BAROK

1593. pobjeda nad Turcima pod Siskom 1606. mir na uu itve (6. 4. 1667., Velika srijeda prije podne potres u Dubrovniku) Hrvatska je podijeljena na etiri razliite drave osim kulturne zaostalosti turskih pokrajina postajala je i dugotrajna mletaka vladavina sve jaom zaprekom kulturnog napretka u primorskim gradovima i na otocima i dok je knjievni rad u Dubrovniku u prvim desetljeima 17. st. u punom jeku, u Splitu, Zadru i na Hvaru vlasteoski i graanski potomci Marulia, Zorania i Lucia gotovo sasvim preputaju knjievno polje pojedinim sveenicima, zauzetim vie za nabone namjere nego za umjetnika oblikovanja u drugoj polovini stoljea javit e se u sve vanijoj Banskoj Hrvatskoj, sjeverno od mletakog podruja, nekoliko znaajnih knjievnih pokuaja, i pri kraju ovoga razdoblja, u Vitezovievo doba, javit e se Zagreb kao budue kulturno sredite, ali e i taj proces doskora jako usporiti centralizatorna politika bekoga dvora za duhovni ivot katolikih Hrvata u 17. st. bile su vane posljedice crkvenih reforama bilo je to doba pojaanog utjecaja crkve i obnove religioznog ivota; doba baroknih graevina, katoliki obojenog pjesnitva i gorljive djelatnosti sveenstva, u prvom redu lanova franjevakog i isusovakog (javili se najprije u Dubrovniku) reda temelj je isusovakog odgoja bio spoj kranske filozofije i humanistike obrazovanosti steene itanjem klasika, osobito latinskih i upoznavanjem klasinog pjesnitva i govornitva isusovci su njegovali navlastito kolsku dramu; povrh opih tema iz stare i novije povijseti i iz ivota svetih bilo je i rodoljubnih (Poetica laudatio variarum Sclavoniae partium, 1607) => jezik je tih predstava bio latinski nabono-pouna knjievnost javila se u svim hrvatskim krajevima, pa i u pokrajinama pod Turcima, za razliku od uene i umjetnike knjievnosti, ograniene samo na krajeve slobodne od Turaka svjesno je nastojanje pisaca oko izgradnje jedinstvenog hrvatskog knjievnog jezika narodni govor, koji je prema kraju srednjega vijeka prevladavao u hrvatskoj pismenosti mjesto nekadanjeg crkvenoslavenskog, bila je akavtina; krajem 15. st. nametnula se i prvim Dubrovanima, premda su bili roeni tokavci to je jo u 16. st. bio jezik nekih uglednih pisaca, pa ipak je dalji razvoj poao drugim putem, nastavljajui se sve vie u korist tokavtine nazadovanjem knjievnog rada na mletakom akavskom podruju sve se vie isticao Dubrovnik, gdje je ve u 16. st. prevladala u pjesnitvu tokavtina osim knjievnog ugleda Dubrovana ojaale su tokavtinu turske navale, potiskujui akavske starosjedioce sve vie prema zapadu na prijelazu iz 16. u 17. st. raspravljalo se je u Rimu pitanje jezika i pravopisa, kojim da se tiskaju hrvatske knjige; s jedne je strane valjalo za zanemarene hrvatske glagoljae tiskati nova izdanja staroslavenskih crkvenih knjiga ispravljenih u duhu tridentskih zakljuaka posao, oko kojega su se trudili franjevci Franjo Glavini i Rafael Levakovi i koji je svrio rusificiranjem hrvatskih crkvenoslavenskih tekstova pod utjecajem unijatskih Malorusa a s druge strane utvrditi opi jezik za djela nabonopoune knjievnosti jo e kraj potiskivane i sve vie lokalne akavtine na jugu ivjeti na sjeveru kajkavtina dosta dugo u knjievnosti, ali i kajkavski pisci, imajui u tom kao prethodnika Pergoia, sve vie nastoje, da se ne ogranie na svoje ue podruje

Banska Hrvatska, obuhvaajui najzapadniji dio nekadanje Slavonije i najsjeverniji dio srednjovjekovne Hrvatske, poinje osim politike vriti i vanu kulturnu misiju imenom slovenski ili slovinski u ovo doba oznauje se kajkavtina (dananji slovenski = kranjski), dok se naziv hrvatski upotrebljava za staro akavsko podruje juno od Kupe, sada ve jako preplavljeno tokavtinom za kratko vrijeme hrvatsko ime prevladati e sve do Drave, dok e se imenom slavonskim (iskvareno mjesto slovenski ili slovinski) oznaivati krajevi karlovakim i poarevakim mirom osloboeni od Turaka i njihovi ikavsko-tokavski govori pozitivne tekovine ovoga vremena su podizanje viega kolstva, izjednaivanje knjievnog jezika u pravcu tokavtine i irenje praktine katolike knjievnosti s usporednim jaanjem pismenosti i u kulturno slabije razvijenim krajevima no katolika obnova, u svojoj biti intelektualistina i praktina ne ide u red onih pokreta, koji su (kao kasnije romantizam) davali dublje poticaje pjesnikom stvaranju u knjievnosti opasno prevladava vanjska blistavost, bujna rjeitost, neobina okretnost u pisanju stihova i uope majstorstvo u zanatskoj vjetini, koja postaje tako rei sama sebi svrhom ingenioznost u smjelim i neobinim kombinacijama, virtuozno opisivanje pojava vanjskog svijeta i zvunost rijei nadomjeta toplinu nadahnua, pravih pjesnikih slika i istinske muzikalnosti korijen je bolesti bio u tenji za novim, iznenadnim i neobinim (Marino - e del poeta il fin la meraviglia) ljubavna je poezija tal. baroka ponesena u prvom redu zaljubljenou u tjelesne oblike enske ljepote i u svijet kao utilnu pojavu pored ovakve lirike buja neobino religiozna lirika, nadahnjujui se motivima smrti, etiriju posljednjih stvari, Golgote i prolaznosti svijeta u duhu obnovljenog katolicizma i asketizma => po ovim crnim raspoloenjima ona na prvi mah podsjea na srednji vijek, ali je razlika ne samo u tenji za veliajnim i retorinim, ve jo vie u intimnom tonu tog pjesnitva u bezbrojnim pobonim stihovima 17. st. ima vie retorikog opominjanja, pozivanja na kajanje i podsjeanja na pobonost, ukratko vie praktinog elementa negoli iste poezije za razliku od renesanse, koja je kao pokret ostala ograniena na gornje drutvene slojeve, katolika je obnova, ba kao i reformacija, ve od poetka imala u vidu djelovanje u irokim narodnim slojevima i utjecaj na narodne mase bez obzira na dravne i jezine granice u okvir nae nabone knjievnosti 17. st. ide i najvei dio knjievnog rada u kajkavskom narjeju sjeverne Hrvatske taj je knjievni rad bio po svojem duhu i smjeru dobrim dijelom odjek velikog protureformatorskog pokreta, koji se je od kraja 16. st. bio razmahao u habsburkim zemljama, napose u Ugarskoj tako i u ovom dijelu nae knjievnosti prevladavaju praktino-nabone tendencije, iako bez protureformatorske polemike, nepotrebne u katolikoj Hrvatskoj; pisci su te nabone knjievnosti to isusovci, to pavlini Sjeverna Hrvatska kraj junog, dubrovakog, dolazi u ovo doba sve vie do vanosti najsjeverniji hrvatski zbjeg, zemlja izmeu Vinodola i Varadina njezino je plemstvo i kroz najtmurnija razdoblja 16. i 17. st. ipak pronijelo budnu svijest o povijesnom kontinuitetu vlastite politike individualnosti, dajui joj esto izraaja na svojim saborima

