RENESANSA

- enska ljepota, pozivanje na ljubav, kratkotrajnost mladosti (ali ne u asketskom smislu, ve kao elja da se iskoristi za uivanje), ovjek sa svojim ljudskim nagonima, as smijean, as tragian, ali prikazan u okviru zemaljskog ivota, bez neprestane prisutnosti misli na drugi svijet - tenja za sloenijim knjievnim oblicima i razvijenija kultura stiha (bogatiji pjesniki rjenik, vjetija kompozicija) - prvi hrv. pjesnici javljaju se u Splitu, Dubrovniku, na Hvaru i u Zadru - prema kraju 15. st. pojavljuje se kod nas i prvo umjetniko ljubavno pjesnitvo, pod tal. utjecajem (Serafino, Tebaldeo) - kao reakcija na njih poetkom 16. st. javlja se pravi petrarkizam (bembizam) - sonet je prodro u sve europske knjievnosti osim nae, premda je naa bila najvie povezana s talijanskom knjievnou - humanistiko kolovanje i poznavanje tal. knjievnosti bilo je i ovdje temelj vie obrazovanosti, s kojom je usporedo iao ponos na hrv. jezik kao jezik pjesnitva i osjeaj vlastite narodne individualnosti - gotovo svi su pokazivali podjednak interes za lirsko pjesnitvo - ostaviti manji ili vei kanconijer ljubavne lirike, proaran gdjegdje duhovnim, satirikim, pastirskim pjesmama ili eklogama bila je jo od vremena Menetia i D. Dria ambicija skoro svakoga od njih - druga polovina 16. st. bila je u Dubrovniku, izuzevi liriku, vie diba prevoenja nego orginalnog stvaranja, a prevodila su se veinom umjetnika djela, u prvom redu tragedija - orginalnog rada bilo je samo na podruju pastirske igre i komedije

1. MARKO MARULI (1450 - 1524), Split

(Split, studirao u Padovi, Split, 2 god. na olti, Split) - prvi upotrijebio naziv zainjavci - blie srednjem vijeku nego renesansi (propovijedao je strog kranski moral kao jedinu sigurnu osnovicu ivota) - njegov ivotopis napisao Franjo Boievi-Natalis - vlastelin (Peeni) - uitelj: Tideo Acciarini prozna djela na latinskom: 1. De institutione bene vivendi per exempla sanctorum
Upuivanje u estit ivot po primjerima svetaca (Mleci, 1506.) zbirka pounih priica i anegdota iz ivota mnogobrojnih svetaca u 6 knjiga svrha je djela ivim i saetim primjerima ponukati itatelja na krepostan ivot Evanelistar (Mleci, 1516.) najvanije Marulievo moralno-teoloko djelo rasprava u 7 knjiga o praktinoj kranskoj etici, zasnovana na obradi triju bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi O poniznosti i slavi Kristovoj (1519.) kristoloka rasprava na osnovi starozavjetnih proroka, a usput idovima dokazuje da je Krist obeani Mesija Tuma starih natpisa zbirka od 142 antika natpisa iz Italije i Salone (iz zbirke Dmine Papalia) s obilnim stvarnim i moralistikim komentarima

2. Evangelistarium

3. De humilitate et gloria Christi

-

4. In eigrammata priscorum commentarius

-

posvetio Dmini Papaliu ivot sv. Jeronima (1510.) nalazi se rasprava In eos qui beatum Hieronymum Italum esse contendunt (Protiv onih koji tvrde da je sv. Jeronim bio Italac) u kojoj prisvaja popularnog sveca za svoju domovinu Pedeset pria (1510.) zbirka prispodoba po uzoru na novozavjetne posveeno Tomi Nigeru Djela hrvatsko-dalmatinskih kraljeva slobodan prijevod tzv. Hrvatske kronike (dijela Ljetopisa popa Dukljanina) preveo na lat. na molbu Dmine Papalia, kome ju je i posvetio O Kristovu posljednjem sudu rukopisni govor sa navodima iz klasika retoriki najdotjeraniji Maruliev tekst Starozavjetne linosti kompendij Staroga zavjeta Razgovor o Herkulu koga su nadvisili Kristovi tovatelji Pjesnik i Bogoslov raspravljaju o uporabi mitologije i alegorije u pjesnitvu apel za uspostavu sloge katolikih vladara i zajedniki vojni pohod protiv Turaka Repertorij donedavno poznat kao Multa et varia, velika zbirka izvadaka (preteito etike tematike) iz Biblije te iz djela antikih, patristikih i humanistikih pisaca djelo poznato samo po naslovu djelo poznato samo po naslovu djelo poznato samo po naslovu

5. Vita divi Hieronymi

6. Quinquaginta parabolae
-

7. Regum Dalmatiae et Croatiae gesta

8. De ultimo Christi iudicio

9. De Veteris instrumenti viris illustribus commentarium 10. Dialogus de Hercule a Christicolis superato 11. Epistola ad Adrianum VI 12. Repertorium

13. Psychologia de ratione animae humanae

-

14. Quaestiones utriusque Testamenti 15. De pace Italiae carmen heroicum latinska djela u stihovima: 16. Davidias
Davidijada pronaena 1924. u Torinu ep tiskan tek 1954. (nastao oko 1517.) u SPH religiozno-alegorijski ep u 14 pjevanja s ukupno 6758 heksametara opjevao je djela idovskog kralja Davida, striktno se drei Biblije, ali nasljedujui u jeziku, stilu i stihu rimske i ranokranske epske pjesnike djelo je koncipirano alegorijski, pa David predstavlja Krista, a aul idove koji ga progone na kraju je dodan klju alegoreze: Tropologica Davidiadis expositio (Alegorijsko tumaenje Davidijade) Himan Bogu Pjesma o nauku Gospodina naega Isusa Krista koji visi na kriu Razgovor izmeu kranina i Isusa na kriu elegika poslanica Franji Natalisu-Boieviu tualjka na nevolje starosti upuena Franji Martiniu

17. Hymnus ad Deum

-

18. Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in Cruce 19. Grata salutatrix 20. In somnum diurnum djela na hrvatskom u stihu:

21. Judita
Istorija svete udovice Judit u versih hrvacki sloena posveeno don Dujmu Balistriliu, svome kumu i primanciru splitskom (prvom u popovskom zboru) napisan 1501., a tiskan 1521. (Petar Srii), 1522. (Jacomo di Negri), 1523. (Jerolim Mirkovi) biblijsko-vergilijski ep u 6 pjevanja (ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s prijenosnom rimom) u invokaciji zaziva Boga pjesnikom obradom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici Maruli je elio pokazati da se prijeteoj turskoj sili moe odoljeti junatvom i vjerom u Boga ep je uobliio po poetikim pravilima renesansne epske tvorbe, dok je u versifikaciji nasljedovao suvremene pjesnike svjetovne tematike (zainjavci) manjeg je opsega (780 stihova) i pjesnikog dometa crtanje nevoljnog stanja kranskog svijeta i molitva Bogu da pomogne svom narodu lamenti domoljubna i protuturska zauzetost poziv papi da ujedini kr. vladare u borbi protiv Turaka lamenti (srednjovjekovna vrsta) dramski tekst u stihovima adaptacija tal. predloka Fea Belcarija

