UVOD Nijemci izmislili pojam KI KI danas prevladava miljenje da o ''ukusu'' bolje ne raspravljati;vie nije zasebna kategorija o kojoj bi estetika

trebala voditi rauna mid-cult - kultura srednjeg puta;mediokriteta KITSCH-MENSCH (Broch,Giesz) - ki-ovjek - korisnik loeg ukusa -problem nerazumijevanje moderne umjetnosti;nedostatak obrazovanje i navike -pojedinci (tupost) ne shvadaju umjetnost ozbiljno-u njoj trae ugodne,dopadljive,slatkaste dojmovepotpuno pogrean sistem gledanja i ocjenjivanja umj.djela ''MODA''-faktor svianja;nesvianja-pa ponovnog svianja;razni revivali (Art Noveaupokudstvo,arhitektura,dekoracije,keramika,staklo) -fenomen nastao iz trinih;reklamnih razloga -nadvladava umjetnost-primjeri najautentinijeg kia *djela vrhunske umj.reproducirana u trivijalne svrhe-svedena na ki simbole;ki-ovjek ih konzumira i idolizira (Mona Lisa-reklama za sir,estitka...) *ki ljubavnih romana koji izlaze u asopisima -presuivanje kreativne mate;sve izraenija tenja za iskljuivom hedonizacijom slobodnog vremena -MASOVNA KULTURA-irenje kia i njegov trijumf nad umjetnodu-PSEUDOKULTURA -sredstva masovne komunikacije.internet,TV,radio,tiskovni mediji,kinematografija -nudi kulturni i ''estetski'' obrok-brzo uskladitenje pojmova (posjetiti neku zemlju-vidjeti je na TV-ublijeda slika,duh iz snova-SUROGAT) -STYLING-glad za novim radi novoga;bez ikakve estetske ili tehnike motivacijenastanak ki predmeta -stilizacija proizvoda industrijskog dizajna-trini razlozizbog poticanja elje da se takvim proizvodima stekne statusni simbol-kupci -prihvadanje odreene umjetnosti samo zato to je,ili kada je,postala ''modernom'' = traenom;skupomfetiizacija (SNOBISTIKI KULT)-fenomen uzdizanja trivijalnih predmeta pop-art (boce coca-cole,limenke,fotografije) HIPERKI-ljubav,bol,roenje i smrt pretvaraju se u povrnu ganutost ili hedonistiku zafrkanciju falsificiranje umjetnosti-LA -LJUBAVNI ILI KRIMINALISTIKI ROMANI,GLAZBA IZ JUKE-BOXA,HIT FILMOVI danas potrebnaLEGITIMNA POBUNA PROTIV POTROAKOG DRUTVA,VOENA PUNOM SVIJEDU -protiv industrije koja je pokorila dizajnere,protiv manipuliranja odozgo masama borba za vradanje ovjekove kulturne autonomije na svim razinama obnova kreativnih osobina pojedinca i njihovo izraavanje osoboenje umjetnosti od shema nametnutih od industrijalizacije,merkantilizma,monopolistike ekonomije-dravne i privatne *kada se nadvlada BIJEDA I NEDOSTATAK VELIKOG DIJELA 3.SVIJETA I PREOBILJE ''NAPREDNOG'' DRUTVA (koje je napredno jedino na podruju konformizma) dodi de do iskupljenja kia,te de dodi do razdoblja kada de umjetnost imati ne samo trini (snobovski) efekt *autor izostavio knjievni ki tbog nedovoljno vjernog-kiasto vjernog-prijevoda,te kazalini i televizijski ki-oni su na stanovit nain dio filmskog kia i kia u likovnim umjetnostima 1