dok u tom dijelu nae knjievnosti nije bilo preduvjeta za velike rodove kao to su drama, epopeja ili roman, bilo je vie mogunosti izraza na podruju lirike i manjih vrsta pjesnitva glavno su vrelo za poznavanje tog pjesnitva rukopisne pjesmarice (Pavlinska iz 1644, Fodrocijeva iz 1687 i Bedekovieva iz po. 18. st.), u kojima osim dviju pjesama o Zrinsko-Frankopanskoj pogibiji i dviju tualjka prigodom smrti Nikole Zrinskoga, Davor-bana horvatskog, ima i po koja satirika i aka, ali ima i ladanjskih idila i ljubavnih; sva je ta lirika redovito anonimna glavni pisci tadanje banske Hrvatske bili su Zrinski, Frankopan i Vitezovi (bili su iz junog dijela zemlje, iz jadranskog podruja, vjekovima otvorenog sredozemnim kulturnim utjecajima) Doba primorskih akademija na prijelazu iz 17. u 18. st. glavno obiljeje vremenu davala je pojava erudita u knjievnim krugovima, koji sve vie prati, a esto i potiskuje pjesnika i kod I. urevia, posljednjeg pjesnika veeg formata u Dubrovniku, ide usporedo s knjievnim stvaranjem i teoretsko zanimanje za pitanje jezika, pravopisa, metrike i za kulturnu i politiku prolost Dubrovnika na pragu 18. st. jasne i odreene ideje imat e prednost pred djelima fantazije i kod nas sada dolazi prvi put do jaeg dodira sa zapadnim knjievnostima, u prvom redu s francuskom (Moliere) skoro poslije rimske Arkadije (1690), ve 1694, osnavana je u Zadru akademija degli Incaloriti desetak godina poslije rimske Arkadije osniva se u Splitu akademija illyrica ilitivam slovinska najvaniji korak je uinjen u Dubrovniku , gdje je takoer koju godinu poslije rimske Arkadije pokrenuta Akademija ispraznih (Academia degli Oziosi), koja je, za razliku od pokuaja u Zadru i Splitu, trajala s prekidima preko tri desetljea najozbiljniji pothvat Ispraznih, izdavanje rjenika, nije nikad priveden kraju, i u tom su ih pretekli i Tanzlinger Zanotti i Vitezovi i tal. misionar Ardelio Della Bella svojim Dizionario italiano-latino-illirico (Mleci, 1728) ipak, imala je velik ugled u drugim primorskim gradovima, a i ovakva kakva je bila, ona je ipak neko vrijeme bila znaajna drutvena ustanova, pomaui dodir izmeu knjievnika i stvarajui neku vrstu uene sredine, mogue u ono doba jedino u Dubrovniku osnivanje intelektualnih kruoka bilo je na poetku 18. st. i inae vrlo raireno tako je osnovana privatna akademija hrv. j. (Accademia privata sopra la lingua illirica), u kojoj je najvaniji lan bio I. urevi, ali nije imala uspjeha u Dubrovniku je osnovana jo jedna akademija, koju su nazivali akademijom od turaka i akademijom degli Invidiati, ali se o njoj ne zna nita potanje na talijanskim je pozornicama 17. st. vladala prvenstveno melodrama i komedija, posljednja navlastito u pukom obliku, koji je pod imenom komedije dell'arte imao poznato veliko znaenje za razvoj modernog europskog kazalita kako se naa knjievnost ugledala u talijansku, u posljednjim desetljeima 17. st. komedija u Dubrovniku je neobino oivjela sve su one puko-lakrdijskog znaaja i pune stereotipnih likova, od kojih je neke ve tal. komedija dell'arte preuzela iz renesansne komedije 16. st. u svima se njima vrzu smijeni starci, krti i obino zaljubljeni, lakoumni sinovi i ene, kojima je ljubav zanat, mladi ljubavnici, govorljivi dokturi (pedanti) i astrolozi s latinskim reenicama i citatima, svodilje i sluge kao glavni pokretai radnja u razdoblju od 1656. 1699. nastalo ih je deset: 1. Jerko kripalo; 2. Dono

Funkjelica; 3. Sin vjerenik jedne matere; 4. Mada; 5. Starac Klimoje; 6. Ljubovnici; 7. Lukrecija; 8. imun Dundurilo; 9. Beno Poplesija; 10. Pjero Muzuvijer => smijenice malo zatim na dubrovakoj pozornici se pojavljuje Moliere, koji e za kratko vrijeme potpuno njom zavladati => franezarije pojava Moliera u Dubrovniku nije sluajna; francuski utjecaj, dosta jak u Mlecima i ostaloj Italiji, bio je ve dopro i do naih obala, zahvaajui dakako najprije vanjske oblike drutvenog ivota od Molierovih drama koje su imale 5 inova, nae se razlikuju po tome to imaju 3 ina, a i nisu mogle proi bez burlesknih prizora sa slugama po uzoru komedije dell'arte i tadanje dubrovake komedije (Andro Stitikeca, Ilija Kulja) no inae su nai prireivai Moliera radije prevodili: Divo Buni Sarov; Petar Bokovi; Ivan Franatica Sorkoevi; Marin Tudievi; Josip Betondi sve su komedije prevedene u prozi, i kad su izvornici u stihovima; jedini je izuzetak Psyche (Psike) u prijevodu F. Sorkoevia radnja je lokalizirana kao obino kod naih pisaca (i kod Frankopana), pri emu tipina lica imaju u razliitim komedijama ista imena, to biva i kod Moliera: tako se ljubavnik obino zove Dono, ljubavnica Anica, smijeno lice Ilija ovako ponaene, bile su Molierove komedije ujedno posljednji znatniji pothvat na tadanjoj dubrovakoj pozornici reagirajui protiv pretrpanosti baroka, zaljubljenog u iznenadno i zaudno, vraalo se doba Arkadije u mnogom pogledu idealima humanizma odatle ponovno oivjelo zanimanje za stare pisce, u prvom redu latinske, za koje su Talijani smatrali, da su im blii nego ijednom drugom europskom narodu 18. st. e biti i u Italiji i kod nas stoljee vrlo ivahnog latinizma, kojemu prvi razmah pada ve u ovo doba ponovni procvat poinje oko 1700., a mnogo su mu doprinijele isusovake kole, aljui u svijet pokoljenja potpuno vjeta Ovidijevu i Horacijevu jeziku i u redovima Ispraznih javljaju se latinski pisci, prethodnici znamenitih dubrovakih latinista 18. st.

1. IME BUDINI (1535 - 1600), Zadar

1. Suma nauka hrstianskoga (Rim, 1583)
prijevod Kanizijeva katekizma latinicom i irilicom u latinikom izdanju koristi dijakritike znakove , i po ekom uzoru dva i po stoljea prije Gaja

2. Pokorni i ini psalmi Davidovi

2. MATIJA MATULI ALBERTI (1555 - 1624), Split

- splitski vlastelin i arhiakon - u pismu iz 1607. brani zamjenicu a 1. Oficij blaene Marije (Mleci, 1617)
posvetio Dubrovanima u predgovoru hvali Dubrovnik

3. ALEKSANDAR KOMULOVI (1548 - 1608), Split

- splitski vlastelin i roeni akavac, poznati misionar po balkanskim zemljama (Turska) - jedan od starijih protureformatorskih radnika i pisaca - teio opem hrv. knjievnom jeziku, iako u njega ima i akavtine i ikavtine 1. kranski nauk (Rim,1582)
u njemu se povodi za tradicionalnim slavljenjem sv. Jeronima

2. prijevod malog Bellarminova katekizma iz 1603. 4

3. Zrcalo od ispovijesti (Rim, 1606)

4. MATEJ DIVKOVI (1563 1631), Bosna, franjevac

1. Nauk krstjanski za narod slovinski
Mleci, 1611. namijenjen duobrinicima, kleru nazivan veliki Mleci, 1611. prijevod Mleci, 1616. Mleci, 1616. nazivan mali itanka za narod; pisan u obliku dijaloga izmeu uitelja i uenika pretiskao niz nabonih pjesama: 1. U se vrime godia 2. Pla blaene Gospe (u osmercima) 3. parafraza Vetranovievog Posvetilita Abramovog (Abramovi veri) 4. jedno prikazanje o sv. Katarini od nepoznata autora

2. Sto udesa aliti zlamenja blaene i slavne Bogorodice 3. Beside Divkovia vrhu evanelja nedeljnih priko svega godita 4. Nauk krstjanski s mnoziemi stvari duhovnijemi

- svoja djela pisao na irilici - birao djela zbog jaeg utjecaja na puk

5. HORACIJE MAIBRADI (1565 - 1641), Dubrovnik

- rodio se u Veneciji kao izvanbrani sin Marojev - ivio u oskudici sa enom i 13 djece - bio kancelar na Mljetu - on je poeo pjevati u tradicionalnom petrarkistikom stilu, ali neke njegove pjesme oito pokazuju da ni on nije mogao odoljeti maniri koja je nadirala 1. ljubavne pjesme
-

posvetio svomu zatitniku vlastelinu Matu Gradiu 1623. najvei je dio u dvanaestercu, no ima i dvadesetak pjesama u osmerakim i drugim kraim i lakim stihovima one se razlikuju od dvanaesterakih i po erotiko-idilikim temama

- Tko je taj na saj svit - Dobra, ka nam brijeme dava - Budu moja lijepa vilo 2. poslanice
Maru Cipoliu (1614.) => dosta uspjela satira protiv onih, koji ovjeka cijene samo po bogatstvu Poslanica Plavkoviu (1623.) => poslanica Divu Gunduliu (bili prijatelji) opisana kao prava arobnica