22. Suzana
-

23. Molitva suprotiva Turkom 24. Tuen'je grada Hjerozolima

25. Prikazanje historije svetoga Panucija pjesme nabone i moralistike tematike: 26. Dobri nauci 27. Divici Mariji 28. Od uskarsa Isusova 29. Utiha nesrie 30. Od zaetja Isusova 31. Od uzvienja Gospina 32. Svrh muke Isukrstove 33. Urehi duhovni 34. Stumaenje Kata
parafraza Disticha moralia Catonis

zabavno-poune pjesme:
- posveene sestri Biri (benediktinka u Splitu)

35. Spovid koludric od sedam smrtnih grihov 36. Anka satira 37. Poklad i korizma prozna hrvatska djela: 38. dva pisma Katarini Obirtia 39. prozni tekstovi u Juditi 40. Oficiji Blaene Dive Marije
prijevod s latinskog prijevod s latinskog (De imitatione Christi Toma iz Kempena)

41. Od naslidovanja Isukrstova na talijanskom: - sauvana 3 pisma, vjerojatno njegova, 2 soneta

NIKA RANJINA ANDRETI (1494 - 1577), Dubrovnik

1. Ranjinin zbornik
=> najstarija rukopisna zbirka hrvatskih petrarkistikih pjesama => sadri oko 820 pjesama, ali je imao dodatak od 15 pjesama za koje znamo samo po naslovnim stihovima iz

popisa => sastoji se od dva dijela => u prvom su dijelu pomijeane pjesme . Menetia i D. Dria, sloene abecednim redom, a u drugom, koji je pisan kasnije, nalaze se stihovi raznih pjesnika 15. i 16. st. => pjesme su petrarkistike, najveim dijelom u dvostruko rimovanom dvanaestercu => najvei broj pjesama pripada struji kariteanskog petrarkizma => posebnu skupinu ine pjesme na narodnu => pouzdano se zna da 512 pjesama zbornika pripada . Menetiu, a to je vie od polovice zbirke - poeo unositi pjesme 1507.

2. Lekcionar (1508)
iz Biblije ispisane razne lekcije, epistole i evanelja vrlo je blizu Zadarskomu i Bernardovu iz 15. st.

2. IKO MENETI VLAHOVI (1457 - 1527), Dubrovnik

- najzastupljeniji pjesnik Ranjinina zbornika (512 pjesama) - uz svjetovne, preteno ljubavne pjesme, ispjevao i 11 pjesama o Isusu - koristi dvostruko rimovani dvanaesterac (s iznimkom triju pjesama u petnaestercu 8+7) - umro od kuge; vlastelin pjesme: 1. Ner tko je srcem lav i kamen u sebi
promatra jutarnje opremanje svoje drage na prozoru

2. Kad jednom s tom vilom stah da se razdilim 3. Blaeni as i hip 4. Prvi pogled 5. Isusu na kriu
u Marulievu dvanaestercu

3. DORE DRI (1461 - 1501), Dubrovnik

- potomak ugledne dubrovake graanske obitelji; bio doktor prava, sveenik - njegov pjesniki rad pripada sav 15. st. - stric Marina Dria pjesme: 1. Gizdavi moj cvite, moj vene biserni
ena tuguje za udaljenim dragim, uvajui i ljubei cvijet dobiven od njega

- pjesme na narodnu i Odiljam se moja vilo prije su mu se pripisivale, ali nakon Dublinskog otkria vie mu se ne pripisuju pastoralna drama: 1. Radmio i Ljubmir
tal. predloak: pastorala pjesnika B. Tacconea prvo svjetovno dramsko djelo pronaena 1965. u Irskom rukopisu uz dvadesetak novih pjesama u dvostruko rimovanom dvanaestercu prvi put se spominje tema robinje (tek kasnije Lucieva Robinja)

4. MARIN KRISTIEVI (u. 1531), Dubrovnik

pjesme: 1. Isteci, Danice, pogledaj s prozora

5. MAVRO VETRANOVI AVI (1482 - 1576), Dubrovnik

- asketsko shvaanje na dnu svega njegova gledanja na ljudski ivot - najplodniji hrvatski stihotvorac svojega doba - benediktinac - F. velec razlikuje 3 razdoblja njegova stvaralatva:

1. do godine 1527. ili 1530. razdoblje vie ili manje bezbrinog ivota redovnika (pie ljubavne i ostale profane pjesme) 2. razdoblje preokreta u tematici: satiriko-politika poezija zainjena sumnjama u sve, pa i boju pravednost, teka razoaranja i bijeg u samou 3. pokuaj pjesnikov da nae izlaz iz razoaranja i sumnja, oduevljenje za prirodan nain ivota i predavanje misticizmu - pastirskim i crkvenim prikazanjima te mitolokom dramom Orfeo vetranovi se ubrojio meu pionire hrvatske drame pjesme (130): 1. Na no od Boijega poroda 2. Bogoljubno razmiljanje od muke Isukrstove 3. Pjesanca Jezusu na kriu 4. Tuba djevice Marije
Gospin pla

5. Pjesanca smrti 6. Pjesanca sudu napokonjega

tradicionalna vizija propasti Svijeta usporeuje sebe sa pticom koja ne moe izgorjeti u vatri cvrku govori ustvari o Bogorodici

7. Pjesanca Fenici 8. Pjesanca turku 9. Pjesanca muzam 10. Pjesanca Apollu 11. Pjesanca mjesecu 12. Pjesanca Orfeu 13. Eolu, kralju od vjetar 14. Pjesanca nimfi Eko 15. Pjesanca kufu 16. Pjesanca mladosti
pjesme 9-16 su sve kranske i duhovne, ne razlikujui se po svom duhu od njegova ostalog pobonog pjesnitva (iako u njima ima i nekranskih simbola)

17. Pjesanca djevici: Vijem se dii, o Diano 18. Pjesanca o spoznanju

- asketski pesimizam (sve je Bogu posluno osim ovjeka) => satirike pjesme:

19. Aurea aetas

slavi zlatno doba kad je ovjek ivio u nevinoj prirodi ne znajui to je tvoje i moje optuba protiv nasilnih i okrutnih (slian postupak i u pjesmi 21.)