MIT I KI podruje najvie podlono utjecajima kia; DEVIJACIJA UKUSA MODERNI MIT - tenja za mitizacijom bijedni fetiizam, mistifikacija i loe reklame - za razliku od nekadanje mitizacije - stvorila neka od najvedih umj. ostvarenja prastarog i antikog svijeta - faistiki, nacistiki mitovi - mitovi diktatura, mitovi sportaa, pjevaa, filmskih zvijezda uzdignuti na razinu heroja, makar na kratko surogat, krivotvorine, sentimentalizam, grube i proste ''slike'' opasno i navoditi imena, upravo zbog instant statusa-modernog PSEUDO - MITA koji brzo i neumoljivo zastarijeva - magine ''odore'' - Superman,Batman-tupost najidi ki stil - tenja lanog mita za ujedinjenjem s pravim mitom da bi postao uinkovitijim- ki izgled i ponaanje Beatlesi------------------------ indijski sveti ovjek ( ? ) na obalama Gangesa Moemo li izjednaiti Orfeja i Beatlese, Mojsija i Hitlera?! -KKK,masonske loe,pseudoreligije (osobito SAD)-mormoni,okultizam,spiritizam H.BROCH Biljeke o problemu kia - ki ne bi mogao nastati ni razvijati se bez postojanja ki - ovjeka; ljubitelja kia KI = LA - od 1. civilizacija, egipta, gotike, renesanse, baroka prvo nam na um padaju prizori arhitekture tih civilizacija pov. razdoblja za razliku od romantizma 19. st. ki odgovarao duhu razdoblja - ukusu usmjerenom na ki 19. st. = st. kia ? marksist bi odgovorio - puni procvat industrijskog kapitalizma morao dovesti i do procvata kia buroazija svodi umjetnost na krivotvorenu robu ASKETSKI DUH ( suprotan pojam - hedonizam ); u skladu s prirodom,odricanje, orijentiran na duhovno, minimalno na materijalno - novo doba - doba buroazije trai monogamiju puritanska frigidnost pretvorila se u strast egzaltacija ( ''Patnje mladog Werthera'' - 1. djelo u kojemu je mata pregrijana egzaltacijom ) - veliko uzbuenje, pretjeranost, zanos, strast - libertinizam - razvrat, sloboda, neobuzdanost - svaki ljubavni in uzdignut u astralne sfere, na razinu apsolutnog, tj. pseudoapsolutnog LJEPOTA i ISTINA - platonski ciljevi - ljudsko oko ne moe spoznati takvo to - buroazija velianjem askeze nastojala rijeiti svoje erotsko - seksualne probleme ali i nadi kompromis izmeu svoje puritanske i asketske koncepcije umjetnosti i ljubavi prema dekoraciji ZNANOST - ISTINA, UMJETNOST - LJEPOTA objema krajnji cilj: platonska ideja romantizam - suprotno; platonsku ideju umjetnosti, ljepote smatra neposrednim i opipljivim ciljem svakog djela romantizam - iako sam nije ki ved je roditelj kia ( a dijete u trenucima postaje toliko slino roditelju - ne moemo razlikovati ) sustav UMJETNOSTI - sustav KIA = KRISTOV SUSTAV - ANTIKRISTOV SUSTAV KI - sustav imitacije; moe nalikovati na umjetnost on je zlo u vrijednosnom sustavu umjetnosti sustav KI izdaje zapovijed: uini neko LIJEPO djelo sustav UMJETNOST postavlja etiki imperativ: uini neko DOBRO djelo U kakvu to vrstu umjetnikog djela ili artefakta ki eli pretvoriti ljudski ivot? u neurotino umj. djelo, koje stvarnosti namede possve nestvarnu konvenciju tako to je zarobljava u neku lanu shemu neurotiar ne primjeduje da brka etike s estetskim kategorijama i obratno - slua lane moralne zapovijedi - licemjerje ( opera- operni ki ) ( Sokrat - Znam da nita ne znam. Teim ka istini. ) idovska legenda - autentina umj. ( i ljudi ) zasljepljuju ovjeka, dok ga ne oslijepe, a onda im pokae istinu 2

KI I UMJETNOST S PORUKOM nije svaka ''umj. s porukom'' ki iako je obiljeje sustava imitacije - kojeg predstavlja upravo ki umjetnost nema svoju ''osobnu'' temu - mora djelovati na tuim teritorijima; vie od bilo kojeg sustava pristaje na prodor stranih elemenata umjetniku se ne moe zabraniti prikazivanje socijalista, domoljuba, sportaa ali mora ih pokazivati u njihovoj otvorenosti, njihovom ivotnom razvitku - onakvima kakvi su zapravo a ne kakvima bi elio da budu ili kakvima bi oni eljeli biti - samodovoljni, zatvoreni u konanome i konkretizirani onako kako se nikada nede modi konkretizirati ( roman, poezija, drama ) REAKCIONARNA TEHNIKA ''EFEKTA'' KI- zamjena etike s estetskom kategorijom- umjetniku namede ''LIJEP'' rad umjesto ''DOBROG'' efekt ljepote - scenska umjetnost - efekt - bitna estetska komponenta - opera - efekt - temeljni konstruktivni element - glazba - ki u glazbi iskljuivo ivi od efekata - lagana malo/graanska glazba KI I ROMANTIZAM - zadovoljavanje vlastitih emocija najplodniji je izvor kia - ljubavni romani - ki - mo kreiranja simbola - nostalgija - ''lijepo'' a ne ''dobro'' ZAMJENA KONANOG S BESKONANIM KI - neprestani bijeg prema racionalnom tehnika kia temeljena na imitaciji te koja djeluje prema receptima racionalna je ak i kada rezultat izgleda vrlo iracionalan pa ak apsurdan RAZLIKA NADVLADAVANJA smrti i BIJEGA od smrti, RAZJANJAVANJA iracionalnoga i bijega od iracionalnoga SUSTAV IMITACIJE = KI -> duan kopirati umjetnost u svim njezinim spec. pojavama no imitirati se mogu samo najjednostavniji oblici zbog nedostatka vlastite mate; kreativan in iz kojeg nastaje umj. djelo -ki se poziva na OSJEDAJE PORNOGRAFIJA -> jednostavan niz spolnih odnosa KRIMINALISTIKI ROMAN -> niz uvijek istih pobjeda nad kriminalom LJUBAVNI ROMAN -> nagraena dobrota, kanjena zloestoda MONOTONI NAINI IZRAAVANJA STVARNOSTI - APSURD KONANA I NIA VRIJEDNOST UMILJA DA IMA UNIVERZALNU VRIJEDNOST PRIKAZIVANJE ZLA PATETIZACIJA KONANOG (zaostalog) U BESKONANOST -> promatranje lijepog KIU DAJE NETO VANO iz ega se nasluduje moralno zlo PRIVID - RAZBIBRIGA - APSOLUTNO NEGATIVAN POL onaj tko stvara ki -> etiki nisko bide; ne moe ga se ocjenjivati prema estetskim kriterijima -> zlotvor koji od svega srca eli zlo osoba koja radi zbog LIJEPOG EFEKTA; trai samo emocionalno zadovoljstvo