3. Jeupka

6. PASKOJE PRIMOVI LATINI (1565 1641 ?), Dubrovnik

- prevodilac; pisar dubrovake opine 1. prijevod nekoliko psalama 2. prijevod razliitih pobonih pjesama 3. Pjesan od upuenja rijei vjene i od poroda djevikoga
- prijevod Sannazarova spjeva De partu Virginis

4. Euridie (Mleci, 1617.)

- prijevod mitoloke drame Euridice Ottavia Rinuccina (prevodi ga i Gunduli)

- imala veliku vanost u razvoju melodrame

5. satire protiv Korulana i Kotorana

- pisane u makaronskom jeziku, tj. u hrvatsko-talijanskoj ili talijansko-hrvatskoj mjeavini

7. ANTUN KRIVONOSI (u. 1638)

1. Intromedija od Parida i od pastira (Paride sudi od tri boice, koja je od njih najljepa u dubravi od Ide)
sauvana u rukopisu Ignjat urevi zove je Judicium Paridis

8. ANTUN KASTRATOVI
1. Prema svjetovnoj ljubavi
- pjesma protiv svjetovne ljubavi

2. nekoliko stihova pred Gundulievim Pjesnima pokornim

9. MARIN GAZAROVI (o. 1575 - 1638), Hvar

1. Murat gusar
Mleci, 1623. razgovaranje morsko (favola marittima) prijevod tal. drame Il corsaro Arimante Ludovica Aleardija radnja se odigrava na Visu djelo posvetio hvarskoj vlasteli pastirsko razgovaranje

2. Ljubica 3. etiri crkvena prikazanja (?)

10. IVAN MRI, Pag

1. Sloge ljubvene
Mleci, 1647. zbornik ljubavnih pjesama u stilu zakanjelog konvencionalnog petrarkizma Mleci, 1647.

2. Mantinjade, to jest pisni ljuvene za pivat, u gusle svojem divojkam

11. BARTOL KAI (1575 - 1650), Pag, isusovac

- u svojim spisima zalae se za latiniku grafiju, prema naelu da svaki glas uvijek treba i u svakom poloaju imati isti pismeni znak - njegovo je znaenje u stvaranju hrvatskog knjievnog jezika - djelovao je u duhu protureformacije - bio je u misiji u Dubrovniku, u junoslavenskim zemljama pod Turcima - pisac iz netokavskih krajeva kod kojeg su sazrele tokavske tendencije - ivio u Rimu - za njega je najljepi hrv. jezik tokavsko-ikavski govor koji je on nazivao bosanskim 1. Hrvatsko-talijanski rjenik (1599.) 2. Institutiones lingua illyricae (Rim, 1604.)
prva hrvatska gramatika (zagovara to) 1599. dobio nalog od isusovakog generala Klaudija Aquavive, da za potrebe lanova Ilirske akademije u Rimu, napie gramatiku hrvatskog jezika, drei se najrairenijeg narodnog govora napisana na temelju akavtine sa dosta tokavskih elemenata napisana za strance misionare da bi nauili hrvatski zbog svog rada u naim krajevima

3. ivot gospodina naega Isukrsta (Rim, 1638) 4. ivot preiste Bogorodice vazda Divice Marije 5. Ritual rimski (Rim, 1640.) 6

prvi prijevod Rituala na jedan ivi jezik posvetio papi Urbanu VIII. koji je bio vrlo naklonjen Hrvatima u predgovoru tiocu svoju ikavsku tokavtinu nazvao narjejem bosanskim u predgovoru odreuje znaajke hrv. knji. jezika; zagovara fonetsko pisanje jedna od najranijih autobiografija u hrv. knjievnoj kulturi Kai govori o sebi u treem licu knjiga za duvne sluila za pripremanje za ispovijed i priest

6. Vita P. Bartholomaei Casii Dalmatae ab ipsomet conscripta 7. Nain od meditacioni i molitve (1613.) 8. Zrcalo nauka krstjanskoga (Rim, 1631) 9. Perivoj od djevstva (Mleci, 1628) 10. ivot sv. Ignacija 11. ivot sv. Franeska Saverija (Rim, 1637) 12. prijevod itavog Svetog pisma na hrvatski
ostao u rukopisu (tisak su sprijeili glagoljaki protivnici prevoenja Biblije na isti narodni jezik) sadre prvih 50 psalama i itavu zbirku latinskih himana iz brevijara u dvostruko rimovanim dvanaestercima posvetio svojoj majci Ivani koju nije vidio otkad je otiao s Paga podnaslov: triomfo od istoe drama pisana sasvim u stilu isusovakih duhovnih tragedija 17. st., u kojima su mjesto puke jednostavnosti nekadanjih prikazanja prevladala klasicistika pravila, podjela u inove, korovi i svean i dostojanstven, ali u isto vrijeme i hladan ton.

13. Pjesni duhovne od pohvala Boijeh (Rim, 1617)

-

14. Sveta Venefrida (1627.)

15. znamenita je njegova obrana vlastitoga prijevoda Biblije, napisana na latinskom jeziku Apologia protiv onih koji tvrde da je sv. Jeronim preveo Sveto pismo na slavenski to se moe smatrati prvom znanstvenom raspravom o irilu i Metodu, o njihovoj misiji i o prijevodu Biblije 16. Istorija loretana od svete kue Bogorodiine (Rim, 1617)
legenda koja kae da je kua iz Nazareta donijeta u Trsat (kod Rijeke), a odavle u Loreto

17. Nauk krstjanski (Rim, 1617) 18. Kalendar iz misala rimskoga i spovidanje prave vire (Rim, 1640)

12. STJEPO UREVI (1579 - 1632), Dubrovnik

- vlastelin; esto dolazio pred sud; bio ak osuen na 4 godine progonstva - umro kao posljednji muki potomak svoje kue u Dubrovniku 1. ljubavna lirika
iz mladih dana sauvale su se samo 4 pjesme svjedoe o udaljivanju od duha petrarkizma Ljubav draga mene stavi - urevieva ljubav nije vie ni trubadurska ni petrarkistika, ona je realna i putena kakva e biti u pjesnika novih vremena monolog smijena starca, koji uzalud uzdie za gospojom komina poema imao namjeru da napie parodiju dotada vrsto uhodane petrarkistike ljubavne manire, odnosno da itav proces jednog ljubavnog oitovanja i rituala vidi i s njegove aljive strane poistovjetio je frazeologiju, usporedbe i psihologiju zaljubljenika s mogunostima, dometima, jezikom i psihologijom skromnog i sirovog dervia parodirati jednoline, zaarene i idiline izjave i ljubavne prie petrarkista bio je u Italiji obiaj ve u doba kad je petrarkistika poezija doivljavala svoj puni uspon (Lorenzo de Medici spjev

2. Dervi
-

Nencia di Barberino; Luigi Pulci Beca da Dicomano) za glavno lice svog spjeva uzeo je tursko lice (turski isposnik, pustinjak)

3. Sedam psalama pokornijeh kralja Davida (Padova, 1686.)

13. IMUN ZLATARI, Dubrovnik

1. Vila ostarana
pjesma u kojoj se ostarjela ena kaje, to je ludo provela mladost bez ljubavi u osmercu u osmercu

2. prijevod prve knjige Ovidijevih Metamorfoza 3. prijevod Knjige Leandrove iz Heroida

14. IVAN TOMKO MRNAVI (1580 - 1637), ibenik, isusovac

- umro u Rimu - od roditelja doseljenik iz Bosne - Jurju Barakoviu postavio nadgrobni spomenik 1. Vita beati Augustini
ivot blaenog Augustina Kaotia, biskupa zagrebakog pisana na latinskom kasnije e ga na hrv. napisati Kreli ivot Petra Berislavia

