Pag. 141-162 Vol. 3(1995). No.

1(9) PROSTOR
Ada
ARHITEKTONSKIFAKUliTETSVEUCILlTA UZAG.REBU
HR CRO - 10000 Zagreb, 26
Pregledni Review
UDK UDC 725.822:72.034(497.5)"16/17"
Primljeno Received: 27.03.1995.
Accepted: 05.06.1995.
ARHITEKTURA BAROKNOG KAZALiTA
U HRVATSKOJ
....f,,,--,,,,, ..i!E ARCHiTECTUBE iN
CROATiJ\
1{'))
Saetak Abstract 17. u Europi i u Hrvatskoj nastaje nov tip gradske zgra-de
javno kazalite. od renesansnog tipa - jednokratno adaptiranih
arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj rezultat je niza drutvenih, teatrdl&kih
i arhitektonskih zahtjeva. Analizirani su i rekonstruirani
Hvanl, Dubrovniku, Zadru, Trogiru, Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku) k61il<qje
to na temelju dosadanjih spoznaja, te su izvedene karakterfsfike
barokne kazaline zgrade.
At the beginning of the seventeenth century a new type oftheatre building.Qegan
to be built in Europe and in Croatia, the public theatre. Starting from the Repaj,s
sance theatre which used adapted halls, baroque theatre architecture in Cto<l'tii\
resulted from a series ofsocial, theatrological and architectural demands. Tlwtext
analyzes and reconstructs specific examples (in Hvar, Dubrovnik, Zadar, Trogir,
Split, Rijeka, Zagreb and Osijek) as far as is possible on the basis ofkonwl89geto
date, and presents the general characteristics of the baroque theatre buildii\g:
PROSTOR Vol. 3(1995), No. 1(9)
OpiSi i rekonstrukcije poje
dinih kazalita baziraju se na do
sada arhivskim i ostalim
podacima. Treba napomenuti da
su u daljnjem istraivanju
brojni ispravci, mo1:da se
koji primjer baro
knog kazalita o kojemu danas
ne znamo. Istrativanja su radena
od 1991. do 1994. godine u
sklopu znanstveno
projekta Arhitektura scenskih
prostora (koordinator prof. dr.
sc. Vera broj 2-13-116,
lo ga je financiralo Ministar
stvo znanosti i tehnologije Re
publike Hrvatske.
Berthold, 1968;
1986.
1986; 146.
Baur-Heinhold, 1966; Mar
1986; Berthold, 1968.
Ricci, 1971:146.
1978; 138.
o 142
A. Arhitektura baroknog u Hrvatskoj Pag. 141-162
obiljeja baroknog kazalita
1
Uvod
Arhitektura kazalita kroz cijelu je svoju povijest proizlazila iz zahtjeva to
su ih postavUale predstave, kao i iz potreba koje su posljedica drutva i drutvcnih
odnosa. U kazalitima se uz kazalini doivljaj uvijek provodila
na ideoloka, religijska ili moralna poduka i promidba. Publikajc istodob
no uspostavljala mreu svojih stalek.ih intelektualnih, emocionalnih i dlUgih odnosa,
tako paralelnu predstavu. Svemu tome trebalo je dati okvir, dovoljno
djelotvoran i funkcionalan, stabilan i pamtljiv (jer drutvo ne vol i velike i nagle
promjene), ali i dovoljno plilagodljiv da zadovolji zahtjeve i lokalnc
Upravo je te karakteristikc imalo barokno kazalite, najpopularniji i najzastup
ljeniji tip kazaline zgrade u povijesti izgradnje europskog kazalita. Svojim karak
terom masovno, kazalite je primalo publiku svih slojeva. Prikazivale su se
scenske i glazbeno-scenske predstave, odravali se plesovi_ U razvoju baroknog
kazalita osobita je briga iskazana komforu i zahtjevima publike le i
prostornim zahtjevima predstave, naravno u granicama tadanjih i

Gradnja tog tipa kazalita prakticirala se od 17. sve do modernc.
2
Cijelo razdoblje historicizma njegovala je taj tip kazaline zgrade, promijenjen u
nekim svojim funkcionalnim i prostornim obiljejima zbog novih propisa ili
drutvenih zahtjeva, te osvjeen dekorom. Iako Wag
nerov Fes/spie/haus u Bayreuthu iz 1876. godine donosi bitnu promjenu u
kazalinog prostoral, tck je moderna dokinula izgradnju, ali nipoto ne
i masovnu uporabu baroknog kazalita. U cijeloj Europi danas taj tip
kazaline zgrade, vie ili manje u originalnom stanju, unutar ovih 300
godina. Adaptirane za dananje potrebe diskretno, bcz zadiranja u bitne
odrednice prostora), ta kazalita i danas dobro funkcioniraju.
U cjelini tip baroknog kazalita moe se promatrati sa tri aspckta kazalita
u baroknom stilskom razdoblju (17. i 18. isti tip, donckle iz
mijenjen, u 19. i 20. te barokno kazalite danas.
se na razmatranja prvc skupine, tj. na kazalita u 17. i 18. na
tlu Hrvatske. Treba napomenuti da u ovom prikazu biti posebna
kategorija baroknih kazalinih prostora, a to su kazalita u gimnazi
jama. da su ona uvijek u arhitektonskom sklopu
kolegija i gimnazija te da su bila uvjetovana zahtjevima, o njima kao
o posebnoj cjelini biti govora na dlUgome mjestu.
Utjecaji europskog kazalita
U svjetskoj i literatuli je miljenje da je ishodite
arhitekture baroknog kazalita ltalija
4
Prva talijanska kazalita su krajem
16. Koliko se danas moe rekonstruirati, u vrlo kratkom vremenu od
imitacije kazalita prelo se na barokni tip s loama i kutijom"
- pozornicom. Izgradnja kazalita u ranom baroku u Italiji je bila gotovo
masovna. Venecija, na primjer, u 17. ima 16 kazalita
5
lako je Italija za Hrvatsku, to izravno, to neizravno, bila nesumnjivo
najutiecajnija i najvanija", treba napomenuti da sujo nedovoljno istraene
Pag. 141-162 A. Arhitektura baroknog u Hrvatskoj Vol. 3(1995). No. 1(9) PROSTOR
sobne veze i utjecaji drugih sredina, pa i utjecaji na talijansko kazalite. Naime,
kl1lJem 16. u Engleskoj postoji arhitektonski tip elizabetanskog kazalita.
U panjolskoj je izgradnja kazalita s nekoliko definiranih tipova krajem
16. stoljel:a, a osobito se razvila u prvoj polovici 17. 1manje sredine
kakva je naa, nisu se oslanjale samo na strane uzore, je arhitektura kazalita
tog vremena proi stjecala i iz tradicije i potreba samoga grada. Navlastito je tako
bilo u Dubrovniku, gdjc postoji navika na kvalitetne predstave, a u to
vrijeme djeluju i U kasnijim i loijim vremenima kazalinije
hvot stagnirao i ovisio o stranim druinama, to se, naravno, odrazilo
i na arhitekturu. Dubrovnik, na primjer, 16R2. godine gradi kazalite Orsan, s
malo manje od 300 mjesta, a nasuprot tome, od IR 17. do 1865. godine osim
improvizirane dvorane grad nije imao pravo kazalite iako je Europa u to vrijeme
puna kazalinih zgrada.
Geneza baroknog tipa kazaline zgrade u Hrvatskoj
U renesansi - razdoblju koje prethodi onome to ga obraduje ovaj rad,
kazalini ivot u Hrvatskoj moe se pratiti u nekoliko sredita, kojima se
Dubrovnik i Hvar. U tim dvjema urbanim i bogatim sredinama
pisci, glumci i publika stvaraju kontinuitet kazalinog ivota koji trajati sve do
danas. Renesansno kazalite jo nc poznaje i ne treba stalnu kazalinu zgradu
prostor ili adaptiran za trajnu uporabu. Vrsta predstava,
publike na uski drutveni sloj te nedostatak novca uvjetovali su
rencsansne pozornice. je o otvorcnllTI prostorima - trgovima koji ishodite
imaj ujo u srednjovjekovnim predstavama (poljana Prid dvorom u Dubrovniku,
Markov trg u Zagrebu, pjaca pred katedralom u Hvaru) i zatvorcnim prostorima,
adaptiranim za jednokratnu uporabu. Za tu su namjenu sluile i dvorane ustanova
vlasti (npr. dvorana u Dubrovniku, u kneeve
u ibeniku, hvarskog konta providura), te dvorane privatnih
(brojni primjeri u Dubrovniku).