SPOMENICI -dolazi do iznenadnog estetskog i etikog opadanja vrijednosti - moda jer se spomenik nije znao prilagoditi vremenu; umjesto da se vezao za neko AUTENTINO vjersko, domoljubno ili mistiko uvjerenje, zapao u sentimentalnost Mount Rhoshmoor - predsjednici SAD-a - prirunik ki modela komian efekt - ki efekt, iako, kao memorijalnim objektima, ija je namjera sve prije nego li komina - vrtni patuljci

kako bi se izbjeglo da spomenik postane kian, to je najedi sluaj, ne bi trebao imati ni domoljubni, ni memorijalni karakter, nego iskljuivo arhitektonsko-urbanistiku dimenziju i funkciju

PRIJENOS IZ MEDIJA U MEDIJ iz izraajnih sredstava jedne umjetnosti u izraajna sredstva neke druge umjetnosti -> jedan od postupaka koji esto odvode u ki -ekranizacija slavnih romana, kazaline adaptacije PROCES KIIZACIJE U 2 FAZE: 1) POGRENO TUMAENJE CILJA DJELA; dolazi do sentimentalizacije erotizacije ili historizacije 2) ROMAN/PRIPOVIJETKA/DNEVNIK/SCENARIJ - slui za konstruiranje novih elemenata koji postaju kiem upravo zbog prenoenja u drugi medij
*

LEONARDO I INDIJA U LOS ANGELESU

-remek-djelo u prolosti zamiljeno da bude unikat industrijski se reproducira -> KI -> takve replike najrairenije u Sj. Americi fetiizacija umj. djela iz prolosti - KRIVOTVORINE

PLASTINI PARTENON Masovna kultura GOLEMA MREA MASOVNIH MEDIJA => INDUSTRIJA TEHNOLOGIJE -stanovnik bilo kojeg od najvedih gradova svijeta (London, Tokio, Pariz, New York) vie de se osjedati kod kude u jednom od tih gradova nego na nekom selu u svojoj zemlji - MEUNARODNI KULTURNI MILJE -estetski uitak nekada se povezivao drutvenim moralnim sudom: Ljepota je istina - trajna vrijednost, neprocjenjivost, jedinstvenost i univerzalnost izoliranih djela koritenje i trajnost 3 aspekta povezana s promjenjivim razinama ubrzane promjene stila primjena ind. tehnologije na ovjekov zahtjev masovno umnoavanje i protok brzi prijenos kulturnih formi mnogostrukim komunikacijskim kanalima PROIZVOD - potrono dobro - OVJEK - JEDINSTVEN - zahvaljujudi za razliku od nekad razvoju industrijalizacije INFORMACIJA - jedini j jedinstveni izvor energije - ORGANIZIRANO LJUDSKO ZNANJE AUTOMATIZACIJA vrada vrijednost ovjeku -kada predmeti prestanu biti u modi, zamjenjujemo ih -zastarijevanje predmeta - posljedica tehnoloke kulture -> UPORABA I POTRONJA - uspjeh industrijskog dizajna plastini Partenon jest metaforiki problem koji se odnosi na ikoniku funkciju vjerskih i svjetovnih simbola mnogobrojne tradicije - smatraju da slika ili replika neke svetinje posjeduje potpuno istu maginu mod kao i original *knjiga, film snimljen prema knjizi, knjiga napisana prema filmu mjuzikl prema flimu, knjige prema mjuziklu, televizijska ili strip verzija mjuzikla PROMJENA KOJA SUPTILNO MIJENJA IZVORNU PORUKU INI SE DA DANAS LIKOVNE UMJETNOSTI KAO INSTITUCIJA NE MOGU VIE POLAGATI PRAVO PRVENSTVA MEU SREDSTVIMA KOJA MOGU PRENOSITI MITOVE ILI ODREIVATI OKVIRE PROMJENA U DRUTVU (npr. danas avangarda moe biti ispred (avant) samo dok je se ne domognu mediji praktiki samo u nastanku i sl.) -ini se da bududnost umjetnosti nije u stvaranju trajnih remek-djela, nego u definiranju alternativnih kulturnih strategija nizom komunikacijskih multimedijalnih postupaka

