedinih slojeva i plonih otpora prijelaza topline Rsi i Rse. Pored njega se prikae dozvoljeni koeficijent uzet iz tablice 4. ili tablice 6 priloga C Tehnikog propisa (ovisno da li je to obiteljska kua i/ili je zgrada sa obujmom manjim od 100m3). Zeleno polje znai da je izraunati koeficijent manji od dozvoljenog i da graevni dio zadovoljava zahtjeve o vrijednosti koeficijenta prolaska topline

Klikom na gumb [...] pored polja za Izraunati koeficijent otvori se prozor gdje moete i sami unijeti eljenu vrijednost koeficijenta prolaska topline.

17/47

Program pronalazi sloj koji je najbljii vanjskoj strani i ima status toplinskog izolatora te promjeni njegovu debljinu. Debljina se zaokrui na 1 cm (odabire po razredima po 1 cm) zato se rezultat malo razlikuje od eljene.

Graevnom se dijelu mogu jo dodati ispravke koeficijenta prema normi HRN EN ISO 6946 Dodatak D. Za svaku eljenu korekciju treba staviti kvaicu na Raunaj ispravak zbog ... Za korekciju zbog mehanikih spojnica potrebno je definirati materijal, broj spojnica i dimenzije.

Korekcija je potrebna i kod graevnih dijelova kod kojih postoje zrane upljine zbog kojih se povea toplinska prohodnost.

18/47

Ako graevni dio granii sa negrijanim dijelom zgrade taj se negrijani dio sukladno HRN EN ISO 6946, toka 5.4 moe uvaavati kao dodatni toplinski otpor. Ovo vrijedi samo za vanjske zidove.

Ako se graevni dio nalazi u datoteci naziva Stropova prema tavanu ili stropova prema negrijanom prostoru iznad otvori se malo drugaiji prozor (forma )

Povrinska se kondenzacija rauna prema HRN EN ISO 13788 i Tehnikom propisu lanak 41.. Kondenzacija na povrini rauna se samo za graevne dijelove koji granie s vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama. Iz tablice se moe razaznati da je sijeanj kritini mijesec.

19/47

Kondenzacija unutar graevnih dijelova rauna se prema HRN EN ISO 13788 i Tehnikom propisu lanak 40.. Kondenzacija unutar graevnih dijelova rauna se samo za graevne dijelove koji granie s vanjskim zrakom ili negrijanim prostorijama. Ako doe do unutranje kondenzacije, generira se tablica iz koje se moe vidjeti koliko i u kojem se mjesecu nakuplja kondenzat. Ako kondenzacija nastane u vie slojeva miem se odabere mjesto nastanka kondenzacije kako bi di dobili tone podatke u tabeli.

Dinamike toplinske karakteristike raunaju se prema tehnikom propisu lanak 42.. Program, iako to u Tehnikom propisu nije definirano rauna dinamike toplinske karakteristike i prema normi HRN EN ISO 13786. Ako graevni dio ima plonu masu manju od 100kg/m2 potrebno je staviti kvaicu jer se prema Propisu ispunjenje zahtjeva dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline.

Grafikon se moe prikazivati za temperaturu ili za tlakove vodene pare.

Klikom na gumb sa strelicama moe se se pomicati preko svih mjeseci i vidjeti promjene na grafovima.

20/47

Ako se na grafikon klikne miem i s lijeva na desno-dolje oznai odreeni dio na grafu, on se povea. Na originalnu se veliinu moe vratiti ako se miem klikne s desna na lijevo-gore i oznai odreeni dio na grafu.

Grafikoni se klikom na ikonu pored grafikona mogu kopirati u clipboard i priljepiti (paste) u neku drugu aplikaciju (Word, Excel). Kod svakog se prorauna pojavi zelena ili crvena ikona (semafor) koja pokazuje da li graevni dio zadovoljava zahtjeve pojedinog prorauna.

Difuzija se vodene pare predmetnog graevnog dijela moe raunati i sa razliitim unutranjim temperaturama i unutranjim relativnim vlagama. Klikom na gumb pored polja s relativnom vlagom, otvori se prozor za promijenu tih podataka.