Barok nije ukinuo te jednokratne renesansne pozornice. Na otvorenim pros
torima odravale su se predstave u 17. u Dubrovniku (predstave Junija
advorane privatnih sluile su kao kazalini prostori i u
No, ishoditem barokne kazaline zgrade mogu se smatrati renesansne
privremene pozornice organizirane za jednu prigodu u javnim zgradama, jer su
barokna kazalita vrlo nastajala kao adaptacije takvihjavnih zgrada, ali ovaj
put ne jednokratnih, nego trajnih i bolje oprcmljenih. barokno
kazalite po se razlikovati od tihjednostavnih,jednokratnih adap
tacija. Nekoliko promjena u 17. uvjetuju novo kazalinog pros
tora:
- kazaliteje svc manje namijenjeno uskom krugu publike, dakle zahtijeva
prostor u kOJi mogu drutveni slojevi, ali tako da drutveno raslojava
nje bude vidljivo i u prostoru je o stalekoj, ali i spolnoj podijeljenosti)
- kazalite postaje masovna zabava i potrcba. broj gledalaca zahtijeva i
prostor. Kako se uvijek radilo o urbanim sredinama u kojimaje nedostajalo
prostora, kazalite sc razvijalo na manjoj tlocrtnoj povrini, ali u visinu
- predstave postavljaju nove zahtjeve. Nastaju melodrame, opere, koje uvode
glazbu kao bitnu odrednicu, a i govorne predstave zahtijevaju dobru
Vizualni efekti baroknog kazalita i razvoj scenografije trae i dobru vidljivost.
Zbog tih razloga zgrada se razvija li vertikalu, a tlocrtno nastaje
143 O
PROSTOR VoI.3(1995),No.l(9) A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Pag. 141-162
Batuic, 1978:209.
1978:138-139; Ni
kolancI, 1978; Nikolanci, 1980;
Novak, 1936:9; Novak, 1960:
171; Novak, 1961:105;
1981 :11; 1989:20
1978:139;
1978:180; 1980:276,
285-286; Nikolanci, 1975; Ni
kolanci, 1978; Nikolanci, 1980;
Prosperov Novak, 1975:79.
10 Iz arhivskih dokumenata po
zrnlo je da su prije toga
postojala neka kazalita, ali
se da nisu bila tog tipa, su
bila namijenjena uskom krugu
publike i bila su arhitek
tonske organizacije (Ricet,
1971:149,150).
, , 1978: 143;
1978: 1980:279; Novak,
1978:80; Novak, G., 1960:171.
l? 1978:143;
1956; 1979:6;
1980; Nikolanci 1975; Novak,
Novak, G., 1936:9: No
vak, G., 1960: 171-172;
1981: 11; 1989:20;
Prosperov Novak, 1975.
o 144
polukl1lno oblikovanje koje li daljnjem razvoju varirati u oblicima
(dio kl1lga, potkova, zvonolik oblik itd.).
Ti novi zahtjevi uzrokuju nastanak stalne kazaline zgrade. Prvi put nakon
antike grad ima zgradu koja trajno i primarno slui za kazalinu djelatnost. To
kazalite nije jo profesionalno i nije institucija (to u nas postati tek u 19.
Nadalje, u 17. zgrada se jo ne koristi tijekom cijele godine,
takva se praksa uvodi tek u 18. Osim za teatarske namjene, zgrada je
sluila i za plesove, razne itd.
Kazalinih zgrada iz 17. nema mnogo jer urbanih sredina za
to jo nemaju potreba ni Mnogo ih je vie u 18. su
izgradnji kazalita prethodile neuspjene inicijative. nije bilo dovoljno
novca, a se da su neke sredine imale i konzervativan stav prema kazalitu, koje
je u to doba vezano za poklade, plesove i donekle slobodnije morala.
Investitor gradnje i vlasnik zgrade u to je doba komuna (Hvar, Du
brovnik), a tijekom 18. osnivat se kazalina drutva koja preuzimati
brigu i izdravati kazalita (Hvar, Split, Trogir). U 18. pojavljuju se i
privatni poduzetnici koji grade kazalite i iznajmljuju ga druinama za
profit (npr. kazalite u Zagrebu). Takva praksa bit i
u 19. kazalite u Zagrebu, Bondino u Dubrovniku,
u Rijeci itd.).
Kronologija i razvoj Hrvatskih baroknih
kazalita
Kazalita 17.
Hvarsko kazalite
Hvarsko kazalite nalazi se na prvom katu zgrade arsenala (sl. 3). Arsenal,
fontik i kazalite, sve u istome arhitektonskom sklopu, dao je sagraditi hvarski
knez Venecijanac Pietro Semitecolo novcem hvarske komune". Je na
mjestu starog arsenala to su ga zapalili Turci. Na ulaznim vratima kazalita stoji
natpis: "Anno pacis MDCXII", to drugu godinu mira nakon borbe
hvarskih i koje je taj knez izmirio. U literaturi" postoje nedoumice
je li kazalite zaista 1612. godine. Za potrebe ove ire teme ulaziti
u analizu te problematike. samo ustanoviti da postoji dovoljan broj
dokaza koji govore u prilog toj Graditelj kazalitaje nepoznat, modaje
knez doveo neke talijanske (moda venecijanske) graditelje koji su u ovo vrijeme
imali poneto prakse u izgradnji kazalita, Naime, prije hvarskog kazalita u Italiji
je samo nekoliko kazalita tog tipa, a to javnih kazalita koja nisu
u sklopu nekog dvorca ili Prvo javno kazalite u Veneciji - S. Cassiani,
je 1637. godine, dakle 25 godina poslije hvarskoga'''. Hvarsko kazalite
bilo jenamijenjeno vlasteli i u njemu su se prikazivale scenske i glazbeno
-scenske predstave, su bili dmine. Radilo je vjerojatno sve do
1796. godine. Te se godine u njemu smjestila vojska, koja ga je otetila". Kazalino
drutvo, osnovano 1800. godine, obnovilo je zgradu o svom troku. Nakon toga
kazalite je nekoliko puta popravljano i jedanput detaljnije obnovljeno 1900. godi
ne". Dananji izgled i prostorna organizacija iz vremena tih obnova (sl. 1,
2. i 3). Godine 1800. nesumnjivo su postojale loe, koje su tijekom
obnova mijenjale izgled, a njihov je broj na tetu pozornice.
Pag. 141-162 A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj
TLOCRT
, UZDUNI PRESJEK
I I
I I
10m
PRESJEK
VoI.3(1995),No.l(9) PROSTOR
SL. 1. HVARSKO KAZALITE.
Izvor
Snimak stanja Izradii
B., G.. M.,
Regionalni zavod za zatitu spo
menika kulture, Split, 19S6. god.