-kako novi kulturni kontinuitet naglaava potronost materijalnog predmeta, ivot se definira kao umjetnost, kao jedino iskustvo u stalnoj suprotnosti i stalnom jedinstvu -roman kao knjiga nasuprot istom tom romanu na TV-u

AVANGARDA I KI C. Greenberg -ako avangarda imitira umj. postupke, ki imitira njihov uinak antiteza koja definira straan ponor koji meusobno razdvaja dvije simultane kulturne pojave kao to su avangarda i ki -manjina modnika (obrazovanih) -> kojima je pripadala formalna kultura -masa siromanih, izrabljivanih => narodna i rudimentarna kult. ; ki KULTURNA DIHOTOMIJA Sr. vijek umjetnikov sadraj bio unaprijed odreen - samo izvoa, a (nije imao potrebe biti matovit, originalan) ne filozof ili vizionar tek s renesansom individualne tenje postaju legitimnima, iako se jo zadravaju unutar okvira lako i opdeprepoznatljivog, a tek s Rembrandtom se javljaju usamljeni umjetnici, u svojoj umjetnosti tek kada ovjek postane nezadovoljan drutvenim poretkom poinje kritizirati njihovu kulturu - po 1. put otvoreno izraava svoje miljenje -nezadovoljstvo uzrokuje spominjanje baklja i revolvera zajedno s kulturom -Visoka kultura - jedan od najartificijelnijih ljudskih tvorevina (seljak nema uvjeta da bi se uvjebao u uivanju u Picassu, ne nalazi u sebi prirodnu potrebu koja bi ga odvela u tom smjeru. Konano, ako se zaeli gledanja lika, vratit de se kiu, u kojem moe uivati bez napora) -dakle, sve rasprave o umj. za mase nisu nita doli demagogija -sve do ere spojeva - kultura - povlastica ovjeka koji je troio vrijeme i energiju na umjetnost, kojemu je bio potreban jo jedan ovjek koji dovoljno proizvodi da bi sebe odrao na ivotu, a drugoga u izobilju! -POTICANJE KIA - najjeftiniji put kojim se totalitarni reimi ele dodvoriti svojim PODREENIMA jer ne mogu podidi kulturnu razinu masa -sa stajalita diktatura (faistike, staljinistike) avangarda je prenevina - preteko je u nju ubrizgati djelotvornu propagandu -DODATNI KI - dri diktatora u bliem doticaju s duom naroda -Marx - Danas vie ne gledamo u socijalizam traedi neku novu kulturu, jer neizbjeno je da de se neke ved pojaviti, bududi da imamo socijalizam. Danas pazimo na socijalizam jednostavno zato da bismo sauvali bilo kakvu ivu kulturu koja nam je danas potrebna

