You are on page 1of 64

B r o j 40 I z l a zi s u bo t o m Z a gr eb , 1 0 . s i je č nj a 2 0 0 9 .

Sad rž aj
Pjesnici i svijet 2
Ur ednikovo slovo 3

Peticije 5
Hrvatska knjižara 8
Istina (ponekad) boli 9
Neka se čuje 13
Moram reći 16
Dani slobodne knjige 21
Zdr avodr ugovi 25
Vijesti 27
Zgodopis 29
Protiv korupcije 34
Bosno moja 36
Osvrti 42
Pogledi iz duše 46
Hrvatski jezik 47
Hrvatske prvav ice 49
Podlistak 52
Roman 54
Bog nas je stvorio 56
Ustaški hitr ozov 60
Na svježem zraku 61
Kolači 62
Čitatelji 63 U idućem broju Glasnika:
Naklada: Predrag Matvejević
27.000 primjeraka JUGOSLAVENSTVO PREDRAGA MATVEJEVIĆA
S t r an ica 2 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
P je s n i c i i s v i je t

M O DR A RI JEK A
Mak Dizdar

Nitko ne zna gdje je ona I još dublje i još jače


Malo znamo al je znano Iza šutnje iza tmače

Iza gore iza dola Gdje pijetlovi ne pjevaju


Iza sedam iza osam Gdje se ne zna za glas roga

I još huñe i još luñe I još huñe i još luñe


Preko mornih preko gorkih Iza uma iza boga

Ima jedna modra rijeka


Preko gloga preko drače Široka je duboka je
Preko žege preko stege
Sto godina široka je
Tisuć ljeta duboka je

O duljini i ne sanjaj
Tma i tmuša neprebolna

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijeka


Valja nama preko rijeke
Mehmedalija Mak Dizdar

Preko slutnje preko sumnje


Iza devet iza deset
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 3
U re dnikov o sl ov o

NAŠ A B R AĆA BO Š N JAC I


Ako dakle prineseš dar svoj k žrtveniku
i ondje se sjetiš, da brat tvoj ima nešto proti tebi,
ostavi ondje dar svoj pred žrtvenikom, otidi prije
i pomiri se s bratom svojim; onda doñi i žrtvuj dar svoj!
Evanñelje po Mateju 5,13-24
Znaju mi napisati čitatelji:
„Glasnik je postao bosanski, pravo reći bošnjački časopis. Čemu tolika briga u Boš-
njacima. Neka oni sa mi vode svoju politiku. Zna mo mi …“
Dakako odgovaram im, istinito:
„Ne. Ni govora. Glasnik je hrvatsko glasilo i, koliko god to može, promiče hrvatsku
politiku. Zalaže se za postignuće hrvatskih ciljeva. Uvijek i svuda. Bez uvijanja.“
Nu, što je to hrvatska polit ika, koji su njeni ciljevi? Posebno kad su u pitanju odnošaji s Bošnjacima.
Na žalost, ili na sreću, kako za koga, hrvatska politika nije jednoznačna, općenito, pa tako i glede sveza s
Bošnjacima. Ne vidim u tomu ni ja ništa loše. Pače!
Neka ih, neka raste i jača što više hrvatskih cvjetova. Božja providnost i budućnost će već reći što je dob-
ro, a što ne valja. Zasad to pak izgleda ovako:

TUðMAN -IZETBEGOVIĆEVO STAJALIŠTE


Hrvati i Bošnjaci dva su različita, iako susjedna naroda. Isto onako kao što su Hrvati posebni od Srba, a
Srbi od Bošnja ka. Hrvatska i Bosna trebaju biti dvije posve odvojene države. Njihova veličina i područje
povijesno su odreñeni, ali onako kako ih tumači svaka strana za sebe. U spornim pitanjima dopuštena su
sva arbitrarna sredstva, pa i rat. Do istrjebljenja! Vjera je sredstvo narodnosnog identiteta.
Takva politika izravno vodi progonima, kako Hrvata, tako i Bošnjaka, paležima i ubojstvima. Meñusobnom
istrjebljenju.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

PAVELIĆEVO STAJALIŠTE
Muslimani su Hrvati isla mske vjeroispovijesti. Bošnjaka ne ma, nego su sa mo iz mišljeni kako bi se Hrvati
oslabili. Hrvatska i Bosna jedna su ze mlja, pa trebaju biti i jedna država. Srbi trajna su remeteća pojava.
Njihovim uklanjanje m ili bare m potiskivanjem potvrdila bi se istovjetnost Hrvata i Muslimana.
Takva politika izravno vodi nepomirljivom sukobu sa Srbima, ali i odbija od Hrvata one Bošnjake kojima je
vjera ispred nacije. Malo je koristi od „hrvatskog barjaka na Romaniji“.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

STAJALIŠTE DRUGA TITA I KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE


Nacije su historijske kategorije. Povijesno uvjetovane. Prolazne. Religija je sredstvo za zaglupljivanje naro-
da. Osviješteni ljudi ne maju potrebe za vjerom. U prijelaznom razdoblju moguća je sa mo zajednička naci-
ja – Jugoslaveni. Nema Hrvata, nema Bošnjaka. Ne smeta niti jedna vjeroispovijest, osim one koja je ve-
zana uz vjerska središta što se nalaze izvan matične države.
Takva polit ika izravno niječe postojanje Hrvata kao nacije, kao sa mostojnog naroda. Isto tako nepomirljiv a
je s kršćanskim kriterijima ž ivota, posebno glede katoličke vezanosti sa Svetim Oce m što stoluje u Vatika-
nu.
S t r an ica 4 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
U re dnikov o sl ov o

MANOLIĆ-MESIĆEVO STAJALIŠTE
Radi se o prikrivenoj, „ublaženoj“, Brozovoj politici, a li s razlikom u djelatnoj taktici. Umjesto otvorenog
„tako mora bit i“ primjenjuje se „ne ma mo ništa protiv“. Naime, opravdanje je u onom: „Ne ma drugog iz la-
za“. Tobožnja blagost ove politike nadomješćuje se ustrajnošću. Nema oprosta, pa i onda kad se, „u da-
nim prilika ma “, mora zapjevati „Juru i Bobana“.
Takva politika opasnija je za opstojnost Hrvata i Bošnjaka od otvorenog Titova jugoslavenstva. Ne nestaje
s propašću komuniz ma, nego se obnavlja i u svim drugim društvenim okolnostima. Ma kakve one bile.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

ORJUNAŠKO STAJALIŠTE
Svi smo ipak sa mo Srbi. Hrvati kao katolički Srbi ma lo su se uda ljili od svoje izvorne,
srpske, samobitnosti, a li ne nepovratno. Muslima ni, jer Bošnjaka niti ne ma, sa mo su
poturčeni Srbu. Jedina država kojoj treba težiti je Srbija. Tvrdoglave Hrvate treba, go-
spodarskom i policijskom prisilom, otjerati na Zapad, a muslima ne u Tursku.
Takva politika se ne može provoditi bez krvi, bez „istrage naše i vaše“. Sve polit ičke rasprave svode se na
„nož“ i uz poglede kojima je cilj smještaj „nepopravljivih“ nacionalista i separatista u logore ili u strogo
nadzirana područja.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

ANACIONALNO STAJALIŠTE
Pun je svijet anacionalno usmjerenih ljudi. Svi su ljudi braća, ali ako se odreknu svojih teme ljnih svojsta-
va. Nikada to nije ostvareno, niti će biti. Da je Bog htio uniformirane robote sigurno bi ih i stvorio. Znaju
to i promicatelji takvih stajališta, ali se radi o modelu koji često „pali“. Prikladno sredstvo za zavladati sla-
bijima, bolje rečeno naivnijima. Ta kvih se uvijek dade naći. Dovoljno.
Takva polit ika otvoreno niječe postojanje potrebe za nacija ma. Dakle, i Hrvatima, i Bošnjacima, i svim dru-
gima koji bi trebali biti nečije roblje. U biti to je sa mo dobro utabani put podjarmljivanja „materijala“ od
strane „uzvišenih“.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

NAŠE STAJALIŠTE
Za nas su Bošnjaci braća, bratski narod. Otprilike kao što su to Danci i Norvežani, Nije mci i Austrijanci.
Vežu nas isti korijeni, genetski dokazani. Veže nas zajednički neprijatelj s istoka. Veže nas zaokruženost
krajeva koje nastavamo. Vežu nas povijesne nevolje, ali i stoljetne, u narodu uvriježene, spoznaje da smo
ne samo „svoji“, nego i „svoji na svome “.
Ne smeta na m postojanje Bošnjaka kao zasebne naciona lnosti, nit i Bosne kao posebne države. Dapače,
uzrečicu „Hrvatska do Drine“ isključivo shvaćamo kao pravo bošnjačkog naroda na povijesnu granicu na
Drini. Vrhunac državnog zajedništva vidimo u ne kom obliku konfederalnih odnošaja Hrvatske i Bosne, ni-
kako u jedinstvenoj državi.
Podupire mo pravo Bošnjaka na ot klanjanje posljedica nepravdi koje su im nanesene agrarnim reforma ma i
kolonizacijom Srba na tradicijskim bošnjačkim područjima, os 1918. godine, posebno na banjalučkom.
Protiv smo postojanja Republike Srpske kao podržave u Bosni. Smatramo neophodnim osigurati Bošnjaci-
ma značajniju ulogu u Bosni, kao zajedničkoj državi Bošnjaka, Hrvata i Srba, ali ne niječući njihovu trojnu
državotvornu konstitutivnost i nacionalnu jednakost.
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 5
Peticije

T R AŽ I M O O B NO VU S U D S KO G KAZ N E NO G
P O S T U P KA VO ð E N O G P RO T I V Z AG R E B AČ KO G
N AD B I S KU P A A LO JZ I JA S T E P I N C A
Hrvatski uljudbeni pokret pridru- novu toga monstruoznog suds-
žuje se svim hrvatskim domolju- kog kaznenog postupka i punu
bima, u ze mlji i u svijetu, koji grañansku rehabilitaciju blaženog
uporno godina ma traže obnovu kardinala A lojzija Stepinca.
sudskog kaznenog postupka ko-
Pridružite na m se!
jeg su partizanske vlasti Josipa
Broza Tita vodile protiv zagre- Svoju potporu ovoj PETICIJI mo-
bačkog nadbiskupa Alojz ija Ste- že izraziti pre ko internetskog por-
pinca, te ga dne 11. listopada tala www.hrvatskauljudba.hr,
1946. godine osudile na 16 godi- odnosno preko drugih hrvatskih
na strogog zatvora. internetskih portala koji ju preno-
se.
U tu svrhu ističe mo JAVNI PO-
ZIV, dotično pokreće mo PETICI- Molimo upisati kućnu i e-mail
JU na temelju rezultata koje će- adresu kako bi na m se Vaš pot-
mo od Hrvatskog sabora i Držav- pis priz nao kao istinit.
nog odvjetništva RH zatražiti ob-

ZA O B N OV U PO ST U PK A NA D B I SK U PU
STE P I NC U !
http://www.hdpz.htnet.hr/broj201/stepinac.htm

U organizaciji Varaždinske bisku- nadbiskupu Stepincu nakon pre- Alekse Benigara“), dr. sc. Nata-
pije i župe Lepoglava, u Lepogla- sude i poslije smrti“), dr. sc. Jo- ša Bašić („Kardina l Stepinca u
vi je 5. prosinca 2008. održan sip Jurčević („Kardina l Stepinac Hrvatskoj reviji Vinka Nikolića“),
znanstveni skup pod naslovom u identitetu suvremenoga hrvats- akademik Vladimir Paar („Su-
„Kardina l Alojz ije Stepinac, svje- kog društva“), mons. Vladimir vremenost Stepinčevih pogleda
dok vre mena i viz ionar za treće Stanković („Doprinos hrvatskog na odnos znanosti i vjere“), mr.
tisućljeće“. Osim obraćanja bis- iseljeništva promociji Alojzija Ste- sc. Jure Vujić („Uloga Alojz ija
kupa varaždinskog mons. Josi- pinca“), dr. sc. Vladimir Hor- Stepinca u razvoju suvre mene
pa Mrzljaka i podpredsjednika vat D. I. („Kome ntari izjava crk- političke filozofije“), doc. dr. sc.
Sabora Vladimira Šeksa te dru- venih dostojanstvenika uz beatifi- Danijel Miščin („Kardina l Alojz i-
gih uglednih uzvanika, sudionici kaciju“), preč. Andrija Kišiček je Stepinac u kontekstu suvre me-
su imali prigodu čuti više od pet- („Blaženi kardinal Alojzije Stepi- nih diplomatskih odnosa Republi-
naest referata, koje su održali: nac i Lepoglava: od zatvora do ke Hrvatske i Svete Stolice“),
prof. dr. sc. Željko Horvatić hodočasničkog mjesta“), vlč . prof. dr. sc. Josip Sabol
(„Kaz nenoprav na neodrž iv ost Andrija Luk inović („Zapisi („Aktualnost ž ivotnog djela nad-
presude protiv Alojzija Stepin- mons. Svetozara Rittiga o blaže- biskupa Stepinca u dija logu s
ca“), Josip Kustić („Mogućnosti nom Alojziju Stepincu“), fra Lju- modernim historijsko-filozofskim
obrane nadbiskupa Alojz ija Ste- devit Maračić („Pisani radovi relativizmom i globaliz mom“). Svi
pinca“), Tomislav Jonjić („Kako Celestina Tomića u promicanju i ti radovi bi u dogledno vrije me
je stvarana negativna slika o poznavanja i štovanja bl. Alojzija trebali osvanuti u posebnom
nadbiskupu Stepincu i Crkvi“), Stepinca“, dr. sc. Bonaventura zborniku.
prof. dr. sc. Miroslav Akma- Duda („Jedinstveni istup nadbis-
Skup je završio apelom sudioni-
dža („Komunističke vlasti pre ma kupa Stepinca u biografiji fra
ka, da Hrvatski sabor iz mjena ma
S t r an ica 6 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Peticije

i dopuna ma kaznenog za kono- skoga komunističkog režima. U hovih ubojica, za što je – očito –
davstva omogući obnovu proce- odnosu na one koji su pobijeni potrebno više političke volje, ne-
sa nadbiskupu Stepincu i drugim bez suda, jedini pravni put jest go što je u Hrvatskoj ima od
nevinim osuñenicima jugoslaven- pokretanje postupka protiv nji- 1990. naovamo... (L. K.)

P R O P O V I JED S DNE 31 . LI S T O P A DA 1943 .


hr.wikipedia.org sv u prljav štinu živ ota ne možemo odgov arati ni za k oju tu
tolik ih bračnih drugo- usijanu glav u u sv ećeničk im redov i-
Osobiti odjek imala je v a? Tko da opiše sv e ma.“ Nije Crkv a ta, k oja je hušk ala
njegov a propov ijed od zlo, što ga je donijela na rati, niti „ stv arala u dušama ne-
31. listopada 1943.,
pogansk a moda da- zadovoljstv o i podiv ljalost, k oja je
održana na zav ršetk u našnjeg žensk og sv i- urodila tak o žalosnim posljedica-
pok orničk e procesije jeta? Tk o da opiše ma“. Ov a opask a upućena je
okupljenim tisućama sv u razuzdanost i ne- na „stanov ite k rugov e, organizacije
v jernik a na trgu pred poštenje, što se u i pripadnik e drugih narodnih sk upi-
k atedralom. Ov a je
zadnja dv a decenija na“, što se sv ak ak o odnosi na Srbe,
propov ijed, u sv ojoj opažala na morsk im a tak oñer možda i na Židov e.
cjelini, tipična za Ste- plažama i drugim k u-
pinčev a uvjerenja i Druga v rst optužbi su za filok omuni-
palištima? Ta dov olj-
njegov doživ ljaj sv ije- zam. Katoličk a Crkv a odlučno odba-
no se sjetiti samo
ta; naročito je v ažan cuje komunističk i sustav , iak o smat-
n aše r ij ek e S a-
njen uv o dni, ra da socijalne reforme i prav ednija
v e.“ Današnje nevolje
"proročansk i" dio. Iz te razdioba dobara jesu potrebne. Crk -
plod su naših grijeha i
pozicije, on odgov ara v a ne može priznati sustav , k oji bi
Božj a k azn a. Mi
k ritik ama koje su Crkv i htio selj ak u oduzeti njegov u zemlju,
smo „radi naših grije-
upućiv anje s raznih priv atnik u poštenom trudom steče-
ha pali u ruk e Boga
strana. nu imov inu, k oji negira obitelj i koji
živ oga, koji danas
bi htio negirati osobnoga Boga i
Stepinac započinje na poput groma obara
sv esti ispov ijedanje v jere u četiri
način starozav jetnog ne samo pojedine
zida. „A možda bi ti isti, k oji nam
prorok a, koji šiba pok - gradov e i sela, nego i
stav ljaju taj prigovor, bolje učinili,
v arenost sv ojeg naraš- čitav e narode“. Zato,
da pok ucaju na v rata v lastite sav -
taja ("posljednjih dv a- ak o se želimo spasiti
jesti i da se upitaju, nisu li mnogi,
deset godina"), odnos- od potpune propasti,
k oji se sk riv aju po šumama, otišli
no cijelog "modernog" moramo se „poniziti
onamo ne iz k akvog uv jerenja o
doba ("posljednja dv a stoljeća"). pred Bogom i isk renom pokorom
istinitosti k omunizma, nego često
Prv i dio propov ijedi posv e je religio- ok ajav ati grijehe“.
puta iz očaja radi nečov ječnih me-
zan i usmjeren na pok oru za grije-
Nak on toga slijede dijelov i propov i- toda nerazboritih pojedinaca, koji
he. jedi, k oji imaju neposredni političk i su mislili da mogu raditi što ih v olja,
„Bog je naš Stv oritelj, a mi bijedni značaj, pa se mnogo češće citiraju. i da za njih ne postoji zakon ni
zemaljsk i crv i, koji sv ojem Stvorite- Stepinac koristi prilik u, „da javno ljudsk i ni Božji.“
lju dugujemo poštov anje i posluš- odgov orim nebrojenim tajnim sav je-
Optužuju nas tak oñer da smo pris-
nost, ili, drugim riječima, mi smo tnicima s lijev a i s desna, s brda i s
taše rasizma; Crkv a je meñutim
v elik i dužnici Božji. A , evo, ima v eć dola“, koji sv aljuju na Crkv u krivnju
sv oj stav o tome odav no izrek la:
v iše od dv a stoljeća, da Europa, a i za zla djela k oja se zbiv aju. Riječ je
„Katoličk a Crkv a ne pozna rasa k oje
čitav sv ijet, k oji je htio biti pametniji o tri v rste prigovora.
gospoduju, i rasa k oje robuju. Kato-
od Boga, usk raćuje Bogu dužno „Da nismo prav odobno i da nismo ličk a Crkv a pozna samo rase i naro-
poštov anje. Tk o da ocrta sav
k ak o bi trebalo ustali protiv zločina, de k ao tv orev ine Božje, a ak o k oga
smrad, što je izbačen protiv Boga k oji su se zbiv ali po pojedinim k ra- v iše cijeni, to je onaj, k oji ima ple-
preko nov ina i knjiga samo u zad- jev ima naše domov ine.“ Stepinac: menitij e srce, a ne jaču pesnicu. Za
njih dv adeset godina? Tko da v jer- mi nismo „bilo čij a političk a trublja“. nju je k ralj k ao čov jek u k raljev sk oj
no ocrta zločinačk e pobačaje, izv r- Uv ijek naglašav amo principe v ječ- palači uprav o tako čov jek k ao i zad-
šene u zadnjih dv adeset godina u noga zak ona Božjega, ali ne može- nji siromah i ciganin pod šatorom
ime tobožnje znanosti i tobožnjih
mo nikoga prisiliti da ih v rši. „Zato (...) Sistem strijeljanja stotine talaca
socijalnih indik acija? Tk o da opiše
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 7
Peticije
radi zločina, k ojem se ne može ot- srpsk e nacionalnosti za sv jedočenje KARDINAL
KARDINAL II BLAŽENIK
BLAŽENIK
k riti k riv ca, pogansk i je sistem, k oji na suñenju, k oja bi bila Stepincu u
nik ad nije urodio dobrim plo- k orist, tužitelji nisu dopustili, da Dana 29. studenog 1952., na Dan
dom.“ (objav ljeno u Stepinac mu je tak v i podatci izañu u jav nost. Republik e, Vatik an je objav io popis
ime, str. 45–50 ov a propov ijed nije nov ih k ardinala na k ojemu je bilo i
bila tisk ana, jer su ustašk e v lasti to ZATVOR
ZATVOR II KUĆNI
KUĆNI PRITVO
PRITVORR Stepinčevo ime. Vlast mu nudi, da
zabranile.) napusti Hrv atsk u, no Stepinac to
Dana 19. listopada 1946. prebačen odbija. Godine 1953. dr Ludwig
No, sv ejedno je do samog k raha je sjev erno od Zagreba u Lepogla- Heilmey er, poznati hematolog iz
NDH koncelebrirao sv ečanu misu i v u, nek adašnji pav linsk i samostan Freiburga, dijagnosticirao je polici-
pjev ao Te Deum na Pav elićev ro- k oji je pretv oren u zatv or. Tu je temiju, rijetk u bolest k rv i, k oja nas-
ñendan. Istov remeno biv ao je op- prov eo pet godina. Smješten je u
taje zbog stv aranja prev elik og broja
sjednut grešnošću čov ječanstv a i posebno krilo za naročite zatv oreni- crv enih krv nih zrnaca, a razv ila se
propov ijedao je protiv psovk e, ne- k e, k oji su bili potpuno odijeljeni od tromboza u lijev oj nozi. Bolest se
čedna odijev anja i rask alašenosti, ostalih. Susjedna ćelija pretv orena nije mogla obuzdati i 10. v eljače
što izaziv a opravdanu Božju srdžbu je u k apelicu, gdje je sv ak i dan slu- 1960. k ardinal A lojzije Stepinac je
i k aznu. Čak je organizirao i tjedan žio misu.
preminuo. U 14 sati i 15 minuta
protiv psovk e. Stepinčev dnevni raspored bio je uspio je šapnuti fiat v oluntas tua
jednostav an: ustajao je u 5 sati i (budi v olja tvoja), bolno je uzdah-
UHIĆENJ
UHIĆENJ E
E II SUðENJE
SUðENJE
spremao se za misu, k oju je služio u nuo tri-četiri puta i umro.
Dana 18. rujna 1946. u pola šest 6 sati. U 9 sati imao je šetnju po Postoji tvrdnja, da je nakon osamo-
ujutro policajci su ušli u zgradu bis- dvorištu. U podne su mu donosili
stalj enja Hrv atsk e obdukcijom Ste-
k upije i priv eli Stepinca jer je protiv ručak izv ana, a potom je slijedio pinčev ih kostiju
njega podignuta optužnica. Izmeñu k ratak odmor i utv rñeno je, da
ostalog optužen je, da je pozdrav io nov a šetnja u 15 sadrže nek e štet-
ustašk e v oñe dok se jugoslav ensk a sati. Bili su mu ne radiok ativ ne
v ojsk a još borila s njemačk im i tali- dopušteni pov re-
spojev e, iz čega
jansk im snagama i pozv ao sv ećen- meni posjeti. Go- se zak ljučuje, da
stv o da s njima surañuje; da je pre- dine 1947., majk a su ga k omunistič-
tv orio tradicionalne crkv ene sv eča- Barbara v idjela ga k e v lasti godina-
nosti i procesije u političk e manifes- je dv aput prije ma trov ale, dok je
tacije za Pav elića i služio misu sv a- nego li je umrla, bio u pritv oru.
k og 10. trav nja, na godišnjicu osni- a Stepinčev a ses-
v anja NDH, a održao je i misu prili- tra Štefanija dola- N a d b i sk u p -
k om otv aranja ustašk og Sabora; da zila je redovno dv aput mjesečno k oadjutor Franjo Šeper naredio je,
je izabrao za sv oje zamjenik e Vuče- donoseći mu k njige, rublje i druge da zv one sv a zagrebačk a crkv ena
tića i Cecelju, poznate ustašk e sim- potrepštine. zv ona i da se na zv onicima istak nu
patizere; da j e prihv atio i sak rio crne zastav e. Od državnog je služ-
Iz zatv ora je uv jetno pušten 5. pro-
arhiv ministarstv a v anjsk ih poslov a benik a zatražio, da se tijelo dov eze
sinca 1951. i prebačen u Krašić,
NDH; da je podržav ao ustašk i otpor u Zagreb i sahrani u k ripti prvostol-
gdje se nastanio k od župnik a Vra-
nakon osloboñenja zemlje itd. ne crkv e. Vlasti su to u prv i mah
nekov ića. Bio je to jasan pomirbeni odbile, ali su se 12. v eljače ipak
No, nekoliko mjeseci prije Vatik anu potez v lade prema Crkv i, ali i prema predomislile. Stepinac je sahranjen
je upućeno upozorenje, da će Stepi- Zapadnom sv ijetu. Dani su mu tek li
u prvostolnoj crkv i u Zagrebu ispod
nac biti uhapšen, sa zahtjev om da u čitanju, pisanju, prev oñenju, moli- glav nog oltara pok raj lijesa bisk upa
ga smj ene, jer ...Jugoslav ija ne mo- tv i i služenju misa. Ljeti se k upao u Mak similijana Vrhov ca, a u kripti se
že tolerirati grañane koji su služili rijeci, a uživ ao je i u šetnjama. I spr- nalaze i tij ela Petra i Iv ana A ntuna
interesima drugih... Vatik an je o v a ga policija nije pratila, ali nešto Zrinskog, Frana Krste Frak opana te
tome obav ijestio Stepinca rek av ši k asnije bio je pod stalnom prismot-
Eugena Kv aternik a. Pogrebni je ob-
mu nek a sam odluči o tome što će rom. red zav ršen pjev anjem pjesme Ecce
učiniti, ali ga V atik an neće prisilja-
Zdrav lje mu nije bilo dobro i liječnik quomodo moritur iustus (Ev o k ak o
v ati da napusti Jugoslav iju. Stepinac
mu je preporučio da ne prov odi ci- umire prav ednik ).
je ostao, sudsk i proces je pok renut,
jele sate k lečeći u nezagrijanoj crk -
a presuda je donesena 11. listopada Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ste-
v i. Zatv arao se zatim u ispov ijedao-
iste godine. Proglašen je k riv im po pinca blaženim u Mariji Bistrici, 3.
nicu, gdje je župnik Vrank ov ić insta- listopada 1998., pred velik im mnoš-
sv im točk ama optužnice i osuñen
lirao malu elek tričnu grijalicu i sv jet- tvom vjernik a. Njegov je spomendan
na 16 godina strogog zatv ora. Una-
lo za čitanje. Stepinčevo, 10. veljače.
toč inzistiranjima poznatih osoba
S t r an ica 8 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
H r v at s k a k n j i ž a r a

HR VAT S K A K NJ IŽ A RA
knjizara.hrvatskauljudba.hr
preporučuje Vam upravo izašlu iz tiska knjigu

Saše Radovića:
TKO JE JAMIO, JAMIO!