FG.l. HVAR THEATRE; ARCHI
TECTURAL DRI\WING OF
PRESENT CONDITION
145 O
PROSTOR VoI3(1995),No.l(9)
SL. 2. HVARSKO KAZALITE,
UNLJTRAN,JOST
Fotografija
ivko Regionalni zavod
za zatitu kulture,
SpilI
FG. 2. HVAR THEATRE, INTE
RIOR
SL. 3. ZGRADA HVARSKOG
ARSENALA I KAZALITA
Fotografija . .:-;
fotografija ivko Re
gionalni zavod za zatitu
spomenika kulture, Split
FG.3. BUILDING OF HVAR
ARSENAL AND THEATRE
A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Pag. 141-162
Zanima nas izvorni izgled kazalita. da je o vrlo ranom kazalitu,
su dvije osnovne prostorne organizacije. Prva je ona koju moemo vidjeti
u kasnorenesansnim talijanskim kazalitima (poznate su tri zgrade: Te
atro Olimpico u Vicenzi, iz 1585. godine; kazalite uSabbiollcti, iz 1590. godine;
Teatro Fal'l1cse u Parmi, iz 1628. godine), Ta su kazalita baroknog tipa
kazalinih zgrada. G ledalita su stepenasta, po uzoru na kazalita. Iznad
gledalitaje galerija, koja jo tada nije podijeljena na loe. Nastaje i scenski portal
(Sabbioneta gajo nema, u Teatro Farnese je jasno vidljiv). U Sabbioncti i
Teatro Olimpiku pozornice su malene, opremljcne fiksnom scenografijom, Teatro
Farnese ima duboku pozornicu s baroknim klizmm kujisama,
nadstropljem i mehanizacijom". Takva pozomica koristit sc i razvijati sc tiJekom
o 146
Pag. 141-162 A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Vol. 3(1995). No. 1(9) PROSTOR
GRADSKA LUKA
r--t . ", I
KONSTRUKCIJSKI POLJANA PRID DVOROM
RASTER ARSE LA
SL. 4. POLOAJ KAZALITA
ORSAN UCRTAN NA SNIMKU
STANJA
Rekonstrukcija
1982
FG. 4. POSITION OF THE OR
SAN THEATRE DRAWN INTO
THE ARCHITECTURAL DRA
WING OF THE PRESENT CON
DITION
'_ !qPOlO AJ NA l.KATU
{} -' f/"'?"IJ
fl ," /b.....r;!/ f'rT:>
ciJcloga baroknog razdoblja. Druga prostorna koncepcija, koja je i u
hvarskom primjeru, ima galerije s loama (eventualno i bez njih), naglaen scenski
portal i jasno odvojen prostor pozornice. Nije kada su se u Italiji zapravo
pojavila kazalita s loama. Uvrijeme izgradnje hvarskog kazalita svakakoJe
poznat pojam galerije koja nije podijeljena na loe (Teatro Saline u Piacenzi, iz
1592. godine"). U hvarskom su kazalitu oba rjeenja, za sada se analiza
mora zaustaviti na toj dvojbi, jer bez detaljnih istraivanja nema elemenata za
rekonstrukciju.
U posljednje vrijeme postoji inicijativa da se to kazalite istrai i obnovi.
lako ono danas vie nije u svom izvornom obliku, toje naa velika vrijednost, jer
to nije samo nae najstarije kazalite koje je gotovo neprekidno u funkciji, je to
i jedno od najstarijih kazalita u Europi. Osim obnove i odravanja zgrade, potre
ban JC i opsean rad koji bi mogao rasvijetliti njezin prvobitni oblik i
razvoj.
Kazalite Orsan u Dubrovniku
Nakon to je J667. godine u potresu arsenal (Orsan)
izgubio je svoju funkciju brodogradilita i postao skladite materijala. Prva vijest
o tom kazalitu iz 1681. godine, kada je vlada zabranila grupi
da daju predstave u Orsanu (u kojemu su oni uredili prostor).lpakje
godine u tom prostol1l prvi put izvedena predstava".
U tom su se kazalitu prikazivala scenska i glazbeno-scenska djela, izvodili
se koncerti i odravali plesovi. su bile i strane amaterske druine,
a publika se sastojala od i Sve je strogo kontrolirala
vlast, koja je nadzirala repertoar i izdavala razne odredbe II vezi s kazalitem.
13 Prve klizne kulise spominju
se 1605. godine u Teatro degli
Inlerpidi u Ferrari. Njihov je gra
ditelj G. B. Aleati, koji je i autor
Teatra Farnese. Sustav kliznih
kulisa se postupno usavravao i
primjenjivao tIjekom cijelog
zdoblja baroka.
l Ricci, 1971 :149.
" N, 1953:329;
1352:44,45,
147 O
PROSTOR Vol.3(1995),No.l(9) A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Pag. 141-162
SL. 5. IDEJNA REKONSTRU
KCiJA KAZALITA ORSAN
SHEMA JEDNOSTAV
NOGA BAROKNOG KAZA
LISTA
FG. 5. CONCEPTUAL RECON
STRUCION OF THE ORSAN
THEATRE THE TYPICAL
PLAN OF A SIMPLE BA
ROQUE THEATRE
PRESJEK
TLOCRT GAlERtJE
TLOCRT PARTERA
o 148
Pag. 141-162 A. Pavllc-Cottiero: Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj
Qvarana,3appkuse
, ; <.,,.'.:.::r.",'.:-:'' -}"
9f:!l"derobe spremita

nat katu
. ----,

TLOCRT PRIZEMLJA
VoI.3(1995),No.l(9) PROSTOR
SL. 6. TLOCRT I
KNEZEVA DVORA. VIJECNI
CE I GRADSKE LOZE U SPLI
TU S UCRTANIM POLOA
JEM KAZALISTA
Arh. snimka
Vicko Andrica, 1820.
FG. 6. GROUND PLAN AND
FACADE OF THE RECTOR'S
PALACE, TOWN HALL AND
CITY LOGGlA IN SPLIT
149 O
PROSTOR VoI.3(1995),No.l(9) A. Arhitektura baroknog u Hrvatskoj Pag. 141-162
1 (; Nacrt se u Historijskom
arhivu u Dubrovniku.
'7 Brojni dokumenti o kazalitu
Orsan objavljeni su u: N.,
1953; 1952; 1956.
I GlazbenicI su u renesansi
stajali izvan pozornice ili na stu
bama gledalita. Polovicom 16.
glazba postaje sve
vanija, pa se glazbenici
smjetaju u pozadini scene. U
daljnjem razvoju oni prelaze
ispred pozornice, a kasnije
prostor orkestra je deniveliran.
" N., 1953:333;
1956:86
20 aljiva pjesma
(1739-1830) objavljena u:
1955:145.
" N., 1953:333-334.
" 1978:153, 156.
23 P., Jedan dokument
o pozoritu iz
1809. godine , "Prilozi za
knjitevnost, jezik, historiju i Lolk
lar", knj. XIV, sv. I. i II, Beograd,
1934, str. 184-186;
1978: 154. Na temeiju
grade o tom kazalitu nije jasno je
Ji ono ikada dovreno.
24 1986.
1978:144;
1989:17.
?G 1978:143:
e Pokladne j
kazaline igre XVI. st. u
br. 5, Split, 1975,
str. 558-567.
Arsenal se sastojao od odjeljka podijeljena lukovuna. Kazalite se
nalazilo u dva odjeljka to ih danas zauzima Gradska kavana (sl. 4). Ukupne
unutarnje mjere tog prostora iznose oko 17x53 m. Kazalina dvorana nijc zauzi
mala cijeli taj prostor. Za adaptaciju Orsana zacijelo je sruen dio stupova
dva odjeljka (moda su stupovi bili srueni prije). Kako se na nacrtu neizvede
nog projekta za kazalite iz 1857. godine'" vide dva zapadna stupa,
kazalina se dvorana sigurno moe locirati u dio arsenala.
Arhitektonska organizacija kazalita moe se rekonstruirati iz
dokumenata'7 (sl. 5). Gledalite se sastojalo od partera i dvije galerije koje nisu bile
podijeljene u loe. Gledatelji su bili podijeljeni po staleu i spolu. Jedna galerija
(vjerojatno donja) bilaje namijenjena vladikama, a gornja uglednim
Svaka je imala pedesetak mjesta. Parter je bio namijenjen mukoj
publici. U njemu su bile postavljene drvene klupe s tri prolaza - jednim po
sredini i dvama sa strane. se da su ispod galerije u parteru postojale stube s
klupama na kojima su sjedila vlastela (takav postav publ ike moe se u talijan
skim ranobaroknim kazalitima). Galerije su bile od drveta.
pozornice i gledalita nalazio se orkestar" (ne posebno deniveli
ran). Pozornica je od gledalita bila odvojena portalom, koji je u to vrijeme
nuan element kazaline zgrade. Zacijelo je imala neke u nadstropiju, a
moda i u podu,jer su prikazane predstave zahtijevale mehanizaciju.