ROENJE I OBITELJ -svako dvosmisleno, lano, cmizdravo ili retoriko pretjerivanje u osjedajima vodi ki ponaanju sentimentalizam OBITELJ - jedno od podruja najpodlonijih ugodavanju takvog sentimentalnog ponaanja iako bi obiteljske veze trebale biti meu najjaim i najspontanijim vezama - velianje takvih veza = KI od 1. dana ivota ki sentimentalizam (krtenje - dijete u ipki, prva fotografija golog djeteta u albumu, razne faze vjerskog odgoja - prva priest, krizma, haljine, odjela i ostali popratni detalji takvih obiteljskih proslava, vjenanja - i tradicionalna, jo gore, ako je to mogude, moderni mit nevinosti koji danas vie ne postji, mladenci i obitelj goli u nudistikom kampu u valovima sa ampanjcem -nevjerojatno da su ljudi tako gustim slojem loeg ukusa obavili svoje najsvetije odnose svodedi ih, najede na perverzne obrede -koji nailaze na protuobiteljski ki - ki hipija, dugokose mladei, narkomanskog i bitnikog kia -kiu se ne mode pobjedi im neto postane komformitmom, tradicijom SMRT - esto velika saveznica kia, prije toga dugo bila dragocjenom saveznicom umjetnosti (Berninijeva Luize Albertoni, Sveta Tereze i sl.) -groblje za pse!, danas krivotvorena, sentimentalizirana -moda je prodor etikog i estetskog loeg ukusa na podruje smrti zapoeo upravo s gubitkom potovanja prema smrti; ZBOG ZAMIRANJA OSJEDAJA ; slabljenja obiteljskih veza, ZBOG PATVORENJA SMRTI, njezina maskiranja naizgled samilosnom, u biti licemjernom maskom -liena istinskog morala RELIGIJSKI KI iako moda pomalo bogohulna, tvrdnja da je cjelokupna suvremena crkvena umjetnost ki (to zastupaju neki umjetniki i vjerski prosvijetljeni svedenici koji se bore za uistinu crkveno-duhovnu umjetnost) potvruje injenica da zbog straha da bi novotarije u umjetnosti vjernike mogle udaljiti od vjere, tj. od staroga u vjeri, te ih se radije hrane loim proizvodima umjesto vrijednim tvorevinama, koje, vrlo malobrojne, ionako vrlo malo cijene opet, modernim crkvama, u arhitektonskom stlu i dizajnu jezgrovite i iste,nedostaje religioznosti i duhovnosti - moda zato to je nae vrijeme doba posvemanjeg OBESVEDENA -da li je bolje 1 ili 2 nije estetski problem KRDANSKI KI K. PAWEK VERILITSCHUNG - UINITI KIEM -> STIL NAEG DOBA-krivnja krdanskog kia ne moe se svaliti na teret malog ovjek! - on vie ne postoji; postao je dijelom vedeg i ireg potroakog drutva -opadanje duhovnosti u dananjem katolicizmu -kr. ki nije toliko prisutan u prikazivanju, koliko u teologiji (liturgijski pokret, koji je propovijed uinio redovitom praksom u katolikoj crkvi, te tako nedjeljnu propovijed uinio pokorom za mnoge katolike, ne zato to bi upnik bio lo govornik, nego zato to je najede lo teolog) 7

TURIZAM I PRIRODA KI I TURIZAM - rijei koje pristaju jedna uz drugu VERKITSCHUNG koji izaziva turizam jedan od najponiavajudih danas -ljudi koji putuju u strane zemlje; ne moraju poznavati jezik - prevoditelji (organizatori); ele posjetiti samo slavna mjesta; ved unaprijed izgradili svoje (posuene) osjedaje sve uzimaju zdravo za gotovo -cvijetni vijenci - Hawaii, Gondola, Crvenokoci u Grand Canyonu, koti - kiltovi - kako Turist uopde moe vjerovati u autentinost?? reklamni dodatak pejzau sentimentalizam, ki, krivotvorina TURIZAM - PSEUDO - DOGAAJ safari s pripitomljenim ivotinjama - SUROGAT -runo, ki-ovjek pred remek-djelom ostaje kao i pred njegovom najgorom kopijom GIEST - najvedi teoretiar kia:KI OVJEK KAO TURIST Kitschmensch (Broch ga upotrebljava) - socioloki, estetski, kulturno-filozofski karakter a) na estetskom planu nastaje se suprotstaviti ki i umjetnost ki nije umj. (zakljuak), 2 ekstremna stajalita: ki je oduvijek postojao, ili: ki je nastao u 2.pol.19.st. (uslijed popularizacije romantizma povezane s osamostaljenjem malograanskog sloja drutva) b) sociolokim razmatranjem i problemom: nije li ki obiljeje svih civilizacija u kojima dominira masa, poevi od antike u Aleksandrovo doba i rimskog helenizma sve do danas, do jednodimenzionalnog ovjeka sredine 20.st. a. nije tono da je ki svako loe djelo, zapravo: 1) ved prije dosta vremena ki je preao granice isto optike sfere 2) postoje mnoga loda djela koja nisu kitsching, nego su jednostavno neuspjela, promaena 3) proizvod poprima specifino ki obiljeje samo karakteristinom prodornodu, koja nema nieg zajednikog s tehnikom nedostatnodu b. drutveni uvjeti koji se nalaze u temeljima neke pojave ne mogu nita redi o njezinoj biti, ili eventualnoj vrijednosti BITNA JE ANALIZA KI SVIJESTI: ONA KONANO PROSUUJE JE LI NETO KI ILI NIJE -ako prouimo reklamne publikacije u cijelom svijetu, odnosno ponude novih iskustava, oito je da se one, obradajudi se turistu, obradaju ki-ovjeku -antropoloko polazite - 1. i gl. interes OVJEK - NUNA PRETPOSTAVKA SVEGA POVEZANOG S KIEM KI OVJEK, i kao turist mijenja samog sebe i svijet svojih iskustava pomodu osobitih iluzija, koje se hrane objektivnim uivanjem kia pseudopustolovina! niti prava potraga za nepoznatim egzotinim niti prava, statina mirnoda poloaj turista - na pola puta izmeu dosade i pravog angamana, izmeuiskustva apsolutno nepoznatog do pretjerano familijarnog-njegova oekivanja unaprijed uobliena prema manje-vie preciznim stereotipima -privlai ga upravo proces familijariziranja egzotinom ili egzotizacije familijarnog => 2 jednako vrijedna procesa, obino se paralelno odvijaju razvaline- vrtni patuljci