Cijena 30,00 kuna + poštarina

Izdvajamo iz ponude antikvarijata (cijene treba uvećati za poštarinu):

Herman Bang: TINA , Zabavna biblioteka br. 90,


str. 170, 1918. godina 35,00 kuna
Jack London: ZLATO,
str. 350, 1930. godina 40,00 kuna
Pearl Buck: PEONIJA, CVIJET ISTOKA ,
str. 337, 1970. godina 45,00 kuna
Honore de Balzac: SJAJ I BIJEDA
KURTIZANA , str. 501, 1965. godina 50,00 kuna
James Clavell: SHOGUN 1-3,
str. 1317, 1982. godina 95,00 kuna
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 9
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i

P R O M EM O R I JA O B O S NI
Akademik M irko Vidović, Pariz ne vlasti nad zdravim podanici- ku ratnih operacija Prvog svjets-
ma. kog rata, trebalo (poča m od
18.01.1919 do 10.08.1919) do-
Nastupajuća 2009 godina donosi
Gospodo! govoriti uvjete u kojima bi me ñu
Bosni posvemašnje izbavljenje iz
europskim nacija ma nastali pos-
Uoči Nove 2009 godine, smatra m mnogostrukih pokušaja našeg
ve novi odnosi - odnosi nezavis-
i uputnim korisnim podsjetiti se rasčovječenja, odnaroñenja i za-
nih nacija i njihovih prijateljskih
na bitne ele mente koji sa mood- luñivanja.
odnosa.
reñenje nacije i njezino oslobo-
U ovoj nastupajućoj 2009 godini
ñenje i od strane sile i od unut- Predsjednik Wilson je došao s
svaki od nas treba znati dvije
rašnjih razdornih snaga stavljaju prijedlogom sažetim u 14. toča-
osnovne stvari, kako bi znao
u kontekst Božje volje, ljudskih ka, po kojima je A merika, po
unaprijed ka ko će ga povijest
prava i dostojanstva ljudske oso- uzoru na svoje vlastito izbavlje-
budućih naraštaja zapamtiti: šta
be - poz ivajući sve nas na pozor- nje od strane hege monije, tražila
znači izdajnik a šta pak veleizdaj-
no čitanje a meričke "Deklaracije pravo na samoodreñenje za sve
nik.
o nezavisnosti" od mjeseca siječ- nacije u Europi. Tome su se us-
nja 1776! Uzmimo u prvom redu upliv koji protivile vodeće hege monističke
je na Francusku revoluciju izvrši- pobjedničke sile u Europi i pred-
laAmerička epopeja nezavisnosti sjednik Wilson je de monstrativno
- kako je iz a meričke "Deklaracije napustio Pariz i vratio se u
nezavisnosti Sjedinjenih drža- Washington veoma zabrinut za
va" (iz 1776) proizišla, dvadese- budućnost Europe. Iz grabežne
tak godina kasnije, i "Deklaracija manije hege monističkih država
o ljudskim i grañanskim pravima pobjednica proiz išli su razloz i za
i dužnostima " na sa mom početku još strašniji i još nečovječniji - II.
prvog "USTA VA R EPUBLIKE svjetski rat.
FRANCUSKE" iz 1797.
No, nakon nesreće koja je proiz i-
Uzmimo u obz ir da je A merika šla iz II. svjetskog rata, Amerika
smatrala da je ne moguće pošti- je uglavnom sa ma snosila sav
vanje dostojanstva čovjeka bez teret tzv. 'Hladnog rata' i nasto-
slobode narodne zajednice kojoj jala da se sa svojim ratnim par-
Amerika je bila prva dekoloniz i- pripada, a da ne ma slobode na- tnerom - SSSR-om dogovori o
rana nacija koja je, u ime Boga roda bez nezavisnosti njegove stvaranju zakonskih uvjet u koji-
oca svih ljudi i nacija, zadužila države. ma će se europske nacije moći
one koji se brinu o budućnosti izjasniti o svojoj budućnosti i po-
svojih naroda, uz mu u obzir či- U to ime a merički predsjednik stati, ako je takva volja njihovih
njenicu da su ljudi - jedinstvena Woodrow Wilson je, u povodu
nacija - nezavisne države.
bića u sideralnom prostoru koja završetka Prvog svjetskog rata,
sobom predstavljaju - živu i jedi- svijestan da je u Dvorcu Versail-
nu stvarnu sliku Stvoritelja. le s godine 1783 pot pisa n
"Versailleski sporazum iz me ñu
U to ime, USA su prethodile du- Engleske i Sjedinjenih država",
gom procesu dekoloniziranja i po koje mu su SAD postale prva
oslobañanja nacija od stranog priznata osloboñena država od
ropstva, od poživotinjenja ljuds- kolonijalne vlasti neke strane sile
kih bića, od de mona koji silom i u Novom Svijetu.
nasilje m stvaraju ljudsku nesre-
ću, pa bili oni izdajnici svog Do- U to ime, i da bi se izbjegla nova
ma i svog Roda ili tuñinske sluge sukobljavanja u Europi i u svije-
- rasčovječeni razljuditelji ili no- tu, predsjednik Wilson je došao
torni luñaci na položajima izvrš- u Versailles, gdje je, po završet-
S t r an ica 10 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i

U to ime i po toj pravnoj logici Domovini dati okosnicu i po njoj strane diktature! I tako stvoriti
Bosna je dne 01.03.1992 ostvari- omogućiti vladavinu zdrava razu- presedan koji će - lančanom rea-
la to svoje pravo i u povodu Re- ma univerzalonosti grañanstva kcijom - iz istih ili sličnih razloga
ferenduma od najveće povijesne po načelu slobodnog izbora u dovesti do raspada sve postojeće
važnosti postala - Nezavisna dr- jednakosti svih članova naše na- države na svijetu, jer sve druge
žava, i u to ime punopravna čla- cionalne zajednice, izuzetno je države, članice OUN, su etnički i
nica OUN. važno znati: tko nastoji striktno civilizacijski još složenije od Bos-
poštivati zauvijek osnaženo sa- ne!
moodreñenje bosanske nacije u
Jao onome tko to još nije shvati-
pov odu R e f e re ndu ma od
o!
01.03.1992, a tko i dalje ide za
tim da s prezirom prijeñe pre ko U to ime, želeći da se probudimo
ostvarenog i neponištivog sa mo- iz povijesnog bunila i doñe mo k
odreñenja i nastavi i da lje sve sebi u svojoj kući sve vas bratski
činiti da želju razbije, da narod pozdravlja
podijeli, da nas sve skupa unes-
reći.
Mirko Vidović -
Jer - Bosna mora ostati nedjelji-
va i neotuñiva. Treba znati da je po volji me ñunarodne zajednice
bosansko pitanje bilo povodom izabran
za sveopći kaos u svijetu u dva-
desetom stoljeću i da svijet u Konceptor za samoodreñenje i
Bosni vidi paradigmu svoje vlas- pravno ureñenje
tite budućnosti. samoodreñenih država na pros-
Treba biti ma ksima lno odgovo- torima bivših jugoslavenskih dik-
ran i znati šta to znači: prouzro- tatura
čiti razornim djelovanje m opsta-
No, razni unutrašnji pokreti pete
nak Bosne kao zajednice rodolju-
i šeste kolone, nezrelost da vla-
ba i izroda koji ne mogu drugači-
damo sobom po zdravu razumu i
je postojati osim - pod knutom
osobito - izdaja i veleizdaja su
nas zadržale u če kaonici neke
vrste povijesnog liječilišta u koje-
mu na m strani diktatori dikt iraju
pravila ponašanja, mimo volje
naše nacije pa i mimo me ñuna-
rodnih pravnih normi važećih za
države članice OUN, kao da smo
mi, kao nacija, ili nezreli ili sulu-
di.
Oni koji u Bosni sve čine da po-
dijele našu Domovinu i da te di-
jelove podrede ikojoj stranoj sili,
su izrodi i izdajnici. A oni koji su
bili žrtve tih nasilja a ostali pris-
talice podje la su - veleizdajnici -
prokleti da prokletiji ne mogu
biti!
Sad, uoči pristupanja najvažni-
jem od svih poslova koji pred
nama predstoje - izradbe BO- Stari hrast
SANSKOG USTAVA koji će našoj
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 11
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i

„S VI S U Š T O K AV CI S R BI “ - T O BO Ž E
Borna ne su i meñusobno priznate grani- nica te n acističk e politik e a tk zv .
ce (Hrv atsk a, Srbija te Bosna i „Garašani-nov plan“ pada u nepov -
Hercegov ina) prema k ojima bi se rat (izbijanj e k roz zap adnu Slav oni-
Cijenjena gospodo, sv e tri str ane trebale odnositi s ju na Drav u k od Virov itice, izbij a-
punim poštov anjem. nje na Kupu izmeñu Petrinje i Kar-
Ovu poruk u uputio sam n a nek oli- lov ca, izbij anje na more prek o Kni-
k o relev antnih adresa k ak o bih Odnose li se Bošnjac i suk ladno na k od Zadra te odsijecanje istoč-
upozorio na v elik u opasnost po potpisanom sporazumu, poštuju li
nih ostatk a Hrv atsk e i ov ladav anje
hrv atsk i narod, a k oja na prv i pog- potpisane obv eze? čitav om Slav onijom, Dalmacijo m,
led ne djeluj e tolik o zabrinj av aju- Bosnom i Hercegov inom). Danas ti
će, no njezin k onačan cilj je k raj- zamišlj eni proboji na nav edenim
nje zabrinjav ajući. To sam razo tk ri- crtama (Virov itica, Karlov ac, Karlo-
o na razn im stranicama surfajući bag) v iše nemaju nik ak vog smisla.
internetom, forumima, te po pro- Potencijalni petok olonašk i redov i
midžb enim stranic ama i usporeñu- k oji su tr ebali biti razlog, logistik a i
jući to sa statističk im podacima. oštrica tak ov og proboja v iše ne
Zamij etio sam k ak o gotov o sv ak i postoje, to jest v iše n ema uv jeta
od foruma na in ternetu ima nek oli- za prov oñenje te v elik osrpsk e poli-
k o zaduženih za iznošenje te pro- tik e u Hrv atsk oj (sv ega 4% raštr-
mičbe. Činjenic a da ov ak v a nov a k anih Srba meñu apsolutnom v eći-
v elik osrpsk a i protuhrv atsk a politi- Bački Monoštor nom od 90% Hrv ata). Zatim v iše
k a ima odreñenih početn ih uspjeh a ne postoji baš nik ak v a mogućnost
pri dezintegraciji hrv atsk oga naro- U sk lopu držav e BiH formirana su teritorijalnog pov eziv anja srpsk e
dnog k orpusa. Srbijansk a dr žav a d v a a u t o n o mn a e n t i t e t a
manjin e u Hrv atsk oj niti ta manjin a
uz pomoć sv ih držav nih institucij a („Federacija Bošnjak a i Hrv ata“ i ima dominantan udjel u bilo k ojoj
te propagandnom djelatnošću r adi „Republik a Srpsk a“) k oji bi tr ebali
regiji u Hrv atsk oj, a p erspek tiv a im
n a stv ar anj u n ov ih n ar od a pred stav lj ati dv a sv ij eta B iH je u budućnosti još lošij a, jer i ono
"Bunjev aca" i "Šok aca" k ojima j e (istočni i zapadni) s time da j e
malo pov ratnik a uglav nom je stari-
cjelina u Hrv atsk oj te meñu B iH „ RS “ zamišlj en k ao en titet je živ otne dobi, dok je v ećina pri-
Hrv atima. Ov e dv ije sk upine obuh- (autonomija) Srba u B iH, a entitet padnik a te manjine prodala sv oju
v aćaju apsolutnu v ećinu Hrv ata „F B i H“ k ao zajednica 2 rav nop- imov inu Hrv atima prognanim iz
štok av aca. Pitam se shv aćate li rav na naroda s potpunom autono- Bosne i Hercegov ine, a protjeran i
k amo to v odi i k oji je k rajnji cilj mijom 10 županij a (k antona) od
Hrv ati iz tih k rajev a v ratili su se
ov e politik e, ak o im je geslo "SVI k ojih su 4 v ećinsk e hrv atsk e župa- sv ojim domov ima.
SU ŠTOKA VCI SRBI". Nažalo st de- nije. Glede toga k ak o su Bošnjac i u
zintegracija meñu Hrv atima u Voj- Federaciji v ećinsk i narod, izglaso- Uv idjev ši sv e nav edene činjenic e
v odini v eć je započela uz pomoć v ali su ograničav anje samouprav e v elik osrpsk i stratezi naučili su lek -
srbijansk og držav nog aparata. županija na r aznim razinama što ciju iz 1995. godine te su sv jesn i
ugrožav a hrv atsk a nacionalna pra- k ako su gotov o goloruk i Hrv ati od
NOVA
NOVA VEL
VEL IKO
IKOSRPSKA
SRPSKA-
- v a. slabo organizir anog naroda uspjeli
NACIS TIČKA POLITIKA
NACIS TIČKA POLITIKA stv oriti v isok o organiziranu zajed-
Jesu li se Srbi odrek li nacističk e nicu sa sv im držav nim institucija-
Nak on potpisiv anja sv eopćega mi- politik e i pretenzija na hrv atsk o tlo
ma te obraniti i pov ratiti ok upiranu
rovnog sporazuma izmeñu Hrv ata, k ao što su se obv ezali? zemlju a tak v u zajednicu nij e mo-
Srba i Bošnjak a u Day tonu i Parizu
Najopasnija politik a po hrv atsk i guće podčiniti s čime se moraju
sv e tri strane (ubrajajući crk v ene
narod u ovoj regiji je ona v elik o- pomiriti.
organizacije, političk e organizacij e,
srpsk a, iak o službena politik a Srbi-
i sv ek olik e institucije u sv a tri na- U Bosni i Hercegov ini v elik osrpsk a
je jav no k azuje k ak o su se Srbi
roda....) obv ezale su se prov oditi politik a tak oñer je u nezav idnom
odrek li posezanja n a tuñim tlo m,
mirov ni sporazu m i prek inuti nepri- položaju, iak o nije uništena ona j e
to je ip ak samo priv id k oji se mora
jateljstv a te se odreći sv ih poseza- ograničena na 49% B iH to jest n a
uočiti i na v rijeme r ask rink ati. Nai-
nja na tuñe tlo a sv e k ak o bi se „Republik u Srpsk u“ k oja j e pak
me porazom v elik osrpsk e politik e
spriječilo nasilj e k oje unazañuj e zbog „Distrik ta Brčk o“, ali i hrv ats-
1995. godine slo mlj ena je k raljež-
razv oj k od sv a tri naroda. U tv rñe- k e Bosan sk e Posav ine hendik epira-
S t r an ica 12 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i

na te nema k ontinuitet. Kak o je B a- su pronašli sv oje nov o uporište u Breg, ali i u ostalim mj estima) . Do-
njalučk a regija (pov ijesno hrv atsk o jezik oslov lju, to j est u v elik osrpsk oj sad su uspjeli pridobiti mali broj
tlo) izolir ana i ok ružena enk lav a lingv istic i k oja slij edi prv otne Vuk o- Hrv ata (sv ega ok o 500 do mak si-
k oja ov isi prv enstv eno o Hrv atsk oj i v e zamisli, a k ojih se i sam Vuk k as- malno 2.000), no i dalje r ade na
Federaciji B iH. nije odrek ao, a pod geslom „SVI SU tom v elik osrpsk om projek tu pok u-
ŠTOKA VCI SRBI“. T ak ov a politik a šav ajući ga proširiti u Slav oniju pod
U Crnoj Gori uz nacionalno buñenje sv ojata sv e štok av sk e dijalek te, i parolom: „Šok ci su poseban narod“.
Crnogoraca v elik osrpsk a politik a
one k ojima Srbi nik ada nisu gov ori-
izgubila je domin antnu ulogu tak o 2. Od zapadnog dijalek ta k ojim go-
li: slav onsk i k ojim gov ore samo Hr-
da nema v iše od 1/ 3 potpore, točni- v ore v ećinom Hrv ati (Bunjev ci) u
v ati, zapadni k ojim v ećinom gov ore
je ima mak simalno do 32 % udjela središnjoj i zapadnoj Hercegov ini,
Hrv ati, te zn atno Mu slimani u Zap a-
u potpori meñu stanov ništv om, što dalmatinsk oj Zagori, po cijeloj Lic i i
dnoj Bosni, istočnobosansk i k ojim
je dov elo do neov isnosti držav e Cr- Kordunu, u Lašv i i Jajcu, ok o Banja
v ećinom gov ore Bošnjaci i znatno
ne Gore i ponov ne uspostav e te Luk e, Ljubije, Kotor Varoša, te na
Hrv ati, zetsk i k ojim v ećinom gov ore
uspona Crnogorsk e autok efalne crk - sjev eru Vojv odine (Subotica), a d i-
Crnogorci te znatno Muslimani u
v e k oja postupno potisk uje srpsk u jelom Muslimani u zapadnim dij elo-
Sandžak u, mij ešani istočnohercego-
crkv u s crnogorskog tla. v ima Bo sne. Proces umj etnog stv a-
v ačk i, nastao mij ešanjem hrv atsk o-
ranja nov e etničk e sk upine započeli
Na Kosov u v elik osrpsk a politik a ta- bosan sk ih te srpsk o-crnogorsk ih
su tak oñer u Vojv odini to jest u
k oñer je poražena, a o staci te politi- dijalek ata. Ko sov sk o-resav sk im go-
okolici Subotice gdje su batinanj em
k e na rubnom sj ev eru Kosov a priv - v ore v ećinom Srbi, k ao i v ojvoñan-
Hrv ata i poticanjem od strane drža-
remen e su n arav i i nemaju dalek o- sk o-šumadij sk im.
v e Srbije i v elik osrpsk ih nacionalista
sežnu budućnost. U Mak edoniji v eli- uspjeli pridobiti od 10.000 do
k osrpsk a politik a n ema v iše gotov o
19.000 bunjev ačk ih Hrv ata, te rade
nik akv e potpore meñu stanov niš-
na registriranju posebnog naroda i
tv om (sv ega 2% Srba), osobito jezik a Bunjev aca k oji su k ao jugos-
nak on Drugog sv jetsk og rata.
lav ensk i narod. Sad a taj proces žele
U samoj Srbiji stanje v elik osrpsk e prenijeti n a sv e druge bunjev ačk e
politik e tak oñer nije blistav o, iak o Hrv ate pretendirajući n a hrv atsk u
radik ali pojedinačno imaju najv eću k njižev nost napisanu na ik av sk om
potporu, v ećina grañana Srbije ipak dijalek tu.
ne podupire tak vu politik u. U samoj Nerijetk o na internetu, tisk u te po
Srbiji sv e su glasniji zahtj ev i za v e- Bački Monoštor Srbiji i Vojv odini plasiraju se tak v e
ćom autonomijom Vojv odine ili fe-
parole u sv ijet, propagirajući Šok ce
deracijom dv ije rav noprav ne repub- OPASNE
OPASNE ZZAM
AMISLI
ISLI KOJE
KOJE PO
PO-- i Bunjev ce k ao narode, j er da to
lik e Vojv odine i Srbije, zah tjev i za DUPIRE
DUPIRE DRŽ
DRŽAV
AVA
ASSRBIJ
RBIJ A
A nisu Hrv ati. Tak v a politik a i nov čano
autonomijom Bo šnjak a u Sandžak u,
Zamisao v elik osrpsk e politik e je financiranje od strane Srbije te pot-
zahtj ev i za autonomijom v lašk e au-
sljed eća: Od dv a v ećinsk i hrv atsk a pora policije i tajnih slu žbi pri pro-
tohtone zaj ednice, priznav anje v e-
štok av sk a dijalek ta načiniti dv ije v oñenju ov ak ov e propagande i poli-
ćih prav a bugarsk e i alban sk e ma-
posebne etn ičk e sk upine, k oje bi se tik e po raznim forumima i mj estima
njine. V alj a n apomenuti k ak o u Voj-
izdv ojile iz sastav a hrv atsk oga naro- imaju opasan šov inističk i cilj podči-
v odini raste broj pristalica n eov is-
da. njav anja Hrv ata. Pitam se poduzi-
nosti osobito meñu manjinsk im za-
maju li Hrv atsk a i Hrv ati protuodgo-
jednicama, ali i meñu drugim au- 1. Od slav onsk og dijalek ta k ojim v or protiv ov akv a mučk e, pritajene i
tohtonim Vojv oñanima. govore samo Hrv ati (šok ci u Slav o- fašistoidne politik e. Mogli bi raditi
NOVA niji i Baranji, te nek olik o enk lav a na stv aranju v lašk og naroda u Hr-
NOVA VEL
VEL IKO
IKOSRPSKA
SRPSKA
prek o Sav e: Orašje i ok olica Der- v atsk oj, te Bo sni i H ercegov ini, regi-
NACIS
NACISTIČKA
TIČKA POLITIKA
POLITIKA
v ente, prek o Dunav a: Bačk i Breg, strac iji njihov og jezik a i k ulture pod
Glede nav edenog činjeničnog stanja Bačk i Monoštar i Sonta, te nek olik o hrv atsk im patronatom!
v elik osrpsk i mito mani umj esto da se sela ok o Pečuha u M añar sk oj). Veli-
otrijezn e i odrek nu tak ov e nerealne k osrpsk a zamisao je načiniti pose-
nacističk e politik e štetne tak oñer za ban narod Šok ce koje bi k asnije
Srbiju i Srbe, te da se posv ete v las- sv rstali pod Srbe („sv i štok av ci su
tito m tlu i brinu samo o sv ojoj drža- Srbi“). Proces su započeli u Vojv odi-
v i, oni traže nov e načine prov oñe- ni, to jest u hrv atsk im n aselj ima uz
nja sv ojih nacističk ih snov a. T ak o Dunav (Sonta, Monoštar, B ačk i
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 13
Ne ka se č uje

ZV I J EZD E D J EV I C E M A R I J E N A Z A ST A V I
EUR OP SK E UN I J E
corona stellarum duodecim
Sven Rustempašić, Sarajevo a iznad nje kruna od dvanaest zastava je zajednička zastava,
zvijezda“ (Revelacija 12:1). plava sa 12 z latnih zvijezda; sim-
bolizira cjelovitost. Broj zvijezda
će uvijek biti isti, bez obz ira na
broj članica EU.“
Marjaniza m (obožavanje Djevice
Marije) je na svakoj registarskoj
tablici vozila u EU i na svakoj
novčanici u Evropi. Vatikan je
izdao Euro kovanice sa slikom
pape i 12 zvijezda.
Katolicima je Marija toliko je važ-
Kao pobožan katolik, umjetnik je na, da je 2. septembra, 1958.
u Revelaciji 12:1 vidio Madonu. godine, Nadbiskup Milana Mont i-
Zastava Evropske Unije, dakle, ni (kasnije papa Pius XII), podi-
inspirirana je oreolom od 12 zvi- gao na planini Serenissima dva-
jezda koji se pojavljuje na kato- deset metara visoku statuu Mari-
ličkim slika ma Djevice Marije, je, i nazvao je „Naša voljena Da-
Madone. Duboko vjerski simbol, ma, Vladarica Evrope“. Papa
Na dan katoličkog praznika Bez- postao je zvanična zastava Ev- Pius XII je zvao Mariju „Majkom
griješnog začeća Djevice Marije, ropske Unije. svih Nacija “ i pozvao je 3. marta,
8. decembra, 1955. godine, Mini- 1953. godine na ponovno ujedi-
stri-delegati su zvanično prihvati- Prijašnji Generalni sekretar Vije- njenje nacija. Biskup Dr. Graber,
li evropsku zastavu od dvanaest ća Evrope, Leon Marchal, potvr- rekao je 9. septe mbra, 1978.
zvijezda u krugu, na plavoj poza- dio je da su zvijezde sa zastave, godine: „Tražio sa m Marijansku
dini. Zastavu je osmislio umjet- doista zvijezde žene iz Apokalip- Evropsku Internaciona lu … moli-
nik Arsen Heitz, sada osamdese- se. Sa entuzijaz mom je objasnio mo i tražimo u tišini, da zapadni
togodišnjak nastanjen u Strazbu- da je to doista corona stellarum svijet jednog dana bude ono što
ru. duodecim (kruna od 12 zvijezda) je bio, IMPERIUM MARIANUM
žene iz Apokalipse. Katolička crk- (Marijino Carstvo)“.
Nedavno je Arsen He itz otkrio va je uvijek tvrdila, rekao je Mar-
francuskom magazinu izvor svoje chal, da ta kruna predstavlja
inspiracije. Pre ma riječima um- Djevicu Mariju, majku božju.
jetnika, mislio je da je dvanaest
zvijezda u krugu na plavoj poza- Dakle, evropska zastava odnosno
dini, upravo način na koji je zastava Evropske Unije, je katoli-
predstavljena tradicionalna iko- čanstvom inspirirana zastava.
nografija Bezgriješnog začeća EU naglašava da će bez obzira
Djevice Marije. I sa m obožava- na broj članica unije, na zastavi
lac Djevice, Heitz nikada ne pro- biti uvijek 12 zvijezda, što doka-
pušta dnevne molitve. Rekao je zuje da one ne predstavljaju čla-
da se inspirirao riječima Apoka- nice EU, nego da su to zvijezde
lipse: Dj e v i ce Ma r ije . Br ošu ra
„Zajedničko izgrañivanje Evro-
„I pojavilo se veliko čudo na Ne- pe“, koju dobiju posjetioci sjediš-
besima; žena ogrnuta sunce m i ta EU u Briselu, kaže: „Evropska
mjesecom pod njenim stopalima,
S t r an ica 14 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Ne ka se č uje

D E VE T T E Z A d r . s c . AN T E Č I Č I N - Š AI N A ,
P R VO G G U VE R NE R A H R VAT S KE N AR O D B N E B AN KE
Priredio Hrvoje Petrić, Zagreb “rasprodajom Hrvatske”. praćen novim oblicima socija lne
diferencijacije. Novonastale razli-
Nedavno je umro dr. sc. Ante 3. Populiza m u svim njegovim
ke u imovinskom i socijalnom
Čičin-Šain, prvi guverner Hrvats- varijantama glavni je uzročnik
statusu hrvatskih grañana ne
ke narodne banke. Prigoda je to očigledne konfuz ije i brojnih pro-
razlikuju se bitno od analognih
podsjetiti se na neke njegove ble ma, s kojima se sve teže suo-
promjena u drugim tranzicijskim
osnovne poglede i stajališta, jer čavamo. Populiza m degradira
zemlja ma.
mnogo toga u našoj današnjoj grañanina birača na puki objekt
suvremenosti proiz lazi i iz njih. političke manipulacije. 7. Hrvatskoj ne predstoji dužnič-
ka kriza - naravno, ako ne podle-
1. S obzirom na sve 4. Demografski defi-
gne nekom od sve učestalijih,
okolnosti i proble me cit je najvažniji, naj-
populističkih postulata.
s kojima se, nakon teži i najdalekosež-
stjecanja državno- niji strukturni prob- 8. Hrvatskoj treba jedan novi
pravne samostalnos- le m Hrvatske. široki društveni sporazum čiji bi
ti, Hrvatska morala osnovni cilj trebao biti osposob-
5. Nezaposlenost je
suočiti, hrvatska je ljavanje što većeg broja grañana
samo prividno važan
privreda već ostvari- z a ž iv ot u konkure nt sko-
i težak proble m u
la, a i da lje ostvaru- takmičarskom okruženju u koje m
Ante Čičin Šain i Hrvatskoj. Znatno
je, u biti, iznenañuju- sam grañanin postaje (glavni)
Petar Filipić teži, složeniji i ur-
će dobre rezultate. kovač vlastite sreće.
gentniji jesu proble-
Ergo, neutemeljene
mi sve izrazitije oskudice radno 9. Valja prestati tratiti vrije me na
su, ne sa mo, sve katastrofične
sposobne i adekvatno kvalificira- rasprave o bespredmetnim dile-
ocjene, već i sva populistička
ne radne snage. ma ma. Treba se primiti stvarnih
nadmetanja/licitiranja u vezi s
proble ma, njih ima na pretek.
potrebnom stopom rasta. 6. Prijela z sa socijalist ičko-
samoupravnog društvenog siste- Dakle, tu smo, gdje smo!
2. Besmisleno je i kontraproduk-
ma na privatno-vlasnički (kapita-
tivno i nadalje plakati nad de in-
listički siste m) biva ne izbježno
dustrija liza cijom i navodnom

M I L JE N KO H A JD AR O V I Ć - Ž I D O L JU B ,
KO M U N I S T , L AŽ N I P O VJE S N I Č AR I I Z R O D !
Filip Barišić, www.hrvatskapo- portal“ koji se danas nalazi na
vijest.com, filip.barisic@hot mail. a d re s i w ww. p ov i je st . ne t
com (trenut no na www.hrvatska-
povijest.info), o koje m ću upravo
Budući da dotični javnosti baš i
pisati. Osim toga predaje i u os-
nije toliko poznat, prije potpunog
novnoj školi.
osvrta na njega i njegovu strani-
cu, navest ću prvo njegove os- Adresa: Glavna 30, Sivica, 40317
novne pojedinosti. Podturen, Mobitel: 098/632-507,
Telefon/fax: 040/853-600,Email:
Miljenko Hajdarović roñen je 12.
urednik@povijest.net
svibnja 1980. godine u Čakovcu,
8 dana nakon smrt i njegovog Miljenko Hajdarović (zalazak sunca KOM UNIST
životnog idola. Godine 2005. dip- nad Jeruzalemom, Izrael),
lomira povijest i sociologiju. Maštovito nazvano "Miljenko Haj- Na svojoj nakaradnoj stranici
2006. otvara „Hrvatski povijesni Miljenko Hajdarović već tri godi-
darović - moj Izrael"
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 15
Ne ka se č uje

ne provodi komunističku propa- u kojoj je zaposlen radi muzeje rovićevih najbližih suradnika ima
gandu. U svojim člancima veliča holokausta, radi predavanja i dobro popunjen kriminalani dos-
komunist ičkog z ločinca i diktato- svojim učenicima ispire mo- je, ima srednju stručnu spre mu,
ra Tita te totalitarni komunist ički zak koje kakvim cionističkim mi- bavi se švercom, osuñivan je
režim u Hrvatskoj 1941.-1990. tovima, putuje u Izrael. Čak zbog prijevare i ucjene.
Na stranici ne ma ni riječi o Ble i- je do bio i s t ipe ndi ju
Branimir Bunjac, bio je sekretar
burgu, progonima, zatvaranjima u Meñunarodnoj školi o holokau-
komiteta SKJ studenata na fakul-
i pogubljenjima Hrvata u njego- stu.
tetu, sastavljao popis žrtava Ja-
voj, voljenoj mu, Jugoslaviji, dok
LAŽNI POVJESNIČAR – senovca, slao ga srbož idovskoj
s druge strane na veliko širi ko-
ISTORIČAR o r g a n i z a c i j i u A me r i c i
munistički mit o Jasenovcu, piše
"JASENOVAC RESEARCH INSTI-
s unaprijed postavljenim stavom Koliko ja zna m, cilj svakog pov- TUTE". Ne mojte se čuditi a ko se
o Poglavniku... jesničara je utvrditi povijesnu nañe netko iz Vaše rodbine
istinu uz imajući u obzir sve stra- na popisu.
ne. Očigledno je da on nije pov-
jesničar nego ist oriča r ko- Ovdje sam naveo samo neke od
ji zlouporabi svoj položaj kako bi zala sa Hajdarovićeve stranice.
vršio komunist ičko-židovsku pro- Kada bih išao teme ljitije o ovome
pagandu i nabijao Hrvatima pisati, ima m osjećaj da bih napi-
komple ks krivice za zločine kojih sao cijelu knjigu. No za tim ne ma
zapravo nije niti bilo. Usto radi i potrebe, jer ovo je čisto dovoljno
na tome da se njegovi nakaradni kao upozorenje prije čitanja bilo
radovi nañu i u školskim udžbe- kojeg članka sa stranica podivlja-
nicima! Takoñer Hajdarović si je le bo ljš e v ičke bande,
na svoju stranicu i forum dovu- www.povijest.net.