21/47

Vrijednosti za unutranju relativnu vlanost zraka mogu se upisati u polje ili aplikacija sama odabire kada se izabere tip prostorije . Prostorije koje nisu na popisu sa pripadajuom unutranjom relativnom vlanosti zraka mogu se dodati naknadno

Graevni se dio spremi i pojavi u popisu graevnih dijelova u grupi u odabranoj grupi (npr. vanjski zidovi) Za na se primjer svi potrebni graevni dijelovi ve nalaze u unaprijed pripremljenoj zgradi Kua u Lozani prema EN 832 - Dodatak L. Tu se moe vidjeti popis svih graevnih dijelova s pripadajuim slojevima, koji su koriteni na zgradi

3.2.2 Graevni dijelovi sa ostakljenjem

Kada se dodaje novi graevni element u grupu Prozori, balkonska vrata, krovni prozori i drugi prozirni elementi ili Prozirni elementi u negrijanom prostoru ili stakleniku, tada se otvori prozor za dodavanje prozirnih graevnih dijelova.

Za proraun ukupnog koeficijenta prolaska topline potrebno je unijeti slijedee podatke. Koeficijent prolaska topline za okvir moe se izravno upisati ili kliknuti na gumb [...] nae se materijal okvira (drvo, aluminij....) i unese njegova debljina za pune materijale. Koeficijent prolaska topline za staklo isto se tako moe izravno upisati ili ga odabrati iz kataloga ostakljenja, kojeg moete i sami ureivati.

22/47

Faktor smanjenja zbog okvira, oznaava koliki je udio ostakljenja u cijelokupnoj povrini prozora. (Ff=1 znai da je cijelokupna povrina prozirna, Ff=0 znai da nema prozirnog dijela). Stupanj proputanja energije ostakljenja isto se tako moe izravno upisati ili ga odabrati iz tablice u Tehnikom propisu Prilog C, Tablica 1..

Faktor zasjenjenja rauna se prema HRN EN 832 Dodatak G.2.. Potrebno je izabrati kut za svaki tip zasjenjenja i orijentaciju prozora. Kako se moe primijetiti, za zasjenjene je prozore, iako su jednaki, potrebno isti prozor unijeti viekratno, posebno za svaku orjentaciju. Kopiranjem prozora moe se ubrzati unose.

23/47

Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja rauna se prema Tehnikom propisu Prilog C, Tablica 2.. Faktor se mora unijeti dva puta: kada je naprava u otvorenom poloaju (zimi za izraun toplinskih dobitaka) i kada je naprava u zatvorenom poloaju (ljeti radi pregrijavanja proelja).

Program omoguuje dodavanja prozora iz ve unaprijed pripremljenog kataloga.

24/47

3.2.3 Katalog graevnih dijelova

Graevni se dijelovi, koje bi mogli koristiti i u drugim zgradama mogu spremiti u katalog graevnih dijelova , a kasnije su dostupni iz svih zgrada odnosno projekata

U popisu graevnih dijelova, klikom oznaite eljeni graevni dio i kliknite na gumb U katalog. Otvori se prozor za upis novog imena graevnog dijela pod kojim e se nalaziti u katalogu.

U popisu graevnih dijelova i u katalogu svaki je graevni dio upisan sa svojim nazivom i koeficijentom prolaska topline. Kada graevni dio nije ureen u skladu s propisom, prikazat e se u crvenoj boji.

Graevni se dio miem moe uhvatiti i premjestiti iz jedne grupe u drugu. Nakon premjetanja koeficijent prolaska topline i ostale karakteristike ponovo preraunaju.

25/47

Slijedei je korak proraun toplinskih gubitaka. Potrebno je kliknuti na ikonu Toplinski gubici . Otvori se prozor za proraun topliskih gubitaka.

3.3 Toplinski gubici

Slijedei korak. Mora se sastaviti popis svih graevnih dijelova, toplinskih mostova i negrijanih prostorija kroz koje prolazi toplina. Provjerite da je u popisu zgrada oznaena zgrada za koju radite proraun i kliknite na gumb Toplinski gubici.

3.3.1

Toplinski gubici kroz grijane dijelove omotaa zgrade

Prvo. Na popisu Omota zgrade potrebno je staviti sve graevne dijelove (njihove pripadajue plotine i orijentacije) koji razdvajaju grijane prostorije i vanjski zrak. Graevni dijelovi: zidovi prema tlu, podovi na tlu, zidovi prema negrijanim ili ostakljenim prostorijama ne unose se u ovu tablicu, ve za te graevne dijelove postoje posebne tablice.