2. Vita Berislavi (Mleci, 1620) 3. ivot Margarite blaene divice, keri Bele, kralja ugarskoga i hrvatskoga (Mleci, 1613)
prijevod s tal. nije sauvan prijevod latinske tragedije isusovca Bernarda Stefonia izgubljen vlastiti spjev koji je sam preveo na talijanski 1740 stihova (dvostruko rimovani dvanaesterci) junakinja je hrvatska plemkinja, koja je, postavi udovica, posvetila svoj ivot Bogu (utemeljila samostan sv. Franje treeg reda na Rabu) jezik mu je bosanska ikavska tokavtina pomijeana nekim akavskim oblicima naglaeno rodoljublje izraeno u protuturskom raspoloenju ali i u ljubavi prema lijepim hrv. predjelima dvjestotinjak dvanaesteraca pjesma o smrti Isusovoj dodano Istumaenje obilnijem nauka krstjanskoga (Rim, 1627) - prijevod Bellarminova katekizma ostalo u rukopisu iznosi tezu o ilirskom podrijetlu Slavena pozabavio se ivotima onih svetaca i svetica koji su bili kraljevske krvi i iz ilirskih obitelji, smatrajui Ilirima ne samo June Slavene nego i Maare tragedija u 5 inova i dvostruko rimovanim dvanaestercima pisana u stilu isusovakih drama tema Hoimske bitke (oduevila Gundulia) tragina sudbina mladog turskog sultana Osmana (spominje se samo jednom)

4. alosnoskazje Krispa Cezara (1614.) 5. ivot Magdalene od knezov Zirova, plemena Budriia (Rim, 1626)

6. Potuenje pokornika radi smrti Isusove k narodu ovianskomu

-

7. De Illyrico caesaribusque Illyricis dialogorum libri septem 8. Regiae sanctitatis Illyricanae foecunditas 9. Osmanica (Rim, 1631)
-

15. STJEPAN MATIJEVI (o. 1580 - 1654), Bosna, fra

1. Ispovjedaonik (1630)
prirunik za ispovjednike preveo ga s tal. na poticaj Rafaela Levakovia

16. NIKOLA KRAJAEVI SARTORIUS (1582 - 1653), Sisak, isusovac

1. Molitvene knjiice (2. izdanje, Poun, 1640)
pisao ih u prvom redu za vjernike, ali i za sveenike preporua da se Zdrava, zvezda morska pjeva na napjev puke pjesme Hranila devojka tri sive sokole ili jedna pjesma na ast Bogorodici na napjev pjesme Sejala sam baulek, sejala sam, draga ljuba baulek

2. Sveti evangeliomi (Graz, 1651)

17. FRANJO GLAVINI (1585 - 1652), Kanfanar (Istra), franjevac

- pisao na hrv., tal. i lat. - dre ga zaetnikom hrvatske hagiografije 1. etiri poslidnja ovika od smrti, suda, pakla i kraljevstva nebeskoga (Mleci, 1628)
kranskoteoloka rasprava o smrti, sudu, paklu i kraljevstvu nebeskom posvetio brai Nikoli i Petru Zrinskomu Ruke ljubavi Kristove latinska knjiga propovijedi obradio ivote nekih svetaca posvetio Vuku Frankopanu, ocu Katarine Zrinske to djelo priredio i na tal.

2. Manus Christi amoris (1625) 3. Cvit svetih (Mleci, 1628) 4. Svitlost due virne (1632) 5. Raj due (Padova, 1660)

18. IVAN GUNDULI PLAVKOVI (1589 - 1638), Dubrovnik

- vlastelin; doivio pobunu Lastova (1601 - 1606) - uitelji: Kamilo Camilli, Petar Palikua; sinovi: Frano, iko, Mato - pokreta stvaranja su mu esto bila politika, a jo ee religiozna raspoloenja 1. Prvo razdoblje stvaranja (1606 1616) 1. mladenake drame (koje spominje u predgovoru Pjesnima pokornim) - porod od tmine - nesauvane 1. Galatea (1) 2. Posvetilite ljuveno (4) 3. erera (6) 4. Kleopatra (7) 5. Adon (9) 6. Koraljka od ira (10) - sauvane 7. Dijana (2)
potpuna, iako ima 90 stihova sauvana u rukopisu kratki dramski prizor (favoletta) 114 stihova, potpuna sauvana u rukopisu kratki dramski prizor (favoletta) prijevod razgovora izmeu Armide i Rinalda u Tassovu Osloboenom Jeruzalemu

8. Armida (3)

9. Prozerpina ugrabljena (5)

u 3 ina s prologom sauvana u rukopisu tragedija u 5 inova pria poznata iz grke legende tiskana u Anconi 1633. prijevod Rinuccinijeve Arianne protagonisti: Arijadna, Tezej

10. Arijadna (8)

2. Drugo razdoblje stvaranja (1616 1620) - protureformatorski period - od sada sebe naziva krstjanin spjevalac, govorei dalje u duhu katolike obnove 2. Pjesni pokorne kralja Davida
Rim, 1621. njegova prva tiskana knjiga poeo prevoditi oko 1616., a svrio je 1620. pisana pod utjecajem isusovaca neto slobodniji prijevod pjesma Od velianstva bojijeh tiskana prvi put zajedno s Pjesnima pokornim Mleci, 1622. spjev u tri plaa (sagrjeenje, spoznanje, skruenje) u strofama od 6 osmerakih stihova igre i gomilanja rijei, antiteze, retorika pitanja, ... pojaavaju elokvenciju na raun poezije i premo razuma nad uvstvom

3. Suze sina razmetnoga

3. Tree razdoblje stvaranja (1621/22 1638) 4. U slavu Ferdinanda Drugoga

pjesma napisana u povodu njegova vjenanja (1637)

a) unutarnji drutveni odnosi u Dubrovakoj Republici 5. Dubravka

pastirska drama u 3 ina likovi: Miljenko, Dubravka, Grdan, Ljubmir, Pelinka, Ljubdrag, pastir Radmio, ribar, satiri: Divjak, Jeljenka, Vuk, Gortak satiri (kao seljaci u dramskim eklogama M. Dria) komian element u drami kako je glavna radnja oskudna (ljubav Miljenka i Dubravke), prerasli su je komini elementi, no sve te usporedne radnje ne ine dramu punijom, ve samo arenijom tendeciozno-rodoljubni elementi daju itavoj radnji drugaiju nijansu okvir radnje je svakogodinja svetkovina slobode u Dubravi plemenitoj kako je radnja poela, tako e i svriti slavljenjem dubrovake slobode prikazana 1628. sljubljivanje rodoljubnog i pastirskog elementa

b) vanjske politike prilike 6. Osman

epski spjev u 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pj.) pisan u osmercima okosnica djela suvremen predmet: odluka pobijeenog i ogorenog cara Osmana, da krene na Istok po nove ete, buna u Carigradu i smrt Osmanova u taj povijesni okvir ugradio itav jedan viteki svijet sa enama ratnicama, s vitezom Dilaverom, i s pastirsko-idilinim prizorima sljubljivanje povijesnog i viteko-idilikog elementa osjeanje prolaznosti kao temeljni lirski doivljajni ton

19. IVAN BUNI VUI (1591 - 1658), Dubrovnik

- plemi; bavio se (uspjeno) trgovinom - bio lan najviih dravnih organa i 5 puta knez - sinovi: Saro, Nikolica; 7 keri

10

1. Mandalijena pokornica (Ancona, 1630.)

spjev u 3 cviljenja opjevao obraenje slavne i lijepe grjenice iz Magdale zbirka ljubavnih pjesama ukusna kratkoa, udruena s lakoom ritma 5 ekloga

2. Plandovanja 3. Razgovor pastijerski 4. duhovna lirika

20. PAVAO PAPI (1593 - 1649), Bosna, fra

1. Sedam trublji za probuditi grenika na pokoru (Mleci, 1649)
zbirka religiozno-mistinih pria tekst napisan bosanicom

21. IVAN BELOSTENEC (1594 - 1675), Varadin, pavlin

- roeni kajkavac koji je svijesno unosio june jezine elemente u svoje rodno narjeje - i u svojim propovijedima i u skupljenoj rjenikoj grai on je dosljedno iao za tim, da sljubljivanjem kajkavtine i akavtine, a donekle i tokavtine, stvori jezik razumljiv svim Hrvatima - najugledniji pavlin ovoga doba 1. Bogumila (Graz, 1665)
zbirka pjesama na ast sv. Pavla danas nepoznata crkveno govornitvo rjenik

2. Deset propovijedi o euharistiji (1672) 3. Gazophylacium (Graz, 1740)

22. PAVAO POSILOVI MOUNJANIN (o. 1600 o. 1653), Glamo (Bosna), farnjevac
1. Naslaenje duhovno, koji eli dobro iviti, potom toga dobro umriti (Mleci, 1639.)
u proznom dijelu tumai se kranski ivot, dobra smrt, odnosno opasnost koja se krije u postelji od naslaenja svitovnoga

2. Cvijet od kripostih duhovni i tilesnije prikoristan svakomu virnomu krstjaninu ki ga ti esto (Mleci, 1647)
raspravlja o vrlinama i njima suprotstavljenim manama u obliku navoda iz kranskih mislilaca i starih filozofa, s umetnutim primjerima tiskan bosanicom