ŽIDOVSKI PLAĆENIK kao i lijepo društvo, iste klase


kao i on.
Sasvim se jasno vidi i Hajdarovi-
ćeva opsesija Židovima. U školi Dinko Odak, jedan je od Hajda-

S R AM O T A JE U Z AG R E B U I M AT I T R G
S TITO V IM IME NO M
Ivo Poljak , 095-90.51.100, Gospodine Dragun i gospodine Iskreno govoreći, ne poznaje m
http://branitelj.blog.hr/ Relkoviću, dovoljno gospodu Draguna i Rel-
kovića, iako sa m dijelom upozna-
Iscrpan (i samo za neke šokan- Gornji tekst na lazi se na stranici
o aktivnosti g. Relkovića i osob-
tan) članak možete pročitati na: http://www.ivicaursic.com/ mo-
no držim da je na pravom putu.
ga, mogu tako reći virtualnog
ht t p : / / ww w. ja v no. co m/ hr /
prijatelja i brata po Kristu Ivice Moguće je da su moje blage kri-
zagreb/clanak.php?id=220225
Ursića. tike preuranjene, ispričavam se
I ovo će režimski mediji sigurno imenovanoj gospodi, jer vjeru-
Akcija je hvalevrijedna i ja ću joj
ignorirati i prešutjeti, ali prepus- jem da je HRVATSKA SOCIJAL-
se pridružiti, ali o če mu ovdje
timo volji naroda kojeg se iona ko NA, STABILNA I PRAVEDNA naš
želim govoriti, odnosno pisati.
u ovoj državi nikada ni za što ne zajednički cilj.
"Hrvatski uljudbeni pokret" od g.
pita.
Draguna ne nalazim na popisu
Ako narod želi promjenu onda tu koordinacije udruga u akciji
promjenu treba obaviti, a a ko www.potpisuje mde klaraciju.org,
narod ne želi promjenu onda ne- što samo po sebi ne mora ništa
ka narodu bude onako kako želi. značiti, ali držim da u ove akcije
treba ići ma ksima lno ujedinjeni.
Pa valjda je to bit de mokracije.
S t r an ica 16 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
M o r am r e ć i

O T VO RENO PIS M O - ČEST IT BO Ž IĆ I


S RET NA NO VA 2 0 0 9 . GO DINA
Pritvorenici hrvatske i srpske Naši proble mi su nažalost ostali ba interesa, paraobavještajnih
nacionalnosti pod jurisdikci- neriješeni i želimo još jednom aktivnosti bošnjačke tajne službe
jom suda BiH, zatvor Kula, Is- skrenuti pažnju javnosti na nas u AID čiji ljudi se nalaze u držav-
točno Sarajevo KPZ Kula, Istočno Sarajevo: ret- nim sigurnosnim služba ma i neš-
roaktivna primjena zakona, pra- to što smo otkrili nanovo, a to je
vo na jednakost optužbe i obra- čvrsta sprega politike, sudstva i
Ban Ki-Moon, Generalni tajnik ne pred Sudom BiH, duljina tra- isla mske religije, što je tip vlada-
UN-a janja pritvora, pravo na pravično nja i upravljanja državama svoj-
Havier Solana, Visoki povjere- i pravedno suñenje, diskrimina- stven za bliskoistočne i arapske
nik EU-a cijski odnos pre ma osumnjičeni- zemlje i isla mske republike. Naši
Olli Rehn, Predsjednik Komisije ma, optuženim i osuñenim oso- procesi su političke prirode u ko-
za proširenje EU-a bama, diskriminacija u primjeni jima smo mi politički uznici bez
Miroslav Lajčak, Visoki preds- Zakona, nepostoja nje krovne prava na obranu. Cilj ovoga je
tavnik EU-a sudske institucije tj. Vrhovnog kreiranje povijesti jer se želi do-
HUMAN RIGHTS WATCH suda BiH, nedavanje odgovaraju- kazati kako su sa mo Hrvati i Srbi
TRANSPARENCY INT ERNA- će zdravstvene zaštite, neposto- bili „agresori“ dok su Bošnjaci
TIONAL janje odgovarajuće sigurnosti u samo „žrtve“ što je smiješna tvr-
VIJEĆE EUROPE Sarajevu jer smo iz loženi prijet- dnja ako zna mo ka ko je pre ko
SUD ZA LJUDSKA PRAVA - njama, onemogućavanje dobiva- 100.000 nebošnjačkih civila stra-
Strassbourg nja zapisnika i dokumenata sa dalo od tzv. Armije BiH.
Mediji - SVI suñenja što zapravo smatra mo
Za ove žrtve nitko još nije odgo-
najgrubljim kršenje m naših te-
Poštovani, varao. Niti jedan Bošnjak nije
me ljnih ljudskih prava.
pred ovim Sudom. Optužnice
Još jedan Božić smo ostali sa mi, Ozbiljno su na m narušena te- protiv Sefera Halilovića, Atifa Du-
zaboravljeni i ostavljeni od svih.
me ljna ljudska, grañanska i civil- dakovića i Selme Cikotića za z lo-
U proteklom periodu su sa mo na prava jer se na jednom mjes- čine nad Hrvatima Bosne i Her-
mediji iznosili naše proble me koji tu koriste zajedničke prostorije cegovine su „zaboravljene“ neg-
nas optužene, osumnjičene i za postupak istrage, optuživanja, dje u ladica ma Tužiteljstva BiH.
osuñene u Kuli neprekidno pro- suñenja u pretresnom postupku i
Mi danas ima mo Tužiteljstvo BiH,
ganjaju i muče, a oni se odnose sve ostale procesne radnje, a
Sud BiH i VSTV koji uopće nisu
na gruba kršenja te meljnih ljuds- sve ovo se dogaña u nekadaš-
utemeljeni Ustavom, a ako nisu
kih prava u procesuiranju ratnih njoj vojnoj kasarni i vojnom zat-
utemeljeni Ustavom automatski
zločina pred Sudom BiH. U našoj voru gdje je pored Suda i tuž i-
ne mogu biti ni zakoniti, ne ma-
tami kroz okna zatvorskih ćelija teljstva BiH smješteno i Visoko
mo Vrhovni Sud BiH i na kraju
mi vidimo i raduje mo se svjetlu sudsko i tuž iteljsko vijeće koje
ima mo Ustavni Sud BiH za koje-
Božića, molimo se za naše nepri- sve vidi, zna i promatra grubo
ga je nezavisno povjerenstvo
jatelje i želimo svim ljudima dob- kršenje te meljnih ljudskih prava.
dalo ocjeno kako je ispolitiz iran
re volje Čestit Božić i Sretnu No- Ne postoji primjer u Meñunarod-
do kraja. Ostavljamo javnosti i
vu 2009. godinu svim ljudima nom pravu da su ove tri pravo-
ljudima od struke da ocjene o
dobre volje u BiH i svijetu. sudne institucije zajedno.
kakvoj se pravdi i pravu na poš-
U KPZ Kula, gdje boravimo već Odvjetnici po službenoj dužnosti teno suñenje radi. Može mo li se
dugo vremena, kroz rešetke gle- su u sprezi sa Tužiteljstvom BiH, mi pred ovim i ovakvim sudom
damo kako polako prolijeću teš- Sudom BiH i usput su angažirani uopće nadati i dočekati konačne
ke snježne pahulje. Mi čuje mo u Visokom sudskom i tuž itelj- sudske presude te poštivanje
kako svaka glasno udari u ze m- skom vijeću (VSTV) što je pravni ljudskih prava.
lju. Nas ne čuje nitko. nonsens. U ovoj sprezi se nadz i-
Gospodin Kornelius Kasper, sav-
re ogromna infrastruktura suko-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 17
M o r am r e ć i

jetnik za meñunarodna prava je politički predstavnici ne žele ispuni ž ivote svima, a kršćanska
2007. godine izjavio kako su: ... promjenu Zakona što de facto ljubav zagrije srca u ovim hlad-
„svi procesi pred Sudom BiH ve- znači da i ne planiraju uvodit i nim zatvorskim ćelija ma.
zani za ratne zločine neuspješni zemlju u Europsku Uniju što nas
Dolje potpisani:
jer se na njih retroaktivno prim- i ne čudi ako smo doznali ka ko
jenjuje Krivični zakon BiH iz se u naš zatvor
2003. godine“. Vijeće Europe je želi privesti i
nekoliko puta upozorilo današnju Djed Božićnjak
državu BiH na kršenje ljudskih (Santa Clause).
prava i temeljnih sloboda poseb-
Mi će mo i dalje
no naglašavajući loš rad pravo-
nastaviti našu
sudnih organa i Ministarstva
de mo kra t s ku
unutarnjih poslova, itd. Sve ove
borbu za os-
navode su potvrdili brojne nev-
tvarivanje na-
ladine, vladine i me ñunarodne
ših te meljnih
organizacije koje se bave ljuds-
ljudskih prava i
kim pravima kao i Sud za ljudska
sigurni smo
prava u Starssbourgu. Svi se oni
kako će mo u
slažu u ocjeni kako je ovo jedno
tome dobit i
drastično kršenje ljudskih prava i
podršku svih
sloboda ali ka ko je ovo i te meljni
onih kojima je
politički proble m te ka ko iza ovo-
pravo i pravda
ga proble ma stoje političke
na j mo ć n ije
stranke koje sačinjavaju vlast u
oružje.
BiH. Niti jedan parla ment nije
imao priliku sudje lovati u dono- Želimo čestitati
šenju pet zakona koji je na met- bh jav nost i,
nuo Visoki predstavnik 2003. go- me ñunarodnim
dine niti su ima li priliku rasprav- dužnosnicima i
ljati o promjeni istih. Polit ički es- svim vjernici-
tablišment ne želi uskladiti Za- ma katoličke
kone s Europskom konvencijom vjeroispovije sti
o ljudskim pravima kroz de mok- čestit i blagos-
ratsku proceduru kako bi se us- lovljen Božić uz
vojili pravovaljani za koni. Mnogi želje da pravda

S V JE DO ČA NS T V A – O P ĆE P I S M O
Ante Kunek, Australija nog pokreta nastoji sakupljati
potpise i to poslati i to kome,
Hvala na poslanim pismima i
Luki Bebiću, koji zajedno s Vla-
za nastojanje urednišva DRA-
dimirom Šeksom i jugokomu-
GOVOLJCA, da se što više ob-
njarom Stjepanom Mesiće m sla-
javljuje ISTINA o jugokomuni-
vi i veliča toga zločinca, čije je
stičkim z ločinima nad hrvats-
zločinačko ime postavljeno u
kim narodom, koje je naredio
sred Zagreba.
zločinac takozvani Tito. Sve je
to za pohvaliti, ali - kao što Jugokomunistički POKO LJ izve-
sam već pisao - tu ne ma zaje- den nad hrvatskim narodom.
dničke suradnje. Tomislav Sve je to već objavljeno s činje-
Dragun iz Hrvatskog uljudbe- Tragom ubijenih hercegovačkih fratara nica ma i svjedočenjima osoba
S t r an ica 18 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
M o r am r e ć i

koje su prošle taj PO KOLJ. To je Tu su i organizatori prosvjeda Zagreba koji idu i u crkvu, slave-
objavljeno u knjizi pod naslovom pred kazalištem, tu su udruge ći i Božić i Uskrs, klanjaju se to-
„OD BLAJBURGA DO NAŠIH naših branitelja, tu je HVIDRA, me zločincu s čijim je nareñe-
DANA“ u ZBORNIKU RADOVA tu je i HKV - Hrvatsko kulturno njem pobijeno i šest stotina šez-
O BLAJBUR GU I KRIŽNO M PU- vijeće i mnogi drugi. Jedino svi deset i troje naših katoličkih sve-
TU. Knjiga je tiskana 1944. godi- zajedno, na široj osnovi, s izjava- ćenika, bogoslova i časnih sesta-
ne u Zagrebu, tiskara, MARABU, ma i zajedničkim proglasom, mo- ra.
Planinska 14. To je tiskano na že se okupiti na tisuća prosvjed-
To nerazjašnjeno i neopravdano
hrvatskom, engleskom i nje mač- nika, pred kazalište, pred hram
nesnalaženje, za kojega ne ma
kom jeziku. hrvatske kulture. Pred kazalište
opravdanja to se može raspetlja-
na prosvjed nije došao nitko od
ti jedino sa zajedničkim djelova-
„polit ičara“ i nije došao nitko u
njem, sa ZAJEDNIŠTVO M. Što
ime HAZU, možda iz straha od
brže, to bolje jer djelovati poje-
jugokomunističkih va mpira proš-
dinačno, individualno, to je una-
losti.
prijed izgubljena bitka.
I ove godine, 10. veljače, na dan
Nadajmo se, radimo i vjerujmo s
kad je pre minuo naš Blaženik,
molitvom, da se u sljedećoj
Alojzije Stepinac, koji je mučen
Ubijeni hercegovački fratri 2009. godini oslobodimo imena
uz osobno nareñenje m zločinca
toga zločinca i da se oslobodimo
Za ići dalje s ISTINOM, da se takozvanoga Tite, bit će Misa
jugokomunist ičkog utjecaja u
postigne uspjeh, moguće je jedi- zadušnica u katedrali. I dok se u
životu hrvatskog naroda, za bolji
no u ZAJEDNIŠTVU, na široj os- našim katoličkim crkvama moli i
i smireniji život u svojoj DRŽA VI
novi, a sve ovo drugo su sa mo zavjetuje našem Blaženiku u is-
HRVATSKOJ.
pojedinačna nastojanja. tome tome gradu Zagrebu, naše
političko vodstvo i mnogi grañani

K A ZN EN A P R I J A V A ZA R A T N I ZL O Č I N ( 2 )
Croatia Libertas, Mostar ća. Ti v ojnici A rmije BiH nemilosrd- je BiH ispucao je u njega rafal iz
no su batinali dov edene v ojnik e automatsk e pušk e.
KRONOLOGIJA (2) HVO-a, tuk li ih po sv im dijelov ima
Uhićenici su tada bili zatv orenici u
Ratni zločin protiv zarobljenih vojni- tijela drv enim letv ama, gumenim
k ući Drage Hrk ača, u k oju su nav ra-
k a počinjen je 19./20. rujna 1993. palicama, nogama i ruk ama. Najbol-
ćale razne sk upine pripadnik a Armi-
godine. Petn aestorici pripadnik a niji su bili udarci po glav i malim dr-
je BiH i sv i su se iživ ljav ali nad nji-
A rmije BiH predalo se osam v ojnik a v enim stolcem (tronožac). Od tih
ma. Na čelu uhićenog Dragana Lasi-
HVO-a kod brane Salakov ac. Nakon udaraca u nesv ijest je pao Pero Ko-
ća jedan pripadnik A rmije BiH no-
predaje su bili maltretirani, nanese- sir iz sela Uzarića i v iše se nij e budi-
žem je urezao slov a "MA X". Poslije
ne su im tjelesne pov rede, mučeni o iz k ome. Počeo je pov raćati k rv , a
toga su dv a pripadnik a Armije BiH
su a nek i i ubijeni. Meñu pripadnici- oko 12 sati 20. rujna 1993. je umro.
iznijela Dragana Lasića iz k uće i
ma A rmije BiH bio je i Bećir Omano- Kada su ga ostali uhićenici nosili da
ubili ga.
v ić. Uhićenici su prebačeni k amio- ga pok opaju, jedan pripadnik Armi-
nom u Mostar, sv ezanih ruk u, ali je Rodoč
jedan od njih (J.P.) uspio pobjeći.
U predjelu Mostara zv anom Rodoč
Zbog toga su pripadnici A rmije pre-
izv ršen je ratni zločin nad hrv atsk im
ostalih sedam uhićenik a HVO-a tuk li
civ ilima 20. rujna 1993. godine.
pušk ama, drv enim k olcima, ruk ama
Toga dana A rmija BiH je u 5,20 sati
i nogama.
napala južni dio Mostra koji je kon-
Na putu za Mostar u k amionu je trolirao HVO. Napadnut je Rodoč s
jedan pripadnik A rmije BiH uhićeni- naseljima Stotine i Kolonija. Prema
k u J.K. nožem odrezao polov icu podacima Centra za ljudsk a prav a iz
desnog uha. U Mostaru su bili smje- Meñugorja, prema sv jedočenjima
šteni u podrumu k uće u kojoj su očev idaca i dokumentima pogreb-
borav ili vojnici A rmije BiH iz Vrapči- Travnik nog poduzeća "Komos" iz Mostara,
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 19
M o r am r e ć i
smrtno je stradalo šestoro civ ila; k undacima, nek i buzdov anom, me- bojišnici, 20 uhićenik a je poginulo,
Pero Grubišić (1930.) ubijen je u talnim šipk ama. Od siline udaraca a prek o 60 posto ih je ranjeno. Nek i
sv ojoj k ući metk om snajperista s mnogi su iznemogli padali na pod. su pet mjeseci morali prisilno dav ati
brda zv anog Višnjica ok o osam sati; Kad su četv orica uhićenik a doslovno k rv . Nek i zatočenici su uspjeli pob-
Biserk a Miletić (1941.) ranjena je u puzeći od iznemoglosti i bolov a do- jeći, a najv eći dio je razmijenjen u
nogu snajperom s Višnjice oko de- puzali u jednu podrumsku prostori- v eljači 1994. godine.
v et sati, ostala je ležati na ulici sto- ju, u njoj su zatek li ljude zarasle u
U mostarsk om predjelu Podhum, u
tinjak metara od sv oje k uće prema bradu, koji su im rek li: "Mi smo Hr-
ulici Muje Bjelanca broj 25 zatek la
Koloniji. Kada ju je njeni sin, pripa- v ati koje su Muslimani-Bošnjaci zat-
se 28. listopada 1993. godine Hrv a-
dnik HVO-a, pok ušao izv ući iz do- v orili u ov aj logor. Meñu nama ima
tica, roñena 1965. godine. Kada je
meta mu slimansk o-bošnjačk ih snaj- civ ila i v ojnik a, nas je ov dje ok o
došla u kuću u k ojoj je sa sv ojom
pera, snajperist ga je ranio u trbuh, 60".
obitelji živ jela do 1992. godine,
a majk u mu ubio; Ivu Koštru
upalo je pet naoružanih mušk araca
(1926.), ubili su isti snajperisti; Toni
sa šarenim rupcima na glav i. U nje-
Božić (1968.), dušev ni bolesnik ,
noj pratnji je bio roñak J.P., k ojeg
pronañen je mrtav izmeñu zgrada u
su udarili k undak om u glavu i on je
naselju Kolonija k oje su u tom na-
u nesv ijesti pao na pod. Nju su zat-
padu bile priv remeno zauzele snage
v orili u WC, a poslije su je odv eli u
A rmije BiH, a ubijen je rafalom iz
jedan podrum gdje je čula zapoma-
neposredne blizine: Huso Isić, Mus-
ganje i plač nek e žene, uz molbu da
liman-Bošnjak star ok o 65 godina,
je ne siluju. Nešto k asnije u podrum
bio je težak bolesnik , pronañen je Fojnica su ušla dv ojica, počeli su v ik ati na
mrtav u sv ome stanu u zgradi k oju
Musliman sk o-bošnjačk i logor "4. Hrv aticu, tražili da se sk ine, a nek i
su bile priv remeno zauzele snage
osnov na šk ola" u Titovoj ulici u Mo- Deba ju je uhv atio ruk ama i srušio
A rmije BiH, a ubijen je rafalom iz
staru bio je poznat po neprestanom dok ju je drugi silov ao. To je sv e
neposredne blizine: Tomislav Jov a-
mučenju zatočenih Hrv ata, civ ila i trajalo dok u podrum nije ušao Go-
nov ić (1926.) poginuo je od granate
v ojnik a HVO-a. Zatočenici su bili ran Čav ar, roñak silov ane žene, k oji
pred svojom k ućom u Podhumu.
smješteni u dv ije pov ezane prostori- je bio pripadnik Armije BiH, majk a
U tim borbama A rmija BiH je priv re- je, a sv ak a je imala po jedan otvor mu je Muslimank a-Bošnjak inja. Go-
meno zauzela dio naselja Kolonija i za zrak . Spav ali su na spužv ama i ran Čav ar prek o UNPROFOR-a do-
odv ela sa sobom četiri osobe o čijoj drv enim paletama k oje su im doni- gov orio se s mužem silov ane Hrv ati-
se sudbini v iše ništa ne zna. Odv e- jeli članov i ICRC (Meñunarodni cr- ce da plati za njen otk up. Razmjena
d en i su: Ramo Crn o merov ić v eni k riž). Prv i upravnik zatvora bio je, uz pomoć UNPROFOR-a, izv rše-
(1964.), zv an Čazim, ranjenik , inv a- je Mirsad Ćupina. Za njegov e upra- na kod jednog nadvožnjak a. Silov a-
lid, pripadnik HVO-a, sestrić i usv o- v e u logoru zatv orenici su najv iše na je ostala trudna ali je abortirala.
jenik ubijenog Huse Isića (sv jedoci mučeni. Od listopada 1993. nov i U napadu na franjev ačk i samostan
misle da su ga v ojnici A rmije BiH uprav nik logora bio je Mirsad Vraža- u Mostaru l. prosinca 1993. godine
ubili te da je njegov o tijelo ispod lica, k oji je prije rata radio k ao v o- ranjen je fra Oton Bilić. Njega je
Mosta Hasana Brk ića, a tome mjes- zač v elik ih k amiona u mostarsk oj spašav ao domar samostana Cv itan
tu je nemoguć prilaz); Zlatk o Isić "Špediciji", a zamjenik mu je bio Jurić i pri tome je ubijen iz snajpe-
(1956.), Musliman-Bošnjak , sin Hu- Hasan Memić, k oji je prije rata radio ra.
se Isića; Denisa Pača (1972.), k ći u tv ornici "Sok o". U siječnju 1994.
Meñu najžešćim i najk rv av ijim bili
S am ij e P ač a, M u s l im an k a- poginuo je Vražalić, a na njegov o
su hrv atsk o-muslimansk i suk obi u
Bošnjak inja, i Denis Pača (1975.), mjesto je postav ljen Memić. Zatoče-
središnjoj Bosni (Žepče, Busov ača,
Samijin sin. nici su dobiv ali dv a puta dnevno
Vitez, Trav nik ), iz k oje su nadmoć-
hranu, u 99 posto slučajev a to j e
Šest v ojnih policajaca A rmije BiH nije snage A rmije BiH pokušale pro-
bila riža, a u jedan posto grah i to u
21. rujna 1993. iz Osnov ne škole u tjerati Hrv ate, te suk obi u Mostaru,
v rlo malim k oličinama. Bilo im je
Bijelom Polju, k oja je tak oñer bila u k ojima su pripadnici HVO-a žesto-
dopušteno ići na zahod samo ujutro
logor, a njegov uprav itelj nek i Ćurić, k o granatirali istočni dio Mostara,
i nav ečer, a preko dana su se mora-
odv eli su pet uhićenih pripadnik a pri čemu je srušen (9.XI. 1993.)
li snalaziti pa je zbog toga logor
HVO-a. Na putu do Mostara straho- simbol grada - Stari most na rijeci
smrdio po fek alijama. Vodu su pili
v ito su ih mučili, tuk li su ih raznim Neretv i (rezultati znanstv ene ek s-
izrav no iz Rijek e Neretv e, k oja nije
predmetima, od siline udraca ones- pertize prezentirane u v eljači 2006.
bila pročišćav ana. Preko dana su
v ijestio se uhićenik Miro Lasić, koji pok azuju da je most srušen ek splo-
v odeni na prisilni rad da kopaju ro-
je od posljedica udaraca k asnije i ziv om postav ljenim u istočne teme-
v ov e, utvrñuju bunk ere, izv lače ra-
umro. U Mostaru, u zatv oru "4. os- lje mosta, na lijev oj obali Neretv e,
njenik e. Kako se sv e to odv ijalo na
nov na šk ola", udarani su zatočenici k oja je bila pod k ontrolom A rmije
S t r an ica 20 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
M o r am r e ć i

BiH). Za napade je VS UN-a uglav - ljeni su podaci o 996 ubijenih hr- Dragan Rak ić, a nak on zarobljav a-
nom optuživ alo hrv atsk u stranu v atsk ih civ ila (od toga 120 djece) i nja je ubijen Iv an Kolobara, zv ani
(primjerice 10.V . i 19.VII. 1993.), 506 v ojnik a HVO, k oji su bili žrtv e Droba. Dv a dana k asnije, 2. srpnja
zbog čega je razmatrano i uv oñenje zločina A rmije BiH. Pripadnici HVO-a 1993. godine, ubijeni su i pripadnici
sank cija protiv Hrv atsk e (13. VII. najteže zločine nad Muslimanima HVO-a, Vinko Perić i Dav or Merdžo,
1993.). počinili su u selima A hmići, gdje je k oji su zarobljeni 30. lipnja 1993.
ubijeno 117 Muslimana ( 16. IV. godine. U selu Gnojnice, koje je od
1993.), i Stupni Dol (23. X. 1993.). početk a sukoba bilo pod nadzorom
tzv . A RBiH, od sv ibnja do kraja
Istodobno dok su trajali hrv atsk o-
srpnja 1993. godine, preostalih 17
muslimansk i suk obi u BiH, u Hrv ats- Hrv ata, starijih civ ilnih osoba s pre-
k oj je utočište našao v elik broj mus- k o 55 godina starosti, zatočeno je u
liman sk ih izbjeglica iz B iH; počet- obiteljsk om domu Nikole Filipov ića,
k om 1994. u Republici Hrv atsk oj gdje su doživ ljav ali različita psihičk a
bilo je v iše od 280.000 izbjeglica
i fizičk a maltretiranja, a od posljedi-
(Hrv ata i Muslimana) iz BiH. ca batinanja v lasnik k uće je ostao
Oružani suk obi izmeñu HVO-a i A r- nepok retan. Tijek om suk oba izme-
Kakanj mije BiH, k oji su uz povremena pri- ñu tzv . A RBiH i HVO, pripadnici A r-
mirja trajali od listopada 1992. do mije BiH su neselek tiv nim bombar-
Tijek om hrv atsk o-muslimansk o-ga
ožujk a 1994., naziv aju se "rat u diranjem gradsk og područja ubili
suk oba Hrv ati su uglav nom protje-
ratu"; Hrv ati su taj rat doživ jeli k ao v eći broj civ ilnih osoba. Tak o je us-
rani s područja pod nadzorom Armi-
pok ušaj Bošnjak a-muslimana da od lijed topničkog napada topničk im i
je BiH (iz Konjica, Jablanice, Trav ni-
Hrv ata, k ao manje brojnoga naroda minobacačk im oružjem na civ ilne
k a, Kak nja, Fojnice, Bugojna, Vare-
u BiH, uzmu ono što su izgubili od objek te u naseljima "Ðik ov ina" i
ša te brojnih sela u općinama Zeni-
Srba te k ao izdaju naroda k oji su "Panjev ina", dana 3. rujna 1993.
ca, Kak anj, Trav nik , Nov i Travnik ,
"obranili" i zbrinuli (v elik broj musli- godine, poginulo 5 civ ilnih osoba,
Visok o, Busov ača, Konjic, Kiseljak ,
mansk ih izbjeglica primila je Repub- od kojih jedno dijete, a ranjeno je i
Krešev o i Fojnica), a Muslimani su
lik a Hrv atsk a), a Bošnjaci-muslimani 20 civ ilnih osoba, od čega sedmero
uglavnom protjerani s područja pod
su taj rat doživ jeli k ao izdaju ratno- djece, a 25. siječnja u naselju Zgo-
nadzorom HVO-a (Stolac, Prozor,
ga sav eznik a i pokušaj ostv arenja ni, minobacačkom granatom ubije-
Kiselj ak , zapadni Mostar). Na obje
"v elik ohrv atsk e" ideje te prik ljuče- no je četv ero, a ranjeno dv oje djece
zaraćene strane postojali su sabirni
nja dijela teritorija BiH Hrv atsk oj. i jedna starica.
logori, u k ojima su zatv arani i civ ili;
primjerice, za Muslimane logori He- *
Dana 30. lipnja 1993. godine, po
lidrom u Mostaru, Dretelj k od Čap- ranijem planu zapov jedništv a tzv . A
ljine, Gabela, Ljubušk i, a za Hrv ate RBiH, zajedno sa snagama tzv . A
logori na stadionu NK Isk re u Bu- RBiH s područja grada Mostara,
gojnu, u muzeju u Jablanici, glazbe- pripadnici musliman sk e nacional-
noj školi u Zenici. nosti HVO-a u Bijelom Polju i Vrap-
čićima, zauzeli su cjelok upno podru-
Počinjeni su i ratni zločini: pripadni-
čje lijev e obale Neretv e, izuzev ma-
ci A rmije BiH nad Hrv atima u selima
njeg dijela oko samostana časnih
Gusti Grab i okolici Zenice (potk raj
sestara u Bijelom Polju, te protjerali
siječnja 1993.), Orlište ( 23.III.), Uzdol - Rama
ili zarobili cjelok upno hrv atsk o sta-
Bušćak (14.IV.) i Trusina kod Konji-
nov ništvo. Tijekom ak cije, a nakon
ca (16.IV.), Šušanj kod Zenice
zarobljav anja, ubijeno je 9 pripadni-
(5.VI .) , M aljin e k od Tr av nik a
k a HVO-a, te civ ilne osobe Jozo Se- * Odbor za istraživanje i do-
(8.VI .), Drenov nik k od Kak nja
sar, Iv an i Verk a Perić, a nestao je kumentaciju: "Dossier - zločini mus-
(13.VI.), Busov ačk e staje (16.VI.),
Marko Lek o, pripadnik HVO-a. Veći limanskih postrojbi nad Hrvatima u
"Sjev ernom logoru" u Mostaru
broj civ ila i v ojnik a je ranjen, a za- BiH od 1992. do 1994. godine"
(5.VII.), Doljanima k od Jablanice
robljeno je ok o 100 pripadnik a **
(28.VII.), Bugojnu, Kiseljak u kod - "Proliv ena mučeničk a k rv ", Crk -
HVO-a i 115 civ ilnih osoba, meñu
Žepča (16.VIII.), Brdo-Zabilje kod v a na k amenu, broj l./94., str.6. i
k ojima je bio i v eći broj djece, žena
Viteza (5.IX.), Grabov ici (9.IX.), "Hrv ate na k olac nabijaju", Slobod-
i staraca.
Uzdolu kod Prozora (14.IX.), Boba- na Dalmacij a, 9. studenoga 1993.,
šima k od Viteza (18.IX.), Križanče- Istoga jutra, u selu Vrapčići, pri za- str. 5.
v u Selu kod Viteza (22.XII. 1993.), robljav anju su ubijeni pripadnici
k od Buhinih Kuća (9.I. 1994.) i dru- HVO-a Zdravko Mihalj (zv ani Kina) i
gi zločini; do prosinca 1997. prik up-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 21
D an i s l o b o d n e k n j i g e

Z A Š T O S E M I LA N B A N DI Ć B O JI I S V O J E
S J EN E ( 1 )
dr. sc. Tomislav Dragun, Zag- to „Dani slobodne knjige“, a pre- 24., 25. i 26. X. 2009.
reb ma zahtjevu upućenom Pogla-
28., 29. i 30. XI. 2009.
varstvu, ali i izravno gradonačel-
niku Milanu Bandiću. Što li ga to 16., 27. i 28. XII. 2009.
Pročitali smo nakanu zagrebač- muči, čega li se plaši stari komu-
kog gradonače lnika Milana Ban- nistički vuk?
dića glede pokretanja tjednih
„Pr idruž uju ći
novina koje bi pratile zbivanja u
se naporima
gradu Zagrebu. Odlučeno je u tu
hrvatskog dr-
svrhu godišnje uložiti 10,29 mili-
žavnog vrha
juna kuna. Učinilo na m se to
usmjerenim na
zgodnim, pa i pa metnim. Pomis-
suzbijanje po-
lili smo, dobije mo li sa mo manji
java pljačke,
dio toga kolača, riješit će mo fi-
korupcije i ma-
nanciranje svih dje latnosti Hr-
fijaštva u Re-
vatskoga uljudbenog pokreta.
publici Hrvats-
Tim više što u našoj udruzi is-
koj, Hrvatski
ključivo rade volonteri.
uljudbeni pokret ute meljio je Na priredbi će se predstaviti naj-
Ponudili smo dne 26. kolovoza društveno-političku priredbu pod manje jedna knjiga u nakladi Hr-
2008. godine pokretanje inter- nazivom vatskoga uljudbenog pokreta, te
netskog tjednika „Servus dragi raznih udruga, nakladničkih po-
Zagreb moj“, te za 45 godišnjih duzeća ili pojedinaca. Bez ikakve
brojeva, 64 stranice u A-4 for- DANI SLOBODNE diskriminacije. Organizator pri-
matu, 50.000 primjeraka, zatra- redbe smo mi ili ne ki drugi sub-
žili svega 540.000,00 kuna. Od- KNJIGE jekt kojega za to pismeno ovlas-
govora nismo dobili. Zašutio kum Teme ljne značajke projekta: timo.
Milan. Nu, o tome idući put.
1. Priredba počinje subotom u 9.00
Odmah na m se učinilo priklad- sati na Trgu bana Josipa Jelači-
nim zatražiti odobrenje za prired- Priredba će se održavati jednom ća, a završava ponedjeljkom u
bu „Dani slobodne knjige“, koja mjesečno, i to zadnjeg tjedna u 12.00 sati na Trgu Sv. Marka.
bi se održavala jednom mjesečno mjesecu, u razdoblju subota- Usputne postaje priredbe su:
na Trgu bana Josipa Jelačića, te nedjelja-ponedjeljak, i to: Importane centar, trg ispred Za-
na nekoliko drugih lokacija. Zah- 27., 28. i 29. XII. 2008. grebačke Prvostolnice, Britanski
tjev smo uputili Poglavarstvu i trg, trg ispred Općinskog gra-
Policijskoj Upravi Zagrebačkoj 24., 25. i 26. I. 2009. ñanskog suda u Zagrebu, Trg
dne 9. listopada 2008. godine, a 21., 22. i 23. II. 2009. žrtava fašizma i Iblerov trg.
onda ga na uvjetovani način,
28., 29. i 30. III. 2009. Program na svakoj od priredbe-
dotjerali 18. listopada 2008. go-
nih postaja ne će trajati više
dine. Policija je odmah, za divno
25., 26. i 27. IV. 2009. od jednog sata. Tijekom pri-
i ugodno čudo, odmah dala svoju
redbe knjige će biti izložene
suglasnost, ali je postupak na 23., 24. i 25. V. 2009.
na prijenosnom stoliću.
Poglavarstvu „zapeo“. Nikako da
27., 28. i 29. VI. 2009.
„predmet doñe na red“. Priredba ne će imati prosvjednog
25., 26. i 27. VII. 2009. sadržaja, a govornici će se obra-
Konačno jučer dobili odbijenicu.
ćati pučanstvu isključivo u svezi
Pogledajte ju. 29., 30. i 31. VIII. 2009.
sa sadržajem predstavljanih knji-
Meñutim, prije toga vidjeti što su 26., 27. i 28. IX. 2009. ga.
S t r an ica 22 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
D an i s l o b o d n e k n j i g e

2.
Prva prire dba
DANI SLOBODNE
KNJIGE održat će
se od 27. do 29.
prosinca 2008.
godine. Predsta-
vit će se knjiga
Saše Radovića
„Tko je ja mio,
jamio!“, a prema
programu kojega
Va m prilažemo.
Na priredbi će se
dije lit i JA VNO
UPUĆENO PISMO
Hrvatskog uljud-
benog pokreta
Stjepanu Mesiću,
predsjedniku RH
i uzoritom Kardi-
nalu Josipu Boza-
niću.
3.
Prodajna cijena
knjige iz nosi
30,00 kuna. Na
priredbi će knjiga
imati prigodnu
cijenu: 10, 00
kuna.
Knjiga će se
prodavati samo
na onim lokacija-
ma, gdje je to
dopušteno.
Očekujemo tra-
ženu suglasnost,
ne vjerujući da
ćemo se u svezi
s tim morati ob-
raćati meñunaro-
dnih ustrojima.“
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 23
D an i s l o b o d n e k n j i g e
S t r an ica 24 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
D an i s l o b o d n e k n j i g e
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 25
Zdra vod rugo vi

S LA V E NKA DR A K U LI Ć : U S T A Š E DR M A JU
HR V A T S KO M ! ( 16 )
Lasa Šukilo, Zagreb „Lider“ navodi: Priznajem, Prevarila sa m se. Jes-
te, i Darinko Bago pre ko KONČAR
drma Hrvatskom, ali nije ustaša.
USTAŠA BROJ Mnogo će još Savom proteći vode
dok na čelo KONČAR GRUPE doñe
PETNAEST – JE LI TO pravi ustaša. Možda se to nikada i
DARINKO BAGO? ne dogodi.