26/47

Klikom na gumb Novi otvori se prozor za dodavanje Graevnog dijela u omota.

Upie se oznaka tog graevnog dijela prema projektu, zatim klikom na gumb pored polja [...] izabere ranije pripremljen graevni dio iz popisa svih graevnih dijelova u zgradi.

27/47

Potrebno je izabrati orijentaciju tog graevnog dijela. Orijentacija nije potrebna samo za prozirne graevne dijelove zbog toplinskih dobitaka, ve je potrebna i za neprozirne graevne dijelove (vanjske zidove) zbog izrauna zatite protiv suneva zraenja Nagib je potreban za proraun toplinskih dobitaka kroz ostakljene prostorije U dnu tablice automatski se zbraja ukupna povrina omotaa zgrade i ukupni toplinski gubitak Ld preko omotaa zgrade. Kada se u omota zgrade kod toplinskih gubitaka dodaju prozirni graevni dijelovi ujedno se automatski raunaju i toplinski dobici kroz te dijelove. Ako se kod ureivanja zgrade odabere utjecaj toplinskih mostova prema stavku 3 ili 4 lanka 24 Tehnikog propisa (poveanje koeficijenta prolaska topline obodnih dijelova zgrade) onda je u tom popisu koeficijent prolaska topline ve povean za 0,05 ili 0,1 W/m2K.

Bre i jednostavnije je sline graevne dijelove kopirati klikom na gumb Kopiraj i zatim im urediti plotine i orjentacije. 3.3.2 Toplinski gubici kroz linijske toplinske mostove

Popis linijskih toplinskih gubitaka se prikae samo kada se kod ureivanja osnovnih podataka zgrade izabere raunanje toplinskih mostova sukladno stavku 2 lanka 24 HRN EN ISO 14683.

Klikom na izbornik Novi otvori se prozor za dodavanje linijskih toplinskih mostova.

28/47

Prema Tehnikom propisu linijski toplinski mostovi mogu se raunati pomou kataloga toplinskih mostova sukladno normi HRN EN ISO 14683. Klikom na gumb Kopiraj iz kataloga otvori se prozor za izbor tipa toplinskog mosta. Odaberite slian toplinski most i kliknite na gumb Prihvati . Unesite jo duinu toplinskog mosta.

Ukoliko ste na neki drugi nain izraunali duinski koeficijent prolaza topline toplinskog mosta moete taj koeficijent i duinu toplinskog mosta runo unijeti. 3.3.3 Toplinski gubici kroz tokaste toplinske mostove

Tokasti toplinski dobitak mora se runo ili sa nekom neovisnom aplikacijom preraunati i unjeti u popis tokastih toplinskih mostova. Popis tokastih toplinskih gubitaka prikazuje se samo kada se kod ureivanja osnovnih podataka o zgradi izabere raunanje utjecaja toplinskih mostova prema stavku 2 lanka 24

29/47

3.3.4

Toplinski gubici kroz tlo

Proraun toplinskih gubitaka kroz tlo rauna se prema HRN EN ISO 13370. Klikom na izbornik/meni novi otvori se prozor za proraun toplinskih gubitaka kroz tlo.

Prvo se izabere vrsta poda i unesu potrebni podaci za proraun.

30/47

Ovisno o vrsti poda prikazuju se potrebna polja za unos podataka. Ako pored polja za unos postoji gumb [...] u tom je sluaju mogue graevne dijelove birati iz popisa graevnih dijelova zgrade. U naem primjeru iz HRN EN 832 Dodatak L, Tablicu L.4 vidimo da je vrsta poda, pod na tlu bez rubne izolacije. Plotina poda je 99 m2, izloeni opseg poda je 36,8 m. 3.3.5 Toplinski gubici zbog provjetravanja Ve nakon dodavanja nove zgrade automatski se izrauna toplinski gubitak zbog prirodnog provjetravanja. Isti se izrauna iz podataka za broj izmjena zraka i neto obujma zgrade prema HRN EN 832. Prema Tehnikom propisu lanak 11., broj se izmjena zraka odreuje prema HRN EN 832 Dodatak F, za srednju razinu nepropustnosti za zrak omotaa zgrade.