U arsenaluje bilo dovoljno prostora za prostorije i pub
like. Sigurno su postojale garderobe i spremita, a iz arhivskih podataka s kraja 17.
saznajemo da su se prostori za primadonu, a znamo da
je kazalite imalo i frizerku. je daje imalo pretprostor za publiku,
i to u ulaznome(zapadnom) dijelu, gdje su postojala spomenuta dva stupa. No
kako jedan suvremeni aljivi opis
20
spominje "paklenu buku s Place",
da nije bio odijeljen od dvorane jer bi u tom izolirao kazalite.
Iz arhivskih podataka saznajemo o raznim l popravcima u
kazalitu". Sve je trokove snosila vlada. Kazalite Orsan izgOl]elo je
1817. godine u velikom poaru zajedno s


Blok zvonika i Kneeva dvora u samom sreditu Dubrovnika vrlo
je zanimljiv za povijest naeg kazalita. Prije Orsana predstave su se odr::'.avale u
dvorani Francuska uprava je 1809. godine u istoj toj dvorani
kazalite
21
koje je izgorjelo zajedno s Orsanom. Nakon toga je 1865.
godine otvoreno Bondino kazalite, na mjestu dvaju susjednih odjelja
ka arsenala. Kneev dvor tridesetak godina slui kao pozornica za vrijeme
Ljetnih igara, a poljana Prid dvorom slui kao otvoreni prostor za prikazivanje
priredabajo od renesanse do danas. Taj arhitektonski sklop sa est pozornica
pravaje slika bogatoga kazalinog ivota koji u ovom gradu kontinuira
(sl. 5).
Kazalite u postaji gradske strae u Zadru
O tom je kazalitu poznat samo podatak da je 1697. godine otvoreno u
postaji gradske strae (corpo di guardia)". Tome je 1680. godine prethodi la neo
stvarena namjera da se kazalite uredi u skladitu oruja - zgradaje za tu namjenu
bila ispranjena, ali se zbog nama nepoznatih razloga to niJc ostvarilo"'.
o 150
Pag. 141-162 A. Arhitektura baroKnog kazalita u Hrvatskoj
Kazalita 18.
Kazalite u dvorani u Trogiru
Kazalite je nastalo krajem 16. ili 17. u dvorani
na prvom katu gradske u 15. Osim predstava
druina i mjesnih diletanata, odravali su se i koncertI, a kncz koji je
stanovao u istoj na drugom katu je plesove. Nema podataka o
lIlvestitoru, ali analogijom s drugim gradovima smatramo daje to vjerojatno bila
sama komuna.
Dvorana u kojol se nalazilo kazalite bilaje dimenzija 21 x6m. Gledalite je
imalo parter s klupama ijedan red loa". daje to kazalite bilo
prcmaleno, a vjerojatno i u loem stanJu, krajem 18. u Trogiru se vodi
rasprava treba il sagraditi novo kazalite ili obnoviti je da se
prihvati drugo Ijeenje. Graditelj prvobitnog kazalitaje nepoznal, ali zato znamo
za autora obnove. je o Nikoli 1763. godine u Kninu,
graditelju koji je djelovao i u Istri, Zadru i Splitu"'. Kazalite je obnovljeno novcem
io gajc dalo u to vnjeme osnovano kazalino drutvo. Umjcsto jednog reda loa,
sagradena su dva (u donjcm 12, u gornjem 13 loa), a u svaku su se lou mogle
smJcstiti osobe. U sredini na prvom katu bilaje loa. Ta
sredinja, istaknuta loa obiljejeJC baroknog kazalita. U njoj su sjcdili vladari
u nas su to bili gradskc upravc. U parteruje bilo [9 klupa,
a bi la Sll i mjesta za stajanje
'
''. Po svim tim podacuna moe se procije
IlIti daje kazalite moglo primiti 200-250 gledalaca.
O pozornici nema podataka. Zbog prostora vjerojatno
su bili skromni. Svakako su postojale barokne klizne kulise (dostaje bogat
fiJndus dekoracija iz popisa iz 1803. godine"). Kazalite se koristilo i
jo nekim prostorima na prvom katu kao prostoriJ'lma za glumc.: i spremita.
postoji I danas, ali kazalitu nema traga jer je zatvoreno 1882.
godine zbog austrijskih sigurnosnih propisa
12
, a cijelaje zgrada temeljito obnov
ljena I S90-ih godina.
Kazalite u u Splitu
Na sjevcrnoJ strani Narodnog trga u SplItu nalazio se kompleks kneleva
dvora, i gradske lole. Kazalile Je bilo smjeteno na prvom katu srednje
zgrade - tl u 15. Nije poznato od
kada je to kazalite radilo, a prva vijest oJednoj predstavi datira 1742. i
1745. godinc]4. Neznamo je li i to kazalite sagradila komuna. Za sadaje poznato
da jc grad oko 1750. godine podmirivao trokove rasvjete, tc da su krajem 18.
obitelji bile vlasnici loa)'. Molda su te obitelji sudjelovale i II
trokovima izgradnje kazalita. Kazalite je I 740-ih godina, kada se prvi ]Jut
spominje, imalo tri reda lola j partcr. Dimenzije dvorane bile su oko 19x9 m.
Pozornica se nalazila na strani i o njoj nije nita poznato. kadje
o tom kazalitu neto vie znamo o prostorima. Dvorana za pokuse
i spremite kulisa i rekvizita nalazila se na prvom katu gradske loe iza pozornice,
a uz nju su bile smjetene i dvije garderobe za glumce. Kao ulazni pretprostor za
pubitku slullo Je olvoreni trijem, a u drugOj polOVici 18. u prizemlju se
nalazila kavana, kojom sc koristilo kazalite"'.
Julije Bajamonti navodi dajc zgrada bila "krasno obnovljena" (vagame!lle
rifizlln)17 1770. godine. Kazalite u zatvoreno je 1817. godine zbog do-
Vol. 311995). No. 1(9) PROSTOR
:l1 1978:305;
1975:111-112; Slade
1922:320.
" 1978:305;
1975:112.
29 1978:305; Om
1975:112-114; 1989:19.
oo
31 1978:305;
1975:115.
32 potari u kaza/istrma
uzrokovali su i ljudske rtve. Zato
je austrijska vlast donijela
protupolarne propise kOjima
mnoga kazalita nisu Udovoljava
la, pa su morala biti zatvorena. U
daljnjem razvoJ J ti su propisi
uzrokovali arhiteKtonske pro
mjene baroknog tipa kazalita.
33 1978:306;
1954 (a), 1971;
1979 (bl; Novak. G.. 1938:7,
V., 1980.
1971:170-173;
1979 (b):346-348; Perko
1989:11
35 1971 :174;
1979 (b):348349;
1978:306.
195-1 (b);
1971. 1979 (bl.
" 1979 (b):348.