Ako je točno ono što Slavenka Naime, partizani vole lovu. I čuva-
Drakulić kaže, onda je Darinko ju je kao oči u glavi.
Bago, predsjednik uprave KON-
ČAR, ustaša br. 15. Jer on je pri KONČAR GRUPA
samom vrhu skupine hrvatskih Darinko Bago
financijskih vladara. Onih koji zai- - Pr ihod:
ihod : 2,8 milijar di kuna
sta drmaju Hrvatskom. - Broj članica
članica:: 21
- Najveća tvr tka:
tka : Končar - Distr ibu
To je nama naša borba dala, tivni i specijalni transformatori
Da imamo Titu za maršala! ((17
17%)
%)

MAT E G RANI Ć I D ARI NK O B AG O UH I Ć E NI Z B OG


MAL VE R Z AC I J A S K ONČ A R OVI M DI O NI C AMA
A ndrea Latinović i Vlado Rajić, tio na M atu Granić a. No, prije susr e- snom razgov oru u policiji.
“Vjesnik ”, 9. sv ibnja 2006. ta s Granićem D elonga je otišao u
Iz Usk ok a je najav ljeno da ć e osu m-
Usk ok gdje su ga ozv učili.
njičenici, nak on što policija s njima
Potom se ozv učeni Delonga sastao s obav i razgovor, uz k aznene prijav e
Ured za suzbijanj e k orupcije i orga-
Matom Granićem na zagrebačk om zbog primanja i pomaganja u prima-
niziranog k riminala (Usk ok ) priopćio groblju Mirogoju (mjestu na k ojem nju mita biti priv edeni istražnom
je da je policija u petak uhitila dv ije je Granić i inač e v odio mnoge tajne sucu zagrebačk oga Županijsk og su-
osobe k oje sumnjiči za malv erzacije
razgov ore), a njihov je razgov or da.
s dionicama tv rtk e Končar - Trgov i- snimljen. Tak oñer neslu žbeno iz
na i zastupstv a, a n eslu žbeno se U priopćenju Uskok navodi da je u
v isok ih policijsk ih izv ora doznajemo
doznaje da je rij eč o biv šem pred- da se ak cija protiv Granića i Bage prov edbi k riminalističk e obrade nad
sjednik u Demok ratsk og centra Mati dvojicom osumnjičenik a policija po-
pripremala posljednjih mj esec dana.
Graniću i predsjednik u Končarev e duzimala posebne izv idne mjere.
uprav e Darinku Bagi. Usk ok navodi da je pedesetogodiš-
U uredu Darink a Bage, predsjednik a
nja odgov orna osoba iz Končar Elek -
Neslu žbena potv rda da je riječ o troindustrije uhićena jer postoji o s- Uprav e Končar Elek troindustrije, u
Graniću, biv šem ministru v anjsk ih nov ana su mnja d a j e u postupk u petak su rek li da zasad ne mogu
poslov a i biv šem čeln ik a DC-a, te iznositi nik ak v e informacije v ezane
otk upa dionica, u ime i za račun te
Bagi dobiv ena je u Ministar stv u unu- tv rtk e, tražila i primila mito od jed- uz njegov o uhićenje.
tarnjih poslov a i DC-u prije nego što
nog dioničara trgov ačk og društv a „Kad budemo mogli dav ati informa-
je Usk ok medijima poslao priopće- Končar - Trgov ina i zastupstv a. Dru- cije, jav it ćemo se nov inarima«, k a-
nje u k ojem ne navodi imena uhiće-
ga uhićena osoba, pedesetsedmo- zali su u Končaru. Vladin v rh zasad
nih. godišnji liječnik , sumnjiči se da je u se nije želio očitov ati, no, k ak o ipak
Kak o Vjesnik neslužbeno saznaje, tom slučaju pomogao prv oosumnji- doznajemo, u Vladi su k onsternirani
nek i Delonga nudio je 60 tisuća eu- čenom u primanju mita. tim dogañajem.“
ra direk toru Končara Bagi za pojedi- U MUP-u se neslužbeno saznaj e da
Vijest da je biv ši predsj ednik DC-a
ne poslov e v ezane uz Končarev e
su uhićeni Granić i Bago na obav ije- dr. Mate Granić uhićen zbog sumnji
dionice, a Bago ga je nav odno upu-
S t r an ica 26 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Zdra vod rugo vi
da je pomagao u primanju mita dolazio u stran ačk e prostorije niti stranak a političk i suprotstav ljene
zgrozila je predsj ednicu te strank e je k ontak tirao sa strank om. DC. Kako se ocjenjuje u nek im k u-
Vesnu Šk are-Ožbolt. loarima, nak on što je Mate Granić
„Jačanje prav ne držav e jedan j e od napustio političk e dužnosti u stran-
DC je dobio neslužbenu informaciju političk ih prioriteta DC i mislimo da
ci, a u nek olik o jav nih istupa dao
da je Granić uhićen, potv rdio je mehanizmi prav ne držav e moraju na znanje k ak o traži prostor za no-
Hini i potpredsjednik te strank e djelov ati učink ov itije nego dosad«, v i političk i angažman, posljednji
Jošk o Mor ić ističuć i k ak o j e naglasio je Morić ne želeći ulaziti u
dogañaji znače i definitiv an k raj
„strank a zaprepaštena tom činjeni- detalj e slučaja dok je istraga u tije- njegov e političk e k arijere.
com“. Napomenuo je d a, nak on što k u. Vijest o Granićev u uhićenju
je Vesn a Šk are-Ožbolt izabrana za iznenadila je i druge stranačk e čel-
predsjednicu strank e, Granić nij e nik e, bez obzira što su nek e od tih

H S P - ov a c K O V A Č E V I Ć T R A Ž I R A S P R A V U O J A V -
N O M O B J A V L J I V A N J U U S K O K - ov ih T R A N S K R I P A T A

www.hrt.hr da je objav ljiv anje USKOK-ov ih ke Stjepan Mesić ustvrdio je,


transk ripata zabranjeno Zak onom o osvrćući se na objavu tran-
USKOK-u i Zak onom o zaštiti tajnih skripta razgov ora Mate Gra nić-
HSP-ov čla n sa borskog Odbora podatak a. Velimir Delonga o slučaju K on-
za unutarnju politiku i na cio- čar u jednim dnev nim novina -
Ivan Jar njak još nije zaprimio
nalnu sigurnost Pero K ovače - ma, da bi poslovi koje rade
Kov ačev ić zahtjev , a o saziv anju
vić zatražio je od predsje dnika pravosuñe, policija, Ured za
sjednice ć e, k aže, razmisliti k ad mu
Odbora Iva na Jarnjaka da sa - suzbijanje korupcije i orga nizi-
prav ne službe pojasne j e li Odbor
zove sje dnicu toga radnog tije - ranoga kriminala - USKOK, tu-
mjerodav an nad ov im slučajem.
la, koje bi, drži K ovačević, na - žilaštv o i sudovi smjeli biti do-
Osobno smatram da j e objavljiva- stupni javnosti tek nakon pro-
kon medij skog objavljiva nja
nje USKOK-ovih transkripata nedo-
transkripata USKOK-a o sluča - cesuiranja i ako doñe do suñe -
pustivo , k azao je Jarnjak , ocjenju- nja.
ju Končar, moralo razmotriti jući da je riječ o k aznenom djelu
stanje zaštite podataka u Hr-
k oje se goni po službenoj dužnosti. Prije procesuiranja, dodao je pred-
vatskoj.
sjednik, to je samo 'sirov' materijal
Jedan dnev ni list danas je
koji zanima samo instituciju koje se
objav io transk ript tajno sni-
to tiče.
manih razgov ora Mate Grani-
ća i V elimira Delonge na Miro- Za današnjega posjeta Institutu
goju. Delongu, smijenjenog Ruñera Bošk ov ića predsjednik Me-
direk tora Končara, ozvučio je sić odgovorio je i na nek olik o nov i-
USKOK k ojemu je on, prema narsk ih upita o ak tualnim zbiv anji-
neslužb enim infor mac ijama ma u politici i gospodarstv u od k o-
nešto prije prijav io da pred- jih se jedno odnosilo i na slučaj
sjednik Uprav e Končara Da- Končar.
rinko Bago, uz pomoć M.
Na nov inarsko pitanje da prok o-
Granića, od njega traži mito
mentira rad USKOK-a, predsjednik
k ako bi po znatno v ećoj cijeni otk u-
Mesić r ek ao je k ak o sada ne bi mo-
Kovačević je izj av io da je objav lji- pio Delongine dionice u Končaru.
gao ocjenjiv ati rad USKOK-a te da
v anje tajno snimljenih razgov ora
Mate Granić, k oji je u bolnici, za ocjena rada USKOK-a nije na nje-
izmeñu Ma te Gra nića i Vla dimi-
jedan drugi dnev ni list izj av io je da mu. Rek ao je da ne bi mogao ocje-
ra Delonge u jednom današnjem
iz objav ljenih zapisa nedostaju di- njiv ati u k ojoj će mj eri USKOK biti
dnev nome listu samo j edan u nizu
jelov i razgov ora, uz ostalo i njego- uspješan u daljnjoj proceduri, od-
sličnih slučajev a, k oji, smatr a, ima-
v a ek splicitna tv rdnja da ni on nosno u žalbi Vrhov nom sudu. Us-
ju nesporan utjecaj na nacionalnu
(Granić), ni Bago od Delonge ništa tv rdio je k ak o samo želi da sv ak a
sigurnost. Odbor bi, po Kov ačev iću,
ne traže i da njega ne zanima taj institucija autonomno radi sv oj po-
žurno trebao razmisliti o mjer ama
posao. sao i da se sv e institucije pridrža-
k ojima bi se o siguralo procesuira-
v aju zak ona.
nje tak v ih slučajev a. Podsjetio j e Predsjednik Republike Hrvats-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 27
Vi j e s t i

O S O BE I B RO JK E
Lasa Šukilo, poticajni izvor: Zamislite samo: njemu sličnih očito uza ludna je.
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja Promijenila su se vremena, bu-
„Mirko Norac, iako je zatvoru,
2009. dući:
ima pravo na svoj privatan život,
Branka Mijića dobro zna mo. Iz svadbu i obitelj, a ravnopravnim „Ako su od paragrafa važniji ime
novina. Poznati drveni branitelj članom postat će nakon što od- i prezime, naciona lnost ili polit ič-
prof. dr. sc. Milana Kangrge, Hr- služi kaznu na koju je osuñen u ka pripadnost onda smo se svi
vata od oca Dušana, filozofa, koji ime Republike Hrvatske, a ne mi, pa i Mirko Norac, borili za
je u vrije me Domovinskog rata nečijeg hira.“ nešto šuplje, nevrijedno i sumnji-
osa most a ljenu HTV nazv a o vo.“
Jako je to pogodilo deliju Mijića.
„Hrvatskom Ta libanskom Vidjeli-
Možda se rodi novi Norac. A i Znamo mi jako dobro za što se
com“. E, pa upravo taj Branko
hoće, hvala Bogu! Branko Mijiću borio, a i za što se
Mijić, dakako, morao se oglasiti,
još uvijek bori. Neka na folira.
kako bi na m posolio pa met, i u Trebalo je, kako su to inače par-
Tko mu je kriv što mu je kost
svezi s vjenčanjem generala Mir- tizani na „licu mjesta“ radili, od-
zapela u grlu.
ka Norca. Zna se ka ko i zašto. I mah strije ljati Mirka Norca. Zatrti
u korist koga. mu sje me. No, žal Branka Mijića i

O S O BE I A G RES O R I
Lasa Šukilo, poticajni izvor: bno rimokatoličku, koji nastoje „Očito se steže disciplina u zat-
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja st e ći pot omstv o, pose bno vorima za ljude osuñene za kri-
2009. „ustaško“. Časno i na vrije me. minal, dok za ratne zločince ne-
Prof. dr. sc. Žarko Puhovski, ina- ma tih kriterija. Očito se oduz i-
Kud Branko Mijić okom, tu Žarko
če profesor na hrvatskom Filo- maju odlikovanja generalu koji je
Puhovski skokom. I obratno.
zofskom fakultetu u Zagrebu, poludio i ubijao Hrvate, ali se
Skupa. Zapravo zajedno. Sad još
meñut im, rado bi i nešto dalje. odlikovanja ne oduz imaju gene-
samo čeka mo Slavka i Ivu Zlato-
Korak, dva, pa i više – ako ide. ralu koji je ubijao Srbe.“
kamenića, pardon Goldsteina. Ne
Htio bi po svaku cijenu, dosljed-
će ni oni, ne bojte se, izostati. Dragi Puhovski, kaj bi i ti sada
no svom ujdijeviz mu, izjednačit i
Znamo mi dobro njih. Orkestar štel biti Hrvat? Pod stare dane i s
one koji su agresorski napadali
za pogrebe Gorana Bregovića. još uvijek ugrañenom jugo-
Hrvatsku s onima koji su je bra-
Odavna na gaži. Čijoj? Ha, ha, protezom u glavi?
nili.
ha!
Ne bu išlo! Znaš i sa m. Vmrl je
On to, po svome, na stoji
Branka Mijića ja ko brinu ljudi koji Tito.
„lukavo“ prikrit i izjednačujući z lo-
imaju ime i prezime, posebno
čince s narodnošću. Ovako: Zakaj se onda bez veze ludiraš?
hrvatsko, koji štuju obitelj, pose-

PR OZI VAN JE K AO M ET OD A PAR TI ZA NS KIH PR OG ON A

Lasa Šukilo, poticajni izvor: i provoñenje m, sastojao se u


„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja „prozivanju“ nepoćudnih. Na kon
2009. što je nečije ime sa mo spome nu-
to u medijima, odma h je svima
Prvi stupanj, ne dakle samo po-
bilo jasno što će se zbit i. Slijedile
četak, svih komunističkih presu-
su sa mo zakonske formalnosti.
da, zapravo nemilosrdnih polit ič-
Zbog „svijeta i okolice“.
kih progona i kaž njavanja
„narodnih neprijatelja“, izrijekom Nastavila se ta praksa i u HDZ-
S t r an ica 28 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Vi j e s t i

SDP-partizanskoj Republici Hr- I promijenjen je Zakon o kazne- Što onda?


vatskoj. Svi oni koji su bili prepre- nom postupku.
Vjerojatno ništa, isto što i dosad.
kom pretvorbeno-privatiza-cijskih
Ivan Šimonović, ministar pravosu- Isti svirači, ista svirka.
pljački hrvatskog gospodarstva i
ña RH:
hrvatske nacionalne imovine bili „Ministar je prokomentirao i novi-
su prozv ani i obilje že ni u „Sudstvo treba biti podvrgnuto ne u Zakonu o kaznenom postup-
„nezavisnim“ pukanić-pavićevim kritičkom oku javnosti i medija, ali ku, posebice onu o tajnosti identi-
glasilima, a za kojima nisu zaosta- to s druge strane se ne smije pre- teta osoba protiv kojih se vodi
jala niti ostali „državni“ dobošari. tvoriti u kršenje nekih prava, uk- istražni postupak, što je uvelike
ljučujući i pravo okrivljenika. Is- oneraspoložilo kolege novinare
Kad je takva neokomunistička,
tražni postupak još uvijek ne zna- koji prate crnu kroniku i pravosu-
dosljedno partizanska, praksa po-
či da je netko kriv, a ako se dogo- ñe.“
stala nepodnošljivom čak i najto-
di medijsko blaćenje osobe protiv
lerantnije m dijelu europske jav- Nu, recimo i mi svoje, nije li vrije-
koje se vodi istražni postupak, a
nosti pre ma komunističkim zlodje- me za dovesti druge glazbenike?
zapravo je potpuno nevina, to
lima, uslijedio je bezpogovoran Umorili smo se već od kozaračkog
vrlo teško narušava njena ljudska
nalog. Prestanite s tim. kola i dragačevskih truba.
prava.“

„NEZ AK O N IT I DO K AZ I“
Lasa Šukilo, poticajni izvor: Zakona o kaznenom postupku, a „Suci se ne trebaju držati zakona
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja prema kojima dokazi pribavljeni kao pijan plota“.
2009. kršenjem ustavnih i drugih ljuds-
Osobito u vrije me kad se Pravni
kih prava ne će biti nezakoniti,
Žali se odvjetnik Ante Madunić: fakultet u Zagrebu nalazi na Trgu
ako ih se koristi u postupku za
maršala Tita!
„Ovo je teorija 'zub za dva zuba'“, neko teško kazneno djelo.
pritom misleći na novost koju do-
E, gospodine Maduniću, zar si za-
nose nedavno izglasane dopune
boravio što je rekao drug Tito:

IS T A RS K I H ARM O N IK AŠ I
Lasa Šukilo, poticajni izvor: „Nekad je bilo pitanje časti sudje-
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja lovati u a materskom stvaralaštvu,
2009. ljudi su lako nalaz ili slobodno vri-
jeme za bavljanje takvim a ktivno-
„Napolje Thompsone!“ – već smo
stima, što je danas teško za misli-
dosta puta čuli u Istri, a uskoro će
vo. Primjerice, danas teško mogu
nam Da mir Kajin, vjerojatno, pro-
okupiti cjeloviti sastav orkestra za
biti uši s novim poklikom: „Van
odlazak na neko gostovanje jer je
tamburaši! Odveć hrvatski svirate.
znatan broj članova zauzet rad-
Mi iz Kopra to ne podnosimo.“
nim obavezama.“
Lijepo je i ugodno slušati harmo- „Upravo je OKUD Istra zaslužan
Imaju ljudi svoju glavu. Znaju mi-
niku. Kroz glazbu. Posebno kad ju za uvoñenje klase harmonike u
sliti.
sviraju Slovenci i Nije mci. Nu, ne i pulsku Glazbenu školu, pa na
kao politički oslonac. Ipak, čini se koncu i utjecao na njen probitak u Svaka čast sudbini, ali i na nju se
da nam je i to sudbina. visoku školu.“ dade utjecati. Strpljivo i s jasnim
cilje m.
Nuša Hauser pita, a Da mir Buž le- Ima li proble ma? Da. Ljudi i dalje
ta odgovara: radije tancaju uz istarske sopile. Zato je Istra i ostala hrvatskom.
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 29
Zgodopi s

H R VA TS KI UL J UD B E NI P O KR E T: SR A M O TA J E U
ZA GR E B U I MA T I TR G S T IT OV I M I ME NO M
www.javno.com, 02.01.2009. ju najveću crnu rupu jugos- godine u Moskvi 1935.-1940.'
u 19:00h lavenske povijesti pozvao se na Milovana ðilasa,
koji je napisao da je, od ukupno
„Zaista je, bez obz ira na politička
oko 2500 predratnih članova
uvjerenja, sramota imati u Zag-
Nakon što dva prosvjeda ni- Partije, u Moskvi likvidirano njih
rebu trg koji nosi ime Josipa Bro-
su polučila rezultate, Hrvats- oko 800. Sovjetski Savez poslije
za“ - navodi „Udruga za zaštitu
ki uljudbeni pokret pokrenuo rata ih je sve rehabilitirao, ali ne
prava grañana“.
je on line peticiju za imeno- i Jugoslavija. Tu su javnosti osta-
vanje Kazališnog trga. O navedenoj je knjiz i na inter- li nepoznati.“
netskim stranica ma komentar
„U drugom dijelu knjige autor
ostavio i publicist Ratko Boško-
donosi šokantnu priču o koncen-
vić, koji je istaknuo kako ti arhi-
tracijskim logorima na Sv. Grgu-
vi, koji su donedavno bili strogo
ru i Golom otoku u koje je Tito,
tajni, popunjavaju najveću „crnu
prakticirajući kod kuće staljinis-
rupu“ u novijoj jugoslavenskoj i
tičku doktrinu koju je naučio i
hrvatskoj povijesti, razotkrivaju
usvojio u Moskvi, strpao sve pre-
dogañaje i činjenice koje je Josip
ostale predratne partijske če lnike
Broz tajio ili je o njima lagao.
koji su nekim čudom preživjeli
„Dokume nti koje je autor izvukao
Nakon što dva prosvjeda u 2008. na svjetlost dana originalne su
godini nisu polučila rezultate, 'karakteristike' koje je Josip Broz
„Hrvatski uljudbeni pokret“ odlu- osobno, pod kodnim imenom
čio je peticijom doći do cilja. Ta- Valter, u Moskvi pisao za sovjets-
ko je na internetu objavljen javni ku tajnu policiju GPU/NKVD o
poziv kojim se prikupljaju potpisi svojim pre dratnim part ijskim
za preimenovanje Trga maršala drugovima. Dokumenti otkrivaju
Tita u Kazališni trg. Zasada, pot- da se Broz sa m, dobrovoljno po-
pisa je tek 65, a kada ih se pri- nudio da piše karakteristike. Au-
kupi dovoljno, peticija će se pro- tor zaključuje da je Tito bio
slijedit i Gradskom poglavarstvu i 'najveći denuncijant u Istočnoj
Hrvatskom saboru. Europi'. Izdao je i poslao u smrt
ili u gulag i obje svoje ondašnje
Povod za on line peticiju je knji-
žene, brojne osobne prijatelje i
ga „Titove tajanstvene godine u
dobročinitelje, navodi publicist
Moskvi 1935.-1940.“, čiji je autor
Bošković te dodaje kako su sve
Silvin Eiletz, a koja je nedavno
te karakteristike negativne i per-
objavljena u Zagrebu. Naime,
fidno ocrnjuju Titove partijske njegovu prijeratnu čistku. Najza-
kako se navodi na internetskim nimljiviji dokumenti koje je Josip
drugove.
stranicama, navedena knjiga do- Broz Tito osobno pisao u Moskvi
nosi šokantna otkrića iz ruskog Prakticirajući staljinističku
ili slao šefovima Staljinove tajne
arhiva društvene i političke povi- doktrinu, Tito strpao partij-
policije iz Pariza, Beča i Jugosla-
jesti o tome kako je Josip Broz ske čelnike u logore vije objavljeni su u knjizi u faksi-
doista postao šef jugoslavenske
Takoñer, Bošković se osvrće i na milu“ - navodi se na stranici
Partije, gdje je bio i što je radio
St a ljinov u pohva lu, kojom ht t p://w w.pe t it io no nline
od izlaska iz zatvora nakon .com /001ka z/pet ition.htm l
je kazao kako je Tito 'molodjec,
„bombaškog procesa“ 1935. do te se poziva grañane neka se
koji je sve svoje protivnike
povratka u Zagreb 1940. godine.
pobio'. pridruže peticiji.
Objavljeni arhivi popunjava-
Autor knjige 'Titove tajanstvene
S t r an ica 30 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Zgodopi s

HV A LA T I
Zvonimir Rukavina, Zagreb koji ne može nitko srušiti. Ali i ta riječ je dovoljna, jer je jača
od svake mržnje. I zbog te riječi i
Volim ljude koji su živjeli u tom
te ljubavi mogu reći „Hvala ti ,
gradu, jer su voljeli Hrvatsku. Hr-
Volim svoju Domovinu, volim grad Čovječe, iz Vukovara, hvala ti,
koji je dao sebe za Hrvatsku. Čovječe iz Škabrnje.“
Grad koji je kao Krist dopustio da
Moja Domovina živi na grobovima
ga se razapne da bi se spasila
onih koji su da li sve za našu slo-
Hrvatska. To je grad hrabrih ljudi.
bodu. No, to nisu istinski grobovi.
Taj grad ima tisuću rana koje se
Oni leže na postelja ma ove Hr-
više ne vide, ali se osjećaju. I pe-
vatske zemlje, zagrlili su ju svo-
če me svaka njegova rana. Njego-
jom ljubavlju. Zahvaljujući njiho-
vi su me branitelji obranili. Život
voj ljubavi, raste divno cvijeće i
njima duguje m. Taj mali grad je
cvijeta najljepšim sjaje m. I čuje
morao biti uništen. Uništen da mi
se njihova pjesma, rajska me lodi-
se vidio veliki znak. Uvećao je
ja. I nije Čovjek umro, on sa mo
svoju ma lu Hrvatsku.
vatska za njih nije bila sa mo ku- spava i sanja svoju Domovinu.
Kad se mojoj Domovini kaže ruž- ća, rijeka, planina. Hrvatska je za Opet ćemo se sresti, Čovječe, ali
na riječ ili se uputi ružan pogled, njih bila svaki dah, pogled, svaki taj dan je dale ko. Do tog dana
zapeče me svaka ta rana, a pone- park, šuma, klupa u parku i ono nastavit će kucati srce za tebe i
ka opet prokrvari. Prokrvari, jer drvo na koje m su urezivali ime na uzdignut će se Golubica visoko do
pobjeda ima tešku ranu. svojih ljubavi i riječ LJUBAV koju neba.
Volim ljude koji su nekad ž ivjeli u su naučili od svojih roditelja. I opet mi suza krene kad te se
tom gradu, voljeli ga i dali svoj Volim srce hrabrih ljudi, jer još sjetim, Čovječe. Suza ljubavi, su-
život za njega, za mene i tebe. uvijek kuca u mom i tvom srcu. za ponosa, suza zahvalnica. I za-
Volim ljude koji nisu otvorili vrata, cijelit će jednom rane i rodit će se
nego su ih čvrsto držali zatvoreni- I u meni postoji praznina, jer ljudi nova nada. A ti ćeš i dalje, Čovje-
ma, ali ipak ih je napasnik razvali- više ne ma, nestao je Čovjek. Ne- če, ležati na svojoj postelji i iz
o. Ali nije uništio srce i ljubav. Jer ma onoga koji mi je pokazao lju- tvoje ljubavi će rasti cvijeće za
ljubav čini veliki neprobojni zid bav. Postoji samo njegova riječ. Hrvatsku.

U H R V AT S KO J S E N AS T AV LJ A
JU G O KO M U N I S T I Č K I T E R O R
Diana Majhen, Zagreb tijeva se apsolutna šutnja istraži- vati, provaljivati im u stanove i
telja, osumnjičenika, njihovih slično, i takve postupke ponavlja-
odvjetnika, saslušanih svjedoka, ti koliko god hoće. A ljudi o tome
Novi Za kon o kaznenom postupku pa čak i novinara, odnosno medi- ne smiju reći nikome ništa.
koji je u Hrvatskoj najavljen ona- ja.
Time su ljudima protiv koji se vo-
ko potiho, u blagdanske dane,
Dakle, sve dok DORH ne podigne di ne ki istražni postupak uskraće-
kako bi što manje ljudi shvatilo i
službenu optužnicu protiv nekoga, na osnovna ljudska prava, kao što
odregiralo na to, za hrvatske gra-
mogu mu raditi što god hoće, a je pravo na samoobranu, a hr-
ñane znači konačan povratak ju-
da to nitko neće saznati. Mogu vatskom je narodu uskraćeno pra-
gokomunističkom režimu i titovim
ljude privoditi na „obavjesne raz- vo na informacije.
tamnica ma.
govore“, ispitivati ih do besvijesti i
Kako bi bili sigurni da će se ovaj
Onaj njegov dio koji bi nas sve pozivati na policiju svaki čas, za-
zakon poštivati, odnosno, da
trebao i te kako zanimati odnosi državati ih svako ma lo u okviru za
eventualne žrtve neće javnost
se na tajnost istrage. Naime, zah- to odreñenog vre mena, premlaći-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 31
Zgodopi s

ipak obavijestiti o tome što im se sku kaznu u trajanju od par mje- da se radi o obračunima s mafi-
dogaña, za prekršaj istoga pred- seci. A ovdje je riječ o TRI GO- jom ili visokom korupcijom, za
viñena je zatvorska kazna u tra- DINE! Ka ko slučajno u javnost čega je potrebna apsolutna taj-
janju od tri (3) godine. ne bi procurile informacije o to- nost. Naivno je i jedno i drugo.
me kako se postupa s Jer, da se doista o tome radi,
osumnjičenicima i što im se onda bi to trebalo biti specificira-
radi. no u zakonu i vrlo jasno pojaš-
njeno kada je ovaj zakon primje-
Ono što nikako ne smije mo
njiv, a u kojim slučajevima nije.
zaboraviti je to, da je svat-
ko nevin tako dugo dok mu Sve u svemu, moj hrvatski naro-
se zločin ne dokaže, odnos- de, evo nas ponovno u policijskoj
no, dok ga se pravomoćno državi, samo što se ta mnice u
ne osudi. Što znači, da biti koje će nas zatvarati neće više
osumnjičenik ili biti svjedok zvati jugoslavenske, nego hr-
nikako ne znači da su ljudi vatske.
za bilo što doista krivi.
Sve ostalo, ostaje isto.
Čitamo svako ma lo kako neki
A svejedno moraju šutjeti.
osuñeni pedofil (a ne zna m da
postoji gori zločin) dobije zatvor- Ovo će se sigurno pravdati t ime

„ KR U G Z A T R G “
Zamjeraju na m čitatelji na pok- Točno je, preuzeli smo naziv ba. Inače, naš prijedlog potječe
retanju peticije „ZA KAZALIŠNI „Kazališni trg“ za dotični trg, ali iz siječnja 2007. godine. Dakle,
TRG“, jer je to zapravo zamisao samo utoliko što smo ga za mije- star je.
grañanske inicijative, koja je ne- nili za od nas predloženi „Trg Dr.
Nastavno donosimo pismo našeg
davno upriličila u svrhu javne Franje Tuñmana“. Čini na m se
čitatelja Franje Tomaševića, a
prosvjede. Kažu, uzima mo tuñe neprikladnim ići s dva prijedloga
onda i naš prijedlog s odlukom.
zamisli. pred Poglavarstvo Grada Zagre-