Ako postoji drugi nain provjetravanja ili dio zgrade ima drugi obujam grijanog zraka i/ili drugi broj izmjena zraka moe se postojei zapis urediti ili dodati nove gubitke radi provjetravanja.

31/47

3.3.6

Toplinski gubici kroz negrijane prostorije

Toplinski gubici kroz negrijane prostorije raunaju se prema EN ISO 13789:1999. Kod negrijane je prostorije potrebno unijeti sve graevne dijelove s kojima granii, kao i one koji omeuju negrijanu prostoriju s vansjkim zrakom i tlom. Klikom na gumb Nova otvori se prozor u koji se najprije unese naziv negrijane prostorije, njen obujam te broj izmjena zraka izmeu negrijane prostorije i vanjskog zraka. Za negrijane se prostorije predpostavlja da je broj izmjena zraka izmeu grijane i negrijane prostorije jednak 0 (prema HRN EN 13789 5.4.

U ovom je oglednom primjeru obujam negrijane prostorije tavana je 86 m3 a broj izmjena zraka je 5 h-1. Nakon spremanja osnovnih podataka o negrijanoj prostoriji otvori se prozor za dodavanje svih graevnih dijelova koji granie sa negrijanom prostorijom. Klikom na izbornik novi otvori se prozor za dodavanje graevnih dijelova. Potrebno je dodati sve graevne dijelove koji razdvajaju negrijanu prostoriju i vanjski zrak.

32/47

Klikom na gumb [...] orijentaciju i plotinu.

iz popisa graevnih dijelova odaberite eljeni, unesite njegovu oznaku, nagib,

Ovim se postupkom upiu svi prozirni i neprozirni graevni dijelovi koji granie sa vanjskim zrakom. U ovom je oglednom primjeru negrijane prostorije tavana taj graevni dio krov sa plotinom 56,5 m2 orijentiranim na sjever i plotinom 56,5 m2 orijentiranim na jug. Sada je potrebno unijeti graevne dijelove koji razdvajaju negrijanu prostoriju od grijanih prostorija. U predmetnom je primjeru negrijane prostorije tavana to drveni strop sa plotinom 99 m2

Ako u negrijanoj prostoriji postoji i kontakt s tlom onda ih je potrebno izraunati slino kao i kod gubitaka kroz tla u grijanoj prostoriji prema HRN EN ISO 13370. U oglednom primjeru tavana nije potrebno kod tla u negrijanoj prostoriji nita dodavati.

33/47

Provjetravanje negrijane prostorije prema vanjskom zraku izrauna se iz podataka za neto obujam negrijane prostorije i broja izmjena zraka.

3.3.7 Toplinski gubici kroz negrijane ostakljene prostorije (staklenike) Slino se raunaju i toplinski gubici kroz negrijane ostakljene prostorije (staklenjake) prema EN ISO 13789:1999 a ujedno se izraunaju i toplinski dobici od sunca prema EN 832 dodatak D.1.

Prvo se unese naziv negrijane prostorije, njen obujam te broj izmjena zraka izmeu negrijane prostorije i vanjskog zraka i broj izmjena zraka prema grijanom dijelu. Radi sunevog zraenja potrebno je unijeti i orijentaciju i nagib.

Kada se spreme osnovni podaci o negrijanoj ostakljenoj prostoriji otvori se prozor za dodavanje svih graevnih dijelova koji granie sa negrijanom ostakljenom prostorijom.

34/47

Klikom na izbornik Novi otvori se prozor za dodavanje graevnih dijelova.

Kod neprozirnih je graevnih dijelova potrebno odrediti jeli graevni dio apsorptivan za sunevo zraenje. Ako se tu stavi kvaica potrebno je odabrati sloj koji je apsorptivni jer je potrebno izraunati koeficijent prolaska topline izmeu upijajue plohe tog zida i ostakljene prostorije. Koeficijent upijanja je potrebno runo unjeti.

Dalje je potrebno unijeti tla u negrijanoj ostakljenoj prostoriji. Slino je treba izabrati upijajui sloj i njegov koeficijent upijanja sunevog zraenja.

35/47

Provjetravanje negrijane ostakljene prostorije prema vanjskom zraku i prema grijanoj prostoriji izrauna se iz podataka za neto obujam i broj izmjena zraka.