151 O
PROSTOR VoI.3(1995),No.1(9) A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Pag. 141-162
Sl. 7. TLOCRT PRIZEMLJA, PRVOG I
DRUGOG KAl A NOI::lILE TEATRA'
PRIZEMLJE 1 POZORNICA l PROSTOR
ISPOD POZORNICE. 2 SAPTAC, 3
PROSTORIJE ZBORA, 4
PROSTORIJE ZA GLUMCE (ISPOD po
ZORNICE). 5 - STUBiTE ZA IZLAZAK
NA POZORNICU, 6 . IZLAZ IZ PROSTO
RA ISPOD POZORNICE NA UUCI, 7
ULAZ NA POZORNICU 12 HODNIKA
LOE. 8 - ZAHOD ISPQO POZQRN1CE, 9
. PARTER I ORKESTAR, 10 -LOZE, 11
ULAZ lj PARTER, 12 - HODNIK LOZA. 13
" STUBE ZA GORNJI KAT LOZA. 14
PROZORI S REETKAMA, 15
SPREMISTE DRVA, 16 VRATA vELIKI::
LOZE, 17 - STUBE ZA HOLJNIK LOZA, 18
- AIRl.I. 19 VRATA rZLAZA,20 - VOJNA
STRAtA 21 - SANK KAVANE, 22 - BU
NAR, 23 - HODNIK. 24 KAVANSKI
PROSTORt 25 KAMIN KAVANE, 26
VQCARN1CA, 27 - ULAZNI PROSTOR I
BILI FTRI. 28 - BJLJETARNICA, 20
GLAVNI ULAZ I vESTIBUL. 30
KAZAUSNO DVORISTE, 31 - VANJSKO
STUBISTE, - ZAHODI. 33 - IZLAZ NA
UUCI(;U.34 . ULAZ U VOCAHNICU, 35
ULICICA TEATRO NOBILE
PRVI KA T: 1 - fOAJE. I 2
GAllOErlOBA. 3 - ULAZI U HODNIK PR
VOG REDA LOZA, 4 - ULAZ LJ PROSTOR
5 - HODNIK, 6
KRO,JACNICA. 7- STUBI$TE ZA DRUGI
KAl, 8 - SOBICA ZA $MINKANJE, 9
STUBiTE, 10- STUBiTE
DRUGI KA r. -KUCEPAZlTEWE::V STAN: 1
- SOBA, 2 KUHIN,JA, 3 - HOUNIK, 4
LABORATORIJ ZA VATROMET, 5
STUBISTE, 6 - IZBA.
Izvor
Saballd1, G . CrOfJISI(Jlla dellea/To
'"robile dl Zara 17811881. Fiuma, \904.
Pf>r\(QVIl',1989.30
FG. 7 GROUND PLAN OF GROUND
FLOOR, FIRST AND SECOND FLOOR
OF THE NOBILE TEAlKU
GROUND FLOOR 1 STAGE AND AREA
UNDER ST AGE, 2 . PROMPT BOX, 3
PREMISES Fon THE CI iORUS. 4 - PRE
MISES FOR THE ACTORS (UNDER THE
STAGE). 5 - STArRS LEADING TO THE
STAGE, 6 - STREEET EXrT FROM AREA
UNDEH Sl AGE, 7 - STAGE ENTRANCE
FROM CORAIDOA BEHIND THE BOXES,
13 - TOiLET UNDER THE STAGE, 9
FRONT STALLS AND ORr.HF:STRA PIT,
10 -BOXES. 11 - ENTRANCE TO FRONT
STALLS. 12 CORRIDOR BEHIND THE
BOXES, 13 - STAIRS LEADING TO UP
PER ROW oF BOXES, 14 - BARRED
WINDOWS_ 15 - WOOD STORE, 15
DOOR OF GREAT BOX, 17 . STAIRS
LEADING TO CORRIDaR BEHIND THE
BOXES. 18 ATHIUM, 19 - EXIT DOOR,
20 - MILITARY GUARD, 21 CAFE BAR,
22 - WELL, 23 - CORAIDOR. 24 - CAFE
AREA. 25 - CAFE FIREPLACE, 26 - FRlJrT
SHOP, 27 - ENTRANCE HALL AND TiCK
ET COLLECTORS, 28 - TICKET OF
FICE, 29 - MAIN ENTRANCE AND VESTI
BULE. aa -THEATRECounTYPIRO, 31
OUTSIDE STAIRCASE, 32 - TOILETS, 33
- EXIT INTO SIDE STREET, 34 EN
TRANCE TO f-RUn SHOP, 35 - TEATRO
NOBILE STj-it:El
F!HS { FLOOR l - FOYER AND USHERS.
2 CLOAKROOM HALL, 3 - ENTr.ANCE
TO (:ORRIOOR THE FIHsr
ROW OF BOXES. 4 - TO
USHERS' ROOM, 5 - CORRlDOR, 6
SEWING 7- LEADING
ro STORY 8 MAt':E-UP
ROOM 9 - STAIRS, '0 - .C:;TAIRS.
SECOND R OOR - CONCIERGE'S FLAT:
1 . n00M, 2 - KITCHEN 3 CORRIDOR,
4 - FIREWORKS LABORATORY, 5
STAIRS, 6 - LARDER
1. KAT
4
'i
r
-.,
'-t,' -,
' .. ...
PRIZEMLJE 2.KAT
trajajosli, a iz istog Je razloga 1821. godine sruen cijeli kompleks.
snimka stanja zgrada prije ruenja, koju jc 1Zl'adio Vicko lako
ona, naalost, ne sadri tlocrt prvog kata, iz drugih se nacrta moe rekonstruirati
poloaj I prostorna organizacija kazalita (sl. 6).
Zadarska kazalita - Nobile Teatro
ZanimljiVO je da u Zadru u 18, dJeluJu tri kazalita. Prva elva ela
sada nisu poblie Pretpostavljamo da spomenuto kazalite \I posta
ji gradske strae iz 17. nije dugo bilo u upotrebi, jer u prvoJ polovici 18.
nastaje kazalite u dvorani kneeve (Teatro nella Cm-ce), namiJe
njeno amaterskim druinama. To je kazalite sigurno postojalo 1744. godine, kada
ga komediograf Carlo Gozze, kojije u njemu i nastupa0
1
" Ne
znamo do kadaje radilo, nitije liJO postojalo 1751. godine, kada se spominje
kazalite u Fozza
40
Nijedna od tih zgrada vjerojatno nije odgo
varala zahtjevima grada, vrlo zaintereSiranoga za kazalini ivot, jer sc 1783.
godine otvara Nobile Teatro". je o posebno zgradi, a ne Vie o
adaptiranima, Tu zgradu moemo cjelovitije sagblati jer postoje njezini (dodue,
nedatiranil tlocrt i te prikazi unutranjosti (sl. 7. i 8). Gledalite se sastOjalo od
partera i reda loa, Galerije s loama potkovastog su tlocrtnog oblika, Dvije
ravne stranice potkove ire se u smjeru pozornice radi bolje vidljivosti. Na prvom
o 152
Pag. 141-162 A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj
l
'"""'."' . -'--00 .............. -.:...... ....
katu nalaze se dvije sredinje loe. Dva stubita u kutovima hodnika iza
101:'1 SllU baroknim kazalitima. Pozornica je plitka i relativno uska. U
nacrtu je posebno mjesto orkestra, ali nije jasno je li bio denivehran u
odnosu prema parketu. impozantan broj prostorija za
I za publiku. Treba napomenuti da je zgrada adaptirana dva puta - 1835. i 1853.
godine", pa Je da u izvornom obliku nije imala sve te prostore". Osim
Vol. 3(1995). No. 1(9) PROSTOR
SL. 8. CRTEl UNUTRANJO
STI NOBILE TEATRA
Izvor
1989:30
FG. 8. DRAWING OF THE IN
TERIOR OF THE NOBILE TE
ATRO
38 1954 (a);
1989:11.
H 1978:302.
4 o 1978:302;
1989:17; u navedenim djelima
spominje se i Amfileatro Manzin
kao kazalite gradena u 18.
Medutim, novija su
istrativanja pokazala da Je
kazalite tog naziva postojalo
od 1875. do 1882. godine
M.. Graditeljstvo u Za
dru 1868-1918, Drutvo
umjetnosti SR Hr
vatske, knj. XLII. 1988, str. 17).
1978:302,-
1964:610; Sabalich, 1904:5.
42 1978:302;
1989:17.
4:> U: Sabalich, 1904:5. navede
no Je da je kazalite je
sagradeno imalo dosta
prostorija, osobito za publiku
("una sala, una saletta, un magaz
zeno supenore, un atrio, bot
teghini e cortile").