P I S M O Ž EL JKA T O M A Š EV I ĆA
Vrlo poštov ani gospodine Dragun, bi, razumij ete i podržav ate moju riječ izreći… eto… tu sv ak a riječ u
bojazan, isk azanu odreñenim poj- začetk u misli v eć zastane!
Uz najsrdačnije pozdrav e, k oristim
mov ima k oje sam k oristio u mo m
i ov u prigodu zahv aliti V am se na U tom smislu v rlo poštov ani gosp.
dopisu, a prije posjedov anja sadaš-
dobrim Novogodišnjim željama, te Dragun, uistinu imate moje najv e-
njih podatak a o Vašoj osobi i Va-
Vama i V ašim dragima uputiti moje će poštov anje i r azu mijev anje i
šem živ otnom putu!
najbolje želje za Sretnu i B lagoslov - otv orenost za sv ak u v rstu pomoći!
ljenu Nov u godinu 2009! Što reći za V aše stradanje i Vaš
Meñutim, uprav o i iz sv ih nav ede-
„Križni put“?
Zahv aljujem Vam n a Vašem c ije- nih razloga k oristim ov u prigodu,
njenom odgovoru k ojeg sam isk re- To je uistinu „Križni put“ našeg još se jednom o sv rnuti na tek st i
no cijelog naroda k ojim bi se trebao Vaše obrazloženje postojećeg tek s-
osjećati pogoñen i duboko ganut ta peticije:
oček iv ao, ali n a k ojeg radi blagda-
sv ak i Hrv at, nebitno o o sobnom ili
na nisam bio u mogućnosti ranij e 1. Slažem se „da su za odijelo pot-
obiteljsk om izr av nom sudjelov anju
odgovoriti. rebna 3 m tk anine, a ne cij ela ba-
u toj i sv ekolik oj k asnijoj strav ičnoj
la“!
Prije sv ega Vam želim reć i, da is- patnji našeg hrv atsk og naroda! Tu
k reno v jerujem da se niste uv rijedi- se sažima sv a naša hrv atsk a stra- A li istodobno se pitam, zašto bi se
li na bilo k oji moj nav od, v eć k ao hota, u k ojoj mi pri čuv enju i sus- tak v om zlotv oru „sk rojilo odijelo“
v elik i stradalnik još od djetinje do- retu sa sudionicima ne znamo k oju od „samo 3 m najtanje, obične k r-
S t r an ica 32 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Zgodopi s

pene podstav e“ (uz najv eće pošto- v atsk og interesa niti k orisno, v eć je zbog osobne slav e ili sujete!
v anje sv ak oj njegov oj žrtv i, pa i naprotiv možebitno samo „u k orist
Naprotiv , k akv e li sreće da se zbog
onoj iz njegov ih redov a, jer Bog je naše v lastite štete“, samo stalno i
ov akv og djelov anja nik ad ni jedan
rek ao „ubiješ li j ednog čov jek a ubio pov ršno poduzimati radnje k oje
Hrv at ili bilo tk o drugi, nije uopće
si cijeli sv ijet“, dak le sv ak i je živ ot „razv odnjav aju“ našu jedin stv e-
trebao u bilo k ojem oblik u zauzeti!
jedan cijeli sv ijet i k ao tak av jedna- nost, a tak o u k onačnici i uspješ-
Nadalje, v jerujte n am, mi smo
k o v ažan !), k ad je taj zlotv or za nost sv euk upnih radnji usmjerenih
spremni raditi i „u tajnosti“, dak le
„ovo odijelo“ ostav io „k ilometre u isto m cilju !
pod pseudonimom, ak o bi bilo k o-
k rv avog baršuna“!
Držim da bi sv ehrv atsk a jav na peti- me bilo potrebno dok azati da ništa
cija, k oju usput rečeno priprema i od ov og što radimo ne radimo radi
Inicijativ a, a k oja se izmeñu ostalih osobne „slav e“ ili „k oristi“!
načina, objav ljuje i n a in ternet por-
Dak le, želim Vam poručiti, da nam
talu i tak o omogućuje potpisiv anje
Vaš postupak ne smeta u smislu da
sv im ljudima širom sv ijeta, jednos-
bi nam Vi njim uzimali dio nek ak -
tav no morala biti pripremlj ena uis-
v og našeg „k olača“, ne daj dragi
tinu temeljito, sadržav ati uistinu
Bog to k ome i pomisliti! Eto, najsr-
sv e ono od čega bi se sv ak om i
dačnije pozv ani, k ako Vi tak o i
slučajnom čitaču (a ne nužno samo
sv atk o tk o želi i zna pomoći, pa
sv ak om Hrv atu!) „ sledila k rv u žila-
Grañanska inicijativa „Krug za najsrdačnije nam dobrodošli!
ma“ pred strav om uk upnog zločina
trg“: Vratite mu ime „Kazališni trg“ tog zlotv ora te bi k ao takv a, mora- 3. Čestitam Vam tak oñer na sv im
la biti naslov ljena na puno v iše ad- Vašim do sada poduzetim radnja-
Zašto dak le tek st Vaše i bilo čije resa, i to ne samo adresa u Repub- ma usmjerenim protiv tog zlotv ora
peticije protiv tog zlotv ora usmje- lici Hrv atsk oj, jer o v eličanju djela i njegov e hrv atožderne „bratije“ na
rene, ne bi slik ov ito rečeno, u pra- tak v og zločinca, uistinu ima što reći k oje ste mi uk azali, a moju neoba-
v ilnom omjeru sadržav ao sv e dije- i mora sv oju riječ izreći, i europsk a v iještenost Vašim internet izdanji-
lov e „odijela“, od „tk anine za pods- i sv jetsk a zaj ednica naroda! ma, prihv atite k ao moju objek tiv nu
tav u“ do v anjsk og „baršuna“? nemogućnost praćenja, radi nepos-
U tom smislu i cilju, osjećajte se
jedov anja osobnog kućnog računa-
2. Vj erujem nadalj e, da V ama nij e v rlo poštov ani gosp. Dragun, najsr-
la ( služb eno računalo mi nije uv ijek
nepoznato i djelov anje Inicijativ e dačnije pozv anim na suradnju u
dostupno, niti v remenom niti dopu-
„Krug za Trg“? našoj Inicijativ i „Krug za Trg“, jer
štenj em pristupa u sv rhu ostv are-
ak o baš ni zbog čega drugog, zaje-
Osobno držim, da u trenutk u dok nja mojih osobnih želja i interesa!).
dno smo ipak „malo jači“!
je Inicijativ a uprav o prov ela jedan
S osobitim poštov anjem, najsrdač-
snažan jav ni čin usmjeren protiv Posebno v jerujte v rlo poštov ani
nijim pozdrav ima i najboljim želja-
tog krvnik a, nije baš sasv im k orek - gospodine Dragun, da nitk o od nas
ma.
tno, a posebno s gledišta sv ehr- u ovom djelov anju ne nastupa

P OT I C A J H R V A T S K OG U L J UD B EN OG P O K R ET A
HRVATSKI ULJUDBENI POKRET
Pete poljanice 7
10000 ZAGREB
Zagreb, 24. siječnja 2007.
Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba
Milan Bandić, gradonačelnik
Trg S tjepana Radića 1
10000 ZAGREB
Predmet:
Prijedlog za preimenovanje trga uz
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 33
Zgodopi s

Cijenjeni g. gradonačelniče,
Vjerujemo da izražavamo želju svih Zagrepčana, svih hrvatskih grañana, kao i Vašu osobnu, kad ovim
predlažemo da se trg uz Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, koji se sada zove „Trg tzv. maršala
Tita“, preimenuje u
Trg dr. Franje Tuñmana
U prilogu Vam dostavljamo odgovarajuću odluku Izvanredne skupštine Hrvatskog uljudbenog pokreta
koja je održana 13. siječnja 2007. godine.
Sa štovanjem
dr. sc. To mislav Dragun
predsjednik

ODLUKA SKUPŠTINE HRVATSKOGA ULJUDBENOG POKRETA


Hrvatski uljudbeni pokret iz Zagreba na Izvanrednoj skupštini koja je održana 13. siječnja 2007. go-
dine pod 2. točkom dnevnog reda donio je sljedeću
Odluku
1. Predlaže se Skupštini Grada Zagreba da se trg uz Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nazove
„Trg Dr. Franje Tuñmana“. Boreći se uspješno za slobodnu i samostalnu Hrvatsku Dr. Franjo Tu-
ñman zaslužio je takvu javnu počast.
2. Sadašnji naziv dotičnog trga „Trg Maršala Tita“ u izravnoj je suprotnosti s Rezolucijom br.
1481 (2006) Skupštine Europskog parlamenta donesenom dvo trećinskom većinom na zasjeda-
nju održanom 25. siječnja 2006. godine pod nazivom "Potreba za meñunarodnom osudom zloči-
na to talitarističkih komunističkih režima".
3. Sadašnji naziv dotičnog trga sadrži tvrdnju
da je riječ o nekakvom maršalu, iako je dob-
ro poznato da se radi o samoproglašenju,
odnosno o hvalisanju najobičnijeg šumskog
razbojnika.
4. Josip Broz zvani Tito ratni je zločinac naj-
višeg razreda, pa je protiv njega, kao i pro-
tiv onih koji su znali za njegova zločinačka
djela, a nisu to prijavili nadležnim državnim
tijelima, Hrva tski uljudbeni pokret još prije
četiri godine podnio kaznenu prijavu Držav-
nom odvjetništvu RH.
5. Josip Broz zvani Tito, ne samo da je bio ra-
tni zločinac, nego prema spoznaji američke Dokad?
CIA-e „nitko nije bio tako surov kao on“.
Ova odluka će se na provedbu proslijediti Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i hrvatskim grañani-
ma.

dr. sc. Tomislav Dragun


S t r an ica 34 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Proti v koru pcije

T RI Š ES T IC E I DV A PO P A ( 1 2 )
Vjekoslav Škreblin, Zagreb dižući optužnicu protiv mene, za- Ta administracija ovoga puta nije
pravo prijeti i bandi kriminalaca koristila "moj" slučaj kao 2004.
Svjedoci smo kako naša zemlja
koja svoje članove uhljebljuje i u god., kako bi tada mudro i obazri-
predsjeda Vijećem sigurnosti Uje-
UN-u. "MOJ" slučaj je dokaz sve- vo zaobišla minska polja, koja su
dinjenih naroda. Štoviše, PRED- kolike univerzalnosti poluge ko- "nasadili" tzv. zagovornici svjets-
SJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
jom s igurnosna z a je dnica ke NADVLADE. Lukavo je neki
zadaje i otvara sjednicu s temati-
"vaspita" sumnjivce. Ako ikada dan prepustila "voñenje" Amerike
kom o borbi protiv terorizma. Nije
bude zakazana GLAVNA RASPRA- preplanulom OBAMI, koji valjda
problem što govori, već je upitno
VA na zagrebačkom sudu, nastat počeo osjećati da je na neki način
i BLAMAŽA UJEDINJENIH NARO-
će sveopća panika u redovima ucijenjen, jer mu i njegovi
DA tko govori u sjedištu UN-a.
lokalne kriminalne zajednice ali i u "prosvjetitelji" pušu za vratom. Na
Da nije bilo izravne potpore sigur- vrhu piramide globalne zločinačke kratkom ga "lancu" drži a meričko
nosnih zajednica, primjerice Bun- organizacije, jer funkcioniraju na pravosuñe kao i "poraženi" REPU-
deskriminala mta, vjerojatno se načelu zakona spojenih posuda. BLIKANCI na ovim predsjedničkim
krajem 2004. g. ne bih vratio iz izborima.
Primjerice, budu li raskrinkani
nizozemskog azila kući. Svjestan
VRESK ili VRBANAC u Zagrebu, Koliko god to nekome bilo nevje-
kako sam se izravno zamjerio i konzekvence će snositi i HENRY rojatno, dogañaji pokazuju kako
sukobio s hrvatskom bandom kri-
KISSINGER ili maštoviti "mesija" predstavnici ili čuvari sadašnje
minalaca u koju svakako spada i
GEORGE SOROS, koji troše i (pre) civilizacije, upravo PALE ZELENO
Predsjednik RH, ipak sam odlučio
ostatak života, kako bi i AMERIKA SVIJETLO u vidu djelovanja dr-
vratiti se NA
PODALA SVOJ žavnih tijela RH, koja se upravo
MJESTO DO-
S U V ER E N I - bave POČINJENJEM KRIMINAL-
GAðAJA... U
TET PO D NIH RADNJI MINISTRA ZEMLJE
R EPU B LI KU
K O N T RO L U KOJA UPRAVO PREDSJEDAVA VI-
HR VA T SK U,
UJEDINJENIH JEĆEM SIGURNOSTI UJEDINJE-
te se obraču-
NARODA, te NIH NARODA NA TEMU BORBE
nati s pripad-
kako bi takva PROTIV TERORIZMA.
nicima tamo-
institucija ju-
šnjeg ološa. rišala braniti ODO ili USKOK mogli su odreagi-
A MER IKA N- rati i mnogo ranije, zar ne?!
Da je tome
doista tako, u CE, kada će U mozaiku stvarne-istinske borbe
prilog stav- ih opetovano i protiv ovog zla, takoñer se vode
ljam činjenicu napasti šejtan istrage i analize. Sebe ne smat-
kako sigurnosna zajednica obilato BIN LADEN ili neka buduća pa ram ništa većim niti manjim ka-
koristi SLUČAJ ŠKREBLIN poput makar iz mišljena opća opasnost. menčiće m svojevrsnog mozaika,
zamke u koju zapadaju likovi koji slaže sigurnosna zajednica,
PONAVLJAM, sadašnja američka
spremni sumnjivim i neprihvatlji- od onoga kamenčića za kojega
administracija proniknula je u na-
vim metodama, pa i TERORIZ- me smatraju i stavljaju gdje je
kane raznih FARIZEJA I DOBROT-
MOM, uspostaviti kontrolu nad svrsishodno.
VORA. Stoga je smatram MOĆ-
ljudskim društvom kao sustavom. NOM, ODLUČNOM I SPOSOBNOM
Stjepan Mesić je hodajući i djelu- SVJETSKA KRIZA je takoñer ALAT
ADMINISTRACIJOM. Ona nije iz- koji je morala načiniti GLOBALNA
jući materijalni dokaz kako ta
ravno razotkrila HR BANDITE, to SIGURNOSNA ZAJEDNICA u borbi
banda ima svoje utočište i logisti-
sam učinio ja, već je "svoje" sum- protiv maštovitih, nadobudnih,
ku i u UN-u.
njivce zatekla u svojem dvorištu. moćnih i mračnih sumnjivaca. Čim
DOZVOLITI JEDNOM DOKAZANO Ona se nije očitovala povodom nadležni odobre održavanje iz-
OKORIJELOM SUMNJIVCU PRED- moje tužbe protiv njihovog graña- vanrednih svekolikih izbora u RE-
SJEDATI VIJEĆEM SIGURNOSTI nina maštovitog "mesije" GEOR- PUBLICI HRVATSKOJ, u toj će
UJEDINJENIH NARODA?! GEA SOROSA, već je djelovala zemlji KRIZA NAPROSTO NESTA-
kako bi ikoji naš sud barem podi- TI. Ujedno, bit će to početak kra-
Stoga hrvatsko pravosuñe, točnije gao optužnicu protiv mene. ja i GLOBALNE RECESIJE.
Općinski kazneni sud u Zagrebu,
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 35
P r o t i vO skvorrtui p c i j e

T R EBA UČ I N I T I SV E D A S E L J UD I I ZV UK U
I Z O V E V EL I K E K R I Z E
Branko Stojković, Bj elov ar Nije San ader primio dij ete u naruč- odlučio s njima se družiti za blag-
je k ao siombol živ ota i smisla, nego dane – k ada se „j ede i pije“ k ak o
Prije gotov o dv a desetljeć a jedna
jav no nam prodaje psećje perv erzi- priliči čov jeku. Što nama tak v a po-
prev arantsk a politik a obećala j e je. Men e osobno taj političk i dema- ruk a donosi – nek a se upita onaj –
Hrv atima da ih uv odi u „obećanu
gog ne može podcijeniti, j er eto, j a tk o ov o pročita. Tv rdim da je Sana-
zemlju“, tj. Hrv atsk u punu blagos- mu ov dje odgov aram na njegov der lažov , k oji stalno laže i muti.
tanja, reda i odgov ornosti… A što prljav i i griješni um, odnosno da- Gadno je to v eć slušati, a mnogi
smo dobili - osim pljačk i i lopov luk a
jem mu do znanja - da j e šaarlatan zbog Sanadera loše živ e, no njemu
i političk ih prepucav anja? i lik idolsk i… Njega ne zanima k ak - je u sv ak om slučaju dobro.
Ov ih dana možemo v idjeti fo togra- v a će biti sudbina ostalih ljudi. Od
Na Saboru HDZ-a uv ijek je bilo za-
fije Iv e Sanad era, hrv atsk og premi- niza obećanja n a k raju godine Iv o
v odljiv o čuti: „Nek Bog čuv a Hr-
jera, k ak o se j e (on) slik ao ispod Sanader ne može se pohv aliti, što
v atsk u; sv e za Hrv atsk u, a Hrv ats-
sv ečanog drv eta (bora) s k udrav im je nešto učinio za obitelj i, ili bolje
k u nizašto", k azao j e Sanader, na-
crnim psom. Zatim, uzeo j e tog psa rečeno za sv e grañane Hrv atsk e.
k on čega je k lapa otpjev ala „Bože
u naručje, nov inari su to fotografi- Džabe je premij eru što gov ori tri
čuv aj Hrv atsk u“. Nak on toga je
rali k ao nebesk o i zemalj sk o čudo. strana jezik a, k ad je lak rdijaš i k o-
zasv irala originalna v erzij a pjesme
Kak av smo mi to narod? Očito je, medijaš… U Bj elov aru gledom k ak o
"HDZ zna" u in terpretac iji Jacquesa
da Sanader k oji prestav lja ov u na- gradom prolaze bij edni i jadni ljudi,
Houdek a.
ciju – izruguje je. Premij er Iv o da ide blagdansk o slav lje, a mnogi ne
ima dojk e s mlijek om – nadojio bi znaju k amo da se ok renu bez nov - Komunističk a nav ik a prev ara i laži
psa k ojeg v iše izgled a cijeni od gla- ca. nastav ljaju proganjati zemlj e k oje
dnih ljudi. Sv e je to sr amota k ak o su nek oć bile zarobljene iza Željez-
Iv o Sanader nam je poduzeo mj ere
Sanader daje primjer izbezumlje- ne zav jese. Pa tak o i Hrv atsk u k oju
štednje – k azao j e: „ zategnite k ai-
nom puk u za ov e blagdane i Nov u v odi najv eći, nepoprav ljiv i i bestidni
še“ narode. Dobro je da Psi ne no-
godinu 2009. lažljiv ac Iv o Sanader.
se ok o trbuha k aiše, pa je zato Iv o

ČUVA J TE SE d r. sc . MA TE CR KVENCA I J UR E BA J IĆA !


Vjekoslav Škreblin, Zagreb Srbi, Englezi, A merik anci i Ru si, te Zar Vam nije neobično da sam na
moja malenk ost, shv atili su k ak o su slobodi i otv oreno iznosim činjenic e
Problem je u tome što su Srbi, v id-
se u mrežu "Slučaja Šk reblin" uh- i k v alifik acije k ak o je npr. Cipal od
jev ši k ako i držav ni v rh RH štiti v atile najk rupnije ribe. Porta (Sanader) najobičniji je k ri-
upad u i plj ačk u Proračuna RH pre-
min alac , a tridesetak sud ac a
k o moje k ompanije u v isini 73,2 Moj im slučaj izrav no služi da prek o (nabrajam njihov a imen a i prezi-
milijuna k una, shv atili da su članov i njega riješe n ek e manje "v ažn e" mena) sačinjav a prav osudnu mafi-
Račanov ih v lada najobičniji k lasični probleme, k oje do sada nisu mogli
ju...
k riminalci. rješiti, jer j e bilo prerisk antno.
Uostalom, čemu nejasnoće ak o je i
Slažete li se k ak o takv a informacija Na žalost, ali Srbe potpuno shv a-
Vama jasno k ak o je RH pod kon-
ima i sv oju težinu. Jer, ak o i nje- ćam ak o tim slučajem "ucjenjuju" trolom zločinačk e organizacije, k o-
mačk i dužnosnici podržav aju tak v u k riminalce u EU u sv ezi k osov sk og
joj smo mi branitelji "pok lonili" dr-
bandu, iak o imaju i dok aze o tome, pitanja, k oje je trebalo biti odav no žav u.
onda nastaj e još v eći problem. A li, riješeno, prema sv im naj av ama.
ak o i dansk i premijer daje podršk u Meni je cilj osloboditi se ov e bande
Meñunarodna je mafij a u tak v om
našem premijeru, iak o ima i dok a- k oja rek etira mene i članov e moje
položaju da ak o npr. srpsk i mediji
ze i naj sv ježij e informacije, a k ak o obitelji i zadov oljan sam da se moji
na sv a zv ona počnu pisati o ov om
je i dotični pok rov itelj pljačk e bu- interesi podudaraju s interesima
slučaju, dolazi do nesaglediv og
džeta RH, tada stv ari poprimaju onih k oji tak oñer nastoje stati na
meñunarodnog sk andala...
nesaglediv e k onzekv ence za počini- k raj ovom zlu, a dov oljno su moćni
telj e i zaštitnik e tak v og teroristič- Tešk o je shv atiti, ali to je doista da to i ostv are...
k og čina. tak o...
S t r an ica 36 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
B osno moj a

K A K O D A L J E BOSN O ?
prim dr. Muhamed Saračević, otizmom, ljubavlju pre ma njoj, ne i oružanih. Političke frakcije bi
Sarajevo imperativom vlastitog opstanka lako moguće imale i vlastite oru-
kao i mnogim drugim zajednič- žane formacije koje bi zakrvavlje-
U sadašnjem političkom trenutku
kim i vlastitim razlozima. Trebao nih očiju gledale jedne u druge.
kada se vrijeme donošenja sud-
bi dale ko veći prostor da se obja- Ako sada tolika netrpeljivost i
bonosnih odluka po državu BiH
sne razlozi zašto neki nisu osje- sujete ne dozvoljavaju zajednički
mjeri vjerovatno ne mjesecima
ćali da je to njihov rat, i zašto su nastup u interesu Bošnjaka, što
nego danima, više nego ikada je
mnogi napustili Bosnu u početku bi se tek tada desilo. Pa zar me-
potrebno javno izraženim stavom
rata iz opravdanih ili ne opravda- ñu-muslimanski sukob već sada
(ukoliko se ne slaže mo sa dogo-
nih razloga. Odgovor na to treba nije pojava u Islamskom svijetu.
vorom u Prudu), uticati na budu-
da nañe svako pred sobom, kada Zar ovo ne sugeriše na Palestini-
ćnost zemlje koju poznaje mo kao
u trenucima vlastite intime želi zaciju prostora.
Republiku Bosnu i Hercegovinu.
da bude iskren pred sobom.
***
***
***
U strukturama društvenog i poli-
Da li kasno ili ne, dobro je došlo
Često postavljano pitanje zašto tičkog života uz časne izuzetke,
ovo otrežnjenje i spoznaja da je
je Alija Izetbegović stao na stra- vladaju kvazi-intelektualci, nepis-
situacija alarmantna, da smo kri-
nu Tihića kada se odlučivalo o meni, nesposobni, a li dobro usto-
vi svi mi vlastitim učestvovanjem
njegovom nasljedniku, možda ličeni "underground". Njih Bosna
ili ne učestvovanjem u polit ičkim
ima odgovor u jednoj veoma pra- ne interesuje. Oni nju koriste kao
procesima. De mokratija znači
gmatičnoj stvari. On je znao da izvor iz koga crpe sve što je na
imati i političku snagu i voljom
je Dajton početak procesa i da će raspolaganju u ime vlastite koris-
naroda kreirati dogovorenu dr-
biti mukotrpan i težak posao, koji ti. To se očituje od parla menta,
žavnu, ekonomsku i prateću poli-
će zahtijevati nekoga ko se struč- vlade pa do najnižih struktura
tiku. Treba biti lice mjer i tražiti
no može nositi sa zadatkom im- vlasti. Rezultati poslijeratne pri-
brojne razloge zašto politika koju
ple mentacije i prilagoñavanja vatizacije koja je izvedena na
bismo podržali ne prolazi. Pita mo
istog, u vremenu do donošenja najgrublji i najkriminalniji način
se zašto oni drugi vladaju i zašto
novog Ustava. Za to mu je treba- su pogubni.
manjina vlada većinom, kao i da
o pravnik. Tihić je nagovjestio
narod ne stoji iza politike centara Kao vrhunac takve politike je
svojim radom, da bi mogao od-
moći. Istina je da je možda ta Prud. To je kapitulacija Bosne.
govoriti zadatku. U tome su po-
manjina bolje organizovana, da On je negiranje svega što se je
mogla i neprincipijelna lobiranja.
većina nije zainteresovana sve do postiglo u toku rata. Tim dogovo-
Aliji nisu prezentirani, ili se nisu
momenta dok je razlozi ne prisile rom Bosna se dijeli na faktički tri
znali detalji o Tihićevoj biografiji
da najčešće samo deklarativno entiteta. Definitivnim iscrtava-
kao i ponašanju u toku zaroblje-
reaguje. Osnovno mjerilo u poli- njem karti entiteta, oni koji su
ništva. Promakao je tad ne prim-
tičkom odlučivanju je kritična željeli podjelu Bosne, i koji su
jećeni otklon pre ma srpskom -
masa. Dakle, gdje je sada ta kri- započeli rat zbog toga, mogu reći
Beogradskom faktoru i to je sada
tična masa i kako će ona reago- da su ostvarili ratne ciljeve. Srbi
cijena koja je rezultirala Pruds-
vati u ovom trenutku kada poz- u Bosni dobijaju svoju kako Do-
kim sporazumom.
nate sile rade na rastakanju ze m- dik već sada najavljuje konfede-
lje?! Ovdje nisu bitni sada faktori Šta sada poslije Prudskog spora- rativnu jedinicu, Hrvati svoju, a
i floskule kao multinaciona lno zuma. Prije svega treba shvatiti Bošnjacima ostaje 23% ili nešto
opredjeljenje, religija, regionalno da ovaj dogovor, ma koliko Tihić više teritorije. Ovim se rat u Bos-
porijeklo itd. Ovdje je bitno sa mo odbijao da priz na, vodi u ni svodi na grañanski sukob sa
ko voli ovu zemlju i ko se želi “getoizaciju” Bosne. Tri etničke pratećim rezultatima.
boriti za nju. Ukoliko se na toj jedinice čak i bez cijepanja Bosne
Time Bošnjaci ne mogu bit i zado-
osnovi ne uspostavi kritična ma- vode u tom pravcu. Borba za
voljni. Njihov opstanak je zaga-
sa, Bosna i Hercegovina kakvu vlast na suženom prostoru, nemi-
rantovan samo ukoliko država
znamo postaće istorija. novno bi vodila do političkih su-
bude na cijeloj njenoj teritoriji i
koba neistomišljenika, pa zašto
U toku rata BiH je branjena patri- ukoliko budu konstitutivni u gra-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 37
B osno moj a

nicama cijele države BiH. Da bi to zakonom i gubljenje m nevjerova- Drugo riješenje “vanredni izbori”
postigli moraju imati zajedničku tnih 7000 KM koje primaju uz je manje vjerovatno jer za to tre-
političku platformu svih Bošnjač- razne beneficije i paušale, vlasti- ba politička volja, uslovi i vrije me
kih predstavnika. te partije, a i MZ može primorati koje u ovom trenutku nije na ras-
da glasaju za nestanak Bosne. polaganju.
Riješenje za takav konsenzus je
Pristaja nje m na basnoslovnu
moguć u Parla mentarnoj odluci, Treća opcija “Svebošnjački Sa-
mjesečnu platu koju primaju kao
vanrednim izborima ili Sveboš- bor” je najprihvatljivija. Ona nudi
poslanici, postali su poslušnici i
njačkom Saboru. mogućnost učešća šire Bošnjačke
neće je se odreći ni po kakvu ci-
intelektualne svijesti, koja može
Ne vjerujem mnogo u prvu mo- jenu, a to MZ zna. Njih buduć-
da iznese više opcija, postigne
gućnost jer nisam siguran da nost BiH ne interesuje, jer oni i
politički kosenzus i ograniči pros-
ovakav profil poslanika može me- mnogi iz vlasti kao i one bliske
tor političkog manevrisanja ono-
ritorno odlučivati u ime Bosan- njoj, koji su se već dobro oboga-
me ko predstavlja Bošnjačko na-
skog naroda. Možda neki poslani- tili u procesu poslijeratne privati-
cionalno biće. Odluke tog skupa
ci i poslušaju vlastitu savjest, ali zacije imaju zasigurno alternativ-
mogle bi predstavljati politički
se pribojavam da je već najveći ne destinacije življenja. Onih os-
nacionalni projekat. Pitanje je
dio poslanika korumpiran i sa talih 80% Bošnjaka ostaće da
samo ko će sazvati taj sabor i ko
raznoraznim hipotekama vlastite žive u nepodnošljivim uslovima
će biti učesnici.
dobiti. Veoma je vjerovatno da ih koje će im oni na mjeniti.
ucjenom na odgovornost pred

A K A D EM I K E SA D D UR A K OV I C : P R UD SK I
SP OR A Z UM J E R A V A N V E L EI ZD A J I
Priredio: Svevijesti.ba , Saraje- - Da, ta vijest je poražavajuća. svijest mladih ljudi, ta mora lna
vo, dr. Muhamed Borogovac Ona govori o nekompetentnosti i lekcija koju su tako kompetentno
amoralnosti političara koji su u uputili najvišim autoritetima čiji
* Jeste li za prudski sporazum?
stanju donijeti takvu odluku. Tre- moralni autoritet je de maskiran.
- Ni govora! Taj sporazum tako- balo bi da to mediji dobro prodr- Sluša m argumentaciju u korist
ñer svjedoči o kont inuitetu Tihi- maju! Ljudi koji donose tako fa- izgradnje rezidencije: ne gradi
ćevih zabluda: entitetska privati- talno pogrešne odluke, očito je, je, veli se, Rijaset, već privredni-
zacija bila je strašna greška pro- uopće nemaju viz iju. Što je još ci. Pa to je barem dvostruko laž-
tiv BiH; aprilski paket je takoñer gore - oni su i morbidno neetični na argumentacija! Prvo, sami
bio sušt inski štetan; (s)prudski jer - gledaju isključivo neke inte- privrednici (ako je oni grade)
sporazum je takoñer sporazum rese samoživosti, stranačke i po- morali bi takoñer imati osjetlji-
koji vodi ka legaliziranju rezulta- najviše lične; oni ne vide da lje vosti za prioritete, za prave vrije-
ta agresije i genocida. Podvući od danas. Veoma me čudi da u dnosti. Drugo, kad bih bio reis,
ću samo jednu stvar iz toga. Po- SDA neki ljudi - a mislim da ta- kazao bih javno privrednicima:
pis stanovništva sa etničkom od- mo ima i kvaliteta - ne okončaju Hvala vam, ali ću u ze mlju pro-
rednicom, prije povratka protje- tu negativnu suicidnu inerciju. pasti od stida ako meni budete
ranih, bio bi konačna i najvalidni- gradili takvu rezidenciju dok de-
* Jedna od glavnih tema koja
ja ovjera rezultata progona, ra- mobilisani borci bukvalno ne ma-
potresa ovdašnju javnost u pos-
zaranja i genocida. To je apsolu- ju šta jesti. Kontrast je sablasan:
ljednjim mjesecima tiče se izgra-
tno zastrašujuce. To bi bilo rav- iz te rezidencije valja gledati na
dnje reisove rezidencije na Kova-
no veleizdaji i vrijedno bi bilo obližnje mezarje še-hida čiji ide-
čima. Kakav je Vaš stav o tome,
mitskoga prokletstva. ali su još u agoniji! Znate, nije
a u kontekstu pitanja koja su
važno ko Va m gradi tako skupo
• Politika u BiH opet je presudila postavljena u pismu studenata
zdanje, već je poenta u tome da
na ekonomskom planu: projekt i Fakulteta isla mskih nauka?
vi pristajete na to; proble m je
vrijedni seda m milijardi propali
- Stavove studenata FIN-a u pot- etičke naravi.
su odlukom Kolegija SDA. Do
punosti podržavam. Ohrabruje
kada će bit i tako? - Da li ste pratili pole miku koju je
S t r an ica 38 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
B osno moj a

izazvao intervju Mustafe Spahića, fu Spahića - zato što imaju hrab- ***
objavljen u Osloboñenju? Ka ko rosti i moralne prinude kazati mu
KOMENTAR: Akademik Dura ković
gledate na anatemu koja je iz štošta. Žao mi je što mora m reći,
je uglavnom na pravoj strani.
Rijaseta odaslana spram ima ma ali gospodin Cerić pravi sudbin-
Jedino što bi mu se moglo pre-
Spahića i glavne i odgovorne ske greške. Prvo, dopustio je da
baciti je da kada govori o Tihiće-
urednice Osloboñenja? Kakav je vehabi-je duboko prodru u infra-
vim potezima on govori o zablu-
Vaš stav generalno prema poli- strukturu IZ i tek u narednim
dama. Ne, Tihić nije glup čovjek
tičkim iz letima re isa Cerića? decenija-ma vidjet će se kako je
i on ne pravi greške. U pitanju su
to katastrofalno pogrešno, a jav-
- Pratio sa m pole miku pažljivo. svjesne izdaje interesa Bosne i
no krit izira svoje čestite profeso-
Kao Bošnjaku i muslima nu, teško Hercegovine i Bošnja ka, a ne
re. Drugo, gospodin Cerić ne
mi pada saznanje o dezorijenti- zablude.
pravi političke izlete, već je riječ
ranosti reisa, jer ja tu instituciju
o političkoj konstanti. Naime, on Drugo, Akade mk Dura ković pod-
veoma poštuje m. Prije svega,
se predstavlja - svijet ga tako razumjeva da je Silajdžić ispra-
pogrešno je proglašavati isla mo-
prihvata, nažalost - kao jedini van, što je velika zabluda. Silaj-
fo-bičnim medije i ljude koji ima-
relevantan lider Bošnjaka. Na taj džić je sa Tihiće m u tande mu,
ju krit ićki odnos pre ma odveć
način on nanosi najveću štetu ovo je još jedan igrokaz, kao što
eksponiranom predstavniku jed-
Bošnjacima jer mnoge snage u je bio i sa reformom policije. Si-
ne institucije, u ovom slučaju
svijetu upravo i žele svesti Boš- lajdžić traži "častan" način da
aktualnog reisa. Iz toga proizlaz i
njake na vjersku zajednicu i odu- podrži Tihića, i već ga je podržao
- neisla m-ski - da je jedna osoba
zeti im vjerodostojnost političkog u glavnoj stvari, dogovoru za
sami isla m! Mudro bi bilo da gos-
faktora. Reisova ambicija ide na- Brčko, čime će biti legalizovan
podin Cerić ima naviku pozivati
ruku upravo tim lukavim na mje- Dayton, tj. biće poništeno ono
ljude koji ga kritiziraju na kahvu,
rama. Dakle, ima više teme ljnih što je post ignuto rušenje m
da čuje šta mu imaju reći. No,
razloga koji njegovo djelovanje "aprilskih" a mandmana.
on anatemiz ira svoje najčestitije
čine pogrešnim i štetnim.
ljude - Rešida Hafizovića, Musta-