REKLAME - osobito u svojim vizualnim aspektima, 1 od najuinkovitijih sredstava komunikacije naeg doba = 1 od kanala kojim se irokoj publici moe prenijeti poruke dobrog ili loeg ukusa to je i PREDNOST I MANA - golema etiko-estetska odgovornost koja pritide dananju reklamnu industriju -> u svojim rukama dri pravo oruje koje moe voditi i usmjeriti ukus obinog ovjeka koji je temeljem naeg drutva -remek-djela - osuenda da budu mrtvo slovo jer su iskljuena iz masovnih sredstava komunikacije sve do juer bila su iskljuiva batina kult. elita, ni danas se esto infiltriraju i u vizualnu poruku upudenu masama - obian ovjek ; vrlo esto u doticaju s djelima moderne umjetnosti ili bar s nekim predlokom proizalim iz nje MODA -kako i gdje ki ulazi u reklamu: 1) uporaba ki materijala u stvaranju reklamne poruke ili u nainu njezina predstavljanja 2) uporaba materijala koji i nije izriit ki ili je ak prihvatljivo stajalite graf.-slikarskog ukusa, ali se koristi za reklamiranje predmeta i aspekat koji se ne mogu smatrati kiem *Romeo i Julia - rublje, kitica cvijeda - zahod sa samoprovjetravanjem 1) umj. vrijednost reklame NIJE PRESUDNA ZA NJENU UINKOVITOST -obinog ovjeka ak vie privlai slika, u skladu s njegovim loim ukusom 2) dobra reklama, ipak postie itekako dobar uinak - makar nesvjesno, tj. obini ovjek ne zna zato -esto se podilazi ukusu publike - fenomen stylinga - primijenjenog na industrijske predmete FILM -gotovo uvijek dudan zadovoljiti iroku publiku -> komercijalni problemi -> preputa se kiu -koristi lane surogat el. (l.krajoliko, l.glumce) -iako lanost moe biti i namjerna - film: mnogo vie no druge umjetnosti izrastao iz imitacije i preruavanja stvarnosti *prijenosi iz medija u medij -> VIDI *Herkul, Tarzan, Nibelunzi - eksplicitan ki, autor bez komentara

LOTTE H.EISNER KI NA FILMU -neto u trenutku moe biti ki (1914/15) ; velianje vojnih uniformi i domoljublja - filmovi u Berlinu), a kasnije biva smatrano dragocjenim primitivnim primjerima, tovie, primjerima NAIVNE UMJ. dokumenti jednog razdoblja razliita percepcija sa vremenskim odmakom Stimmung (lani timung) njem. film iz nac. doba pronalazi analogiju s tal. filmom iz fa. doba holivudska tradicija sentimentalizma namede neprikladne klieje -biblijski filmovi, filmovi o slavnim slikarima, skladateljima -u filmovima strave i pseudoerotskim filmovima -> spekulacija temeljena na voajerizmu publike i na njezinim najniim porivima vodi devijaciji ukusa-naposljetku, na filmu, kao i u svim drugim umjetnostima, ki nije nita dr. nego NEOPROSTIVA OSREDNJOST

MORAL I PORNOKI;i etika ima svoj ki * ki - plod morala - krivotvorenje i zamjene istinskih osjedaja lanima - sentimentalizmom * da, tamo gdje se uvue etika, trpi estetika -pornografki asopisi, kabarei -> hrpa ki materijala -rezultat moralne degredacije naeg doba ne, rezultat estetske degredacije; do koje je dolo zamjenomautentinog poroka, autentinog uitka, lanim poroko ili uitkom -ki idepod ruku s tzv. graanskim moralom -> veliki lopov, pravi rasputenik, legendarna kurtizana nisu nikada bili ki, ali su to svakako pokvarenjaci iz respektabilnog malograanskog sloja PORNOKI -izlaganje pornografskih aktova s niskim hedonistiko-reklamnim i erotskim ciljem, masni vicevi, pretjerane prostake priice - ki TRIVIJALNI PORNOGRAFSKI MATERIJAL dok sofisticirana, ak sadistika pornografija - u njima ako i postoji kakav ki element, samo u naznakama - on je uzdignut na estetsku razinu koritenje erotskih el. armantno, s odreenom finodom izvade, i sa jasnom autoironijom