153 O
PROSTOR VOI3(1995),No.1(9) A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Pag. 141-162
SL. 9. PROJEKT ZA KAZALITE
U BIVOJ CRKVI SAMO
STANA KLARISA: A - POZOR
NICA, B - ORKESTAR, C
PREDNJI PARKET, D
STRANJI PARKET, E - PRO
LAZ, F - EST LOA, G
GALERIJA, H - BALKON, I
STUBiTA ZA GALERIJU I
BALKON
Izvor
S 1974:112
FG. 9. DESIGN FOR THE THE
ATRE IN THE FORMER
CHURCH OF THE CLARISSAN
CONVENT: A - STAGE, B
ORCHESTRA PIT, C - FRONT
STALLS, D - BACK STALLS, E
AISLE, F - SIX BOXES, G
GALLERY, H - BALCONY, I
STAIRS LEADING TO GAL
LERY AND BALCONY
'0
44 Svi podaci o rijetkom
kazalitu iz: Kabler,
1896:34.
o 154
toga, te tlocrte ne moemo smatrati potpuno vjerodostojnima za rekonstrukciju
prvobitnog izgleda,jer su vjerojatno nastali u 19. Nobile Teatro je, kao i
mnoga druga, zatvoren 1882. godine,jer nije odgovarao protupoarnim propisima
koje je donijela austrijska uprava.
kazalite
Podaci o prvom kazalitu dosta su skromni
44
Kazalite je nastalo
1750-ih godina u blizini Ne znamo na je poticaj ali je
poznato da je bilo privatno vlasnitvo, a krajem 18. neko ga je vrijcme
uzela u najam Imalo je 300 mjesta i dva ili vie redova loa. Trajalo jc
do 1820. godine, kada ga je vlasnik preuredio u stambenu
kazalita
Zagreb, u kojem kazalini ivot traje dugo, sve do kraja 18.
nema pravu kazalinu dvoranu, se predstave igraju u raznim zatvorenim i
otvorenim prostorima. Samo predstave imaju prostor za
ali nedostaje kazalite u kojemu bi nastupale druine. Zato se
Pag. 141-162 A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj VoI.3(1995),No.1(9) PROSTOR
oko 1785. godine u refektoriju biveg samostana klarisa, u dananjoj
ulici, adaptira kazalina dvorana'!' Samostan je ukinut 1782. godine i neko je
vrijeme ostao bez namjene. Tijekom vremena u njega su smjetani razni javni
sadraji, tako i kazalite. Poznato je da su u njemu nastupale kazaline druine koje
su ga iznajmljivale i na nekoliko godina, te su popravljale i odravale zgradu.
Pretpostavljamo daje u trokovima izgradnje i odravanja sudjelovala i gradska
vlast. Dvoranaje bila priblinih tlocrtnih dimenzija 8x 18 m. daje dvorana
krino nadsvotlena svodom te da visina prostora u tjemenu luka iznosi
oko 4111, nije vjerojatno daje to kazalite imalo galeriju ili loe. Pretpostavljamo da
je o skromnoj adaptaciji prostora u koji je poviena pozornica i
postavljene klupe. Vjerojatno su postojale prostorije za u pros
torima biveg samostana.
Oko 1790. godine to je kazalite naputeno'" jer zadovoljavalo
potrebe grada. Gradska uprava tih godina raspravlja o gradnji novog kazalita.
Godine 1785. predlae sc da se dvorana akademije u gimnaziji na Katarin
skom trgu adaptira za javno kazalite
47
. Osobito je zanimljiv prijedlog da se to
u crkvi tog istog samostana, kojaje eksekrirana 1788. godine". Rasprava uz
sastavljcni trokovnik trajalaje do J789, kadaje ustanovljeno da nema novca.
Godine 1792. ponovno se biljei isti pokuaj. Tadajedan privatnik nastoji otkupiti
crkvu I sagraditi kazalite, ali ni njemu to nije uspjclo'"' Zanimljivi su nacrlL za
adaptaciju crkve u kazalite u nekom arhivu u Budimpeti, koji, naalost,
nemaju datuma ni potpisa"'. Na njima su prikazani lloert i uzduni presjek
predloenog Ijeenja. Moda su ti nacrti nastali kao podloga za trokovnik o
kojemu sc raspravljalo oko 1788. godine. Projekt, pomalo lapidaran i s nekoliko
ncspretnih lJeenja, prati tadanje standarde u izgradnj i kazalita. Kazalite je
orijentirano obrnuto od crkve - na mjestu oltara je gledalite, a na mjestu klupa za
vjcrnike je pozornica. Gledalite je prostoru. Stranji dio
partera koso se i vrlo strmo uzdi:'l.e. Postoje dvije galerije - donja, u glavnom
crkvenom brodu, u prednjem dijelu ima po tri loe, a stranji dio nije podijeljen
loama. Gornja galerija, strma, nalazi se u aps idi i sadri deset redova
sjedalica. Parterje podijeljen srednjim prolazom, a tlocrt donje
galerijc ima oblik zvona, vrlo u baroknom kazalitu. Pozornica, opremljena
kl iznim kulisama, relativno je velika u odnosu prema gledalitu. prostori
vjerojatno su bili u bivoj sakristij i (nacrt ne taj dio zgrade).
S., 1974:108;
DaJc to kazalite ikad bio bi to vrlo zanimljiv primjer adaptacije. Kassowitz, 1935; Laszowski,
1925.
Zanimanje za stalnim kazalitem u Zagrebu je veliko, pa se na samom kraju
" S., 1974:108; Szabo,
razdoblja koj im se bavimo, godine] 796, otvara kazalite".
1937:25.
Taj put inicijativaje potpuno privatna. Kazalite je dao sagraditi grofAntun
" S., 1974:108; Szabo,
na prvom katu svoje u Demctrovoj l, na Gornjem gradu, koja je osim
1937:24.
kazalita imala i stanove za iznajmljivanje. je kupio stariju
" S., 1974:111; Las
zowski, 1925; Szabo, 1937:24.
zgradu, pregradio je i dodao dvokatno s kazalinom dvoranom.
Fancev, 1938; S.,
Kazalite je promijenilo nekoliko vlasnika ostalih, vlasnik muje bio i
1974:112.
Antonije Amade dc Varkony, po kojemje ostao popularni naziv kazalita'2). Nacrte je pronaao, ne zna
se u kojem arhivu, i dao ih snimiti
Predodba o izgledu kazalita moe se dobiti iz snimke stanja zgrade iz
M. Breyer. Fotografije se
1849. godine, koju je izradio Adolf Felbinger (sl. 10). Dvorana je bila tlocrtnih u Institutu za knjitevnost i te
atrologiju u Zagrebu S.,
dimenzija oko 12x20 m, visine 6,5 m. Pozornica nije posebno Nalazila
1974:109-111).
se u trokutastoj sa strane dvorane (u nacrtu upisano "soba"), vjerojatno
51 1978:221;
sc produavala unutar dvorane. ]mala je vrlo uski scenski portal - samo 3 m irole Bedenko, G., Bedenko, V.,
1992:23:
Iznad trokutaste prostorijc na drugom katu postoji jo jednaka takva, za koju u
1983:237.
nacrtu pic "orkestar". Takav smjetaj orkestra iznad pozornice je
" Vidjeti biljeku 50.
155 O
PROSTOR VoL 3(1995),No.1(9)
SL. 10.
VO KAZALITE_SNIMKU PO
STANJA IZ 1849.
GODINE IZRADIO A. FELBIN
GER
Izvor
Bilu"ic, B., Bedenko, G., Beden
ko, V., L., 1992.