ČET V RT A M O GU ĆNO S T - " DO GA ðA NJE "


NA RO D A K AO J ED IN I IZ L AZ
dr. Muhamed Borogovac, Sa- bi i dalje nestabilnost i ot imanje
rajevo teritorija od strane susjednih dr-
žava, uključujući i RS. Niko ne
Gospodin Saračević je u pravu,
moze predvidjeti gdje i kada bi
pogotovo kada predviña palesti-
se to završilo.
nizaciju Federacije. Ako prudski
sporazum bude proveden u Tihić hoće da vidi veliku Srbiju
Skupštini, a to znači i promjenu još za vrije me njegovog bijednog
Ustava kojom će se legalizovati života, pa žuri da to završi, a sa
Republika Srpska, tada će doći nama šta bude.
do palestinizacije Federacije. Da
Meñutim, postoji jedno rješenje
li će Bihaćka enklava biti naša dr. Muhamed Borogovac
koje Dr. Saračević ne spominje,
Gaza, ili će to biti Goražde, da li
slobodna da se otcijepi i tako a to je masovna pobuna naroda
će RS dobiti Tuzlu, da se
usmrti Bosnu i Hercegovinu. protiv izdajnika. Bolje je sada
"podeblja" koridor, da li će dobit i
spriječiti Tihića nego pristati na
lijevu obalu Miljacke, kako je Ali- Ne bi to bilo kao otcjepljenje Ko-
raspad države i Palestinizaciju
ja dogovorio sa Karadžiće m još sova, jer Federciju niko ne bi
federacije.
prije rata? Sve postaje moguće priznao - to nije država, nego
kada RS postane legalna, i time federacija kantona. Dakle, imali Ja se sjeća m kako je dogañanje
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 39
B osno moj a

naroda spasilo Tuzlu 1992. Opi- advokat Balijagić imao kancelari- jace i iz predgraña i rastjerao do
saću taj dogañaj da pokuša m ju. Tako sa m i uradio, i uspio zuba naoružanu miliciju.
dokazati da nas i iz ove, na prvi doći do poslanika Skupštine Opš-
Ko može zaustaviti narod? Ko bi
pogled bez izlazne situacije, može tine Tuzla, koja je tada zasjedala
mogao zaustaviti Sarajlije ako bi
spasiti jedino narod, ako se pro- u dvorani Radničkog univerzite-
krenuli pre ma Skupštini kada
budi i krene u a kciju. ta, i obavjestiti ih šta se dogaña
dobro plaćeni izdajnici krenu da
u čaršiji. Oni su odmah prekinuli
Bio je Bajra m u aprilu 1992. Čet- usvoje Prudsku izdaju?
sjednicu, ali nisu mogli ništa po-
nici su do tada već bili okupira li i
moći opkoljenim. Poslije sa m do- Da li će narod Sarajeva krenut i
masakrirali Bijeljinu. Mnogi čla-
šao do telefona sa kojeg sa m da spašava državu, ali i svoju
novi naše jedinice Patriotske lige
zovnuo Predsjedništvo BiH. Javio kožu kada izdajnici krenu u
su bili u prostorija ma SDA Tuz le,
se Ejub Ganić. Ja sam mu rekao Skupštinu? Gdje je sada Patriots-
a imali smo naoružanu stražu
šta se dogaña, objasnio mu da ka liga? Na izdajničkoj strani se
ispred zgrade. Negdje oko 4 sata
će to biti masakr omladine u pro- nije mnogo šta promjenilo. Na
poslije podne dolazi na m u pros-
storijama SDA stranke. Meñutim, primjer, tu je još uvijek Hazim
torije Hazim Rančić tadašnji na-
on je mrtvo hladno, ne trudeći Rančić, koji je nedavno bio jedan
čelnik regionalnog MUPa i saopš-
se da bilo šta pokuša, da bilo od ključnih ljudi u izdaji reforme
tava nam da ne nosimo oružje
koga obavijesti, da bilo koga na- policije pored Tihića i Silajdž ića.
dok smo u Tuz li, jer ga nazivaju
zove, mirno rekao: "Mi va m ne
"uzne mireni grañani Srbi" i žale Dakle, postoji i četvrta, najsnaž-
može mo pomoći." To je nekoliko
se što "zelene beretke" hodaju nija mogućnost za spas domovi-
puta ponovio sa takvom ravno-
naoružane gradom itd. Dok smo ne, da će narod doći iz sarajev-
dušnošću, da sam tada prvi put
razgovarali sa njim ulaz i jedan skih predgraña i rastjerati bandu
posumnjao u jednog od naših
stražar i uzbuñeno kaže da mili- kada se sastanu u Skupštini da
rukovodilaca. Situacija je bila
cija opkoljava našu zgradu. uništavaju državu usvajajuci za-
bezizlazna.
kone i mijenjajući ustav kako je
Ja sam odmah dotrčao na vrata i
I šta nas je spasilo iz te bez izlaz- Tihić dogovorio sa našim neprija-
uočio da policajac koji drž i na
ne situacije? Spasio nas je narod teljima u Prudu?
nišanu naša ulazna vrata ima
Tuzle. Momci koji su ostali u op-
veoma mali ugao djelovanje, tj. Ako se to ne dogodi, neka je Bog
koljenoj zgradi SDA nazivali su
da ako samo desetak metara na pomoći narodu Bosne i Her-
članove stranke, rodbinu i prija-
pretrčim naći ću se iza obližnje cegovine, kako reče jednom
telje u okolnim Tuz lanskim ma-
kuće, i biću u zaklonu. Ko zna Prof. Boyle.
halama i narod je krenuo od pi-
Tuzlu, to je bila kuća u kojoj je

BO GUM I L ST V O K A O R EL I GI O ZN I P R O BL E M ( 3 )
dr. Ivo Pilar, predavanje održa- ne i kipove i sav sjaj u crkva ma,
no 10. veljače 1927. jer je sve to dje lo nečastivoga;
odbacivali su križ i nazivali ga
Dosljedno tome shvaćanju odba-
drvom sra mote, i rugali se ofici-
civali su Bogomili sve sakra men-
jelnim kršćanima što ga štuju.
te: krst, pričest, zadnju pomast;
Govorili su: ako netko s drvetom
jer voda, kruh, vino, ulje, to je
ubije ocu sina, može li otac volit i
sve materija, dakle djelo Satana-
drvo, kojim mu je sin ubijen?
elovo, i ne može doprinijeti da
posveti i očisti čovjeka. Sebe i svoju crkvu držali su Bo-
gumili za pravu crkvu Isusovu ili
Dosljedno tome Bogomili su od-
Lord Satanael crkvu apostolsku. Naspra m dvije-
bacivali i sjajne hra move, crkve,
ma oficijelnim crkvama, katolič-
jer i oni su djelo vražje, pošto se su Rimljani srušili taj hra m, pre-
koj i pravoslavnoj, stajali su u
sastoje od materije. Za sjajni selio u Aja Sofiju u Carigradu.
najoštrijoj opreci - katolike i pra-
hram Jeruzale mski su učili da je
Odbacivali su sjajne odjeće, iko- voslavne nazivali su, da su:
stan Satanaelov, koji se je, kad
S t r an ica 40 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
B osno moj a

"jakože pse i svinje". S njima Katara u Francuskoj: bonshom- signaculum ma nus, da nisu
nisu smje li ni općiti, svako opće- mes ili bonscrestias). smje li ubit i niti čovjeka ni uopće
nje bio je težak grijeh. Ako bi živoga stvora osim z mije. Uopće
Ovi svršitelji, dobri ljudi, dobri
katolika ili pravoslavnoga primali bilo je kod Bogumila zabranjeno
krstjani ili Bošnjani, oni su bili
u svoju bogomilsku crkvu, tada voditi rat i praviti ratne naprave.
prava crkva bogomilska i iz njih
je morao proći najprije jednu Konačno signaculum sinus, savr-
su se izabirali bogomilski sveće-
periodu čišćenja. Tek kada je tu šeni se je morao potpuno odreći
nici.
periodu prošao, očistio se od općenja sa ženom i svakog spol-
opačina oficije lnih kršćanskih Oni su se morali držati najstrože noga života. Bogomili su principi-
crkava, dao dokaza o svom is- bogomilskih propisa, koji sadr- jelno bili protiv ženidbe i smatrali
krenom bogumilskom uvjerenju, žajno nisu bili ništa drugo nego za zaslužno da muž i žena žive
tada je konačno mogao biti prim- tzv. tria signacula maniheja, koje kao brat i sestra. To je sve pak
ljen u bogomilsku općinu. Prima- smo već spominja li. To je bio imalo svoj osnov u te meljnom
nje se je obavljalo krštenjem, ali tzv. signaculum ors; naime da naziranju Bogomila, da je ljudsko
ne vodom, kao kod oficijelnih nije svršitelj smio nikada izreći tijelo djelo principa zla i nešto
kršćanskih crkava. Krštenje se je laž, niti riječima koga prevariti ili zlo, kobno po čovjeka. A ovo zlo
sastojalo polaganje m sv. pisma se zakleti; zatim da nije smio se ponavlja i umnožava prilegom
na glavu, i to evanñelja po sv. jesti mesa nit i ičesa što postoji i ženidbom.
Ivanu, pak se zvalo "Baptiz ma od krvi ž ive životinje, da kle nit i
Ovi savršeni, tzv. "svršitelji" su
libri". Osim toga slijedilo je tzv. jaja ni sira. Jedinu iznimku su
vodili vrlo težak ž ivot, život teži
"rukopolaganje" "impositio ma- činile ribe, jer one se ne množe
od većine danas poznatih redo-
nuum". prilegom. Oni su ž ivjeli sa mo od
va. Oni su bili primani posebnim
kruha, zeleni i voća. Zato je obi-
Tim knjižnjim krstom postao je svečanim činom, koji se je zvao
čaj sušenja voća, osobito bosan-
dotičnik članom bogomilske crk- utješenje, consolamentum, tele i-
ske suhe šljive, ostatak bogomil-
ve i zajednice, ali tek običnim osis.
ske kulture, jer preko zime su se
vjernikom, slušaoce m. Bogomili
Bogomili hranili kruhom i suhim Pošto je život tih savršenih bio
su se dijelili, kao nekad Maniheji,
voćem. Lomljenje kruha bio je toliko težak, to su mnogi, da si
na dvije vrste: na obične vjerni-
dapače posebni ritualni akt kod prištede tu trpnju, dali se podići
ke, slušaoce i na savršene, koji
bogomilskoga bogoslužja, kao u red svršitelja tek pred starost
su se zvali svršitelji, dobri ljudi,
lomljenje hostije kod katolika. ili pred smrt.
dobri kršćani, ili dobri Bošnjani
Zatim je za savršene vrijedio tzv.
(kod zapadnih Bogomila, tzv.

SRP SKA A GRA RNA REF O R MA I KOLO NIZA C IJ A


1918. GODIN E (3)
Šemsudin Handžić, Sarajevo kim klupa ma, ubivši Pavla Radića ta zemljišta. Zemljište je tada
i ðuru Basaričkog i ranivši Stje- procijenjeno za 60 posto manje
Simbolična naknada za otetu
pana Radića, Ivana Pernara i od stvarne tržisne vrijednosti, a
zemlju zastupnik u Saboru - par-
Ivana Granñu, pa je dr. Stjepan isplata se je vršila u gotovom
la mentu - Narodnoj skupštini
Radić od posljedica teškog ranja- novcu i obveznica ma na rok od
Kraljevine SHS dr. Stjepan Radić
vanja umro 6. kolovoza 1928. 50 godina sa četiri posto ka mata
u svojim govorima i napisima
godine. Poslije je odlučeno da se godišnje. Isplata je vršena dva
odupirući se hege moniji, iz me ñu
Bošnjaci muslimani obeštete za puta godišnje počevši od 1923.
ostalog kritizirao je i način spro-
oduzeta imanja, pa je država godine i trebala je trajati do
voñenja agrarne reforme 1918. i
priznala da je bilo "nepravilnosti" 1971. godine.
1919. godine, kojom je nasilno
u provoñenju agrarne reforme.
oduzeta muslimanska ze mlja (od Bošnjacima muslimanima je is-
Doneseni su zakoni o financijskoj
aga i begova). Zbog toga je radi- plaćivana naknada za oduzeto
likvidaciji odštete za oduzeto
kalski zastupnik Puniša Račić zemljište po dva osnova, za
zemljiste poslije 1928. godine s
izvršio zločin pucajući u hrvatske aginsku ze mlju (s kmetovskim
kojima se počinje regulirati ispla-
zastupnike u njihovim zastupnič- odnosima) i begovsku ze mlju (s
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 41
B osno moj a

najamnim odnosima). Do počet- lju, naknada za otetu begovsku zeta zemlja bivšim ze mljoposjed-
ka Drugog svjetskog rata bivši zemlju planirana je isključivo u nicima (aga ma i begovima ) nije
vlasnici su naplatili za aginsku obveznicama, s rokom isplate od nikada u cijelosti plaćena, pa nije
zemlju 125 milijuna dinara u go- 50 godina. Od ukupno predviñe- mogla postati vlasništvo Srba,
tovini, ili 49 posto, a u obvezni- nih 650 milijuna dinara u 36 po- niti se je pravno valjano mogla
cama 36 posto, što novčano izra- lugodišnjih rata, isplaćene su prenijeti na njihove potomke.
ženo iznosi 46,8 milijuna dinara. samo četiri u iznosu 139,5 miliju- Prema mišljenju pravnih ekspe-
Ukupno je naplaćeno 171 milijun na dinara, ili manje od 1/4, od- rata pravo na neisplaćenu ze mlju
dinara ili 67,4 posto, a ostalo nosno 21,5 posto. Prema tome, nikada ne zastarjeva, a zemljišna
nenaplaćeno 83,2 milijuna dinara nije isplaćeno 510,5 milijuna di- dokumentacija o provoñenoj ag-
ili 32,6 posto. Za razliku od obeš- nara, ili 78,5 posto. Iz navedenih rarnoj reformi sačuvana je u Ar-
tećenja vlasnika za aginsku ze m- pokazatelja jasno se vidi da odu- hivu grada Sarajeva i Beču.

B AN J A LU K A – U S P O M E N E I S T V AR N O S T S A
M E JD AN A ( 3 )
Mehmed Selman, Trav nik Hasan zv ani "Kek a", Muharem Ha- čaci iz o stalih grupa, naročito Pato-
džisak ić zv ani "Mandara", te mno- čani k ak o smo ih zv ali od milja, ali
1
1.. DIO
DIO MEJ
MEJ DAN
DAN ((2
2)) gobrojni drugi, sa posebnim nag la- su znali biti jak o nestašni i sk loni
Taj dio grada bio j e po sv om socio- sk om na braću Delić a mlañ eg uz- tuči sa dječacima iz drugih ulic a
lošk om i socijalnom sastav u dosta rasta A dema, Meh meda, A hmeta, k ao što su bili A lišići i drugi. Malo
različ itog sastav a. Bilo je mnogo k ao i njegov e sestre Min e, te stari- dalje uz Vrbas, n izv odno, bile su
siromašnih porodica, ponešto bolje je braće H amd ije i Mu stafe. Sv ak a " Z e l en a " , " K u l m ah a l č an i " ,
stojećih i j edan broj "činov ničk ih", ponaosob porodica je bila brojna, "Ciganluk ", a u podnožju Starčev i-
k ako su se tad a zv ale sv e one po- k ako po mušk oj tako i po žensk oj ce i Buk ića strane - brda, bila j e
rodice k oje su bile zaposlene u bilo lozi. U porodici Sav ick i bila su dv a grupa zv ani "Patočani", a odmah u
k akvoj državnoj službi. Pogled na brata, te sestra Milk a, zv ana od susjed stv u grupa "Čork ov ac". Te
Mejdan iz moje ulice Muftije Džabi- milj a "Milk ica", v rlo lijepa i umilj ata su grupe bile po sv om socijalnom
ća, moglo se zapaziti djev ojčica. sastav u najsiromašnij e, ali i najot-
da je tad a Mejdan, pornije i najborbenije.
Na širem prostoru
sam naziv , imao sv o- današnjeg Mejdan a Najudaljenija grupa je bila na pod-
ga k orijena na jed- postojale su brojne ručju današnjeg Rebrov ca u blizini
nom specifičnom po- družine - grupe koje rebrov ačk e crk v e i zv alo se cigan-
dručju, a to je prostor su se spontano formi- sk i, odnosno "Vlašk i Brijeg", a pos-
oko poznate Delića rale po ulicama, tak o lije II sv jetsk og rata dobio naziv
k uće, Odića i Mažara, se moja ulica, Muftij e "Veseli Brijeg". Sv ak a ov a grupa
Kobašlića, Šehić a, Grozdanića k ao i Džabića, zv ala još i Donja Stupnica, imala je i sv oje specifičnosti, k ak o
k uće Handžića, te drugih porodič- ona se dijelila na Gornju i Donju po socijalnom tak o i po obrazov -
nih k uća. Njihov o sastaj alište, s Stupnicu sa sv ojim sok acima i so- nom niv ou k ao i načinu druženja i
ranog proljeća, pa sv e do čak k as- k ačićima. U su sjedstv u je bila - zabav ljanja u raznim igrama. Mno-
ne jeseni, bilo je pred mejdansk om grupa sa tzv . "A bacije", ili Pobrića go organizov anije grupe bile su u
džamijom ili pod "Karamutom", Brod, koja je ok upljala nek olik o, Donjoj Stupnici, Kulmahali, na Mej-
blizu k uće Sav ick i. Tu su se sasta- tak oñer ulica i uličica, npr. T etarić a danu pa i "Zeleni" i to negdje izme-
jali M ejdanci k ak o smo ih popular- sok ak zv ana "Jalija", Demira A rna- ñu, 1935-1941. godine. Negdje
no zv ali "Mejdanci". uta sok ak itd. Tu su se sastajali pred početak II sv jetsk og rata, sv e
Iz moje generac ije sa k ojima sam Ibrišagići, Šašiv arev ići, Bah tijarev i- ov e grupe postepeno su nestaj ale,
se družio poznati su Odići, Ćerima- ći, Habibov ići, Sabitov ići, T etarić i, jer su mnogi, dojučerašnji dječaci,
gići, Kobašlići, Grozdanlići, Zulić i, Kov ačev ići, Hadžiselimov ići, Had ži- postali izrasli mladići, jer su mnogi
Šehići, Handžići, S ak ići i mnoge dedići, Sante, H adžialić i i drugi. Na u v ihoru II sv jetsk og rata prosto
druge porodice. U predratne dane tu "A baciju" dolazili su Omerbašić i, nestali, jedni su otišli u NOB-u i
II sv jetsk og rata poznatiji su bili: Kučuk ov ići, Selmani, Kov ačev ići i dalje, dok su se drugi izgubili u
Zvone Odić, Ido, Zijo Ćerimagić, Ek ići, rijetk o k ada Salihagići, Bek ir, metežu rata i nestali bez traga.
ðuro Grozdanić i brat mu Braco, Omer i "Lalo", te mnogobrojni dje-
S t r an ica 42 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
O svr ti

ŠT O J E R A D I O H R V A T SK I P OL I T I Č K I V R H U
V R I J EM E P A D A V U K OV A R A
Branko Stojković, Bjelovar novnika. Nekoliko rodbina, tj. se suprotstavi oni proglašavaju
familija drži u Hrvatskoj sve u luñakom i protivnikom de mokra-
U vrijeme pada Vukovara cijeli
svojim ruka ma. A vama govore cije. Pomiješali su vam vrijednos-
politički državni vrh bio je u pos-
da je to slobodna Hrvatska. Tako ti riječi, kako ne bi razumjeli je-
jeti Lici, odnosno oni su (bili) se
su mu da li lice zvijeri. dan drugog – Hrvat Hrvata … To
kretali pre ma Istri. Na putu za
je njihova strategija i pobjeda. A
Gospić, zaustavili su se u mjestu Hrvati gdje ste? Ima li vas? Što
i znak vašeg poraza. Razmislite o
Brinju, a dobrodošlicu predsjed- šutite na taj način? I vi ste izdali
tome što vam govorim. Zato i
niku Dr. Franji Tuñmanu zaželio hrvatske ideale. Sakrili ste se u
postoji izbezumljena Hrvatska,
je Josip Kregar, predsjednik opći- mišje rupe. Zar treba pitati: Tko
glavna i neradnička, socijalna i
ne Otočac. Na početku sveča- je iz mislio takvu danas demokra-
bijedna, a tajkuni i pljačkaši i
nosti, govorio je Tuñman, a tu se ciju, nego „sotončine “, koje deg-
prevaranti uspijevaju.
pljeskalo i vikalo: „Hrvatska“, radiraju sve ono što je ljudsko?
„Hrvatska!“ i „Franjo“, „Franjo!“ Da bi stvorili „na kazu“ od naro- Samo svaki istinski i kritički duh
Skup koji je bio zatvoren za jav- da, upregnuli su vas u tegleća protivi se tom nasilju, laži, ili bo-
nost i novinare, završio je uz kola, posluž ili su se geslom de- lje rečeno tiraniji. Svaki istinski
program pjesa ma i plesova, te mokracije, pa da bi pod tim ime- Hrvat se ne klanja i ne priznaje
svečani objed… nom mogli raditi što god žele. takvu „sotonističku upravu“. To
je najlošija opcija ž iv-
Za taj izlet u Zagrebu, tj.
ljenja. Hrvati su danas
u Hrvatskoj nije se smje-
kao narod podijeljeni.
lo znati. A fešta je potra-
S njima upravljaju biv-
jala do ranih jutarnjih
ši komunisti. Ve liki
sati. Zanimljivo je, dok
vjernici ne predaju se
su se hrvatski branitelji u
samo tako u ruke grje-
Vukovaru borili s oruž-
šnika, kako je to učini-
jem u ruci, gospoda su
o i sa m Isus. Svakom
se na „igranki“ zabavlja-
poštenom Hrvatu je
la, nazdravljala je s čaši-
bolno to i s tugom u
cama ša mpanjca u ruci.
duši gledati i ne prih-
Tu na zabavi bili su kraj
vaćati činjenicu da je
Vrhovnog zapovjednika
to tako.
Hrvatske vojske Dr. Fra-
nje Tuñmana, Gojko Šušak, Mile Danas oni truju i razaraju, odno- Ta „nova Hrvatska vlast“ je ba-
Ćuk, Slavko Degoricija, Vrhovni sno ubijaju ljudsku dušu, te mla- hata, samoljubljiva i devastator-
zapovjednik JNA Stjepan Mesić i de ljude – kojima ne daju posla, ska. U državi postoje ljudi koji su
predsjednik SFRJ-a, Hrvoje Šari- formiraju u degenerike. No, sve bili komunisti, a sada su kapita-
nić, Martin Špegelj i dr. je to pakao i najcrnje ropstvo, listi, kojih se sve opet pita. Ne
muka i zlo… Svjedoci smo jed- odgovaraju za ono što su radili u
Ne sa mo da je Dr. Franjo Tuñ- nog vrlo lošeg vremena i razdob- prošlom rež imu. Mnogi Hrvati
man (HDZ) hrvatski narod preva- lja u Hrvatskoj, gdje vlada nape- upravo su bili proganjani od tak-
rio, nego ga je izdao. Njegovi to stanje, u kojemu je na metnut vih. I to je ža losno da u Hrvats-
sljedbenici ni danas ne žele priz- lažni mir. Ti smutitelji su učinili koj danas nikog to ne zanima i
nati da su pogriješili. Jer najveći kaos, da bi lakše vladali va ma. smeta. Nit i t ko pokreće akciju ili
tajkuni i bogatuni iznikli su u Hr- Pomut ili su vam pa met i razum. diže uzbunu. Na primjer, što se
vatskoj iz njihovih redova. Zem-
I od početka tako su ola ko zasje- nismo riješili Josipa Manolića i
lja je sad u grču i strahu i para-
li na vlast. Oni va m govore svo- njegovih UDB-aša.
noji. Ista vlast nas tlači za 5 ku-
na na dan, toliko koliko je svede- jim životinjskim jezicima, a vi ih
na potrošnja na dan po glavi sta- pokorno slušate. Svakoga tko im
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 43
O svr ti

ČET V RT I K R AL J ( M UD RA C ) ART AB AN ?
ðivo Bašić , Dubrovnik noj strani ulaza u k uću). A rtaban je nja sazn ao je od stanov ništv a u
nemalo bio iznenañ en zauzv ratnim Passov aru o danu Kristov a raspeća
Od dv ojice braće perzijsk og v ladara
pok lonom: - tada se tr esla zemlja i zamr ačilo
Darija I. (v ladao 522.- 486.) j edan nebo, te sij ev ali gromov i k ao
se zv ao A rtaban, a v eć ok o Kira II. "Poslao sam v am v rijedni k amen, a
"jedina sv jetlost" na nebu.
(558.-530.) ok upljaju se dv orjani v i mi zahv aljujete običnim k oma-
k ojima ime sadrži slog "Rta" ili dom pergamenta?". Biv ša robinja i A rtaban tražili su
"A rta", po ondašnjim drev nim zak lonište, ali je A rtaban bio ranjen
Rabbi Y ehuda mu je odgovorio da
(indo-)iransk im (arijsk im) suprots- uslijed obližnj eg udara groma (k rv
pergament ima v iše v rijednosti ne-
tav ljenim božanstv ima, slično k ao mu se slij ev ala niz lice). Zav apio je
go sv o dragocjeno k amenje zajed-
A ša ("najv iše dobro") i Druh/Druž prema nebu:
no. Nek oliko godina k asnije A rtaba-
("neistina, zlo") u Vedama, k ao
nov a k ći je oboljela. Nije joj pomo- "Gospode, zašto te nisam ugledao
podloga u zoroastričk oj reformi i
gao nijedan dok tor, pa se A rtaban premda sam te tražio 33 godine,
oprek a - prastara dv ojnost dobra i
sjetio Rabbijev ih riječi, te zašto te nisam mogao nahraniti
zla. Zanimljiv o da je Rta božan-
pričvrstio mezuzah dok si bio gladan i dati ti v ode dok
sk o prav ilo ili "naputak " po
na dov ratnik k ćeri- si u mirao, v eć sam to drugima čini-
k ome se k reće zv iježñe, sv i-
ne sp av aće sobe o", a glas mu odgov ori:
će dan i tamni noć, smj e-
k oja je nakon
njuju se godišnja doba (po "Kad god si dav ao nek ome od njih,
toga ozdrav ila.
Rig-Vedi). H erodot tv rdi da moj brate, dav ao si meni".
su Heleni (Grci) u staro Tri mudraca (u
v rijeme Perzijance n aziv ali Razočarav ajuća bijaše misij a (na
predaji i k ao
Kefencima, ali da su oni jesen 550. g. n. e., tijek om bi-
k raljev i) Melk ior,
sebe zv ali A rtejcima (izraz zantsk o-istočnogotskog rata) magi-
Baltazar i Gašpar
k oji su rabili i njihov i susjedi). ster milituma (zapov jednik a v ojsk e)
prinijeli su nov oro-
Pogubnost ratov a zabilježena j e u A rtabana k ojem nije pošlo za ru-
ñenom Isusu Kristu u lje,
dijalogu Perzijanaca K serk sa I. k om ni(ti) dospjeti na S iciliju, te
tamjan i zlato (u k ršćanstv u blag-
(v ladao 485.-465.) i strica mu A rta- mu je uz pretpostav k u napuštanja
dan Tri k ralja ili Bogojav ljanje
bana k ad je ov aj prv i v ršio smotru Cefalonije, flota bila raspršena nev -
[Epifanija]), a po nek im predajama
flote i v ojsk e u Aby dosu, na Heles- remenom i brod na kojem je bio
postojao je i četv rti mudrac - boga-
pontu: uk rcan zav ršio je na obali otok a
ti astronom i filozof A rtaban iz Per-
Meleda u D almacij i.
zije. On je prodao sv e što je imao,
"Sažalio sam se pomisliv ši k ak o je
te ( s)k upio safire, rubine i biser e - Zar stv arno nik oga ne zanima tk o
ljudsk i živ ot k ratak i da ni jedan od
pok lone za novog Mesiju nav iješte- su ljudi k oji su Hrv atsk u naciju
tolik ih ljudi za stotinu godina v iše
nog pojav om sjajne (naj sv jetlij e) (opet) uvuk li u v elik u laž? Je li (to)
neće biti na živ otu", a A rtaban mu
zv ijezde. Iak o je k asnio, namj era- Hrv atsk a k uća na pijesk u ili k ula
je odgov orio:
v ao se pridružiti v elik oj trojci mud- Babilonsk a, usk oro će se v idjeti i
"U tijek u ov oga k ratk og živ ota, ne- raca, te zajedno pronaći Djetešc e. pok azati. Glav ni inspiratori strašnih
ma ni j ednog čov jek a... k oji bi bio Stari rabin mu j e rek ao "da ne traži ratnih pok olja i stradanja nad Hrv a-
tak o sretan da mu se ne bi dogodi- k ralja u palači ni meñu bogatima, tima, danas su v odeći ljudi u Hr-
lo da bar jedanput ne zaželi da ra- ali ni meñu sirotinjom. Njegov o je v atsk oj. Te političk e v oñe su „sol
dije umre nego da i dalj e živ i... I carstv o složena i nepregledna lju- zemlji i nebu“, mak simalno i sa-
tak o smr t dolazi k ao najbolje utoči- bav ". mom Bogu su premac. Ja smatram
šte i spas čov jeku od sv ih nev olja da su oni najv eća sr amota za dos-
A rtaban je tijek om put(ov anj)a po-
ovoga živ ota". (Herodot, Historia, tojanstv o i čast čov jek a. Isto tak o i
mogao od groznice bolesnom čov -
VII, 46). za prav du i prav ednost…
jek u u pustinji, k arav ani izgladnje-
Talmud bilježi priču o A rtabanu k oji lih ljudi bez nov aca (dar safira), Sv e te zle k obi pogodile su Hrv ate
je poslao v rlo dragocjen k amen užasnutom mladom v ojnik u koji je k oji i dalje šute i pate. Pitam se:
Rabbiju Yehuda Hanasiju, a ov aj je poštedio malo dijete tij ek om Hero- Jesmo li mi ćudoredan narod, isto-
njemu u znak zahv ale poslao me- dov og pokolja djece (dar rubina), dobno pokv aren, duhov no mrtav i
zuzah ( mali k omad pergamenta na mladoj ropk inji otk upio je slobodu političk i bez riječi. Hrv ati! N ezabo-
k ojem je ispisano nek olik o odloma- (dar biser a) i ona je potom k renula rav ite, neoprostiti im n ik ada ne
k a iz Tore, a pričv ršćen je na des- za njim. Nak on 33-godišnjeg traga- smijete.
S t r an ica 44 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
O svr ti