UGO VOLLI: PORNOGRAFIJA I PORNOKI PORNOGRAFIJA - prirodan odgovor potiskivanju, uznoenje negativnosti seksa, mistificiranje njegova prakticiranja, upravo stoga to je potisnut i pretvoren u tjeskobu - u biti, P. je neestetska injenica, po svojoj naravi sirova i gruba, ne pokuava se proglasiti umjetnodu ili znanodu, ne nastoji sakriti svoj morbidni karakter, P. je za ulnu konzumaciju PORNOKI - nastaje s pojavom ki-ovjeka; njegovom ureonom nesposobnodu da ili da prirodno ivi seks, ili da ga se stidi - s ime nastaje potreba da ga se pretvori u neto to lijepo izgleda, to je vano znati, estetsku ili znanstvenu injenicu, to svakako ne dotie osobnu odgovornost, nego se proivljava sentimentalno fenomen liavanja ukusa, s estetskog i antropolokog stajalita -za pothranjivanje lane, umjetne osjedajnosti ki-ovjeka, nastalo veliko i profitabilno podruje kult. ind., koje se bavi irenjem pornokika putem razliitih medija -pod krinkom obrazovanja, visokovrijednih ljudskih i moralnih motiva, ki morala - pornoki, ki ovjek ne moe prihvatiti injenicu da je njgova konzumacija pornokia jedan oblik voajerzima, morbidan in, na kraju krajeva, najlicemjernijeg mentaliteta, istoga kao u onog to ga proizvodi i prodaje -knjige kako postidi seksualnu sredu i sklad, Kama-sutra, Tantra Yoga nastoji se zavarati konzumenta kako se radi o umjetnosti (bilo da se koristi lani avangardni stil pisanja u prozi, umj. aktovi) -svi ti ukrasi -> ulogu mistificiranja seksualne pozadine pornokia -dvosmislenost spajanje nespojivog, preuveliavanje - pompoznost -samoopravdavanje pornokia - ljudsko tijelo, posebno ensko, jest najljepa stvar na svijetu, mit ene-objekta PORNOKI negacija PORNOGRAFIJE erotizam se svodi na pornografiju, a ona na pornoki; proces susljednih negacija, gubitka smisla dekontekstualizacija; ena postaje predmetom, nositeljom njoj stranih vrijednosti, koje su svakako lane ili slue za izgovor, njezin spol gubi svaku posvedenu i ljudsku vrijednost

10

STYLING I ARHITEKTURA -ki na vrhuncu s pojavom stroja -moderno pokudstvo, kudanski aparati -esto dovoljno normalno starenje ind. proizvoda da bi oni postali zastarjeli i pomalo kiasti STYLING zahvada svaki ind. proizvod -> redizajniranje predmeta zbog vedeg dekorativnog i izlobenog efekta - TEINI RAZLOZI -nikakav pravi FUNKCIONALNI razlog ARHITEKTONSKI KI - 2 osnovna aspekta aspekt saetog ponavljanja i prerade stilova iz prolosti (revivali) ili aspekt prerade i imitacije recentnih stilema (lani Le Corbusier, lani Wright) - oba zasluuju prijezir i naziv ki

VITTORIO GREGOTTI: KI I ARHITEKTURA visoko urbanizirani okoli (gustoda i slojevitost urbanog tkiva - utjeu na nastanak kia u arhitekturi), tehnoloki procesi masovne proizvodnje i irenje sustava komunikacije ARHITEKTUROM smatramo projektiranje; koritenje fizikog okolia u kojem ivimo, u svim njegovim vidovima -priroda postaje astificijalnom, tako to se u njoj gomilaju predmeti koje je proizveo ovjek -manjak koritenja kritike sposobnosti WRIGHTOVO naelo priroda materijala odreuje brzinu gradnje LOOSova teza ornament je zloin, koristila se za smanjenje trokova rada -ono to je u poetku bilo etiko naelo, postalo naelo eksploatacije kreativno otkride pretvorilo se u ki -dijelovi Mondrijanovih slike- tapete, Kleeovi eksperimenti - dekorativni motivi za bar -sve dok proizvoai, pa i dizajneri na dizajn predmeta budu gledali kao na reklamiranje, a ne projektiranje, on de ostati ukrasom, ljuturom -suvenir kao mini-spomenik - GIESS Italija - najamerikaniziranija zemlja na svijetu odmorita uz autocestu u SAD-u i Italiji ograniavaju pustolovne el. putovanja TRADICIONALNI KI -vrtni patuljci, skulpturice od terakote - gnom, elf, Disneyevi junaci -no tradicionalan ki de zamijeniti druge vrste jer je ovaj ved out - opet moda se i s njima dogodi isto to i s predmetima Art Noveau (odbaeni pa ponovno revalorizirani i prodavani po vrlo visokim cijenama) iako je vrtnih patuljaka toliko da bi trebala kakva kataklizma da ih uniti pa da ostanu u malobrojnim primjercima kao svjedoci izuzetno kiastog doba kao to je nae