20. Pjesanca jaganjcu 21. Pjesanca kouti ranjenoj 22. Bojnikom 23. Remeta
starac pustinjak planim tonom se jada na svoj ivot na osamljenom otoku, usred neprijateljske prirode i ljudi maskerata koristi autobiografske elemente

24. Pjesanca Plutonu 25. Pjesanca lakomosti

=> politike satire

26. Pjesanca gospodi krstjanskoj

zaklinje zaraene kranske vladare da se smire i ujedine na spas europskog Zapada

27. Tuba grada Budima 5

lamenti

28. Pjesanca slavi carevoj 29. Pjesanca u vrijeme od poljice

zaziva redom muze, vile, satire, Ariona, Orfeja, pastire, djevice i gospoje, sunje, zvijeri, ptice i stabla, da plau s njim zajedno, tako da su same invokacije te pjesme od 616 stihova narasle na preko 300 stihova upravlja gorke prijekore Italiji, sreditu kranstva, nekad zemlji slave, a sad leglu pokvarenosti

30. Pjesanca Latinom

-

31. Moja plavca 32. Pjesanca vrhu oenaa 33. Tuni moj uzdae 34. Orlaa rianka, reeno u Blatu ribarom
pretvara se u ista satiriara kad je taknut u ivac svoga rodoljublja, u pjesmi upravljenoj Mlecima i zaodjenutoj u oblik proroanstva Orlae cijela je pjesma niz invektiva protiv dubrovakih suparnika slavi s ponosom dubrovaku mornaricu okomio se na Peratane koji su napadali i pljakali dubrovaka sela, pa ak i samostan na Mljetu razraunava sa svijetom, koji mu se badava ruga, jer nije vrijedan gnjila oraha opovrgao da je napisao pastirsku dramu Tirenu mlaeg Marina Dria maskerata maskerata maskerata maskerata

35. Galijun 36. Orlaa rianka Peratu govori 37. Svijet i moje pjesni
-

38. Pjesanca Marinu Driu u pomo 39. Trgovci Armeni i Indijani 40. Dvije robinjice 41. Pastiri
-

42. Lanci Alemani, trumbetari i pifari poslanice: 1. Vlasteostvu hvarskom 2. Petru Hektoroviu
najstariji pjesniki dokument o vezama pjesnika Hvara i Dubrovnika

prepjevi psalama pastirski prizori (1): 1. Istorija od Dijane (Dijana) 2. Pastirski prizor (Lovac i vila)
- zaetnik pastirske drame u hrvatskoj knjievnosti

mitoloka drama: 1. Orfeo (1)

nije potpuno sauvana Euridika se okree prije izlaska i mora ostati u podzemlju, te poinje plakati zbog Orfea, koji se bez nje nee utjeiti

crkvena prikazanja: 1. Uskrsnutje Isukrstovo

1072 stiha, uglavnom dvostruko rimovanih dvanaesteraca autor dramatizira samo silazak Kristov u pakao 1308 stihova dramatizacija starozavjetne biblijske legende o starcima Ilijakinu i Izaku, koji pokuavaju zavesti istu Suzanu

2. Suzana ista

3. Posvetilite Abramovo (pet varijanata)

- dramatizacija na starozavjetnu temu Izakove rtve - razlikuju se od starijih anonimno-pukih prikazanja bogatijim i zaokruenijim oblikom i dvanaestercem umjesto osmerca, ali su inae i njegova prikazanja vie ilustracije i dijalogizirani poboni tekstovi nego prave drame

4. Od poroda Jezusova
veliko je fabularno prikazanje (vie od 2000 dvostruko rimovanih dvanaesteraca, tridesetak osoba u spektakularnoj radnji) nastalo je dramatizacijom motiva iz starozavjetne Prve knjige Mojsijeve prvo poznato dubrovako glazbeno-scensko djelo izvedeno uz solistiko i zborno pjevanje i sviranje

5. Kako bratja prodae Jozefa ep: 1. Piligrin (3)

4374 stiha nedovren put kroz grena stanja do oienja i blaenstva = hodoasnik

6. HANIBAL LUCI (1485 - 1553), Hvar

- vlastelin; sudac Lucieva knjievna djela objavio je nakon njegove smrti izvanbrani sin Antun pod naslovom Skladanje izvarsnih pisan razlicih potovanoga gospodina Hanibala Lucia vlastelina hvarskoga (Venecija, 1556.) svezak obuhvaa 21 ljubavnu pjesmu, 1 alegorinu pjesmu, dramu Robinja, pjesmu U pohvalu grada Dubrovnika, 8 pjesnikih poslanica, 2 epitafa i prijevod Ovidijeve heroide Pari Eleni u svesku se ne nalazi 6 panegirikih soneta na talijanskom - ljubav e biti glavna tema cijelog Lucieva pjesnikog stvaranja prvi prijevod Ovidija u hrv. knji.: 1. Pari Eleni
slobodni prijevod bez obzira na Heleninu ljepotu, ova knjiga moe posluit za pouku sadri posvetu u prozi Jerolimu Martiniu

zbirka pjesama: Pjesni ljuvene

22 pjesme utjecaj Bembov, Petrarkin djelomino sauvana nedostaje neposrednost i toplina individualnog tona

prepjevi: 1. Misal se zabude mislei u sebi => Petrarka (Io son gi stanco di pensar si come) 2. Kad najpri ja tvoje vidih zlate kose => Ariosto (Quando prima i crin d'oro e la dolcezza) pjesme: 1. U pohvalu grada Dubrovnika 2. Jur nijedna na svit vila
prvi poinje uvoditi osmerake strofe (pisana u osmercima s nebanalnim srokovima, a u strofi se ponavljaju prva dva stiha) cijela je pjesma zadahnuta divljenjem idealnoj ljepoti, pred kojom se raa elja da ne bude krhka i prolazna kao sve ljudske stvari

drama: 1. Robinja
3 ina, dvostruko rimovani dvanaesterci

drama vjerne i viteke ljubavi radnja se iscrpljuje u dijalogu izmeu zarobljene i na dubrovako trite dovedene keri bana Vlaska i na trgovaku preobuenog viteza Derenina, njezina osloboditelja, nekadanjeg neuslianog poklonika unato naslovu, u prvom redu drama mladog Derenina, viteza bez straha i mane itava se radnja odigrava u Dubrovniku (rodoljubni i nacionalni okvir: dok se u prednjem dijelu slike rjeavaju individualne sudbine, plamti u pozadini turski poar, a Derenin nije samo ljubavnik nego i ratnik) Luci je za junake svoje drame odabrao unuad slavnih hrvatskih banova: Derenina iz Krbavske bitke i Majera Blaa (iako su oboje nehistorijska lica, jer nijedan od tih banova nije imao unuadi) prvi pokuaj moderne, kompleksnije i psiholoki nijansiranije drame u hrvatskoj knjievnosti

7. PETAR HEKTOROVI (1487 - 1572), Hvar

- po temperamentu i idejama srodniji Marku Maruliu nego Hanibalu Luciu, pjesniku mladosti i ljubavi - vlastelin 1. Knjige Ovidijeve od lika ljubenoga
posvetio Miki Pelegrinoviu najstariji njegov sauvani rad prijevod iz Ovidijevih Remedia amoris preveo samo prvi dio, gdje se govori o pogubnosti ljubavi, pretvarajui tako Ovidija, pjesnika ljubavnih rafiniranosti, u neku vrstu kranskog moralista, dok je drugi dio izostavio najivlji dio je opis osamnaestdnevnog bijega pred Turcima po uzburkanim valovima