FG_ 10. PEJACEVIC - AMADE
THEATRE, ARCHITECTURAL
DRAWING OF THE CONDI
TION IN 1849, BY A. FELBIN
GER
A. Arhitektura baroknog u Hrvatskoj Pag. 141-162
. 'Prerez za. J.OV:1\.-]).
o 156
Pag.141-162 A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj
za kabaretna kazalita. Treba napomenuti kako je da je takvu postavu
pozornice i orke:;tm uredilo drutvo CasIllo, kaje se zgradom koris
tilo od l S45. godine". Pozornica je izvorno mogla biti sva u sklopu dvorane, a
orkestar Ispred nje. U parteru su se nalazile sjedalice, a postojale su i dvije
galerije s loama.
kazalite radi lo je do 1834. godine". Zgrada postoji i
danas, u ninj se nalazi Prirodoslovni muzej.
kazalite u generalatskoj dvorani u Osijeku
Vojarna u je 1736. godIne. Unutar te zgrade
sredinom I?L je kazalite kojim je upravljalo zapovjednilvo
Tvrde. Kazalite je bilo javno. Osi III scenskih i glazbeno-scenskih predstava, u
njemu su se odravali i plesovi, koncerti i sl. vrijeme nastanka kazalita nije
poznato, a prva u biljekama spomenuta predstava odrana je 1750. godine".
rzgled tog kazalita za sada se ne moe rekonstruirati. Onu je vjerojatno radilo sve
do :;redine 19. a zgrada postoji i danas.

Izgradnja kazalita u Hrvatskoj je vrlo rano, 1612. godine u
Hvaru. Hvarsko kazalite moglo je bili prijelazni tip kasnorenesansne kazaline
zgrade, po uzoru na kazalite, ali s baroknim elementima. Nakon tog
vrlo ranog primjera prolo je sedamdesetak godina do -
koj lm razdoblje izgradnje.
kazalita nastalaje adaptacijom zgrada, tc su zato prostor
no barokna arhitektonska organizacija prostora bila je
ovak\'a: kazalinaje dvorana scenskim portalom podijeljena na pozornicu i gledalite
kOle se sastOji od partera ijedne ili vie galerija. Galerije su podijeljene na
loe (Trogir, Split, Zadar), alije to mogao biti i cjelovit prostor (Dubrovnik), to je
u francuskome baroknom kazalitu.
Broj gledatelja se prema proCjeni od 150 do 300.To je za dananje
pojmove malo, ali je dosta u odnosu prema broju stanovnika grada u ono doba
(Hvar u 17. ima nekoliko stanovnika, Dubrovnik poslije potresa
1667. godine ima tri do itelja, a Zagreb krajem 18. sedam
stanovnika).
Pozornice su u tim kazalitima dosta skromnih dimenzija, opremljene kli
znim kulisama, a vjerojatno i u nadstropIju. Zgrade imaju i
prostore za - garderobe, spremita, pokusne dvorane, a u 18.
i publika dobiva svoje prostore - foaje, kavanu itd.
Tijekom 17. i 18. u nas se potpuno razvio barokni model
kazaline zgrade. U daljnjem razdoblju taj se tip zgrade, koji moemo pratiti na
brojnim primjerima, dalje razvijati i usavravati, a mnogima od njih uspjeno se
koristimo sve do danas.
VoI.3(1995),No 1(9) PROSTOR
5J B., Bedenko. G., Be
denko. V., L., 1992:24; Do
1983:237; Szabo. 1937:25.
5>4 1978:221;
Bedenko. G.. Bedenko. V..
1992:23.
" B6sendorfer. 1948:271; Fir
inger, 1938; 1993:15.
:'6 Firinger, K., kaza
/ile u prvoj polOVini XIX
Spomen-knjiga o
pedesetoj godinjici Narodnog
kazalita u Osijeku. 1909-1957,
Uf. Dubravko Osijek, 1957,
str. 37.
157 O
PROSTOR VoL 3(1995), No. 1(9) A. Arhitektura baroknog u Hrvatskoj Pag. 141-162
SL. 11. TLOCRT I PRESJEK
KAZALI STAUSABBIONETI
Crte
V. Seamozz; (1588)
FG. 11. THEATRE IN SABBIO
NETA, GROUND PLAN AND
SECTION
SL. 12. TEATRO DELL' ACCA
DEMIA DEGLI IMMOBILI U
FIRENCI (CRTE IZ 1657. G.)
FG.ll. TEATRO DELL' ACCA
DEMIA DEGLI IMMOBILI, Fi
RENZA (DRAWING, 1657)
o 158
Pag. 141-162 A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Vol. 3(1995), No. 1(9) PROSTOR
Literatu ra .
literatura o baroknim kazalitima u Europi i Hrvatskoj
l. N., Povi;est hrvatskog kazaMta, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
2. I3aur-Heinhold, M., Theater des Barock, Verlag Georg D.W. Callwey,
MUnchen, 1966.
3. I3erthold, M., Weltgeschichte des Tl1Caters, Alfred Kr6ner Verlag, Stuttgart,
196R.
4. Hartnal!. P.A., Concise history olthe theatre, Thames and Hudson, London,
196R.
5. J., Gotchcff, Lj., Nae kazalWe, Zagreb, 1955.
6. V., Fcl/liCI' i Heimer - Hrvatsko Ilarodno kazah,te od idejllog projek
ta do rekonstrukci;e, doktorska disertacija, Arhitcktonski fakultet
u Zagrebu, Zagreb, 1986.
7. A., Prostori za priredhi Ila podn/('ju grada Dubrovnika
od 15. do kraja 19. magistarski rad, Arhitektonski fakultet
u Zagrebu, 19R6.
R. Z.,Arhitektura dalmatinskih kazalita s posebnim osvrtom na splitski
teatar, Logos, Split, 1989.
9. Ricci, G., Teatri d 'Italia, I3ramante Editrice, 1971.
Literatura o kazalitu u Hvaru
I. N., Pogledi na kazalini ivot Hvara u XVI, XVII i XVIII sl. te njegovo
lIljeslo u evropskim gluminim zbivanjima, "Hvarski zbornik", 5, Hvar, 1977,
str. 329-343.
2. R., Ojavnim i zgradama li Hvaru, Publikacija Histo
riJskog arhiva Hvar, br. 3, Split, 1956.
3. Nadalini, N., Prvo komunalno kazalite II Evropi, Prilozi po
vijesti otoka Hvara IV, Hvar, 1974, str. 49-51.
4. c., Glazba, kazali.vte i ostale zabavne priredbe u Hvaru II 18.
stoljel:lI, 2-3, Split, 1978, str. 146-181.
5. c., (a),Izgled kazalWa, "Slobodna Dalmacija", 26.V.1979.
god. XXXVII, br. 10616, Split, str. 6.
6. c., Izgled hvarskog kazalila, 2-3, 19RO, Split, str.
276-302.
7. Nikolanei, M., K pitanju hvarskog teatra, "Hvarski zbornik", 3, Hvar, 1975,
str. 335-345.
8. Nikolanci, M., Na margini hvarskog leatra, "Hvarski zbornik", 6, Hvar,
197R, str. 297-299.
9. Nikolanci, M., Na margine o hvarskom teatru, 12,
J9RO, Split, str. 1295-1313.
10. Novak, kazalWe u XIX Prilozi povijesti otoka Hvara V,
1978, str. R1-8R.
ll. Novak, G., Tri stotine dvadeset i godine postoji pozorite II Hvaru,
"Politika", 10019, Beograd, 1936, str. 9.
12. Novak, G., Nae najstari;e kazalite, "Scena", I, Zagreb, 1950, str. 99-100.
13. Novak, G., Hvar kroz JAZU, Zagreb, 1960.
14. Novak, G., Petar Semitccalo, posrednik u izmirivanju i i
gmditelj arsenala, belvedera i teatra u Hvaru, "Zbornik Historijskog institu
ta .rAZU", 4, Zagreb, 1961, str. 93-172.
159 O
PROSTOR Vol.3(1995),No.1(9) A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj Pag. 141162
15. N., Defi:mtomiz{/cija "Vjesnik", Sedam dana, 12152,
Zagreb, 198 I, str. I, 10, I I.
16. Prosperov Novak, S., Pravilnik hvarskug kazalinog dntvtva iz i80], "Kro
mb zavoda za knjievnost i teatrologiju JAZU", I, br. 2, 1975, Zagreb, str.
79-87.
Literatura o kazalitu u Dubrovniku
l. L., Uhikacija nestalih spu/1lenika Duhrovnika, "Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji", br. 10, \956, str. 15-83.