3.3.8

Specifini transmisijski toplinski gubitak

Ukupni su tansmisijski toplinski gubici zbroj gubitaka kroz omota zgrade, kroz tla, kroz toplinske mostove i kroz negrijane prostorije. Specifini transmisijski toplinski gubitak izrauna se tako, da se transmisijski toplinski gubitak podijeli sa oplojem grijanog dijela zgrade. Oploje grijanog dijela zgrade je zbroj svih povrina koje su u popisu toplinskih gubitaka kroz omota zgrade, zbroj povrina koja granie sa tlom kod gubitaka kroz tlo i zbroj povrina izmeu grijanih i negrijanih prostorija. Oploje se automatski zbraja kod dodavanja prije navedenih graevnih dijelova. Tehniki je propis u ovisnosti o faktoru oblika zgrade postavio zahtjeve za maksimalni specifini transmisijski toplinski gubitak. Ako je izraunati specifini transmisijski toplinski gubitak manji od specifinog transmisijskog toplinskog gubitka koje predvia Tehniki propis onda je polje zelene boje.

36/47

U ovom je oglednom primjeru oploje grijanog dijela zgrade jednako zbroju svih oploja: omota zgrade 110 m2, podovi na terenu 99 m2, strop prema negrijanoj prostoriji tavanu 99 m2, pregradni zid prema negrijanoj ostakljenoj prostoriji zimskom vrtu 8 m2, prozor prema negrijanoj ostakljenoj prostoriji zimskom vrtu 8 m2 to daje ukupno 324 m2. Ukupni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka je jednak zbiru pojedinih gubtaka: kroz omota zgrade LD=65,3 W/K, kroz tla na terenu LS=30,45 W/K, kroz negrijanu prostoriju tavan HU=19,26 W/K, kroz negrijanu ostakljenu prostoriju zimski vrt HUS=19,97 W/K to daje ukupno 134,91 W/K. Specifini transmisijski toplinski gubitak je tako H'T=HT/A=0,42 W/m2K Faktor oblika jest jednak fo=A/Ve=324/298=1,09 m-1 Maksimalni dozvoljeni specifini transmisijski toplinski gubitak prema Tehnikom propisu za stambene zgrade sa fo>1,05, rauna se sa fo=1,05. Srednja mjesena temperatura najhladnijeg mijeseca je -0,8C zato je jednaina za maksimalni dozvoljeni specifini transmisijski toplinski gubitak H'T=0,30+0,15/f0 = 0,30+0,15/1,05 = 0,44 W/m2K. Specifini transmisijski toplinski gubitak zadovoljava zahtjeve Tehnikog propisa.

3.4 Toplinski dobici

Toplinski dobici raunaju se prema HRN EN 832 - 6. U popisu je potrebno oznaiti zgradu za koju se radi proraun i kliknuti na gumb Toplinski dobici.

Unutarnji toplinski dobici, Qi, i toplinski dobici od sunca, Qs, ine ukupne toplinske dobitke, Qg. Toplinske dobitke od sunca ine dobici od sunca kroz grijane, negrijane i negrijane ostakljene prostorije. Toplinski su dobitci ovisni o mjesecu, zato se u tablicama pokazuje samo izvor tih dobitaka. 3.4.1 Unutarnji toplinski dobici Unutarnji dobici se prema Tehnikom propisu mogu raunati s vrijednou 5W/m2 plotine korisne povrine zgrade.

37/47

Dodatno je mogue za toplinske dobitke uvaavati i dodatne unutarnje izvore topline. Za te izvore potrebno je pridodati snagu izvora i rada na dan. Ako se dodatni izvor topline nalazi u negrijanoj prostoriju, potrebno je te gubitke smanjiti za faktor smanjenja negrijane prostorije b. Taj se faktor dobije tako da izaberemo negrijanu prostoriju.

3.4.2

Toplinski dobici od sunca kroz grijane dijelove omotaa zgrade

Toplinski dobici od sunca kroz grijane dijelove omotaa zgrade automatski se uraunaju ve kod stavljanja prozirnih dijelova zgrade u omota zgrade, kod toplinskih gubitaka.

