Geometrijska optika

Osnovni zakoni geometrijske optike

Zakon o pravocrtnom irenju svjetlost Ako imamo homogeno prozirno sredstvo, svjetlost se iri pravocrtno o odstupanje od tog zakona difrakcija ili ogib

Zakon o neovisnosti svjetlosnih snopova Ako jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi, jedan na drugog ne utjeu o odstupanje od tog zakona interferencija (dokazuje valnu prirodu svjetlosti)

Zakon odbijanja ili refleksije Kut upada , izmeu upadne zrake i okomice na zrcalo u T upada, se reflektira u jednakom iznosu kao kut refleksije Zakon o lomu svjetlosti ili refrakciji Svjetlost se lomi na granici dvaju prozirnih sredstava na dva naina o prema okomici ako ide iz rjeeg u gue sredstvo i onda je > iz zraka u vodu o kada svjetlost tako putuje, smanjuje joj se brzina, pa trai krai put

od okomice ako ide iz gueg u rjee sredstvo i onda je > iz stakla u vodu kad tako svjetlost putuje, poveava joj se brzina pa ima dui put

omjer sinusa kuta upada i sinusa kuta loma je za dva sredstva uvijek isti i zovemo ga indeks loma o sin sin upadnog n = sin = sin kuta loma c gdje je c brzina svjetlosti i iznosi 300 000km/s (u vakuumu i zraku) v

posebni sluaj imamo kada je prvo sredstvo vakuum ili zrak tada koristimo apsolutni indeks loma o o vrijedi n =

uvijek je vei od jedan jer je c vei i uvijek je vei to je sredstvo gue, a brzina manja

indeks loma u drugim kombinacijama sredstava zovemo RELATIVNI INDEKS LOMA c / n2 v2 v1 1 n2 = = = = 1 n1 c v2 2 / v1 pravilo to je vei kut, to je vea brzina i valna duljina, ali je manji indeks loma

Ravno zrcalo
zrcalo skree zrake svjetlosti kakva slika nastaje u ravnom zrcalu o o o o o uspravna virtualna izmijenjene strane prema predmetu jednako velika jednako udaljena od zrcala kao predmet

Sferno zrcalo
Konkavno ( karakteristine zrake o o o jedna zraka upada paralelno s optikom osi i reflektira se kroz fokus jedna zraka upada kroz fokus i reflektira se paralelno s optikom osi jedna zraka upada skroz centar i reflektira se sama u sebi

karakteristine toke o o o o o C sredite zrcala; T tjeme zrcala F fokus ili arite; f fokalna/arina duljina r radijus zrcala; OO optika os a (ili x) udaljenost od predmeta do tjemena; b (ili x') udaljenost od slike do tjemena y veliina predmeta; y' - veliina slike SLIKA PREDMETA realna, obrnuta, manja od predmeta realna, obrnuta, jednako velika kao predmet realna, obrnuta, malo vea od predmeta virtualna, uspravna, puno vea od

kakva je slika u odnosu na predmet PREDMET a > 2f a = 2f a <2f ali >f a <f ali

>0 predmeta pravila o predznacima i druge cake o o o o o na zastoru znai da je slika realna f > 0 fokalna duljina je uvijek pozitivna a > 0 a uvijek mora biti pozitivan, tj. predmet uvijek mora biti ispred zrcala y > 0 y (predmet) uvijek mora biti pozitivan predznak slike (y') o y' > 0 znai da je slika uspravna y' < 0 znai da je slika obrnuta

predznak udaljenosti slike od zrcala b > 0 znai da je slika realna b < 0 znai da je slika virtualna

Konveksno ) kakva je slika u odnosu na predmet o o o virtualna (b<0) uspravna (y'>0) umanjena (y'<y)

takoer, fokalna duljina je uvijek negativna

Linearno poveanje i jednadba konjugacije

Linearno poveanje y' linearno poveanje je omjer veliine slike i predmeta m = y ako uzmemo neko sferno zrcalo i na njemu oznaimo karakteristine trokute za sliku i predmet, vidjet emo da su slini i da se neke stvari mogu zakljuiti trokuti o o trokut od predmeta ine = predmet, upadna zraka kroz tjeme i optika os trokut od slike ine = slika, reflektirana zraka kroz tjeme i dio optike osi y ' b y y' = = m i iz toga moemo izvui = a b y a

slinost trokuta nalae:

Jednadba konjugacije sline trokute moemo nacrtati i na drugaiji nain i tada po pravilu za slinost vrijedi y y' = tj. a f f

y' f = m = y a f ako zbrojimo oba dobivena omjera linearnog poveanja, dobit emo jednadbu konjugacije o b f 1 1 1 = iz ega moemo izvui jednadbu konjugacije = + a a f f b a

Totalna refleksija
totalna refleksija se pojavljuje kada idemo iz gueg u rjee sredstvo, tj. kada je kut upada vei od graninog kuta granini kut kut upada za kojeg je kut loma = 90 zakon loma u sluaju graninog kuta glasi sin g sin 90 = sin g = nrjeeg ngueg

reflektirana zraka e imati jednaki kut loma kao i upadna zraka kada idemo iz nekog sredstva u zrak e formula glasiti ovako: sin g = 1 nsredstva

Lee
Konvergentne zovemo ih konvergentne, konveksne, sabirae ili pozitivne o o postoje o o o bikonveksne plankonveksne konkavkonveksne sabirae jer sabiru zrake svjetlosti u jednu toku pozitivne jer im je fokalna duljina uvijek pozitivna

simbol za konveksnu leu je jer je lea deblja u sredini karakteristine zrake o o o jedna ide paralelno sa optikom osi i lomi se u F2 (UVIJEK U F2!) jedna ide kroz F1 i lomi se paralelno s optikom osi jedna ide kroz centar (LEE) i samo prolazi SLIKA PREDMETA realna, obrnuta, manja od predmeta realna, obrnuta, jednako velika kao predmet realna, obrnuta, malo vea od predmeta virtualna, uspravna, puno vea od predmeta

pravila o slici i predmetu za KONVEKSNU leu su ista kao i za KONKAVNO zrcalo PREDMET a > 2f a = 2f a <2f ali >f a <f ali >0

Divergentne zovemo ih divergentne, konkavne, rastresae ili negativne o o postoje o bikonkavne rastresae jer raspruju zrake svjetlosti negativne jer ime je fokalna duljina uvijek negativna

o o -

plankonkavne konvekskonkavne

simbol za konkavnu leu je obrnut od onog za konveksnu jer je ova lea deblja na krajevima pravilo o slici i predmetu za KONKAVNU leu je isto kao i za KONVEKSNO zrcalo o slika je uvijek virtualna, uspravna i umanjena