23. JAKOV MIKALJA (1600/01 - 1654)

- talijanski isusovac 1. Blago jezika slovinskoga (1649-1651, Loreto-Ankona)
hrvatsko-latinsko-talijanski rjenik u predgovoru hvali bosanski jezik (v. Kai) kao najljepi, usporeujui ga s toskanskim u Italiji

24. DORE PALMOTI (1606 - 1675), Dubrovnik

- stariji brat Junijev; vlastelin 1. Ai i Galatea
kratka mitoloka dramska scena Akis, bog istoimene rijeke u Siciliji, i nimfa Galatea na morskoj obali izmjenjuju ljubavne izjave i poljupce; idilu je prekinuo ljubomorni jednooki div Polifem koji e kamenom ubiti

11

Akisa tunoj Galateji ne preostaje drugo nego da plae nad mrtvim dragim kraa poema obraen motiv iz Ovidijevih Metamorfoza

2. Ero vila, plaui nad Leandrom

25. JUNIJE PALMOTI (1607 - 1657), Dubrovnik

- vlastelin; Gunduliev roak - dramski pisac - tri druine koje su prikazivale njegove drame: druina Orlova, Smetenijeh i Ispraznijeh - prvo, to udara u oi u Palmotievim dramama, jest njihov melodramski znaaj - Palmoti je uzimao grau za svoje drame iz dva vrela: iz mitologije i vitekog svijeta 1. Natjecanje Ajaa i Ulisa za oruje Akilovo
prikazana 1639. prijevod iz 13. knjige Ovidijevih Metamorfoza, samo u obliku dijaloga dramatizacija VI. pjevanja Vergilijeve Eneide dramski obraena mitoloka pria jedina Palmotieva drama na granici izmeu pastorale i melodrame prikazan 1637. drama o Ahileju dramatizirana epizoda iz prie o argonautima prikazivana 1640. iz Ovidijevih Heroida

2. Doastje od Eneje k Ankizu 3. Atalanta 4. Akil

-

5. Ipsipile
-

6. Elena ugrabljena 7. Lavinija

- prikazana 1643. - uzeta je graa iz Eneje ---------------------------------------------------------------------------

8. Alina
prijevod iz Ariostovog Bijesnog Orlanda izvela ju 1647. druina Smetenijeh prijevod iz Tassovog Osloboenog Jeruzalema dramatizacija Ariostove epizode o Ariodantu i inevri radnja se zbiva na dvoru bosanskoga kralja Ostoje radnja se zbiva na dvoru epidavarskoga kralja Krunoslava, ija se ki po gradu Cavtatu i zove Captislava izvela ju 1652. druina Smetenijeh nastavak Captislave prikazan 1632. graa uzeta iz domaih izvora, tj. iz kronike popa Dukljanina i iz dubrovake legende o sv. Ilaru proroanski se govori o slavnoj budunosti grada, koji ima nastati blizu starog Epidaura na mjestu, gdje se je iskrcao Pavlimir sa svojom druinom, a na kraju se sve zavrava himnom Dubrovniku kao u Dubravci

9. Armida
-

10. Danica
-

11. Captislava

12. Bisernica 13. Pavlimir

- sve su to, ponajprije, pozornika djela s ozbiljnim dramskim sukobima, ali uvijek sa sretnim svretkom => tragikomedije

12

- u tim dramama ima mnogo lirskog, igre i pjevanja - pie u osmercima s rjeim dvanaestercima i kraim lirskim oblicima - u nekim je Palmotievim dramama jak udesni elemenat - znaajni su za ovu vrstu drame pompozni i dekorativni pozorniki efekti, osobito pomorski prizori - na pozornici je najee kakav kraljevski dvor, ponekad na morskoj obali - ima tipinih lica i situacija; lica mnogo misle na glas, a dogaaji, osobito konana rjeenja dramskog zapleta, esto se priaju mjesto da se prikazuju - u sreditu je radnje obino kakav ljubavni zaplet, ali su osim ljubavi naglaena i pitanja vitekih i kraljevskih dunosti - redovito pobjeuju ljubav i pravda - u njegovim se dramama neobino jasno odrazuju ideje njegova vremena, rodoljubne, politiko-drutvene i vjerske 14. Glas
apoteoza Dubrovnika apoteoza Dubrovnika jedino njegovo religiozno djelo u rimovanim osmercima za tampu je je priredio Dore spjev

15. Kolombo 16. prijevod Kristijade latinskog pjesnika Jeronima Vide (Rim, 1670)

17. Sveta Katarina od Siene

26. IVAN IVANIEVI (1608 - 1665), otok Bra

1. Kita cvitja razlikova (Mleci, 1642)
zbirka pjesama i poema, u svemu 10 cvitova meusobno nepovezanih, a koje govore o pjesnikovim religioznim, pjesnikim, drutvenim i uope duhovnim preokupacijama u prva tri cvita iznosi religiozna raspoloenja u 6. cvitu okomio se na enski rod prikazujui ene u izrazito loem svjetlu ene su prema njemu izvor svih smetnji i neprilika u ivotu, uvijek sklone zlu - suprotstavio mu se ibenanin Jakov Armolui s pjesmom Slava enska (Padova, 1643) u 7. je opisao svoj odlazak na Parnas, svoje ukljuenje u svijet poezije i duha (na kraju s vilama pjesnik doznaje tko je njihova kraljica; to je vila Dubrovkinja, kruna slovinskoga od jezika) Kako se je petnik naui' peti - pjesma u kojoj opisuje svoj boravak na slovinskom Parnasu, meu slavnim vilama Slovinkinjama, predvoenim od kraljice, najljepe od svije Od privare i zle naravi enske - satira protiv ena prijevod 108. psalma U smrt Tomasa Berislavia - nadgrobnica

- u predgovoru spominje jo 4 svoja djela, koja je kanio s vremenom izdati, ali od svega toga nije nita sauvano

27. IVAN OD ZADRA, fra

1. Historija od Filomene (Mleci, 1672)
poznata pria o sestrama Prokni i Filomeni iz Ovidijevih Metamorfoza u dvanaestercima

28. JURAJ HABDELI (1609 - 1678), Zagreb, isusovac

- jedan od naih najboljih proznih pisaca 17. st. - mada nastupa kao pisac, on je po svojem temperamentu puki govornik, ne zazirui ni od ale 13

ni od krepkijih izraza pukog govora - on iskreno mrzi grijeh i eli popraviti svijet, ali je najbolji kad prijee u ton satire: svi slojevi drutva dolaze na red => moralno-didaktika djela sa sustavom i opirno razraenim poglavljima o kranskom ivotu i ljudskim grenim sklonostima kao posljedici ovjekova pada 1. Zrcalo Marijansko (Graz, 1662) 2. Prvi oca naega Adama greh (1674) 3. Dikcionar ili rei slovenske (Graz, 1670)
kajkavsko-latinski rjenik

29. IVAN LUCI, Trogir

- historiar i prvi kritini istraiva hrvatske povijesti 1. De regno Dalmatiae et Croatiae (Amsterdam, 1666)

30. MAVRO ORBINI (u. 1614), Dubrovnik, benediktinac

1. Il regno degli Slavi (Pesaro, 1601)
Carstvo Slavena nekritina povijest Slavena na tal. j. impresionirala ga je veliina i broj Slavena u njemu su Slaveni i stanovnici naih krajeva prije Ilira, te su mu svi oni jedan narod prijevod s talijanskog 15 razgovora meu metrom i njegovim uenikom, dakle u dijalokom obliku

2. Zrcalo duhovno (Mleci, 1595)

31. JURAJ RATKAJ VELIKOTABORSKI (1612 - 1666), S. Hrvatska

1. Kriposti Ferdinanda II rimskog cesara (Be, 1640)
prijevod pohvalnog ivotopisa isusovca Lamormaina, ispovjednika Ferdinanda II

2. Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (Be, 1652)

historijsko djelo

32. BALTAZAR MILOVEC (1612 - 1678), Meimurje

=> molitvenici 1. Dvojduni kin (Be, 1661.) 2. Duni vrt (Be, 1664.) - i kod njega nalazimo tokavskih utjecaja, koji su tim zanimljiviji, to je Milovec Meimurac (dovode na misao da je Milovec vjerojatno poznavao primorsku religioznu knjievnost)

33. ATANASIJE GEORGIJEVI, Split, isusovac

1. Pisni za najpoglavitije dni svega godia (Be, 1635)
imaju vie znaenja za povijest hrvatske glazbe negoli za povijest knjievnosti