2. Poslanica Nikoli Naljekoviu (1541.)

-

3. Poslanica duvni Graciosi Lovrinevi 4. Poslanica Mavri Vetranoviu

ispunjena gotovo sva crtanjem nevolja i tegoba starosti nastala 1566, tiskana 1568. (Mleci) poslanica Jerolimu Brtueviu (obraa mu se na poetku i na kraju), spjev obuhvaa gotovo 1700 dvostruko rimovanih dvanaesteraca opis trodnevnog izleta po moru, poduzet u drutvu dvojice ribara (Paskoje Debelja i Nikola Zet) => zloruni i ubozi i jednog djetia i ispunjena ribanjem, razgledanjem okolice, razgovorima, pjevanjem i drugom razbibrigom idilinog odmora put do Braa i olte odlazi na put da se otrese neprestane zaposlenosti oko Tvrdalja razgovori ribara s pitanjima i odgovorima i pjevanjem => ribarske ekloge bugarice o Kraljeviu Marku i bratu mu Andrijau i o Radoslavu Severincu najdragocjeniji su dio Hektorovieva spjeva istie 3 kruga hrv. knjievnika: splitski, zadarski i dubrovaki naglauje ugled M. Pelegrinovia

5. Ribanje i ribarsko prigovaranje

6. Poslanica Miki Pelegrinoviu

-

8. MIKA PELEGRINOVI (1500 - 1562), Hvar

- sudac (studirao u Padovi) - od mladenake, nesumnjivo ljubavne i humanistiko-prigodne poezije, nije se nita sauvalo 1. Jeupka
u simetrinim osmercima posvetio ju dubrovakoj omladini u osmerakim katrenima svjedoi da je hvarski pjesnik odravao ive veze s drugim

2. Poslanica Sabu Bobaljeviu (1557)

9. LUDOVIK PASKALI PASCHALE (1500 - 1551), Kotor

- studirao u Italiji 1. Rime volgari (Mleci, 1549.)

najopseniji i najcjelovitiji pjesniki opus pisan talijanskim jezikom nastao na istonoj obali Jadrana sastoji se od dva dijela: prvi je posveen zadarskoj plemkinji Marziji Grisogono i sadrava ljubavnu liriku (slijedi Bembovu kolu, ali i strambotiste); drugi (Rime diverse), s posvetom Vincenzu Quiriniju, zbirka je prigodnih stihova izdao ju je tal. pjesnik Lodovico Dolce podijeljena je u 4 knjige prve tri ine elegije, a etvrtu silve (sylvae), dulje pjesme u heksametrima ukupno ih, uz jo jedan epigram u 4. knjizi, ima 34 izvan tiskane zbirke ostale su 1 silva, 3 elegije i 32 epigrama sadrava brojne autobiografske podatke dio zbirke proet je aluzijama na suvremene politike dogaaje i osobe premda ne preteu brojano, ljubavne pjesme imaju iznimno vano mjesto u zbirci; posveene su Kotoranki Silviji (vjerojatno pseudonim) posljednja velika tiskom objavljena zbirka latinske poezije u hrvatskom humanizmu koja je jo u potpunosti proeta zanimanjem za svjetovno poslanica Jerolimu Brtueviu prigodom enine smrti

2. Carmina (Mleci, 1551.)

-

3. Ad Hieronymum Bertutium Atticum consolatio in morte coniugis

-

10. NIKOLA NALJEKOVI (1500 - 1587), Dubrovnik

- bavio se trgovinom (bankrotirao); do kraja ivota obavljao razliite dravnike poslove - nita od knjievnog rada nije tiskao za ivota 1. Dialogo sopra la sfera del mondo (1579)
posvetio ga je dubrovakom senatu dokaz da se Naljekovi, osim knjievnou, bavio i matematikom i astronomijom znanstvena rasprava ljubavni kanconijer od 181 pjesme nema lascivnosti, za razliku od njegovih dramskih djela blii liniji D. Dria tiskan u Zagrebu 1876. 12 pokladnih pjesama (ine cjelovitu maskeratu)

2. Pjesni ljuvene

3. Pjesni od maskerate 4. Pjesni bogoljubne 5. sedam scenskih djela

- u dvostruko rimovanim dvanaestercima pastirske igre 1) dramatizira tipino pastoralnu tematiku s prepletanjem arobnjakih elemenata 2) mitoloka igra; u sreditu je dramske prie mudri sudac presuditelj pravde i mira u dubravi, koji uspostavlja trenutno poremeen mir. Alegorijsko-rodoljubna zamisao slavljenja dubrave i ljubavi provedena je u zabavnom tonu i ritmizirana dvanaestercima i osmerakim strofama s pripjevom 3) drama s motivom robinje; dvanaesterci se smjenjuju s osmerakim katrenima i sestinama 4) fragment veega teksta na morekansku temu, dramatizira temu mira farse 5) napisana u samo 406 dvostruko rimovanih dvanaesteraca, radnju usmjeruje prikazivakom pirnom okviru, a istiu se jaki hranidbeni i seksualni elementi pojaani lascivnim i vulgarnim te enidbenim dijalozima 6) s gosparom je zanijela ne samo slukinja nego i babica i tovijernarica; to doznavi, ena se pretvara da umire, a pop smiruje situaciju. Drutvena kritika ovdje je jo jaa, jezik prostaki, situacija naturalistika i gruba (kao i u Aretina) komedija 7) podijeljena u prolog i tri ata ina (izgubljen je zavretak prvoga i poetak drugoga ina), s dvostruko rimovanim dvanaestercima, ima neka obiljeja plautovske eruditne komedije i rimskoga mima (ljubavne intrige): scensko govorenje o dezvijanu sinu i njegovoj amanci, svakonono Marovo pijanevanje i bjeanje amanci neoekivano se rasplee matrimonijalizacijom. Utemeljena na realistikim dijalozima, osobama i slikama

dubrovakoga ivota, svojevrsna je pretea Dundo Maroja, ali i Novele od Stanca

6. preko 30 poslanica
elementi humora i satire Ivanu Vidaliju (korulanskom vlastelinu) Ivanu Paroiu (hvarskom vlastelinu) => doznajemo za njegovo djelo Vlahinja, no iz Naljekovievih rijei nije mogue razabrati kakve je vrste djelo bilo

11. PETAR ZORANI (1508 - 1568), Zadar

- plemi 1. Ljubveni lov 2. Vilenica
- nastali prije Planina; za njih se zna samo po naslovima: spominju se u Planinama, u poglavlju Perivoj od slave (20. poglavlje)