38/47

3.4.3

Toplinski dobici od sunca kroz negrijane prostorije

Toplinski dobici od sunca kroz negrijane prostorije automatski se uraunaju ve kod stavljanja prozirnih dijelova zgrade u negrijane prostorije, kod toplinskih gubitaka.

3.4.4

Toplinski dobici od sunca kroz negrijane ostakljene prostorije

Toplinski dobici od sunca kroz negrijane ostakljene prostorije automatski se uraunaju ve kod stavljanja prozirnih dijelova zgrade u negrijane ostakljene prostorije, kod toplinskih gubitaka.

3.5 Proraun i rezultati

Pozor ! Oznaite u popisu zgradu za koju radite proraun i kliknite na gumb Proraun / Rezultati.

39/47

Proraun je sasvim automatski i sam se ponovo preraunava nakon svake promjene bitnih podataka u zgradi. Ako su svi zahtjevi Tehnikog propisa zadovoljeni sve se ikone prikau u zelenoj boji 3.5.1 Transmisijski toplinski gubici

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka Ht (W/K). rauna se prema jednadbi : Ht=Ld+Ls+Hu+Hs. Oploje grijanog dijela zgrade je zbroj svih povrina koje su u popisu toplinskih gubitaka kroz omota zgrade, zbroj povrina koja granie s tlom kod gubitaka kroz tlo i zbroj povrina izmeu grijanih i negrijanih prostorija.

Ako je specifini transmisijski toplinski gubitak po jedinici oploja manji od maksimalnog dozvoljenog onda je polje zelene boje. 3.5.2 Potrebna toplina za grijanje

Potrebna se toplina za grijanje izrauna u skladu s normom HRN EN 832:2000, metoda prorauna po mjesecima. Vrijednost je zbroj godinje potrebne topline za grijanje po svim mjesecima s tim, da je jedinica mjere u tablici (MJ).

40/47

Najvei su iskazani gubici u zimskom razdoblju dok ih u ljetnom gotovo i nema posebice ako su srednje mjesene vanjske temperature vee nego projektna temperatura. Unutarnji toplinski dobici su gotovo konstantni kroz cijelu godinu. Dobici od sunca su najvei u ljetnom razdoblju jer je tada jaina sunevog zraenja najvea. Faktor iskoristivosti izrauna se iz vremenske konstante zgrade i omjera dobitaka/gubitaka. Potrebna toplina za grijanje rauna se za svaki mjesec prema jednadbi Qh=Ql-Qg. Kako se moe vidjeti toplina za grijanje nije potrebna za svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Ako je potrebna specifina godinja toplina manja od maksimalne dozvoljene onda je polje zelene boje. Pogledajmo kako je izraunata potrebna toplina za mjesec sijeanj. Toplinski gubitak izrauna se prema jednaini. Ql=H (i- e) t H = (HT+HV)= 134,91 + 42,16 = 177,07 W/K i- e = 20C (-0,8C) = 20,8 C = 20,8 K t = 31 dni 24ur 60min 60sec= 2678400 s. Ql=177,07 20,8 2678400 = 9865 MJ Srednja snaga unutarnjih dobitaka je prema HRN EN 832 Tablica L.1 jednaka 250W. Prema tome je unitarnji dobitak u sijeanju jednak Qi=250 t=250 2678400 = 670 MJ Dobici se od sunca tee izraunaju. Prikazati emo, radi lakeg snalaenja, izraun za jedan prozor orijentacije na jug plotine 9m2 sa g-vrijednosti 0,6 i faktorom okvira 0,8 i nagibom 90. Efektivna plotina za taj prozor je AS=A FS FC FF g = 9 1 1 0,8 0,6 = 4,32 m2. Dobitak od sunca je iz podataka za gustou globalnog sunevog zraenja za Zagreb QS=IS AS = 178 4,32 = 769 MJ. Adekvatno se dobiva za prozore na istok QS=1,44 68 = 98 MJ, za prozore na zapad QS=1,44 80 = 115 MJ i za prozore na sjever QS=1,92 39 = 75 MJ to skupa znai 1057 MJ. Ostatak dobitaka do 1530 su toplinski dobici kroz zimski vrt, za koje je izraun tee izvodljiv . Ukupni dobici su Qg = Qi+Qs =670 + 1530 = 2200 MJ. Omjer dobitaka i gubitaka je = Qg/ Ql=2200/9865=0,22 Faktor iskoristivosti rauna se prema =(1- a)/(1- a+1) gdje je a=1+/16. je vremenska konstanta zgrade koja se izrauna =C/H = 10000/177,07 = 56,475 s (C je efektivni unutarnji kapacitet). Tako je a=4,52 i zato = (1- 0,22 4,52)/(1- 0,22 (4,52+1))=1