34. VLADISLAV MENETI (1617 - 1666), Dubrovnik

- poezijom se bavio u toku cijelog ivota 1. Radonja
aljiva pjesma

* Radonja je dva puta preveden na lat. j. (Brno Damanji i uro Feri) 2. Radmilova tuba cije Zorke vile
prepjev Ergastovih uzdaha, lirskog spjeva GB. Marina najuspjeliji prijevod iz djela Marina u naoj knjievnosti u strofama od 4 osmeraka stiha (kod Marina oktave)

3. Trublja slovinska 14

hrvatskog bana Petra Zrinskog slavi kao slovinskog Apolona i Marta u nekoliko stihova jasno obiljeio tadanji poloaj hrvatskoga naroda na istonoj granici Zapada posveena Petru Zrinskom

35. JURAJ KRIANI (1618 - 1683), Sj. Hrvatska

1. Politika ili razgovor ob vladateljstvu
djelo napisano mjeavinom hrvatskog, crkvenoslavenskog i ruskog

36. GABRIJEL JURJEVI (o. 1620 iza 1675), Varadin

1. Listovi herov (Be, 1675)
prijevod istoimenog latinskog djela (Heroum epistolae) njem. isusovca Jakova Bidermanna to je niz poslanica u kojima uzimaju rije razliita poznata lica iz svete i profane povijesti, da bi svojim primjerom pokazala ispraznost zemaljskih stvari i ljudskih strasti i tenja prenio latinske heksametre u kajkavske dvanaesterce

37. NIKOLA ZRINSKI (1620 - 1664), akovec

- pisao na maarskom - boravio u akovcu - bio na elu urote, no poginuo je u lovu, pa je prva linost meu urotnicima postao brat Petar, koji je nakon bratove smrti postao ban 1. Adriai tengernek Syrenaia (Be, 1651)
zbirka pjesama

38. PETAR ZRINSKI (1621 - 1671), Vrbovac

- boravio u Ozlju - oenio se Anom Katarinom, keri karlovakog generala Vuka Frankopana Trakog - u Bekom Novom Mestu ubijen sa urjakom (slom hrv. feudalizma) 1. Adrijanskoga mora Sirena (Mleci, 1660)
prijevod pjesnikog rada brata Nikole na akavskom

39. JAKETA PALMOTI DIONORI (1623 - 1680), Dubrovnik

- vlastelin; jedan od najistaknutijih diplomata - u potresu Dubrovnika poginula mu je ena i sve etvoro djece; on bio u poslanstvu u Turskoj 1. Didona
dramatizacija 4. pjevanja Eneide (smrt naputene Didone) izvela ju je 1646. druina Smetenijeh po svom zavretku to je tragedija (svrava smru Didone), ali je sa svojim pjevanjem i baletnom igrom i po itavom svojem sastavu melodramskog znaaja epski spjev u 20 pjevanja, od kojih je posljednje ostalo nedovreno pisan u osmercima Jaketin je spjev samo dokaz, da je u trijeznoj trgovakoj sredini male republike bilo vie rodoljublja i religioznosti negoli preduvjeta za izlete u krajeve slobodne mate pjesnik pria o potresu, o svojoj linoj tragediji, o brojnim i velikim neprilikama koje su naile te o tekoama i doivljajimadubrovakog poslanstva koje je u najteim danima i najteim okolnostima ilo u Carigrad glavni junak je Jakimir, nesretni diplomat koji na povratku u rodni grad nalazi kuu sruenu a obitelj mrtvu, i to ba na dan kad su leeve pronali u ruevinama i pokopali u 13. pjevanju opis potresa

2. Dubrovnik ponovljen
-

40. DIVO GUETI mlai (1624 - 1667), Dubrovnik

15

1. Leo filozof
iz 1651. vjeran i dosta okretan prijevod latinske isusovake drame njegova rimskog uitelja teologije GB. Giattinija predmet iz bizantske povijesti dramatizacija jedne prie iz Ovidijevih Metamorfoza pria o vili Io, koju zaneseni Jupiter obljubi i pretvori najprije u kravu, da bi je spasio od ljubomorne Junone, ali je kasnije uvrsti meu boanstva kao boginju Izidu dramu je najprije napisao talijanski (posvetivi je 1652. Stjepanu Gradiu), a onda je 1653. preveo na hrvatski

2. Io
-

41. VICE PUCI SOLTANOVI (u. 1666.), Dubrovnik

1. Sofronija i Olindo
dramatizacija poznate epizode iz 2. pjevanja Tassova Osloboenog Jeruzalema to je samo neto prekrojena Palmotieva Captislava

2. Ljubica (1656)

42. IVAN ANI (1624 - 1685), Bosna (Lipa kod Duvna), fra
1. Vrata nebeska i ivot vinji (Ancona, 1678) 2. Svitlost kranska i nasleenje duovno (Ancona, 1679) 3. Ogledalo misniko (Ancona, 1681) - prvi od franjevaca koji je svoja djela pisao latinicom

43. IVAN BANDULAVI, Bosna (Vakuf Donji), fra

1. Pitole i evangelija (Mleci, 1613) - svoja djela pisao latinicom => muslimani

44. MUHAMED HEVAJI USKUFI (ro. 1601), Tuzla

1. Potur-ahidija (1631)
hrvatsko-turski rjenik pjesma o enama u kojoj je dola do izraaja suvremena muslimanska konzervativnost

2. A boga vam sve ene - najpoznatiji pjesnik bosanske aljamiado-poezije

45. HASAN KAIMI- BABA ZERRIN-OGLU, Sarajevo

- pisao na turskom i hrvatskom jeziku

46. MATIJA MAGDALENI (1625 - 1704), Turopolje

1. Zvonac (1670)
knjiga stihova, prijevod s maarskog ime dobila po prvom i najveem dijelu Pla smrtelnosti Rasipnoga sina hitorija

47. SARO BUNI (1632 - 1721), Dubrovnik

- sin Ivana Bunia i stariji brat Nikolice - lan Akademije ispraznih - pjevao, a jo ee prevodio ili parafrazirao samo nabone pjesme 1. Sv. Roza Limska 2. ikanje B.D. Marije svomu sinku Jezusu 16

48. NIKOLICA BUNI (u. 1678), Dubrovnik

- sin Ivana Bunia i mlai brat Sara - u prvom redu bio pjesnik religioznog nadahnua 1. Grad Dubrovnik vlastelom u trenji (Ancona, 1667)
prigodna pjesma prigodna pjesma religiozni spjev u 3 nevelika pjevanja

2. Fenie (napisana 1668) 3. Glavosjeenje Ivana Krstitelja

49. IKO GUNDULI (1634 - 1682), Dubrovnik

1. Sunanica
drama u stihovima (osmercima) prikazana 1662.

- sin Ivanov

50. PETAR KANAVELOVI (1637 - 1719), Korula

- bio je ugledan lan Akademije Ispraznih - njegovo je ljubavno pjesnitvo veinom plod mlaih dana 1. pjesme: Boj od celova Ljubav prominjena u omrazu Nije pokoja neg na nebu Stojka pokojna Trenja u Dubrovniku Trstenko pastijer Dubrovnik sloboen od haraa na blagdan sv. Vlasi Doi, o ljubi ma ljubljena
- pjesma s motivom iz zrinsko-frankopanske tragedije

Ban Petar Zrinski, knez...

- pjesma o Petru Zrinskom na stratitu, upravo banov monolog prije smrti

2. ivot Tobije
Tobijina knjiga iz Starog zavjeta redak po redak prenesena u osmerake strofe crkvena drama u tri ina pisana u stilu pobonih drama 17. st. (na koje je djelovala svjetovna klasicistika drama i navlastito melodrama) posveena 1678. dubrovakim plemiima Nikolici i Saru Buniu izvela ju je druina Nedobitnijeh 1688. u Dubrovniku posvetio ga dubrovakom senatu za razliku od Lukarevieve koja je u dvanaestercima, ova je u osmercima tragikomedija prikazivana 1696. od druine Razbornih i dva puta 1699. od druine Nedobitnih tragikomedija prikazivana negdje oko 1700. nedovren spjev spjev u 20 pjevanja posveen caru Josipu ivot sveev u spjevu je isprepleten s Kolomanovom (ugarski kralj) vojnom na Zadar

3. Muka Isukrstova

4. prijevod Guarinijevog Vjernog pastira

5. Vuistrah (Krunoslava) 6. Suanstvo sreno 7. Kara-Mustafa vezijer Azem 8. Sveti Ivan biskup trogirski

17

51. ANDRIJA VITALJI (1642 1725), Vis

1. Istumaenje pisnih Davidovih (Mleci, 1703)
sadri itav psaltir s komentarom (vremenski prvi u naoj knjievnosti) njegovo najznaajnije djelo religiozni spjev u 10 pjevanja u njegovoj osnovi je ivot, bolje rei muka Isusova, ali to nisu epske vizije vidovite fantazije, ve obiajne evokacije pojedinih prizora muke isprekidane nabonim razmiljanjima u spjevu prevladava ee ton propovjednika nego sugestivnost liriara