3. Planine
napisane 1536. u Ninu, tiskane 1569. u Veneciji posveene ninskom kanoniku Matiji Matijeviu sebe u naslovu zove Ninjaninom, iako je roen u Zadru, zato to je uvidio da se Zadar, dolaskom mletakih obitelji, poeo silom tuinske vlasti odnaroivati, a Nin je potivao kao staru hrvatsku prijestolnicu prvi hrvatski pastoralni roman; u 24 poglavlja roman treba itati, osim u doslovnom smislu, i kao alegoriju iji je smisao: Milost Boja vodi ovjeka kroz zemaljska zla do konane spoznaje boanske Istine vile: Zorica, Milost, Dejanira Dinara, Latinka, Grkinja, Kaldejka, Hrvatica put zapoinje u Vodicama kod Nina, ide zatim morskim putem do dananjeg Starigrada, penje se potom Velikom Paklenicom na vrh Velebita, odakle ide prema istoku do Dinare, od Dinare rijekom Krkom do ibenika i od ibenika morem mimo Zadra do Zatona pred Ninom i na koncu kopnom do samoga Nina u umetnutim je ljubavnim pjesmama Zorani suvremeni petrarkist; pjesma, to je pastir Zvonko pjeva svojoj dragoj, upravo je prijevod Petrarkina soneta Pace non trovo (Mira ne nahodim), Pasite drobne travice po napjevu puke pjesme A ti djevojko egljiva pripovijesti O Draenku i Novaku, O ljubdragu i Ljubici jedan pastir reproducira Molitvu suprotiva Turkom 16. pog. = slika domovine u raspadanju; kad s jedne strane Turci, a s druge Mleani napadaju narod da ga unite, a narod se ne da 20. pog. = perivoj slii zemaljskom raju; vile Latinka, Kaldejka, Grkinja i Hrvatica petrarkistiki se utjecaji ne osjeaju samo u razasutim pozajmnicama, ve i u cijelom shvaanju ljubavi pa i u odvraanju od nje, jer razgovor Zoranov s biskupom Divniem uvelike podsjea na Petrarkin razgovor sa sv. Augustinom u Secretumu (tako dajui svojemu djelu kransku tendenciju, koja dolazi do rijei i u eklogama starijih pastira s parafrazama iz psalama i drugih pobonih tekstova) povijesni likovi: Divni, sv. Jerolim verzificirani dijelovi Planina koji opjevavaju ljubav pisani su dvostruko rimovanim dvanaestercima u romanu je prisutna i svijest o hrvatskom jeziku, jeziku kao bitnome gradbenom elementu nacionalne knjievnosti utjecaji na Planine (ali ni od koga osim nekih sitnica nije posuivao nita): => pastirski roman Arcadia J. Sannazara (ima samo ljubavnu tematiku, dok je Zoraniev roman pastirski, autobiografski i povijesno-drutveni) => Boanstvena komedija (npr. putovanje s vilom Milou, neke crte portreta samog pisca, dolazak pred paklena vrata) => Decameron (razni pastiri kao pripovjedai samostalno oblikovanih fabularnih epizoda) => Metamorfoze (umetnute prie pastira o postanku pojedinih lokaliteta)

12. MARIN DRI (1508 - 1567), Dubrovnik

- puanin (jedan od 12-ero djece Marina i Anukle) u novanim tekoama - nadimak: Vidra; studirao u Sieni (studentski prorektor Sveuilita); putovao u Be i Carigrad sa grofom Rogendorfom - dva temeljna odvjetka u njegovu dramskom stvaralatvu: idilini i komediografski

1. zbirka 20 ljubavnih pjesama Pjesni ujedno stavljeni s mnozimi druzim lijepim stvarimi tiskana 1551. zajedno sa Tirenom, Venerom i Stancem
rad iz doba, kad je Dri iao stopama ika Menetia i svoga strica Dore Dria, koje mnogo slavi u prvom prologu Tirene 5 inova u dvanaestercu i osmercu jedini prijevod sauvan od Dria Euripidova tragedija, prevedena s talijanske preradbe Ludovica Dolcea izvedena 1559. od druine od Bizara

2. Hekuba
-

3. 11 djela za pozornicu pastirske igre - spoj sentimentalne pastirske igre i seljake lakrdije Tirena
1549. izvedena pred Kneevim dvorom; 1551. na piru Vlaha Dria 5 inova u dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima posveta Maru Makulji Puciu likovi: pastir Ljubmir, vila Tirena, zaljubljeni satir, Kupido, Vlasi: Miljenko, Radat, Radatov sin Dragi igri naroitu boju daju prizori sa seljacima, koji se jedan za drugim upleu u radnju, zaljubljujui se u vilu dobrovoljno ili ranjeni i protiv svoje volje od svemonog i neumoljivog Kupida pravorijek vile i njezino priklanjanje Ljubmiru smiruje na kraju svu tu buru i komad se, po obiaju, svrava opim pomirenjem i plesom u stihovima

Venera i Adon

prikazana 1551. na piru Vlaha Dria zajedno s reprizom Tirene 8 prizora u dvanaestercima i ovdje je Dri kratku mitoloku radnju nadopunio seljakim prizorima, samo to se ovdje seljaci ne upleu izravno u radnju kao u Tireni, ve ostaju samo gledaoci likovi: Venera, Adon, Kupido, Vukodlak, Kojak, Grubia, Vlada ovdje teku usporedo dvije radnje, od kojih se jedna u cjelini ne izdie iznad konvencionalnih pastorala, a druga iznad seljake lakrdije u stihovima

Duho Krpeta

u prozi izvedena 1556. na piru Rafa Guetia (skupina Garzarija) sauvani samo dijelovi

Plakir (Griula)

u prozi s umetnutim stihovima 5 inova 2 prologa, nema zavretka pisana za pir Vlaha Sorkoevia 1556.

pokladna igra
-

Novela od Stanca

u stihovima 1 in sa 7 prizora likovi: seljak Stanac, dubrovaki mladii (Vlaho, Miho i Divo Peica) prikazana na piru Mrtolice Damanjia 1550.

komedije
-

Pomet Dundo Maroje

izvela ju je 1548. pred dvorom Pomet-druina sadrajno vezana uz Dundo Maroje

u prozi; 2 prologa, bez zavretka (dopunio Kombol) 5 inova

11

izvedena 1551. u Vijenici

Skup

izvedena 1556. na piru Saba Gajina (skupina Njarnjasi) u prozi 5 inova nedovren (dovrio Kombol) vrelo za komediju: Aulularija (Plaut)

Tripe de Utole

izvodi ju skupina Garzarija radnja se odigrava u Kotoru pojavljuje se ciganka Jeupka likovi: Mande, Tripe

Arkulin Pjerin

sauvano samo par izvoda

4. 2 elegine i moralne pjesme 5. blagoslov sestri prije svadbe 6. Poslanica svitlomu i vridnomu vlastelinu Sabu Nikolinovu 7. urotnika pisma Cosimu Mediciju (1566.) bez odgovora 8. Usmrt Fjore Martinove Ruii 9. Epitaphio (povodom njezine smrti)