2. N.Jz povijesti kamli.\:11e i umjetnosti II Duhrovnilw. "Anali
Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku", II, Dubrovnik, 1953, str. 329
358.
3. S., Z., S., Rekonstl'llkcija g1'llpe objekata iZ/1ledu
zvo11ika i kl1eevog dvura u Duhrovniku, Dubrovnik, 1982.
4. M., Talijanski teatar u Duhrovniku XVIII vijeka, Reetarov zbornik,
Dubrovnik, 193\.
5. .,Jo.\: o stal'Om duhrowu'kom teatl'l1, "Prilozi za knjievnost i jezik,
historiju i folklor", XXII, 1956, str. 84-86.
6. M., Arhivske vesti o dl'llge polovice XVll
veka, "Zbornik radova XVII. Instituta za kr\iievnosti SAN", knj.
2, Beograd, 1952, str. 39-60.
7. M., Recenzija rada N.: Iz povijesti kazalLfne i umjet
nusti Ll DuhroVIli!W, "Prilozi zakl'\iievnost ijezik, historiju i folklor", XXI,
1955, str. 144-150.
8. Reetar, M., Stari dubrov(/{'ki teatar, "Narodna stari na", 2, Zagreb, 1922, str.
97-106.
9. velec, F., Duhrovai'ka komedija XVII sto!je(:a, 10, 1974,
Split, str. 1073-1085.
Literatura o kazalitu u Zadru
l. J., () hrvatskom kamlitu u Zadru, Zbornik Zadar, MH, Zagreb, 1964,
str. 609-618,
2. Sabal ich, G., Cronistoria aneeldotica del teatro nohile di Zara 1781- J881,
Fiume, 1904.
Literatura o kazalitu u Trogiru
l. Delalle, L, Trogir, po njegovoj historiji, umjetnosti i ivotu. Split, 1936.
2. V., Ohnova trogirskog kazalWa koncem XVIII sto/jc(:a, Dani hvar
skog kazalita, uvod, Split, 1975, str. 111-122.
3. Slade R., Staro trogirsko kazalite, "Narodna starina", 2, Zagreb,
1922, str. 320-322.
Literatura o kazalitu u Splitu
\. c., Stara splitska kazali.fta, SplIt, 1946.
2. C., izgled splitskog Narodnog trga II prolosti, "Peristil", Zagreb,
1954 (a).
3. C., O postanku kaza!Lta II Split ll, SplIt, 1954 (b),
str. lI3-l16.
4. C., Stara splitska kaza!Lla, Batina starih hrvatskih pisaca, II, SplIt,
1971.
5. C.,Splitsko kazalWe do sredine 19. Dani hvarskog kazalita,
XIX. SplIt, 1979 (a), str. 346-379.
o 160
Pag. H1162 A. Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj VoI.3(1995) No. 1(9) PROSTOR
6. Novak. G., Ce/iri splitska "Jadranski dnevnik". 28. IV. 1938. god.
V, br. 99. Split. str. 7.
7. V.. Od "opere u do poara 1970. "Vjesnik", 20.V.
1980. Zagreb.
Literatura o kazalitu u Rijeci
l. Kobkr. G.. Memorie per la s/oria della liburnica cilla di Fiume. III, Fiume,
1896. str. 34.
Literatura o kazalitima u Zagrebu
J. S.. Omova za prvo kazali/e u Zagrebu, "Iz starog i novog Zagreba",
V, Zagreb, 1974, str. [07-1 12.
2. B.. Bedenko, G., Bedenko, V., L.,Konzervatorska s/udiia za
l'alar'e 1 i 3. Regionalni zavod za zatitu spomenika
kulture, Zagreb, 1992.
:;. L.. Gomii grad nekad i danas. kolska knjiga, Zagreb,
1983.
4. Fmleev. F., Barun 1. i u Zagrebu. za povijest
knjievnosti Hrvatske, XIII. 1938.
5. .Jurman-Karaman, D"Zgrada Muzeia grada Zagreba (nekadsamostan klari
su), "Iz starog i novog Zagreba", L Zagreb, 1957. str. 80-86.
6. Prve/avne pozornice u Zagrebu godine 1780-1800. "Kolo
Matice hrvatske", Zagreb, 1935.
7. Lahner, J.. samostan kao prvo/avllo kazalite. "Hrvatska prolost",
II, Zagreb. 1941.
8. Laszowski, E., Crtice iz prolos/i grada Zagreba. "Narodna stari
na". IV. Zagreb, 1925.
9. Szabo, G.. Gdie se sve u Zagrebu igrao teatar, "Kazalini almanah", Zagreb,
1937. str. 22-43.
Literatura o kazalitu u Osijeku
I. Biisendorfer,.I., Glumci Ila niellla{kom kazali/ull Osiieku. zbornik",
II. l III. Osijek, 1948. str. 270-271.
2. Firinger. K., ivotu Osiiekull XVIII stoUeiu. 2-3,
1978. Split. str. 240-250.
.3. T., Kaza/ite tl starom Osl}eku, za povijest knjievnosti Hr
vatske", JAZU, knj. XI1], Zagreb, 1938. str. 91-108.
4. T., Hrvatsko narodno kaza/i.fte u Osiieku. i prostor", 3, Zagreb,
1993, str. 15.
* * *
161 O
PROSTOR Vol. 3(1995), No, 1(9) A. Arhitektura baroknog u Hrvatskoj Pag, 141-162
Saetak
At the turn of the sixteenth into the seventeenth century a new type ofurban
building appeared in Europe and in Croatia - the baroque public theatre, Baroque
theatre architecture grew out of adapted haUs in publtc institutions that were used
for performances in the Renaissanee, but they differed from them in many ways,
New performances demanded technical equipment and good visual and acoustic
properties, For that reason, and because of increasing audienccs, the building
developed upward - gal1eries were built above the front statis that were eithcr
divided into boxes or remained one integral arca, A proscenium was madc, clearly
dividing the auditorium from the stage, The stage was equipped with mechanical
arrangements, and accessory premises were built for the performers and for thc
audience,
ln the seventeenth century there were not many theatre buildings in Croatia,
ln the eighteenth century they became more frequent and were also found in the
continental part of the country, Before that time theatres were often built and
owned by communes, ln the eighteenth century they were taken over by theatrical
societies, and there were also private entrepreneurs who built theatres and rented
them for a profit.
Hvar theatre is the oldest in Croatia and one of the oldest that still exist in
Europe,
The Orsan Theatre in Dubrovnik was made in the adapted prcmises of thc
former arsenal, and worked from 1682 to I81 7,
ln Zadar a theatre was opencd in 161)7 in the premises of the city guard,
Trogir theatre dates from the end of the seventeenth or the beginning ofthc
eighteenth century, and it worked until 1882, ln 1763 it was renewed according
to designs of the builder Nikola
A theatre was made in the hall on the first story of the Split town hall, lirst
mentioned between 1742 and 1745, lt was renewed in 1770, and pulled down in
1818,
There were two theatres in eighteenth-century Zadar - one in the hall of the
rector's palacc and another in Pa lazzo Fozza, ln 1783 the Nobile Teatro was
opened, whose designs and description have been preserved. Its spatial organiza
tion was typically baroque WIth four rows ofboxes and manyaccessory premises
for the audience and performers. It was closed in 1882.
The tirst Rijeka theatre was opened in the 1750s and it worked until 1820.
lt had boxes and could accommodate about 300 spcctators,
The first public theatre in Zagreb was opened in the refcctory of the former
Clarissan Convent. In about 1790 it was abandoned. At the same time there were
discussions about adapting the former church of the same convent into a theatre. In
1750 the theatre was opened 111 the Upper Town, on the tirst
story of the Mansion. It had two gallcries with boxes, and it worked
until 1834.
Osijek got its first theatre in fortress. The first performance was
recorded in aobut 1750. The theatre probably worked for about a hundred years,
but we knowalmost nothing of its appearance.
Ada
o 162