2. Ostan boje ljubavi (Mleci, 1712)

52. JEROLIM KAVANJIN (1643 - 1714), Split

- pravnik - sve mladenake pjesme je unitio - bio jedan od najuglednijih lanova splitske Akademije ilirske (1703) 1. Bogatstvo i ubotvo
u 19. st. (I. Kukuljevi) dobila to ime da se izbjegne predug naslov Povijest vanelska bogatoga a nesrena Epuluna i ubogoga a estita Lazara velepjesan u 30 pjevanja biblijska legenda mu je u prvom redu povod za razmiljanja o grijesima roenim iz bogatstva opu neskladnost djela upotpunjuje bizaran jezik, mjeavina dubrovakog knjievnog narjeja i neizglaenost splitskog pukog govora

53. FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643 - 1671)

1. Pla za Bogorodiinom kuicom (Italija, 1656)
latinska elegija (pla zbog seobe Bogorodiine crkvice s Trsata u Loreto) njegova glavna lirska zbirka; nastala u zatoenju pisana je akavtinom, no tu ima vie kajkavskih i tokavskih utjecaja nego kod P. Zrinskog Cvitja razmilenje i alosno protuenje Titulua nima, ime vindar ima Srce aluje, da vilu ne vidi jedna od najtoplijih pjesama naeg pjesnitva jedna je znaajka Frankopanove zbirke njezina metrika raznolikost: osim dvanaesteraca, ima i strofa slinih tal. kanconetama to su veinom ljubavne romance prvi koji je u nae umjetniko pjesnitvo uveo puki deseterac prvi od naih knjievnika koji je prevodio Moliera napravio je isti postupak kao nekad M. Dri; kod Frankopana prevareni mu je Slovenac, a simpatini kavalir Hrvat proza kako se vidi iz predgovora, imala je biti satira na sve stalee, ali pisana po tuim uzorima

2. Gartlic za as kratiti

3. Dijake junake
-

4. prijevod Moliereova George Dandina Jarne bogati

5. Trumbita sudnjega dneva

-

54. VLAHO SKVADRI (1643 - 1691), otok Koloep

1. Mau i avalica
idilina poema Mau i avalica djeluju nevino, zbunjeno, jednostavno, kao prava djeca koja odjednom to prestaju biti a da toga nisu svjesna jedna od pjesnikih pripovijedaka povezanih s mjesnim nazivima (takoer Zorani) Mau je ime jednog brda, a avalika ime doline na otoku Koloepu, a ta su imena prema pjesnikovu prianju nastala na uspomenu dvoje mladih, koji su neko tu ivjeli i voljeli se (ostvarit e ljubav) u cijeloj pripovijeci vlada senzualno-sentimentalni i idilino-slatki ton pjesnik na poetku spjeva slavi idiline ljepote svog rodnog otoka

18

nastalo prema pastirsko-primorskoj prii i drami u 5 inova Alceo tal. pjesnika Antonia Ongara pjesma

2. Primaljea cvijee

55. BARO BETTERA (1645 - 1712), Dubrovnik

- djed Ruera Bokovia 1. Vrhu velike trenje (1667)
pjesma prijevod Pretijevog Oronta di Cipro kratak spjev o junakoj djevojci, koja je na putu u tursko ropstvo sa osvojenog Cipra rtvujui sama sebe digla u zrak turski brod pjesma napisana za Akademiju ispraznih prepjev sadri i konvencionalne posvetne pjesme trinaestorice Ispraznih prijevod s talijanskog; ostao u rukopisu

2. Oronta iz ipra

3. U pohvalu jezika slovinskoga

-

4. uenja bogoljubna vrhu sedam pjesni od pokore Davidove (Mleci, 1702) 5. Razmiljanja sv. Augustina 6. Bogoljubne ljubenivosti jedne due prema Bogu

56. NIKO MARIJA ANTICA (ro. 1648.), Dubrovnik

- jedan od starijih lanova Akademije ispraznih 1. Porazenje pravednijeh mladenaca
prepjev najpopularnijeg Marinova spjeva Strage degli innocenti sauvan samo poetak

57. IVAN TANZLINGER ZANOTTI (1651 - 1732), Zadar

- lan akademije degli Incaloriti 1. prijevod prva dva pjevanja Eneide (Mleci, 1688) 2. Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi, italiano, illirico e latino
rjenik na kojem je radio 25 godina nije ga uspio izdati njemu je pred oima u prvom redu bila istoa hrvatskog jezika

58. PAVAO RITTER VITEZOVI (1652-1713), Senj

- prvi profesionalni knjievnik; plemi - svrio zagrebaku isusovaku gimnaziju (rektor: Juraj Habdeli) - temeljni je pokreta njegovog pjesnitva rodoljublje, i u tom je on prethodnik mnogih naih rodoljubnih pjesnika iz 19. st. - prvi stao buditi svijest o povijesnom kontinuitetu i jedinstvu i o potrebi ponovnog politikog i kulturnog ujedinjavanja Hrvata 1. Croatia rediviva (Zagreb, 1700)
spis u kojem je htio pokazati to je Hrvatska bila neko, prije mletakih i turskih osvajanja, i koje joj zemlje pripadaju

2. Poslanica grofu Franji Ivanoviu 3. Odiljenje sigetsko (prvi dio Linz, 1684, sva etiri dijela Be, 1685)
njegovo glavno pjesniko djelo zapravo odjek Opside sigetske pjesme: Siget hrvatskim gospojam; Siget rimskoj crikvi; Siget zvrhu samoga sebe; Vila Hrvatkinja nad Sigetom latinska rukopisna elegija

4. Lamentatio Segniae
-

19

5. Ad comitem Marsilium, caesareum legatum (1700.)

latinska rukopisna elegija duga lamentacija Hrvatske (pisali jo Maruli i Vetranovi) pjesnika kronika u heksametrima Hrvatska pripovijeda svoje patnje u 16. i 17. st., upravo od pada Bosne i Krbavske bitke do Karlovakog mira pjesma, izgubljena opjevao pobjedu Hrvata nad Turcima pod vodstvom Petra Drakovia na Uni 1689. pjesma u osmercima slavi hrabri nalet Senjana na francuske brodove za vrijeme austrijsko-francuskog rata za panjolsku batinu

6. Plorantis Croatiae saecula duo (Zagreb, 1703)

7. Novljanica
-

8. Senjica (1704.)

9. Stematografija (Stemmatographia sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio) (Be,1701) 10. De comitibus Corbaviae de genere Gussich (Ljubljana, 1681)
historijsko djelo prvo djelo koje je izdao

11. Pririnik aliti razliko mudrosti cvitje (Zagreb, 1702) 12. Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov (Zagreb, 1696) 13. De aris et focis Illyriorum
Stematografija trebala biti samo uvod u to djelo ostalo neizraeno spis u kojem je kralja Ladislava, osnivaa zagrebake biskupije, proglasio Hrvatom i potomkom hrvatske vladarske porodice legenda o Vladimiru i Kosari kratak spis o propasti Bosne prva sustavna povijest srednjovjekovne Srbije ostala u rukopisu rasprava; nije sauvana naelo da se svaki glas oznauje uvijek istim slovom latinsko-hrvatski rjenik grau uzimao iz sva tri hrvatska narjeja

14. Natales divo Ladislavo regi, Slavoniae apostolo restituti (Zagreb, 1704) 15. Vita et martyrium beati vladimiri, Croatiae regis (Zagreb, 1705)
-

16. Bosna captiva (Trnava, 1712) 17. Serbia illustrata 18. Orthographia Illyricana 19. Lexicon Latino-Illyricum

59. IGNJAT GRADI (1655 - 1728), Dubrovnik, isusovac

1. Raskoe boanstvenoga perivoja
parafraza spjeva o Isusovu ivotu prijevod s tal. panegirik u kojem slavi Petra Velikoga

2. ivot prisvete Bogorodice 3. Plam sjeverski (1701)

60. ANTUN GLEEVI (1656 - 1728), Dubrovnik

- puanin; bio pisar kneza u Konavlima, kancelar u Cavtatu - jedan od osnivaa akademije od turaka - Serafin Crijevi je napisao njegovu biografiju - satira mu je najomiljeliji nain izraavanja