13. NIKOLA DIMITROVI (1510 - 1553), Dubrovnik

- trgovac; puanin - sauvana pobono-didaktika, moralizatorska i religiozna poezija 1. Sedam psalam pokornijeh kralja Davida
prva na hrvatskom jeziku tiskana knjiga nekoga dubrovakog knjievnika sadri 7 pokajnikih Davidovih psalama izdao ju je 1549. u Mlecima zajedno sa nizom Pjesni duhovnijeh (14 religioznih pjesama) u cijeloj nam se zbirci predstavio dosta okretan, ali i bezlian stihotvorac niz mudrih reenica pretoenih u stihove tematiziraju smrtnost i prolaznost, ali nerijetko bez kranske eshatologije

2. Priice izete iz Svetoga pisma i filozofa 3. najzanimljivije, najsvjetovnije su njegove poslanice (sve 4 upuene N. Naljekoviu). Osobito se istiu dvije: aljiva makaronska hrv.-tal., poslanica iz Ugarske te putopisna poslanica iz Aleksandrije (napisana pred samu smrt)

14. MARIN BURESI (? - 1572), Dubrovnik

1. Zlate rijei nauka Katovijeh (Mleci, 1562.)
prijevod poznatog srednjovjekovnog zbornika Disticha moralia Catonis namijenio ga za pouku sinu, koji je bio na naukama u Mlecima, kako se razabire iz predgovora sastoji se od 142 izreke, ispjevane u dvanaesterakim distisima

15. BRNE KARNARUTI (1515/20 - 1573), Zadar

- sudac, odvjetnik; pripadnik stare zadarske plemike porodice - pisao istom hrvatskom akavtinom 1. Vazetje Sigeta grada (Mleci, 1584.)
posveena Jurju Zrinskom, sinu sigetskog branitelja prvi hrvatski povijesni ep pisao prema kronici Ferenca rnka, komornika Zrinskoga 4 pjevanja; 1056 dvostruko rimovanih dvanaesteraca predmet je bio suvremen i nacionalan: glasovita borba oko Sigeta i junaka smrt hrvatskog bana Nikole ubia Zrinskog (1566.) Karnaruti je zadrao objektivnost historiara, istiui povijesnu veliinu sultana Sulejmana, razborita i

estita vladara, ija je slika jedno od najzornijih mjesta u spjevu Meu najuspjelije stihove u spjevu idu oni u kojima su osobito do izraaja dola pjesnikova vojnika zapaanja i iskustva (i sam je neko vrijeme bio kapetan hrv. konjice u mletakoj vojsci); npr. opis konja Sulejmanova i njegove skupocjene opreme Karnarutievo je rodoljublje usko povezano s katolikim gledanjem (prije zavrne bitke Zrinski svojim vojnicima dri govor u kojem tursku opsadu tumai kao kaznu za grijeh, za moralne propuste krana u cijeloj dravi)

2. Izvrsita ljubav i napokon nemila i nesrina smrt Pirama i Tizbe (Mleci, 1586. i 1627.)
posveena Antunu Vraniu 1561 stih, u 5 dobro rasporeenih nevelikih libara pria poznata iz Ovidijevih IV. Metamorfoza; pria o nesretnim babilonskim ljubavnicima u marulianskim dvanaestercima poznati motiv K. je obogatio suvremenim petrarkistikim reminiscencijama opisi Tizbu povezuju uz domai, na kraj tugovanje Tizbe nad mrtvim Piramom odzvanja u stihu i stilu ondanjih ljubavnih kanconijera ali i u intonaciji puke hrvatske naricaljke

16. MAROJE MAIBRADI ULJAGA (1519 - 1591), Dubrovnik

1. sauvano 10 pjesama: Zatravi, zatravi
u dvostruko rimovanim dvanaestercima u stilu petrarkistike lirike estetski najvrednija

2. dvije nadgrobnice 3. poslanica Dinku Ranjini - oplakan od Dominka Zlataria

17. PETAR DIVNI (1520 - 1597), ibenik

1. U pohvalu grada ibenika
pjesma objelodanio ju je u izvorniku i talijanskom proznom prijevodu opat Albert Fortis u svojem Viaggio in Dalmazia (1774.) Fortis otkrio da je pjesma slobodan prijevod latinske pjesme ibenanina Ivana Nardina, zagrebakog kanonika ostale u rukopisu (jednu, Himan od razmiljan'ja svega ivota spasitelja naega Isukarsta, za izagnati zla pomilen'ja, je unio Petar Luci u svoj Vrtal)

2. nabone pjesme
-

18. ANTUN SASIN BRATOSALJI (1525 - 1595), Dubrovnik

- puanin - uzor mu je Marin Dri - djelo mu je zanimljivo mnogo vie zbog svoje prigodnosti, aktualnosti, zbog nekog posebnog literarnog realizma i knjievnohistorijskog znaenja nego zbog umjetnike vrijednosti 1. Malahna komedija od pira
pisana u stihovima; jedan prizor ide u vrstu seljakih lakrdija (ismijavale su se seljake enidbe) odigrava se u Stonu nastala u zrelo doba stvaralatva

pastirske igre 1. Filide

pod Drievim utjecajem napisana pastirska igra s pastirom zaljubljenim u vilu i s rodbinom koja ga odvraa od ljubavi ista ljubavna idila, u kojoj dva pastira, Miljas i Radoje, uzdiu za vilama Florom i Filidom, a ove im, ranjene od Kupida, na kraju uzvraaju ljubav u njoj ima elemenata stare ekloge

2. Flora
-

13

u posljednjem prizoru stari pjeva Milat pjeva pjesmu u narodnom tonu i ritmu (Budi, svijetla zoro, budi slavja od gore)

pokladne pjesme - nastale u mladim pjesnikovim danima 1. Muika od crevljara 2. Vrtari 3. Robinjica
zarobljena djevojka pripovijeda kako je pala u ruke gusaru

pjesme 1. Mrnarica
dubr- u 252 stiha slavi se snaga ovake mornarice i velia politika mo Dubrovake republike ispjevana u osmerakim katrenima najuspjelija, inspirirana narodnom poezijom prikazuje se itava povorka znamenitih ljudi rimske povijesti koje on nabraja suhom jednolinou

2. San 3. Drugi san 4. U pohvalu pjesnika dubrovakijeh

iznio najpotpuniji (dotad) katalog dubrovakih pjesnika slavi dubrovake ene

5. U slavu i hvalu lijepijeh od grada gospoja spjev 1. Razboji od Turaka

opjevava se hrvatska pobjeda nad Turcima kod Siska ista kronika u osmercima potakle su ga epizode drugog austrijsko-turskog rata zapoeta 1592., a zavrena mirom na uu itve (1606.) Sasin opisuje samo bojeve od 1593. do poetka 1595. o kojima ga, oevidno jo pod svjeim utiskom dogaaja, redovito obavjeuje vila