ALEKSA ELEBONOVID - BILJEKA O TRADICIONALNOM KIU -umjesto autentinim injenicama, zadovoljavaju se surogatima koje ak doivljavaju ljepima! (vozai kamiona sa slikama ljepotica) -bez obzira na obvezno obrazovanje i velikom dijelu svijeta, velik br. ljudi jo nije sposobno praviti osnovnu razliku izmeu privida i stvarnosti, prikaza i prikazanoga -ki pronalazi put kod neobrazovanih i naivnih, koji nisu izabrali svoje kulturne potrebe; moderna bi ekonomija tu pojavu definirala kao stvaranje novih potreba kokd potroaa uslijed trinih pritisaka; proizvoai ki robu stavljaju u prodaju i tako dolaze do kupaca koji je uopde nije oekivao -kada bi odreeno razdoblje prolo, narod je uvijek teio imitirati elitne; ono to je priije bilo povlastica aristokracije (elite)

11

UVOD -termin KI-odgovara pojmu LO UKUS;obuhvada sve one oblike ''neumjetnosti'', ''subumjetnosti'', ''pseudoumjetnosti'', koji su bili estetskom (tovie,antiestetskom) hranom trijumfirajude buroazije *PRAVI KI nastao sredinom 19.stprodor industrijalizacije i pojava brojnog graanskog stalea u Europi posve suprotno miljenje od onih koji smatraju da se moe uoditi postojanje odreene ''ki konstante'' u svim razdobljima,pa i vrlo dalekoj povijesti glavna pitanja i glavne tipologije kia-te unoenje ki el.u samu sr dananjeg umjetnikog stvaralatva:glavni problemi izneseni u knjizi; MITSKI KI,KI SPOMENIKA,POLITIKI KI,KI ROENJA I SMRTI,OBITELJSKI KI,RELIGIJSKI KI,TURISTIKI KI,KI U REKLAMAMA,FILMU,PORNOKI,STYLING I KI U ARHITEKTURI,TRADICIONALNI KI *iako umjetnost dananjice i sutranjice mora raunati s nazonodu kia,te prihvatiti oscilacije prema nioj razini ukusa to ne znai da upravo iz tog uvoenja elemenata koji su ''doli odozdo'' ne mogu nastati nove kreativne forme koje de jednom dovesti do njezine sublimacije i ponovno je uvesti u najide tokove stvaralatva (Gillo Dorfles) ZAKLJUAK (''stigavi do krajaa ima li kraja kiu'' ?!) posljednje poglavlje posveduje problemu svjesne i namjerne uporabe ki elemenata kod nekih suvremenih um jetnika tako bi se mogao stvoriti most ujedinjenja umjetnosti i kia,koji su naizgled osueni ostati strogo razdvojeni sam pojam ''loeg ukusa''-specifian za nae doba,nije postojao u prolosti,bar ne u dananjem obliku gl.aspekt cjelokupne analize fenomenologije kia:njegovo prepoznavanje kao svojevrsnog zastranjenja,degeneracije od onoga to, htjeli mi to ili ne,moramo smatrati ''normom'' ovjekova etikog i estetskog stava; iako postoji sumnja u legitimnost pozivanja na estetsku normu,to nije sluaj za postojanje norme ukusa,standarda ukusa danas;pojava kada prvorazredni umjetnici (Duchamp,Picasso,De Chirico) svjesno i namjerno usvajaju razliite el.kia (kao neku vrstu ''zabranjenog voda'')kao i pojava,manje vana,ali svejedno ne prestaje uznemiravati,kada elitna,kulturno sofisticirana,publika upotrebljava el.tipine za ki (pokudstvo,predmeti za unutarnje ureenje,slike,skulpture) ali koje iskupljuje onaj osobiti stav korisnikaCAMP-SVOJEVRSNA SUPROTNOST KIU CAMP-ljubav za neprirodno,artificijelno,pretjerano (Bellinijeva djela,neke razglednice s kraja 19.st.,Guimardovi ulazi u pariki Metro) -mnogi primjeri campa,s ''ozbiljnog'' stajalitaloa umjetnost ili ki,ali ne svi -camp nije nuno loa umj.,a i postoje umj.djela koja se mogu smatrati campomiako zasluuju ozbiljnije divljenje (Susan Sontag) CAMP-osobit stav,sofisticiran,pomalo snobovski;njime se materijal,esto osuen na zaborav,iskupljuje ili revalorizira ono to bi samo po sebi imalo neznatnu umj.vrijednost ili kult.zanimljivost *ki u obitelji,prirodi,turizmuKI I CAMP neposredni izdanci potroakog drutva besraman styling automobilskih karoserija,niska razina turizma,nehumana strava plaza ljeti-a i zimovalita,pokudstvo za sobu za mladence,''amerike kuhinje'',opor patuljaka,junaka Disneylanda posljedice''civilizacije blagostanja''-POSTINDUSTRIJSKE ERE; nerazvijene podruja koja jo nije zahvatila naa nesretna ''civilizacija blagostanja'' takoer moe biti podlona loem ukusu-zbog ki odsutnosti elegancije,kult.zaostalosti i umj.nesuvremenosti

12