20

- njegova se satira kretala u dva pravca: pisao je invektive protiv linih neprijatelja (3, 2, 4) i zatim protiv ena, koje je napadao bilo zbog nerazlonog i pretjeranog kienja (Spovijeda zato je skarestija od bumbaka), bilo to se kao udovice (Kae da sad udovice ne opsluuju potpuno korota), starije ene (Kae da se ne pristoji jednoj eni starijoj radit o ljubavi) ili mlade djevojke i slukinje (Lopujkam; Godinicam) ne ponaaju kako dolikuje 1. Ljuvezni none
ljubavna pjesma satirika pjesma satirika pjesma satirika pjesma

2. Audijenca gospodina Tovarkanti (1702) 3. Prskanja (1703) 4. Prodece kavalijera Mandrislava - sve tri pisane makaronskim jezikom 5. Selimir i Radmio ine razgovor vie vjere
satira prijevod melodrame Mleanina Aurelia Aurelija prijevod melodrame Mleanina Aurelia Aurelija prijevod melodrame prijevod lirske drame Apostola Zena melodrama koju je glumila druina Hrabrenijeh boina pastirska idila koja se prikazivala 1703. u crkvi u Cavtatu

6. Ermiona 7. Olimpia osveena 8. Damira smirena 9. Belizario aliti Elpidija 10. Zorislava 11. Poroenje Gospodinovo

61. IVAN PETAR MARCHI (1658 - 1733), Split

- predsjednik akademija illyrica alitivam slovinska 1. Misli krstjanske za svaki dan od miseca (Mleci, 1704)
prijevod molitvenika francuskog isusovca Boursa

62. DONO RASTI (1672 - 1733), Dubrovnik

1. Croniche di Ragusa
historijsko djelo

2. Misli ljuvene

63. IGNJAT UREVI (1675-1737), Dubrovnik

- plemi => isusovac (1698.) => benediktinac (1706.) - umro od kapi - 1718. bio predsjednik Akademije ispraznih - njegov prapraujak je Dominko Zlatari 1. pjesme: Lijepa vilo O gospoe lijepa Sunanici ugrabljenoj Svijet gospoi Prijatelju u Dalmaciji odgovor Ljuveno uivanje Ljubica srameljiva Zgoda ljuvena 21

- njegovoj lirici veinom nedostaju svojstva prave i dublje poezije - slike se ne raaju iz uzbuene fantazije, nego iz domiljatosti i mehanikih asocijacija 2. Pjesni ljuvene
zbirka pjesama popijevke drugi na pjesnik koji je (nakon Frankopana) u umjetniko pjesnitvo unosio deseterac 1. Pir Rumenke i Miljenka 2. Ljubica 3. Radmio i Raklica 4. Bijelka - parodija ljubavne lirike 5. Lovorka - najznaajnija 6. Satiri 7. ista Zagorka 8. Posjed vilinji 9. Raklica - parodija ljubavne lirike

3. Za gutke 4. Egloge aliti razgovori pastijerski

5. Suze Marunkove (1724.)

komino-satirina poema jedino svjedoanstvo o njegovu zanimanju za dramu prvih pet prizora (1. in) bila zamiljena u stilu tadanjih svjetovnih drama manji herojski spjev vijenac od 9 pripovijedaka u raznovrsnim stihovima sve su to povijesti ljubavi sa traginim zavretkom motivi iz pjesnikove talijanske (Dekameron, Bijesni Orlando) i latinske (Metamorfoze, IV) lektire usporeene s izvornicima, urevieve su prie sue, jednolinije i veinom ograniene na istu anegdotsku dirljivost, katkad s moralistinom poantom duhovna lirika glavno njegovo djelo religioznog nadahnua razlika izmeu urevia i njegovih prethodnika nije toliko u novosti predmeta i temeljne zamisli, koliko u rascvalosti i razgranatosti tradicionalnih oblika kod kasnijeg pjesnika, koji je pisao ve u doba prezrelog baroka kraa redakcija ima 2 uzdisanja, a dua ima 8 pisana u osmercima u predgovoru raspravljao o pitanju jezika i pravopisa - epizoda iz 28. pjevanja Bijesnog Orlanda - u dvanaestercima

6. poetak tragedije Judite

7. Popijevka vrhu smrti Marka Kraljevia 8. Razlike zgode nesrene ljubavi

9. Pjesni bogoljubne i djeloispravne

-

10. Uzdasi Mandalijene pokornice (1728.)

11. prevodilaki radovi: Pripovijes izvaena iz Ariosta poetak Eneide

- poslije Tanzlinger-Zanottijeva drugi pokuaj prijevoda Vergilijeva - preveo samo 1. pjevanje djela u hrvatskoj knjievnosti - u osmerakim strofama po etiri stiha

prva knjiga Ovidijevih Metamorfoza Knjiga Leandrova Heroida Saltijer slovinski (Mleci, 1729) 22

- 2. potpuni prijevod psalama (1. Vitalji, 1703) - predgovor tiocu - prepjevao psalme u razliitim metrikim oblicima

12. proza: ivot kralja Davida

- nalazi se pred Saltijerom

ivot sv. Benedikta (Dubrovnik, 1784) - hagiografski spisi 13. D. Paulus apostolus in mari, quod nunc Venetus Sinus dicitur, naufragus et Melitae Dalmatensis insulae post naufragium hospes (Mleci, 1730)
rasprava o brodolomu sv. Pavla potaknut rodoljubljem, bezuspjeno dokazivao da je sv. Pavao doivio brodolom, spominjan u Djelima apostolskim, kod naeg Mljeta, a ne kod Malte veliko djelo na kojem su talijanski isusovci Daniel Farlati i Filip Riceputi radili ve za njegova ivota, ima jedan ureviev prilog o benediktinskom redu u dubrovakoj oblasti Povijest Ilirije ili Ilirske starine njegovo glavno povijesno djelo na kojem je radio sve do svoje smrti, ali ga nije uspio dovriti rukopisni zbornik od preko stotine ivotopisa dubrovakih knjievnika lat. epigram u kojem se ruga Dalmatincu, koji hoe da bude Talijan zbirka lat. stihova

14. Illyricum sacrum

-

15. Antiquitates Illyricae

-

16. Vitae et carmina nonnulorum illustrium civium Rhacusinorum 17. In Grillum Dalmatam Italizantem 18. Poetici lusus (1708) - najjai je pokreta cijelog urevieva rada bilo rodoljublje, koje mu je u povijesnom istraivanju esto mutilo i bistrinu pogleda

64. VICE PETROVI (1677 - 1754), Dubrovnik

1. prigodna latinska pjesma u ast Vlaa Bue - pisao latinske stihove - lan A. ispraznih

65. DIVO IKOV GUNDULI (1678 - 1721), Dubrovnik

- Ivanov unuk 1. Suze i tube Radmilove (1702)
prepjev idile Sospiri d'Ergasto GB. Marina prepjev Tassove Aminte melodrama tragedija druga iz Didone Jakete Palmotia raena po tal. noveli Gianfiore e Filomena

2. Radmio (1701) 3. Oton (1707) 4. Filomena

66. FRAN LALI (1679 - 1724), Dubrovnik

- lan Akademije ispraznih 1. Bestuanstvo
djelo puno konvencionalnih razmiljanja o tri ljudska zla: o zlim enama, lakomosti i krvavim ratovima ispjevano za A. Ispraznih i recitirano u njoj 1699.

67. VLADO LUKE GUETI (1679 - 1746), Dubrovnik

23

1. De casibus domus atque familiae suae

duga, ali nepotpuna pjesma opisao ivot svoj i svoje porodice, prenosei sve u Arkadiju i dajui licima pastirska imena

68. BERNARDIN LIBERAL RICCIARDI (1680 - 1716)

- od latinskih pjesama sauvani samo natpisi 1. Pjesni razlike
23 pobone pjesme posveti ih Saru Buniu, najstarijem drugu u Akademiji

69. PETAR BOGAINOVI, Dubrovnik

1. Bea grada opkruenje od Kara-Mustafe (Padova, 1685)

70. DANKARLO de ANGELI (1685 - 1750), Dubrovnik

- lan A. ispraznih 1. Ad Venerem
o oda prijevod proznog djela sv. Franje de Salesa

2. Uvoenje u ivot bogoljubni

71. STJEPO RUSI (1687 - 1770), Dubrovnik

- prevodilac Marina - lan Akademije ispraznih 1. Petar Aleksiovi (1717)
spjev o Petru Velikom

72. IVAN DRAI, Split

- lan Akademije ispraznih 1. Ljepost due (1713)
spjev posvetio ga dubrovakim lanovima

24