GR AD S VJET L O S T I
Akademik M irko Vidović, Pariz su u Zadru roñeni i oni koji u Za- jete ljepost žića u užitku duhovne
dar doñu ž ivjeti, raditi i osnovati prosvijetljenosti. Smiraj duše u
Pisac prvog hrvatskog romana
svoju obitelj, po Zadru hodaju kao miru skrušene duše.
"Planine", Petar Zoranić - ličkog
u predvorju svetišta: nema tu ga-
sjemena - ponikao u Ninu, a od- Bjelina Zadra na svom poluotoku,
la me, žurbe, guranja i neurotike -
rastao u Zadru, nazvao je Grad ponosan meñu bede mima i uz
Zadar je grad u koje m je svaki
Madijevaca - Darom mora i sunca. more, s buketima zelenila i viso-
dan život prava svetkovina.
kih tornjeva - u sunčanoj blago-
Zadar odista slovi kao jedan od
Horde pljačkaša, koje su u proš- dati nedjeljnog jutra ugleda se
najstarijih gradova u ovom dijelu
losti tko zna koliko puta navaljiva- kao dlan na koje m su rasporeñeni
svijeta. To je shvatljivo u konteks-
le i provaljivale u Zadar, rušile ga svakojaki dragulji - dar Rodu i
tu pozamašnog djela vodećeg hr-
i pljačka le, nikad nisu uništile uro- Domu - poziv na gozbu i dalekoj
vatskog paleoarheologa Dra Šime
ñenički osjećaj krotkosti domaćih ljudskoj baći koja, kad se na ñu u
Batovića, koji u prvom tomu svog
ljudi u svom velikom gradu- Zadru, osjete neku čudesnu obi-
monumentalnog djela "U osvit
svetištu meñu bede mima. Nisu teljsku bliskost. Zadrani su zazi-
civilizacije" prikazao najstarije os-
poznati nikakvi grañanski sukobi vali Boga i Bog se je njihovu zazi-
tatke tragova čovjeka - na Dugom
koji bi podijeljen grad svojatali vu - odazvao!
Otoku, u Velom Ratu - našeg
eliminacijom onih koji ne pripada-
pretka koji je znao pa liti vatru pri- Čovjek je u Zadru osjetio bliskost
ju njihovoj stranci. U gradu u ko-
je četiristotine i pedeset tisuća Boga i ljudske duše i ostvario svo-
jem postoji toliko svetišta održan
godina! A da je to biće bilo odista jim rukodje lom djelo s kojim se ni
je kao postojan duh štovanja Bo-
razumno ljudsko biće, dokazuje jedan drugi ljudski rukotvor ne
ga, poštivanja bližnjeg i dizanja
baš činjenica da je znao, ne sa mo može usporediti - Zadarske mor-
ograda prema neprijatelju, a ne
koristiti se vatrom, nego i - pa liti ske orgulje.
vojnim pohodima na tuñe grado-
vatru.
ve. To mudro smišljeno i pa metno
Sve životinje, bez razlike, boje izrañeno djelo ljudskih ruku
se vatre. A paljenje vatre odu- pravo je i najnovije 'čudo na
vijek je za čovjeka bio obredni istoku' - Bog se objavljuje svi-
čin - čin po koje m je i pripre- jetu po svjetlosti. Blagost svjet-
manje hrane na vatri bilo slav- la i oblaka pokreće vjetrove,
ljenje sunca i po nje mu posve- vjetrovi mreškaju more i more
ta hrane koja ž ivot daje, po se u Zadarskim orgulja ma gla-
čaru vatre život čini ugodnim. sa u veličanstvenoj beskrajnoj
simfoniji u kojoj se akordi nikad
Zadar je i danas grad u koje m
ne ponavljuju i uvijek i ispono-
se štuje svjetlo od svjetla jer do- U Zadru danas, nakon zadnje po- va slijede u savršenom suzvučju.
lazi od Stvoritelja u sveopćem šasti koja je grad 'sravnila sa
bratstvu u kojem je samo čovjek zemljom' u toku drugog svjetskog Tako u Gradu koji pozdravlja sun-
stvoren na sliku i priliku Stvorite- rata, bdiju neporušeni zvonici i ce, u suzvučju mora ljudska duša
ljevu i - ne boji se vatre, nego želi kao srca svog puka, ti zvonici toč- doživljava vječiti i neprekidni go-
da vječno traje - i na zajedničkom no u odreñene sate oglase se vor Logike Stvaranja.
oltaru svetišta, i na obiteljskom ili zvonjavom u skladu i sazvučju, U Gradu sunca, na zadarskom
zadružnom ognjištu. pogotovu u nedje ljnom jutru, naj-
poluotoku ne ma ničega što bi po-
češće u obilju sunca: čovjek poz-
Zadar se doima: s mora kao luka ticalo na fanatizam bilo vjerski
u koju pristaju sva polovila, a s dravlja Stvoritelja očekujući da se bilo (be)zvjerski.
odazove blagoslovom.
kopna kao splav s kojeg se može
Tko želi vidjeti aureolu Stvoritelja
otići ušir. Zadar je, u sjaju sunca Tada se razjate golubovi, ga lebovi
nek doñe na Zadarske morske
grad-svetište. Grad u koje m prise- grlice i ostale ptice i - u ljudskim orgulje u blaženoj sjaju najljepšeg
bni ljudi osjećaju blagodat pri- očima podignutim pre ma rijetkim zalaska sunca na ze mlji.
morske klime i darova koja ona bijelim oblacima pre ma nebu, os-
daje i u vodi i na kopnu. I oni koji
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 45
O svr ti

I N ME MOR I AM: S AT NI K H V- a I VAN R AT K OVI Ć – Z L AT KO


i l i i n t e r n e t s k i v i z i o n a r i r a t n i k - Ha c k ( i ) j a
Vlasta Mihavec, dipl. oec., NGO IS TI- je i za v rijeme Domov inskoga rata, a i drugovima ne želite prodati - svoje
NA, Zagreb kasnije nemjerljiv e koristi našoj zemlji, vlasništvo? Jeste li znali da vam danas
V ladi, našem narodu te izazv ao jednako u H rv atskoj mogu podmetnuti čak i dro-
Jeste li ikada imali čast upoznati čovjeka nemjerljive štete neprijatelju - Jugosla- gu pa v as proglasiti narko-dealerom, ne
kojega se ničim ne može kupiti? Takav venskoj narodnoj armiji, četnicima i srp- udov oljite li v ladajućim drugovima?
se ne prodaje ni za nov ac, ni za položaje skim prov okatorima na našim forumima.
i fotelje, ni za priv ilegije; nude mu se sa Ako niste znali, saznali biste - samo da
sv ih strana – ali, pod uvjetom na koji ne Razočaran – kao i mnogi domoljubi - ste imali čast poznav ati Ivana Ratkovića
pristaje pa zato – sve glatko odbija? smjerom kojim je krenula HDZ-ov a H r- H ack(i)ju – hrvatskoga v iteza, dragovolj-
vatska, uv idjev ši 'kuda idu v ladajuće ca i junaka Domov inskog rata, Čovjeka
div lje svinje', Iv an Ratkov ić H ack(i)ja koji je bio P rijatelj, internetski V izionar i
otvorio je na najposjećenijoj v ršnoj inter- nadasv e - Domoljub.
net- domeni “.com” stranicu pod nazi-
vom “www.hdz.com”. I tako je preduhit- U vlastitoj nakladi je 2003. godine obja-
rio H DZ te v ladajućoj stranci oteo mogu- v io knjigu pod naziv om 'POKRE NIMO
ćnost da na najposjećenijoj internetskoj H RVATSKU' i u njoj nam ostav io mnoge
adresi iznosi i predstav lja v lastitu pro- poruke i sv oja razmišljanja – i nama, koji
midžbu, sv oje planove, programe i ćemo ga se sjećati s ljubav lju, tugom i
“v elike uspjehe”, koje iz dana u dan os- ponosom, ali i onima koji su ga se godi-
jećamo na sv ojoj koži – sada već deset- nama bojali, pratili ga, prisluškiv ali, pod-
l j e ć i m a . metali mu i strepili od njega, i od onoga
S amo, nisu drugov i iz HDZ-a bili pogoñe- što je znao, i od onoga što je pisao...
Takav jedan Čov jek napustio nas je ove ni jedino time što im je H ack(i)ja oteo
subote, 3. siječnja 2009. godine u sv ojim internet-stranicu pod kojom ljudi očekuju U z izraze najdublje sućuti obitelji i sv ima
najboljim pedesetim godinama, nakon da će pronaći – političku stranku H DZ. koji ga cijene, v ole i poštuju, navest ću
kratke i teške bolesti; Ivan Ratković, Jer, kad biste otv orili H ack(i)jinu stranicu samo dv ije od njegovih poruka, od vrste
roñeni V araždinac, mnogima možda poz- www.hdz.com, dočekalo bi vas – ismija- koju ne bismo smjeli zaborav iti:
natiji po nadimcima Zlatko, ili – H ack(i) vanje HDZ-a, koji se na njoj naziv ao – Ivan Ratković (2003. iz knjige
ja. H RVATSKOM DEMONSKOM ZAJE DNI- 'P okrenimo Hr vatsku!'):
Iv an Ratkov ić je u Lepoglav i, još za Tito- COM... E to što je drugov e iz HDZ-a bo- SLOBODA
v ih v remena, često igrao šah s pokojnim ljelo. Š to se na tim stranicama iznosila
predsjednikom Tuñmanom. Zato ne tre- istina o njihov oj politici i politikantstv u, I SLOBODE ZA SVE,
ba čuditi da ga je dr. Tuñman osobno pljački i lopov luku, korupciji i brojnim I SLOBODE OD SVIH,
pozvao u sad v eć pov ijesnu zagrebačku HDZ-skandalima, ismijavanje i podsmijeh
I SLOBODE ZNA SE,
Baraku, a niti da je meñu prv ima u rod- kojima ih je u v irtualnom svijetu izlagao
nom Varaždinu osniv ao podružnicu HDZ- jedan od njihov ih osniv ača - Iv an Ratko- I SLOBODE OD NJIH.
a. v ić H ack(i)ja.
SLOBODE BEZ FRANJE,
Iv an Ratković bio je i meñu prv im drago- H ack(i)ja je zbog te svoje internetske SLOBODE BEZ ŠEKSA.
voljcima Domov inskoga rata, čim je za- stranice www.hdz.com u nekoliko nav ra- NE ŽELIMO SRANJE
počela agresija na H rvatsku. Bio je čas- ta zav ršio u zatvoru. N ije ga voljela Tito-
OD NJIHOVOG SEKSA.
nik H rvatske vojske s činom satnika. va Jugoslavija, ali ni ona Tuñmanova
U prav o su ga trebali imenov ati i pukov ni- H rv atska, a još manje S anaderova. N udili BEZ TAKVIH UNUTRA
kom HV-a, kada su se njegovi odnosi s su mu - za naše, hrv atske prilike - silan
MI ŽELIMO SUTRA!
v isokim stranačkim dužnosnicima – do novac, samo da im proda stranicu
kraja i temeljito uzdrmali. Jer, Ratković “www .hdz.com” na domeni com. N ovac, Iv an Ratković (2008., na stranici
nije bio ni političar, niti poli tikant. P a je kojim bi mogao osigurati i sv oju praunu- www.hdz.com ):
ubrzo nakon v eličanstv ene olujne pobje- čad. O nda su pokušali s drukčijim ponu-
dama i braniteljskim priv ilegijama, koje Vr ijeme je da se vaša str anka zabra-
de 'pogriješio' - progovorio o istini usred
su mu ionako po zakonu pripadale... ni. Da se pokrene javna inicijativa
HDZ-a, dakle - ondje, gdje je ona trebala
U zalud. za vaš nestanak s političke scene,
ostati i skriv ena, i zatajena.
jer ugrožavate budućnost ovog na-
N o, Ivan Ratkov ić – H ack(i)ja bio je i još N a kraju su mu očajni drugov i iz HDZ-a r oda. Vr ijeme je za apel domaćoj i
nešto: najv eći i najbolji stručnjak na pod- podmetnuli krimene svih v rsta, misleći da meñunarodnoj javnosti da nam se u
ručju informatike i najpoznatiji hacker će ga zatv orom – smekšati. P a mu u tome pr idr uži. Mi smo u rukama
kojega je ova zemlja imala. Desetljećima zatv oru počeli nuditi – trenutačni izlazak opskur ne gr upe ljudi koja krade
opsjednut računalima, meñu prv ima je na slobodu i njime ga ucjenjiv ali. S amo našu i budućnost naše djece.
proniknuo u tajne interneta još u v rijeme da preda ili proda sv oj www.hdz.com. A
kad su rijetki u nas znali što je to. Tim on tv rdoglav o - odbija. Jeste li znali da M I ŽELIMO NAŠE SUTRA BEZ VAS!!!
sv ojim znanjima i sposobnostima učinio vas danas u Hrvatskoj mogu pr ogla-
siti opasnim kr iminalcem, ukoliko
S t r an ica 46 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Pogledi i z duše

I V A N Š EG EDI N
M arko Polo Fest, Korčula SVETI OČE ČUVAJ NAS

BESIDA NA PRAGU VIRE JUBAVI I M IRA.


OBALAM A M ORA PUTUJEM
NAROD JE STVORIO DRŽAVU.
POD ZLATNIM SUNCEM
A ONDA SMO POBJEGLI
ISPOD RAJSKOG NEBA.
I OD NARODA I OD DRŽAVE.
SVETOM OCU JA SE RADUJEM.
OSAM LJENI U SVOJIM
OSLABLJENIM SRCIMA. SVETI OČE DAJ NAM M ALO SNAGE.
NA TOM PUTU BOŽJE M ILOSTI.
BLAGOSLOVI OČE SVOJU DICU,
ŽIVIT ĆEM O O MOJ RODE RODNI DAJ NAM MRVU SRIĆE RADOSTI.
ŠKRTA ZEM LJO, HEJ’ LJUBAVI M OJA. SVETI OČE MOLI ZA NAS.
JUTARNJA M E ROSA TEBI DALA. SVETI OČE NAðI NAM SPAS.
ZLATNO ME JE SUNCE OGRIJALO. SVAKU NOĆ I SVAKI DAN
TEŽAČKA ME RUKA MILOVALA. NEK NAM BUDE RADOSTAN
SVETI OČE ČUVAJ NAS
PROCVITALA LOZA JE U ŠKRIPU.
I NEVERE NEK STANU
I M ASLINA PRIGNULA JE GRANE.
BIT ĆE RODA GOVORI M I M ATI S ISTOKA I JUGA.
ŽIVOT NEK SE ŽIVI,
BIT ĆE RODA KADA ZORA SVANE.
NEK UGASI SE TUGA.
I RODI NAM POJE, I IM AMO SVEGA. NA OBALAM A M ORA,
I NIŠTA NE BOLI, NI ŠKINA, NI REBRA. PRONAðI NAM A SPAS.
I M RIŽE SU PUNE I SVE JE U CVIĆU. SVETI OČE ČUVAJ NAS,
I SKORO ĆE ZORA A M I SM O UZ SVIĆU. ČUVAJ NAS.
I RODI SE DITE I SRITNA JE MATI
I PONOSNA ZEM LJA DI ŽIVE HRVATI
I LJUBAV NAS VEŽE I PISMA GOVORI
ŽIVIT ĆEM O O' MOJ RODE RODNI

UZORILA U TEBI JE VILA.


BILA VILA, O' M LADOSTI MOJE
UZORILA, PA SE POKLONILA.
DA TI JUBI ZEM LJO LICE TVOJE.

I RODI NAM POJE, I IM AMO SVEGA.


I NIŠTA NE BOLI, NI ŠKINA, NI REBRA.
I M RIŽE SU PUNE I SVE JE U CVIĆU.
I SKORO ĆE ZORA A M I SM O UZ SVIĆU.
I RODI SE DITE I SRITNA JE MATI.
I PONOSNA ZEM LJA DI ŽIVE HRVATI.

I LJUBAV NAS VEŽE I PISMA GOVORI. NAPISANO I IZVOðENO PRIGODOM POSJETA SV.
ŽIVIT ĆEM O, O' MOJ RODE RODNI OCA IVANA PAVLA II. SPLITU
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 47
H r v at s k i j e z i k

OR GA N SK A P OD L OGA H R V A T SK OGA J EZI K A ( 4 )


Priredio Borna i XX. stoljeća uz sa mo slabe i ri- uvoñenja te takozvane šestojanu-
jetke više književne nego filološke arske diktature god. 1929. dvije
Neosporna je činjenica da sve for-
otpore provedu ne sa mo ne ke su posljedice bile osobito važne.
mulacije a - f vrijede podjednako
zakonite i opravdane jezične i Država se preimenovala u Kralje-
zamijenimo li ozna ku N pridjevom
pravopisne reforme, za koje je vinu Jugoslaviju (pa je i "troimeni
"hrvatski" ili pridjevom "srpski".
objektivna jezična situacija bila narod" dobio jugoslavensko ime),
To je bitna značajka srednjojuž-
već zaista sazrela (i koje su bile što je već samo po sebi bilo ob-
noslavenske jezične stvarnosti što
na općoj hrvatskoj razvojnoj crti), manom - ta država nije obuhva-
se tiče organske, genetskolingvis-
nego i neke koje nisu imale upori- ćala sve Južne Slavene da bi ima-
tičke prirode uvjeta za pokretanje
šta u hrvatskoj tradiciji i stvarno- la pravo na takvo ime (Bugarska
i razvoj standardizacijskih jezičnih
me jezičnom stanju. Posljedice je nije bila uključena!). A druga se
procesa i ta je značajka utjecala
poslije bilo teško ispravljati, ne ke promjena ticala upravo jezika. On
na razvoj i kod jednoga i kod dru-
se više i nisu ispravljale, a osim se službeno naziva srpskohrvats-
goga naroda odvojeno, neovisno,
toga, novostvorena situacija omo- kim, a ponekad i "srpskohrvatsko-
a sve je drugo samo odreñena
gućivala je nakon 1918. sedam slovenačkim", osobito u doku-
promidžba i(li) sekundarna, apos-
desetljeća sustavnih manipulacija mentima, primjerice u školskim
teriorna romantično-filološka ma-
svjedodžbama (slovenački je srp-
gla. Već sa ma najobičnija krono-
ski naziv za "slovenski", jer u srp-
logija standardizacijskih procesa
skome jez iku slovenski znači
kod Hrvata i Srba kaže zapravo
"slavenski"), što je očita lingvistič-
sve - hrvatski za metci u XVII. sto-
ka nakaza, no slavistička se zna-
ljeću, konkretni procesi u XVIII.
nost pravila da to ne primjećuje.
stoljeću, konačni u XIX. stoljeću.
Ubrzo po uvoñenju diktature Hr-
A mladi Karadžić istupa tek god.
vatima je na metnut pravopis zaje-
1818. sa svojim Rječnikom, to
dnički sa Srbima, zasnovan uglav-
jest prvim otvorenim izlaganje m i
nom na srpskome pravopisu koji
pokušaje m ostvarivanja svojih s hrvatskim jezikom. Višenacio-
nalna jugoslavenska državna for- je Aleksandar Belić početkom
ideja.
macija nastala je u prosincu god. dvadesetih godina reformirao,
Donekle je razumljivo da je slavis- 1918. spajanjem kratkotrajne Dr- udaljujući ga od nekih slavenskih
tička znanost od XIX. stoljeća pa žave Slovenaca, Hrvata i Srba tradicija, do tada zajedničkih i hr-
praktički sve do naših dana ima la (koja je bila nastala po slomu Au- vatskomu i srpskom pravopisu.
uglavnom krive predodžbe i neto- stro-Ugarske) s Kraljevinom Srbi- Započelo je i izdavanje službenih
čna shvaćanja o jezičnoj povijesti jom (koja je već prije bila pripojila knjiž ica sa zajedničkom školskom
hrvatske pismenosti i književnosti, Kraljevinu Crnu Goru) u Kraljevinu terminologijom pojedinih struka.
osobito o karakteru i značenju (isprva Kraljevstvo) Srba, Hrvata i Tu u oba slučaja "zajednički" valja
hrvatskoga narodnog preporoda. Slovenaca. U novoj se državi od- razumjeti kao "uglavnom srpski".
To je sve hrvatskomu jeziku i hr- mah počela provoditi jezična poli- No u Hrvatskoj se sada ipak razvi-
vatskoj filologiji mnogostruko ško- tika u duhu takozvanoga nacio- ja odlučniji otpor velikosrpskim
dilo - to više što su se iskrivljeni nalnog integralstva, što je praktič- presezanjima. Književnici ne prih-
filološki pogledi prenosili i na opća ki trebalo dovesti do nacionalne vaćaju "zajednički" pravopis, nak-
shvaćanja o hrvatskoj naciji, nje- asimilacije hrvatskoga naroda, ladnici takoñer (izuzev naklade u
zinoj prirodi i povijesti, njezinu uključujući onda i jezičnu asimila- državnom vlasništvu), nerežimske
mjestu u Europi i u slavenskome ciju. U toj se državi narodi i nisu novine isto tako. Novi pravopis
svijetu. No prava je šteta dolazila priznavali. Makedonci uopće ne, a poštuju sa mo škole i državna up-
tek od činjenice da su i sa mi hr- Slovenci i Hrvati, kao i sa mi Srbi, rava, a razumije se, i režimski ti-
vatski filolozi, pa i oni u čiju se smatrani su za "ple mena" troime- sak. No hrvatsko društvo drži se i
rodoljubnost inače ne može sum- noga naroda. God. 1928. poubija- dalje prethodnoga hrvatskoga
njati, uglavnom prihvaćali vlada- ni su hrvatski voñe u beograds- pravopisa (Broz-Boranićeva, u
juća slavistička shvaćanja. To je kom parla mentu, pa kralj Alek- kasnijim izdanjima sa mo pod Bo-
omogućilo da se na razmeñu XIX. sandar uvodi diktaturu. Nakon ranićevim ime nom).
S t r an ica 48 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
H r v at s k i j e z i k

ZA ŠTO D UB ROVA ČKI K NJ IŽ EVNICI NISU P ISA LI


KA KO SU G OVORI LI? (3 )
Mirko Deanović ističe izrijekom i težnju afirmacije ke hrvatskoga jez ika). Na početku
kulturnih sposobnosti svoga naro- XVIII. stoljeća Injacio ðurñević
Tako Dominko Zlatarić posvećuju-
da. Jednako misli i Ignjacio ður- izrañuje svoju pravopisnu refor-
ći (1597. god.) Jurju Zrinskomu
ñević kad kaže (130 godina iza mu, Stijepo Rusić (Rosa) čak pre-
svoja štampana djela kaže: „… za
Zlatarića u predgovoru „Štiocu“ tjeruje u svom jezičnom puriz mu,
obogatit ovi naš jezikkojomgodi
pred „Uzdasima Mandaljene po- Akademija Ispraznih spre ma rječ-
stvari ka je dostojna da se čti,
kornice“): „moje književno nasto- nik i gra matiku i t. d.
prinesoh iz latinskoga (tj. talijan-
janje, zasve od druzijeh naucijeh
skog) pastijersku pripovijes Tas- I u drugim su da lmatinskim gra-
zabavljeno, uzdržalo je sveñ oso-
sovu … Stavih se zatijem s jedna- dovima ne koji pisci takoñer poka-
bitu ljubav svomu rodnom jeziku i
kom požudom učinit Hrvaćku Gr- zivali osobiti interes za narodni
svojoj adrijano-slovinskoj pokraji-
kinju Ele ktru Sofoklovu, nastojeći jezik. U Zadru Petar Zoranić u
ni, koju, pre mda i sada prionut
da se takoñer u broju od našega svojim Planina ma htio bi da naša
latinski i talijanski pisati raz lika
skladanja bude čut štogodi davnje „vila Hrvatica“ dostigne svoje
nepogrdiva umohitrenja, držim
što ima u sebi od visokai od ple- slavne klasične drugarice, pa se
srčano i dobrohoćno sveñ prid
menita.“ žali usporeñujući ih: „ah nepom-
očima, i sve što piše m, činim da
njo i nehaju jezika hrvackoga!“
nju gleda, da nju utišti, da nju
Slično misli i Juraj Baraković, kad
hvali i uz mnaža u ple menitoj sci-
se u Vili Slovinki tuži : „moji ze m-
jenii svijetlu imenovanju prid svi-
ljaci za tuñe posižu“, a mogli bi
jetom.“
“bit slafni prid svakim narodom“,
A on je to i dokazao u punoj mjeri kada bi marili za svoj jezik, jer
osobito savjesnim prijevodom
človik zdraf, prez
Psaltira, kome je na kraju dodao i
glasa kada je,
rječnik sa oko 500 „puku neobiča-
za žive jak mrtaf,
jenijeh riječi“, a koje je našao kod
nitkor ga poznaje.
još starijih dubrovačkih pisaca.
Mnogi su se Dubrovčani u razno
Ivan Gundulić doba zanimali za jezik. Dome nika-
nac Rajmund ða manjić štampa
Tu Zlatarić uz svoj zanos za ljepo- 1639. prvi naš pravopis (35 godi-
tu poezije, uz književni momenat na nakon Kašićeve prve gramati-

GO V OR I M O L I I SP R A V N O H R V A T SK I ? ( 3 )
RAZLIKOVNI RJEČNIK, Stan- Makedonija Maćedonija VELIKA I MALA SLOVA (8)
ka Pavuna , „Integra“ d.o.o., Za-
Skladište, spre mište, magazin "Hr vatski pravopis", Zagreb, 1944.
greb
Magacin
OBĆENITO
RJEČNIK
Majoneza Majonez
12. neke rieči u z n a k p o š t o
Ispravno Pogrješno
Bojnik Major v a n j a, kao: Poglavnik, Sveti
Liječnica, doktorica Otac Papa (kraće Sveti Otac),
Nabava, dobava Nabavka Njegova svetost, Njegovo Veličan-
Ljekarka
Narod Nacija stvo Kralj, Njezina Kraljevska Vi-
Radoznao, znatiželjan sost, Vaša Preuzvišenost (v. i 37,
Ljubopit ljiv Poglavarstvo Načelstvo 40-42, 84).
Njihaljka, ljuljačka Ljuljaška Vlast; ured, ustanova Nadleštvo
Mačji Mačiji Mjerodavan Nadležan
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 49
H r v at s k e p r a v i c e

Iz papinog odgovora na Branimirovo pismo, kojim je,


poslije preuzimanja vlasti u kneževini Branimir
izrazio papi vjernost i povratak pod okrilje Rimske crkve,
jasno je izražena činjenica da su Hrvati 1 ,
neko vrijeme, bili pod vlašću Bizanta.
PR VO P IS M O P A PE
IV AN A V I I I . B RAN IM IR U 2
87 9 . g o d i n a
Priredio Petar Požar , „Hrv atsk e I stoga opominjemo tv oju rev nost Gospodinov a slav ili misnu žr tv u na
prav ice“, Split-Zagreb, 1990. da u sv im sv ojim djelima uv ijek sv etomu oltaru blaženog Petra apo-
misliš na Boga, da ga se bojiš i da stola, s uzdignutim ruk ama, blagos-
DRAGOMU
DRAGOMU S SINU
INU BRANIMIRU
BRANIMIRU!! ga sv im srcem ljubiš, jer p salmist lov ili smo tebe i sav tv oj narod k ao i
Čitajući pismo 3 tv oje plemenito sti k aže: „Blago čov jeku koji se boji cijelu tv oju zemlju, da ov dje i u v je-
k oje si nam poslao po Iv anu, čas- Gospodina i k oji uživ a u naredbama čnosti možeš tij elom i dušom zdrav
nom sv ećenik u, našemu zajednič- njegov im; moćno će mu biti na sretno i sigurno v ladati zemljom k o-
k om uzdanik u, razabrali smo jasnije zemlji potomstv o“, a sam reče u ju imaš i da bi se poslije smr ti na
od sv jetla k olik u v jeru i isk reno poš- ev anñelju: „Tk o mene ljubi držat će nebesima sretno s Bogom v eselio i
tov anje gajiš prema crk v i sv etih moju riječ, i moj će Otac ljubiti nje- v ječno uprav ljao.
apostola P etra i Pav la i prema n a- ga, k njemu ć emo doći i k od njega A budući da smo se uv jerili da je
ma. se nastaniti“.
ov aj sv ećenik Iv an tebi i nama uisti-
I budući da ponizno jav ljaš da s Bo- nu odan, predali smo mu naše apo-
žjom pomoću k ao dragi sin želiš biti stolsk o pismo da ga uruči bugarsk o-
u sv emu v jeran i poslušan sv eto mu mu k ralju.
Petru i nama k oji smo umj esto nje- Stoga te zamoljav amo da se ov o
ga po milosti Bo žjoj, mnogo se zah- poslanstv o, za ljubav sv etoga Petra i
v aljujemo tv ojoj plemen itosti ov im našu s tv ojim dopuštenjem, dov rši
pismo m našeg a apostolata i očin- bez otezanja, pa se i poradi toga
sk om ljubav lju k ao predragoga sina mnogostruko zahv aljujemo za tv oju
primamo tebe k oji se v raćaš u k rilo ljubav .
sv ete A postolsk e Stolice, majk e tv o-
je, iz čij ega su najbistrijega izv ora i Dano sed mi dan mjeseca lipnja,
tv oji roditelji pili medotek ući napitak dv anaeste indik acije.4
sv etoga nauk a, i grlimo te u duhu, a ----------------------
apostolsk om dobrotom želimo k rije-
Kip kneza Branimira u Ninu 1
piti, da bi nad tobom bila razliv ena Trpimir, v ojvoda Hrv ata darov ao je
milo st i Božj i blagoslov i sv etih Petra salonitansk oj nadbisk upiji crkv u i
i Pav la, apostolsk ih prv ak a i naš, da I budući da bi bilo tak o ak o sv ojim samostan sv . Jurja u Putalju, 4.
uv ijek budeš zdrav i siguran od v id- dobrim djelima k oja sada sv ijetle ožujk a 852. godine (?), ali k ao origi-
ljiv ih i nev idljiv ih neprijatelja, k oji ne Boga proslav iš, bez sumnje ćeš biti nalna isprav a nije sačuv ana
prestaju v rebati i priječiti ljudsk i u budućnosti ov jenčan v ječno sla-
2
v om, jer On sam sv jedoči prek o BRA NIMIROVA HRVA TSKA U PIS-
spas, te da bi lak še stek ao željenu
Mojsij a da tak o čini gov oreći: MIMA PA PE IVA NA VIII. (priredio:
pobjedu nad neprijateljima.
„Proslav it ću one k oji mene slav e“. Mate Zek an), Književ ni k rug, Split,
Naime, ak o se ti sam budeš nastoja- 1989. str. 34- 35
o ponizno Bogu pok orav ati i nj egov e I k ao što si dak le od naše v rhov ne
3
v lasti prek o v eć spomenutoga sv e- Pismo je upućeno 7. lipnja 879.
sv ete zak one slušati k ao i njegov im
ćenik a (Iv ana) tražio d a bismo te za godine (nalazi se na fol. 73 v , eo.
sv ećenicima i služb enicima dužnu
tv oj v eći spas blagoslov ili našom 191)
čast za ljubav Gospodinovu isk aziv a-
ti, onda ćeš bez sumnje biti pobjed- apostolsk om rij ečju, to smo rado 4 Prijev od s latinsk og: Mirjana Mati-
nik i gospodar nad sv im sv ojim nep- učinili. jev ić - Sok ol
rijateljima i buntov nim protiv nicima. Naime, k ad smo na dan Uzašašća
S t r an ica 50 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
H r v at s k e p r a v i c e

N O Ž U LE ð A H R V AT S KO M N AR O D U – U S P O M E N E
N A T A LI J AN S KE S AB I R N E LO G O R E ( 2 )
J e da n od z a t o č e nik a , ih ta mo zatekne ista sudbina kao i od svojih kuća, dok je to Slovenci-
„Hrvatska“, Dubrovnik, 12. rujna one sa otoka Zlarina. Ovo sve do- ma bilo zabranjeno. Talijani su
1944. kazuje, da su Talijani na široko zadržavali sva pisma koja su zato-
zasnovanom i izrañenom planu čenici slali svojim kuća ma kao i
NA OTOKU KALUðERU progonili i uništavali Hrvate. ona koja su od svojih kuća dobi-
KOD ZADRA vali.
NA OTOKU RABU
I na ovome otoku su Talijani pos- Na Rabu su nesretni zarobljenici
tavili logor, u kojega su smjestili I otok Rab doživio je žalostnu isto onako kao i na drugim otoci-
oko 250 mužkih i ženskih iz okoli- sudbinu, da bude grobnicom tisu- ma bili po karabinjerima tučeni i
ce Sinja, Knina i ostalih okolišnih ćama biednih zatočenika dovede- zlostavljani, a na koncu je glad
dovršio ono što nije mogla batina
i zlostavljanje. U sa mih nekoliko
zimskih mjeseci 1942.-43. godine
umrlo je na otoku Rabu 5.756
zatočenika. Sve su to uglavnom
žrtve gladi. Tu je još k tome vla-
dala zaraza ušiju i tifusa od velike
nečistoće. U proljeće 1943. godi-
krajeva. Po izjavi Miha Balića, An- ne preveženi su i odavle preživjeli
te Plavše i Jure Marasovića iz Du- nih dielom iz Slovenije, a dielom zatočenici u logor u Visco kod
gopolja kod Splita, dogañalo se i iz Hrvatskog Primorja i Gorskog Udina u Italiji.
na otoku Ka luñeru isto što i na Kotara. U tome logoru bilo je
otoku Zlarinu. Hrana je bila jed- smješteno pre ko 1.200 zarobljeni- Napomenut i je, da su nekoji inte-
nako loša, ako ne i gora, a zlos- ka. Po izjavama Iva Morića i Va- lektualaci Slovenci protestirali kod
tavljanja ista kao i na otoku Zlari- lentina Pirmata iz Ljubljane Talija- talijanske komande logora u Rabu
nu. Ovdje su ljudi bili zatočeni ni su i sa zatočenicima na otoku proti velike nečistoće u logoru te
preko godinu dana. Kroz to vrie- Rabu postupali isto onako kao i da su na taj protest dobili posprd-
me ih je preko polovica umrla iz na prije navedenim otocima u ni odgovor, da Talijani imadu pra-
istih raz loga kao i na otoku Zlari- Dalmaciji. Jedino što su dozvolja- vo svakog zarobljenika ubiti, a da
nu. Ostali su u mjesecu lipnju vali nekim Hrvatima iz Gorskog zato nikome nisu odgovorni, ali
1943. preveženi u logor u Visco Kotara i Hrvatskog Primorja bilo da to ne će učiniti budući su pre-
blizu Udina u Italiji, s razloga da je to, da kadkada dobiju pakete više kulturni ljudi.