41/47

Potrebna toplina za grijanje za mjesec sijeanj izrauna se prema jednadbi Qh = Ql- Qg = 9865 2200 = 7665 MJ. Ukupna specifina godinja potrebna toplina za grijanje za stambene zgrade znai godinju potrebnu toplinu za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade. Za ovaj je ogledni primjer to Q''h = 29628 MJ/95,36m2= 29628/(3,6 95,36) = 86,30 kWh/m2a. Maksimalna dozvoljena specifina godinja potrebna toplina za grijanje za stambene zgrade sa fo>1,05 prema Tehnikom propisu lanak 7. iznosi Q''h=95,01 kWh/m2a. Potrebna toplina za grijanje tako zadovoljava zahtjeve Tehnikog propisa. 3.5.3 Graf potrebne topline za grijanje tijekom godine

Grafiki prikaz daje bolji uvid u mjesene potrebe topline za grijanje zgrade.

Stupci u plavoj boji prikazuju toplinske gubitke, stupci u utoj boji predstavljaju toplinske dobitke a stupci u crvenoj boji prikazuju potrebnu toplinu za grijanje zgrade. Klikom na ikonu za kopiranje grafikon se kopira u clipboard 3.5.4 Pogreni graevni dijelovi u zgradi

U ovom se prozoru prikau svi oni graevni dijelovi koji ne zadovoljavaju zahtjeve Tehnikog propisa u pogledu Tablice 4. ili Tablice 6 za zgrade malog obujma ili obiteljske kue.

42/47

U oglednom je primjeru to prozor sa U=2 W/mK jer prema Tehnikom propisu potrebno je barem 1,8 W/mK.

3.5.5

Zatita protiv suneva zraenja

Kakvoa zatite protiv suneva zraenja rauna se prema lanku 13. Tehnikog propisa ....... ako je uee plotine prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja vee od 20 % za orijentacije proelja od zapada preko juga do istoka, odnosno 30 % za orijentacije proelja od sjeveroistoka preko sjevera do sjeverozapada, odnosno 15 % za krovne prozore (nagib prozora prema horizontali od 0 do 60), tada za promatrano proelje, odnosno krov produkt stupnja proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene naprave za zatitu od suneva zraenja, gtot, i uea plotine prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja, f, treba ispuniti zahtjev: 1. gtot*f < 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 21 C, odnosno 2. gtot*f < 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 C. Program automatski izrauna povrine proelja i krovova u odnosu na orijentaciju ve kada se dodaju prozirni i neprozirni graevni dijelovi u omota zgrade. U ovom oglednom primjeru imamo etiri orijentacije (S, E, W, N) sa pripadajuim plotinama zida i prozora. Za svaku se orjentaciju izrauna fe faktor gtot*f i pogleda da li je taj faktor vei od 0,20. Krov se tu ne pojavljuje jer grijane prostorije ne granie na krov nego na negrijani tavan.

43/47

3.5.6 Potronja energenata Ovo je informativni izraun kojeg Tehniki propis , ne zahtjeva

3.6 Ispisi
U popisu zgrada treba oznaiti zgradu za koju se radi proraun i kliknuti na gumb Ispisi.

44/47

3.6.1

Projekt zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu

U popisu zgrada treba oznaiti zgradu za koju se radi proraun i kliknuti na gumb Projekt zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinske zatite zgrade. Na taj nain program automatski slae ispis projekta sa svim sastavnim dijelovim.

45/47

Klikom na ikonu sa kovertom ovaj se ispis moe spremiti u pdf (Acrobat reader) ili u rtf (MS Word) format. 3.6.2 Iskaznica potrebne topline za grijanje

U popisu zgrada treba oznaiti zgradu za koju se radi proraun i kliknuti na gumb Iskaznica potrebne topline za grijanje

Iskaznica je sastavljena sukladno Tehnikom propisu, Prilog D.

3.7

Linkovi

46/47

47/47