19. SABO BOBALJEVI MIETI GLUAC (1529 - 1585), Dubrovnik

- dubrovaki vlastelin neobuzdane naravi - bio lan dubrovake knjievne Akademije Slonih (dei Concordi) - pisao na talijanskom i hrvatskom jeziku 1. Rime amorose, pastorali e satire
izale etiri godine poslije njegove smrti, 1589. (Mleci) prvi dio kanconijera ine petrarkistike ljubavne pjesme opjevavaju Donnu za ivota, i nakon smrti (u nekima prisutan utjecaj stilnovistike koncepcije ljubavnog odnosa) drugi dio kanconijera, senzualniji od prvoga, sainjavaju soneti pastoralne tematike posveeni Dinku Ranjini, u kojima je lirski subjekt, pastir Damon ueen za pastiricom Hloridom trei dio kanconijera sadri zanimljive autobiografske satire ljuvenu bol je esto stapao sa svojim fizikim patnjama, osvjeavajui na taj nain petrarkistiku konvenciju njegov mjestimice konetozan stil navijestio je baroknu obradu petrarkistike ljubavne prie najvie rabio sonete, kancone, madrigale kratka; obraa se samo jednoj gospoi pla 17 sastavaka, prevlast osmerca

2. Jeupka 3. Arijadna u odiljenju Tezeja 4. prepjev Tassova Amor fuggitivo (epilog Aminte) 5. Poslanica Pelegrinoviu 6. Knjiga Maroju Maibradiu
ogorena pobuna napaena ovjeka koji eli smrt i pakao sebi, ali i propast itavom svijetu, da bi se njegova patnja mogla utopiti u opoj

7. O slavni na Bako

vesela pjesma

20. IME BUDINI (1530/35 - 1600), Zadar

1. Pokorni i mnogi ini psalmi Davidovi (Rim, 1582.)
znaajne dvije pjesme u kojima je psalmistika intonacija samo okvir za izljev vlastitih rodoljubno-kranskih raspoloenja Deus venerunt gentes => topla molba Bogu da se smiluje narodu izmuenom od Turaka Cantemus Domino => zanosna himna zbog pobjede nad Turcima, oevidno kod Lepanta, jer se govori o pomorskoj borbi latinicom i irilicom

2.Summa nauka krstjanskoga (Rim, 1583.)

-

3. Katekizam rimski 4. Ispravnik za ereji ispovidnici i za pokornici - prijevodi (1-4) 5. napisao 7 petrarkistikih ljubavnih pjesama u dvanaestercima, kao i jednu latinsku satiru protiv prevarenih mueva Cornisona

21. SAVKO GUETI BENDEVIEVI (1531 - 1603), Dubrovnik

- prevodilac 1. Dalida
spojio Adrianu (predmet preuzet iz tal. novele o Romeu i Juliji, samo to je Groto prenio radnju u prastaro doba borbe izmeu Latina i Sabinjana) L. Grota i Orbeku (ugledao se u Seneku) GB. Giraldi Cinthia Savko Gueti je u prva etiri ina poao uglavnom za Grotom, prevodei ga slobodno i u njegovu preciznom stilu, sve do prozora u grobnici, poznata i iz Shakespearea, samo to kod Guetia Oronte (Romeo) ne popije otrov, ve samo uspavljujui praak kao i Dalida, tako da oboje ostaju ivi, a sve zato, da bi na kraju mogli umrijeti na nain Giraldijevih ljubavnika prijevod Tassove pastorale Aminta proirena lakrdijskim umecima u stilu nekadanjih dramskih ekloga

2. Raklica
-

22. DINKO RANJINA (1536 - 1607), Dubrovnik

- vlastelin; 7 puta biran za kneza Republike - najplodniji liriar mlaeg pokoljenja (koje se stalo javljati u drugoj polovini stoljea) - on se vraa ponovno Tebaldeu, Serafinu Akvilancu i drugim tal. pjesnicima druge polovine 15. st., protiv kojih je i nastala u Italiji Bembova reakcija (oponaao ih upravo u njihovim pretjeranostima i nepjesnikim domiljatostima) => ivio i pisao neko vrijeme u junoj Italiji (Messini) gdje je ugled tih pjesnika bio vei i trajniji - prvi u jednom dijelu svojih pjesama oslobodio tradicionalni dvanaesterac od unutarnjeg sroka 1. tridesetak soneta tiskanih u talijanskoj antologiji Rime scelte da diversi eccelenti autori (1563.) 2. Pjesni razlike (Firenca, 1563.)
njegovo glavno djelo posvetio ih Mihu Menetiu osim ljubavnih pjesama, kojih je najvie i koje daju glavni ton zbirci, ima u njoj i duhovnih i satirikih, a usto i bukolikih pjesama i prepjeva iz grkih i rimskih pjesnika, meu ostalim i iz grke antologije erotiko-idiliko pjesnitvo

3. Pastirske pjesni
-

4. Pjesni od kola pjesme: 1. Jednome, ki nito ne uini, a tue sve huli

nadovezujui na slinu Horacijevu misao, isticao razliku izmeu pjesnikog jezika razliitih

15

epoha, pa i izmeu naih prvih ljubavnih pjesnika i svoga vremena

2. Nadgrobjima
hvali ika Menetia i Doru Dria slavi poljubac kao vrhunac ljubavne slasti uzor O pastori felici Bernarda Tassa

3. U veselje radosti ljuvene 4. U hvalu pastira 5. Ka god zvir, vjeruj, jes pod nebom na sviti 6. Oh vae toj zlato na to e dovesti
upotrebljava talijanski rimalmezzo prijevod Tibulove pjesme prijevod Teokrita ide u red naih boljih prijevoda iz Petrarke

7. Spovijeda njeki glas 8. Zgodi se na svit saj, da Ljubav vesela 9. Ni na nebu goru svitle zvizde zriti 10. U zoru prolitnju 11. U svoju nemo
moli smrt da ga ne pokosi tako mlada

12. 13. 14. 15. 16. 17.

Pokli ide suna zrak da svitli druzime Sad, gdi je mrtvi dan Ah djevojko duo moja Idu gorom u proetu ja djevica mlada Oj ma rajska vinja diko Da toli van znane lje posle na tvoje
prigovor rodnom gradu to alje u Italiju nevrijedne ljude, lakome samo na novac

23. MIHO MONALDI (o. 1540 - 1592), Dubrovnik

1. Rime (Rim, 1599.)
zbirka soneta, madrigala, sestina, kancona kratki spjev o Linu i Ipermestri

2. Hypermnestra Lynaeo Ovidijevih Heroida 3. kancona u slavu pobjede kod Lepanta 4. poboni stihovi 5. Irene, ossia della bellezza
dijalog Cvijeta Zuzorieva jedna od sugovornica

24. FRAN LUKAREVI BURINA (1541 - 1598), Dubrovnik

- vlastelin - pisao na hrv. i tal. - od pjesama su mu sauvane samo 4 na hrv. 1. Atamante
prijevod tragedije Girolama Zoppija prijevod Guarinijevog djela Pastor fido (1583) posvetio ga Gionu Gradiu najstariji prijevod te pastirske drame (poslije ga je preveo Kanaveli) tragikomedija

2. Vjerni pastir (1592)

25. MIHO BUNI BABULINOV (1541 - 1617), Dubrovnik

1. Jokasta
prijevod Euripidove tragedije Fenianke

2. neto lirskih pjesama (Dokle dragi tvoj bjeh, vilo)

3. opjevao smrt Mavra Vetranovia i Saba Bobaljevia

26. JURAJ BARAKOVI (1548 - 1628), Zadar

1. Jarula (Mleci, 1618.)
spjev stihovana kronika biblijske povijesti, starozavjetne i novozavjetne ispjavana osmercem (vezanim u katrene ABBA i u oktave ABABABAB) i dvostruko rimovanim dvanaestercem s rimom Marulieva tipa uvodna pjesma (Pjesnik onim ki te) u jedanaestercima vezanim u 7 stanaca i jednu sestinu veliki spjev u 13 pjevanja (u dvanaestercima) spjev je sastavljen od nekoliko manje vie nezavisnih dijelova, nepovezanih dovoljno unutarnjom nudom naslovu djela odgovara zapravo samo prvih 7 pjevanja, ispunjenih govorima vile Slovinke (opirno pripovijeda o njegovim djedovima, znamenitim dogaajima u povijesti Zadra i o mitskom podrijetlu gradova Nina i Zadra) => panegirik rodnom gradu i veliini Slovinstva umetnuta Bugartica o majci Margariti himna Zadru na poetku petog pjevanja (Sunce mi se dii zrakom) glavne poticaje dobio od Zorania (samo to je Zorani, iako nedovoljno pjesniki nadahnut, stvorio mnogo suvislije komponiran roman nego Barakovi) krai i nedovren spjev o znamenitostima otoka Raba ostao u rukopisu

2. Vila Slovinka (Mleci, 1613.)

3. Draga, rapska pastirica

-

- on je prvi u jedan pjesniki mit upleo misli tadanjih uenih Hrvata o veliini slovinskog naroda i jezika - uveo je opet sonet, kojemu je dao ime zunopojka

27. MARTIN BENETOVI ( oko 1550 - 1607), Hvar

1. Hvarkinja
komedija sa ljubavnom fabulom, sauvana u jednom splitskom prijepisu navodi stihove Marina Dria iz Tirene i stihove Hanibala Lucia seljaka komedija; upotrebljeni itavi prizori iz dviju komedija (La Fiorina i La Moschetta) mletakog pisca Angela Beolca Ruzzantea

2. Komedija od Raskota

28. DOMINKO ZLATARI (1558 - 1613), Dubrovnik

- iz imune graanske obitelji - pisao pjesme na hrv. i tal. - u ljubavnoj poeziji je pod snanim dojmom istog i pravog petrarkizma Pietra Bemba - svoja djela posvetio Jurju Zrinskom 1. Pjesni u smrt od razlicijeh
zbirka od 137 lirskih pjesama koju je izdao njegov sin, Miho Zlatari, poslije oeve smrti zbirka je tako rei sva u jednom tonu, a zbog njegove vjernosti tradicionalnom dvanaestercu i po obliku konzervativnija tipian primjer, upravo skrajnji sluaj petrarkistike inspiracije u hrvatskoj knjievnosti posveuje najveu panju stihu i orkestraciji izraznih sredstava priroena tenja za sveanim i ozbiljnim

pjesme: 1. U prvo knetvo Jera Klisovia 2. Vila bjegua 3. U drugoj im strani prosvjetlja sad druge 4. nenavidnost noi 5. U smrt Kate sestre svoje 6. U hvalu pokoja i mirne pameti

17

- klasina djela je redovito prevodio iz izvornika (najbolji renesansni prevodilac) prijevodi: 1. Ljubav i smrt Pirama i Tizbe
u dvanaestercima Marulievog tipa (u kojima je osim obiajnih srokova u sredini i na kraju distiha povezan i drugi srok prvog distiha s prvim srokom drugoga) posvetio Cvijeti Zuzorievoj preveo ju je u dvostruko rimovanim dvanaestercima, a korske dijelove u osmercima prijevod Sofokla najuspjeliji prepjev u starijoj hrvatskoj knjievnosti prijevod Tassove Aminte u dvanaestercima i sedmercima bez sroka prvi u Europi preveo to djelo iz rukopisa

2. Elektra
-

3. Ljubmir

- izdao je: Elektra, tragedija; Ljubmir, pripovijes pastirska; Ljubav Pirama i Tizbe iz vee tuijeh jezika u hrvacki izloene (Mleci, 1597) - knjizi su na koncu dodane jo neke pjesme - posvetio je sve Jurju Zrinskom u ijoj je vojsci sluio brat mu Miho kao asnik - u posveti ga usporeuje sa perzijskim vladarom Kirom (558-529), osnivaem perzijske samostalnosti i dravne veliine

PROTESTANTSKI POKUAJ 1. BAZILIJE GRADI, Dubrovnik

- benediktinac 1. Libarce od djevstva (Mleci, 1567.)
- nabono djelo

2. PETAR PAVAO VERGERIJE

- bivi koparski biskup 1. Razgovaranje meju papistu i jednim luteranom (Tubingen, 1555.)
- mali polemiki dijalog - izdao ga je pod pseudonimom Anton Senjanin

3. STJEPAN KONZUL, Istra 4. ANTON DALMATIN, Dalmacija ili Senj 5. JURAJ JURII, Vinodol 6. JURAJ CVEI, Pazin 7. MATIJA VLAI (FLACIUS ILLYRICUS) (1520 - 1575), Labin
- jedini hrvat velikog formata meu protestantima 1. Catalogus testium veritatis
Katalog svjedoka istine iz tiskanih knjiga i rukopisa sakupio 430 svjedoka to su se u proteklim vjekovima suprotstavljali papinstvu Magdeburke centurije povijesno utemeljenje protestantizma u 13 svezaka cilj je djelu bio da obnovi kranstvo u protestantskom duhu Klju Svetoga pisma njegovo najopsenije djelo

2. Ecclesiastica historia seu Centuriae Magdeburgenses

-

3. Clavis Scripturae Sacrae

zbornik rasprava u dva dijela zamiljen kao opi filoloki uvod u Sveto pismo i svetopisamski nain izraavanja djelo lingvistikog sadraja glavni mu je dio tumaenje hebraizama Obrana djelo iz mlaih dana u kojem polae raun o svom dotadanjem radu

4. Apologia
-

19