KR U G O V AL D U B R O VN I K
(S re dn j i v al 2 1 1 , 3 m k Hz 1 4 2 0 )

„Hrvatska “, Dubrovnik, 7.30 – Razonoda 21.00 – Narodne pjesme


12. rujna 1944. u zabavnoj glasbi
21.30 – Koncert operne glasbe
Utorak, 12. rujna 1944. 8.00 – Svršetak
22.00 – Naša pjesma. Viesti na
6.30 – Za dobro jutro 20.00 – Viesti na hrvatskom i nje mačkom jez iku
hrvatskom i nje-
7.00 – Viesti. Iz raspore- 22.15 – Hrvatsko-njemačka voj-
mačkom jez iku
da nička priredba
20.15 – Melodije
7.10 – Melodije za svako- 23.00 - Svršetak
za razonodu
ga
20.45 – Maurice Ravel: Bolero
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 51
H r v at s k e p r a v i c e

M E T KO VI Ć I – R AZ R E D N I I S P I T I I U P I S U
R E ALN U G I M N AZ I JU
„Hrvatska“, Dubrovnik , 12. rujna nije pogodile neretv ansku krajinu, po- dalje 28 djak a, a u četvrti 30 djak a.
1944. sljedak je bio v eoma dobar, što se tiče Kako se, dak le, v idi, u ovoj školsk oj
postotk a djak a, koji su inače imali po- godini pohadjati će srednju školu u
Metkov ići, 5. rujna. U lipanjskom i je- hadjati šk olu. S ocjenama je u tom Metkov ićima oko stotinu šestdeset
senskom roku polagalo je 80 djak a pogledu još i bolje, što možemo sa djak a. Sv ak ako je ov aj broj obzirom
razredne izpite kod ovdašnje obće niže ponosom iztak nuti. Takodjer su bila na brojno stanje pučanstv a Neretv an-
srednje škole i realne gimnazije. Prv i dvojica posebnik a, koji su u ovom ro- sk e krajine malen, ali je utješan radi
razred realne gimnazije polagalo je 25 ku polagali izpite za treći i četv rti raz- toga, što se dosad ni u redov itim prili-
djak a, budući je početak djelov anja red. k ama nije mnogo prestizalo.
realne gimnazije bio tek sa šk olskom
godinom 1943.-44., a istodobno pos- Posljednjih dana vršeni su upisi u pos- Kako nam rav natelj realne gimnazije
tepeno prestaje s djelov anjem obća tojeće još razrede obće niže srednje g. Frano Luk ić k aže za sada će se obu-
niža srednja škola. Drugi razred obće škole i u prv i i drugi razred gimnazije. k a obav ljati na otvorenom prostoru,
niže srednje škole polagalo je 24 dja- Upisi još uv iek traju, a dosad se upisa- dok se k onačno uredi pitanje školsk ih
k a, treći 19, a četvrti 12. lo u prv i razred realne gimnazije 58 prostorija, k oje su uslied neprijatelj-
djak a, u drugi 42, dok u treći razred sk ih napadaja bile v eoma oštećene.
Obzirom na v eoma težk e prilik e, k oje obće niže srednje škole nastav ljaju
su baš u nav edenom razdoblju najbol-

ZA V N OH N I J E P OST OJ A O ( 9 )
dr. sc. Tomislav Dragun vu, prosvjetni, zdrav stv eni, prosvjetni, ona se sigurno očitov ala u neposred-
zdrav stv eni, propagandni i socijalni noj suradnji toga izvršnog jezgra v r-
Dr
Dr.. PAVLE
PAVLE GREGORIĆ
GREGORIĆ ((3
3)) odjel.“2 hovne v lasti, koje je u osnov i ipak dje-
Bez ik akv a pretjeriv anja, posebno zlo- lov alo na temelju općih smjernica Ple-
Nu, ustroj tih odjela nije baš odisao numa Vijeća i njegov a Izvršnog odbo-
be, može se, dak le, pouzdano zak ljuči- zakonitošću. Bio je krajnje neregula- ra.“5
ti k ako osim samog Dr. Pav la Gregori- ran, čak i sa stajališta partizansk ih
ća nije niti postojalo nešto drugo što pogleda i odluk a. Polazeći od toga:
bi se moglo zv ati ZAVNOHom. Dak ako,
u smislu nek akv a parlamenta. Dr. Pav- „Nak on Drugog zasjedanja uvriježila „Kak o se Plenum Vijeća u ratnim uv je-
le Gregorić, po nalogu Josipa Broza se prak sa da pojedinim odjelima ruko- tima rijetk o sastajao, Izvršni odbor
Tita, zaprav o je samo glumio postoja- vode i odjelni predstojnici koji nisu bili dobio je najšira ov laštenja da u v rije-
nje ZA VNOHa, kojega uistinu u parla- članov i Izv ršnog odbora, iak o je to bilo me izmeñu zasjedan ja Plenuma
matarnom smislu nigdje nije niti bilo. u suprotnosti sa st. 2. čl. 3. Prav ilnik a 'rješav a sv a pitanja i donosi sv e potre-
Ni u tragov ima. Odatle nužno slijedi o unutrašnjoj organizaciji.“3 bne odluk e' (čl. 4. str. 2. Prav ilnik a).“6
nedvojbena činjenica da se sv e infor- a znajući da nema nik akv ih zapisničk i
Dak ako, isto v rijedi i za način njihov a
macije o radu ZAVNOHa svode na pisanih tragov a o sjednicama Izv ršnog
rada. odbora, ne preostaje drugo, nego li
izv ještaj kojega je on podnio na Tre-
ćem zasjedanju ZAVNOHa u Topus- „Bilo bi potpuno pogrešno k ada bismo upravo izjednačiti ZAVNOH i njegovu
kom. danas, zbog formalnih nedostatak a u zakonodavnu djelatnost sa spomenu-
proceduri, pokušali odreći normativni tim „općim smjernicama“. Da, sk oro
„Za skupni prik az rada pojedinih odjela zaborav ih na razne upute, što pisme-
k arak ter sv im onim brojnim uputama
upućujemo na izv ještaj tajnik a Izvrš- ne, što usmene, te okružnice nav ede-
koje su u to vrijeme donosili pojedini
nog odbora ZAVNOH-A dr. Pav la Gre- nih odjela.
odjeli u sporazumu s Tajništv om, od-
gorića.“1 nosno tajnik om ZAVNOH-a, a bez po- ----------
Na nižoj razini Dr. Pav le Gregorić na- sebne suglasnosti s Izvršnim odbo-
vodno su, barem na papiru, oslanjao rom.“4 1
ZEMALJSKO A NTIFAŠISTIČKO VIJE-
na odjele ZA VNOHa, za koje se, inače, ĆE NA RODNOG OSLOBOðENJA HR-
Što drugo. Sv e počinje i završav a s Dr. VATSKE, Zbornik dokumenata 1944,
ne zna niti to gdje su i k ak o radili, od- Pav lom Gregorićem, k ojemu se uv ijek „Institut za historiju radničkog pokreta
nosno k akvo im je bilo uredovno v rije- bezuv jetno treba v jerovati na riječ.
me, ako su ga uopće imali. Hrv atsk e“, Zagreb, 1970. - str. 11
„Iak o nam kolek tiv na suradnja Izvrš- 2, 3, 4, 5 Isto, str. 9
„U razdoblju izmeñu Drugog i Trećeg nog odbora, Tajništv a i odjelnih preds-
zasjedanja djelov ali su ov i odjeli ZA V- tojnik a nije ostala dovoljno zapisana u 6 Isto. Str. 7
NOH-a: ekonomsk i, za sudstv o i upra- formalnim zapisnicima sa sjednica,
S t r an ica 52 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Podl ist a k

P O B JEDA ( 4 )
CRNE TAČKE, Jevrem Brković, Na samrt i me je tražio. Odobrio mi.
ČGP DELO, OOUR Globus, Zag- Progovorili bi.
22.
reb, 1989. Htio je nešto da mi kaže, amanet
neki da ostavi. Bosa nije došla na Blagojevu sah-
21.
Dobar je čovjek bio Blagoje Mit- ranu!
Umro mi otac. rov. A znala je.
Nijesmo progovorili od septe mbra Dozvolio sa m piće i cigarete. Izgleda da je me ñu na ma gotovo.
1941. Sve po običaju. Ne sviña mi se ono što mi nedav-
Bio je veliki pristaša Krsta Zrnova Popovi došli nezvani. no reče.
Popovića. Zbog naroda ih nijesam mogao Čudi me to od Bose.
Ista oficirska klasa. otjerati. Jedno se od nas dvoje promijeni-
Nije vjerovao da će na mojim ra- Reakcija bi likovala. lo.
menima vidjeti epolete. Izvijestio sam druga Ljubana o Ja mislim ona.
Žao mi je što ga ne zatekoh živa. svemu.

ŠTO I KAD SAM D OZNAO - IZ MOGA ZNANJA I


SJEĆANJA (2)
U HERCEGOVAČKOM SLUČA- Idite u misije i dat ću vam gotove života, uklonila je pod pritiskom
JU, fra Martin Planinić, Župni nadbiskupije i biskupije na jed- Austrougarske, samo zato što je
ured Ploče-Tepčići, 2008. nom od misijskih područja.“ Na to bio franjevac i protivio se germa-
sam mu dobacio: „Do dolaska Au- nizaciji Bosne, unatoč njegovoj
strije!“, na što su se nazočni fratri žarkoj želji da Austrougarska do-
fra Konstantin Koser, grohotom zasmija li. Ono što bi ñe u Bosnu. I tako bi naš mučenik
general Franjevačkog reda bilo na mjestu zbog Vuičićevih nagrañen od onih kojima je nese-
zasluga za Crkvu nije mu Sveta bično uga ñao. Nakon Stadlerova
Dobro se sjeća m ka ko na m je Stolica pruž ila već je odredila do- dolaska Vuičić je živio u Livnu, a
mnogo prije Generalova razgovo- vesti dr. Stadlera za prvoga nad- poslije u Imotskom kao obični fra-
ra s novinarima Glasa koncila fra
biskupa s dvije sufragane biskupi- tar, gdje je 7. rujna 1886. st igao
Rufin Šilić pričao da mu je kardi-
je Banjalukom i Mostarom, a bis- na konju iz Livna u pratnji fra Bla-
nal Aggaginian re kao: „Što se bo- kupa fra Paškala Vuičića, sposob- ža Ivančića1, gdje je i umro 17.
rite toliko za župe u Hercegovini? na duhovnog pastira i neporočna ožujka 18882. godine.
1
Fra Vjeko Vrčić „Biskup fra Paškal V uičić Imotski 1992.“ str., 123. Podatak o njegov u odlask u iz Livna u Imotski nisam mogao naći u Sar aje-
vu. Bogu hvala, našao sam ga u spomenut om djelu iz Imotskoga.
2
Zadnji apostolski vikar u Bosni bi o je fra Paškal Vuičić, roñ en u Glavi ni pokraj Im otskog 3. ožujk a 1826. od oc a Jur e i majke Mande r. Ši mić.
Djeti njstvo je prov eo k od svoga strica fra Ive Vuičića, župnik a u Retk ovcima. Osnov nu škol u završio je u R etkovcima, a gim naziju u Vink ov ci-
ma. Dana 25. studenoga 1841. stupi o je u Franjevački red u Bos ni. U Ugarskoj je završio filozofiju, a u Mlecima teologiju. U Mlecima je pr e-
davao filozofiju i teologiju do 1858. godine. U Mletačk oj franjev ačkoj provi nciji bi o je gvar dijan i definitor . Dana 1. li pnja 1858. im enovao ga
je Papa Pijo IX. Pul atskim biskupom u Albaniji, a 25. lipnja 1858. posveti o ga je za biskupa mletački patrijarh Anñel o Romaz otti. Dvije je
godine proveo u Pulati, jer je 7. rujna 1860. imenovan za antifelenskog biskupa i apostolskog vikara u Aleksandriji . Budući da je 1864. bio
ispražnjen A postolski vikarijat u Bosni , Sv eta mu je Stolica ponudila to mjesto 1865. No, on je to odbi o, dok je privrem eno Bosanskim vikari-
jatom upravljao fra Blaž Josić, bivši provi ncijal . U sukobu izmeñu Josića i aktual nog pr ovincijala Bosne Srebrene nastala je pr epirk a zbog
ostavštine bisk upa Frank ovića. T aj suk ob je, izašavši i okvira B osne Sr ebrene, došao pr ed Svet u St olicu, a ona je, da bi sredila prilike u B o-
sanskom vik arijat u pri nudila biskupa V uičića da i de u Bos nu za A postolsk og vik ara. Biskup je V uičić u tim ok olnostima prihvatio t u službu, a
Papa Pi o IX. imenovao ga je apostolskim vikarom u B osni 11. srpnja 1866. I, ista Sveta Stolica, k ako bi uspostavila mir u Bosni, imenovala je
1867. bisk upa V uičića vizitatorom B osansk e pr ovincije. Biskup V uičić je, sazvavši provi ncijski kongr es, pomirio zav añene. O d 1869-1870. bio
je nazočan na V atikansk om koncilu. Bisk upsk u rezidenciju u Brestovsk om zapalili su m u domaći muslimani i on se pr eselio u Fojnic u i posli je
u Kraljev u Sutjesku i napok on u Sarajevo. Kad mu je izgorio stan u Sarajevu 1879., preseli o se u selo Bare na Sarajevskom polju. Nak on
prom ulgacije Dekr eta Pape Leona XIII. o uspostavi r edovite hijer arhije 3. srpnja 1881., i Stadler ova ustoličenja za Sar ajevskog nadbiskupa,
on odlazi u livanjski samostan i poslije u Im otski, gdje se nastani o u samostanu. Umro je u 63. godini života 17. ožujka 1888. Što je nav ede-
no sažeto je iz dvaju djela: „Vr hbosansk a nadbiskupija početk om trećeg tisućljeć a“ Sarajevo- Zagreb 2004., str. 1266 i iz inaugural ne disert a-
cije dr. Fra Bone Vr doljaka „A postolski vikari u Bosni od 1735-1881.“ Visoko 1961., str. 50-52.
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 53
Podl ist a k

fra Paškal Vuičić, bili su dužni dati ne ke svoje goto- šenja – neka pokažu knjige:
biskup-prognanik ve župe nadbiskupu Stadleru u „Lucerna lucens“ od fra Ignacija
sarajevskoj nadbiskupiji i banja- Gavrana i „Bosanski franjevci i
Nakon Stadlerova dolaska fra-
lučkoj biskupiji. Kako su bosanski nadbiskup dr. Josip Stadler“ od
njevci su bili dužni dokazati svoje
franjevci to rješavali i jesu li to fra Velimira Blaževića.
pravo na župe. Nije im to bilo teš-
trajno riješili – ili je ostala klica
ko. Dokazali su. No, unatoč tomu,
bilo sukoba bilo stoičkoga podno-

S T A NJ E U H ER C EG O V I NI ( 1 )
U sklopu uspostave „redovite“ ga praktično nije ni bilo. bilo suvišno odreñivati župe još
hijerarhije u Bosni nije bilo mogu- praktično nepostojećem svjetov-
Biskup je učinio što je morao. Ni-
će zaobići Hercegovinu. Zato je nom svećenstvu u Hercegovini.
komu nije palo na pa met upitati:
onodobni mostarsko-duvanjski No, pod austrougarskim pritiskom
Ima li smisla to (u)radit i? Je li ije-
biskup i administrator trebinjsko- Sveta je Stolica i to učinila.
dna majka stavljala u komoru
mrkanski fra Paškal Buconjić mo-
svoje kćeri udadbenice robu za Izvan svake je dvojbe da je Aus-
rao podijeliti župe iz meñu franje-
bebu? To što se nikad nije glasilo, trougarska kriva za današnje naše
vaca i svjetovnih svećenika.
slikovito rečeno, Sveta je Stolica stanje u Hercegovini. A biskup
On je odredio da istočna Herce- učinila, kad je nepostojećim sve- Buconjić? On je učinio najmanje
govina pripadne svjetovnim sve- ćenicima odredila nepostoje će što je mogao učiniti. O mogućio je
ćenicima, a zapadna franjevcima, župe. Je li itko odredio što će svjetovnim svećenicima osnivanje
i to ne sa mo s postojećim župa ma imati potomstvo njegova nejako- župa. A, te, još nepostojeće župe,
nego i sa župa ma koje će se os- ga sina? Ono, što ne bi ni pomisli- za praktično nepostojeće svećeni-
novati. No, tomu se usprotivila o čovjek zdrave pa meti palo je na ke, morao je označiti nekakvim
Austrougarska pa je biskup Buco- pamet Austrougarskoj. Kao što je imenom.
njić morao dati ne ke još neposto- suvišno buduće m sinovu potom-
jeće župe svjetovnom kleru, koje- stvu odreñivati baštinu, tako je

KO R U P C I J A K AO S U S T A V I S M I S AO V L AS T I ( 4 )
POLITIKA I KORUPCIJA U blizak Dvoru i dvorskoj ka marili – Slavena, bivalo malo drukčije.
KRALJEVSKOJ JUGOSLAVIJI, alias tzv. Beloj ruci – u tjedniku Moglo je biti drugačije, jer je
Zv o n im i r K ul un dž ić , Smotra, što ga je izdavala jedna zemlja bila ne sa mo ma la i mnogo
„Stvarnost“, Zagreb, 1968. grupa disidentskih radikala, iz išao primit ivnija, nego su i ljudi bili
je članak Ne kad i sad koji je vrije- drugačiji. Za meru časti i karakte-
dno citirati u malo opsežnije izvo- ra postojali su drugi, starinski te-
Tamo gdje prije nepunih pola sto- du. govi na osetljivim
ljeća, u vremenu poslije prvog terazijama. Onda
Uspore ñujući
svjetskog rata, kad su se još godi- je vredeo obraz i
stanje koje je u
nama potezale po sudovima razne po njemu su ljudi
tom pogledu na-
nerašćišćene korupcionaška afere vredeli, a danas
stalo u novoj
započete još na Krfu, u Parizu, vredi kesa i novac
državi, s onim
Bizerti i ostalim izbjegličkim stjeci- i po tome se ljudi
koje je tu neka-
štima, povodom zatezanja, nate- cene.
da vladalo, autor
zanja, „izvrdavanja“ i svih mogu-
tog članka – neki Ž.Ž. – konstati- U onoj maloj Srbiji za novac se
ćih sudskih malverzacija u cilju da
ra: nije mnogoštošta moglo kupiti,
se spasi beogradski multimiliju-
dok se danas sve, pa i poštenje,
naš, teški korupcionaš Konstantin „… dotle je u Srbiji knjaza Mihajla,
daje kupiti novcem, koji brzo pri-
Popović, tada jedan od stubova onoj poštenoj i maloj Srbiji, onoj
bavlja celomudrenost poštenja.“
beogradske čaršije, čovjek veoma pravoj kolevci Pije monta južnih
S t r an ica 54 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Roma n

O D D VO GL AVO G O RL A DO
CRV ENO G B A RJ AK A
P. N. Krasnov

B O LJŠ E VI Z AM ( 14 )
Osma (i posljednja) knjiga romana

U Petrogradu su vodili komu- vojska morala neprestano voje- ljarskim trgovinama, o moguć-
niste u tek izgrañeni kremato- vati, umirivati se i prolijevati nosti profinjena razvrata na
rij, gdje su im kroz staklo po- krv. tim ekspedicijama.
kazivali, kako izgara trup. To To je bilo u skladu s osnovama Poležajev je znao, da je Rade-
su činili sa svrhom, da konačno Lenjina i Trockoga, jer se pri- ku dana zadaća, da razvrati
dotuku u njima vjeru u Boga, u bližavao početak svjetske re- proletarijat tih zemalja i da
prekogrobni život i u postoja- spremi tamošnje bosjake za
volucije.
nje duše, da tako usade u njih doček sovjetskih bosjaka... Po-
neustrašivost i neprezanje ležajev je znao, da su u tu svr-
pred prestupkom. hu bile izbačene goleme zalihe
No ta je vojska bila opasna i za zlata i dragoga kamenja, ote-
samu državu. Trocki je shvaća- toga iz carske riznice, iz bana-
o, da je on autoritet za vojsku ka, sefova i privatnih stanova.
samo dotle, dok je vojsci dob- Drugovi komunisti smijali su se
ro, dok je sita i dok slobodno meñu sobom: - "Ne će dugo to
živi. Trebalo je samo umanjiti zlato ležati u tuñim zemljama.
obrok, pa bi se i pukovnije po- Doskora ćemo poći i uzeti ga
bunile. Upravo kao čopor raz- natrag".
bojnika, crvena je vojska mogla Poležajev je znao, da glavni Ta opažanja i s njima svezane
da živi samo u neprekidnom ra- stožer izrañuje osnovu za po- misli potištavale su Poležajeva.
tovanju. Komunisti treće kate- hod protiv Gruzije i male Azi- On je gledao u duhu golemu
gorije, koji su punili vojsku, je, da je u blizoj budućnosti na svjetsku pljačkašku organiza-
tražili su jakih utisaka. Staja- redu - raspadanje Poljske i Ru- ciju i po čitave noći nije spavao
nje u posadama umaralo ih je, munjske, pa prolaz kroz sla- misleći, kako da sve to razbije
odašiljanje na položaje redovne venske države u Italiju i Fran-
vojske vrijeñalo ih je i radili su i uniušti.
cusku, - pohod u Indiju. Što su
rñavo: vojarne su ih potištava- fantastičnije bile osnove, što
le. Žudili su za novim pohodima, slikovitiji pohod, to je većma
osvajanjima krvlju i pljačkom. privlačilo crvena armejska sr-
Konkubinat s djevojkama ko- ca.
munistkinjama, nakon naslade
Drugovi Poležajeva - Osetrov,
sa ženama višega društva, s
Hajduk, Šlosberg, pa i sam ko-
mladim židovkama i Poljakinja-
mesar Koržikov - maštali su o
ma, bio je odviše neukusan i
Parižankama, o bogatim dragu- Nastavit će se...
odviše filistarski, pa je crvena
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 55
Roma n

PO L A K O NJS K E S IL E ( 4 )
Alija Nametak
I oju tros mu lo u srcu, da tu ba tinu mora „ðokica dragi, šta je ovo od me-
je na um palo otrijeska ti onome ćelavcu o ne bilo.“
to pule, kad glavu. Mogao je skrenu ti u „Ništa, dušo, sad je ovo sve do b-
je svrh Gu- kraj, a on je naročito, vidio ro.“ – Pomogao joj je usta ti, a
bavice ugle- je to Meho, navio auto pre- ona se sama sreñivala sklonivši
dao Bunu i ma magaretu i zahvatio ga se od njih za auto.
most preko Alija Nametak po trbusima i tovaru duhana,
nje. Približa- njegove neiskazane deve- ðoko se nagnuo preko kolobrana
na okuci. Bila je strmina i krš.
vao se prvoj okuci, a cesta je tmjesečne muke i truda. Magare
već bila strma. Oćutio je pres- je izdisalo izmeñu dvojih kota- „No, lijepo bismo se proveli, da
trašenu trubu automo bila, koji ča, ćelavac je izišao iz auta i nas ne zaustavi ovo magare.“
je jurio prema njemu niz strmi- pritrčao s druge strane onoj Meho, koji je onako razdražen
nu. Gospodin sijedih zalistaka i ženi. Ona je u nesvijesti ležala pošao s batinom put čovjeka koji
ćelava tjemena, s ko jega je pao zavaljena na sjedalu. Meho je mu je uništio duhan i magare, i
šešir, sjedio je za volanom, a već podigao štap nad glavu, ali ga koji se stišao vidjevši žensko u
kraj njega je bila usplahirena je odmah i odbacio, kad je vidio nevolji, sad se sasvim izgubio.
djevojka. Vidio je još iz daleka strah u strančevim očima i zab- Prošla ga je ona prva srdžba i
četiri usplahirena oka i ona dva rinutost i smetenost nad onesvi- nije mogao da nastupi onako mu-
staklena na autu, koja su ljeska- ještenom ženom. Ćelavac je krši- ški, kako je bio pošao. Vidio je
la prema n jemu. Svom snagom je o ruke u nemoći: napokon, da u autu nije nikakva
teglio prema sebi magare, koje „Doktora, liječnika.“ sirotinja, nego neki gospodin,
je uporno stajalo na cesti i zad- valjda moćan i ugledan, a selja-
njim trupom omahivalo iz sve „Samo kad se navrću ospice, do-
ñe, a ima do njega dva sata ho- kovo nije, da se s gospodo m sva-
snage i udaralo kopitima. Dje- ña. Vazda će izvući tanji kraj.
da. Odmiči se!“ – viknuo je grubo
vojka je vrištala i vitlala rukama, Sve troje su sad bili pred kolob-
a gospodin je namjerno okrenuo i otkinuo vrata od auta. Izvukao
ju je i povalio na ledinu. ranom i gledali dolje pod kolob-
na magare. Oborio ga je i povu- ran i dalje u hučne rijeke i na
kao niza cestu. Ular puče i Meho „Prehladit će se …“ sjeveru u grad, skliješten meñu
se izvrati udarivši zatiokom o Meho ga je pogledao prezirno, suro kamenje. Okukastom ces-
kolobran. Auto je još vukao okr- nagnuo se nad onesviještenu i to m silazili su seljaci s konjima i
vavljeno magare, koje mu je us- raskopčao joj ogrtač pod vra- magaradima, natovarenima duha-
porilo vožnju i zaustavilo ga to m i cipele joj izuo. nom. Vjetar se s Veleži stišao,
pred figurom tucanika za nasi- ali se još uvijek osjećao na licu.
„Ako si joj o tac ili djed, odriješi
panje ceste.
joj svitnjak i sva puceta, što joj Prekinuo je šutnju ðoko.
Bol za gubitkom drage životinji- dah sapinju.“
ce i strah za upropašteni duhan, „Kako se zove ovo mjesto?“
Dok se ćelavac brinuo oko tog, „Gubavica, gospodine, Gubavica.
koji je morao danas preda ti na
Meho je izmrvio list duhana u Ovo pod nama je Hodbina, ono
vagu, doprinijeli su, da je na čas
zaboravio svoj zatiljak, iz koga sitnu prašinu i stavio joj jedan Buna, ono dalje Blagaj, a s ovu
prstovjet pod nos. Ona je pri stranu Malo Polje.
je pomalo curila staračka krv.
udahu povukla u se i kihnula. Ra-
Osjetio je, da ima batinu u ruci,
i samo od sebe mu je nešto navr- stvorila je oči. Nastavit će se...
S t r an ica 56 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
B o g n as j e s t v o r i o

S VO JI M Ž I VO T O M I VJE R O M U I S U S A KR I S T A
I K AM E R O M S VJE D O Č I M Ž I VO T Č O V JE KA
Zvonko B. Ranogajec, kršćan- podine Dragun, u odnosu na kako stalo do veza matične države sa
ski TV producent, 2537 Eastwood će nas Europska zajednica ocijeni- svojim iseljenicima. Za mnoge
Avenue, Evanston, Illinois 60201 ti ili eventualno možda prihvatiti u političare u domovini oni kao da i
SA D, e - ma i l: Z ra n og a je c svoju zajednicu, jer je riječ o na- ne postoje! Danas se o iseljenici-
@sbcglobal.net ma sa mima i našoj jedinoj, od ma vrlo rijetko govori u medija-
Boga, našega Spasitelja, Sina Bo- ma, o njima se ne raspravlja na
žjeg, Gospodina Isusa Krista na m sjednica ma Vlade. Oni su postala
Dragi i poštovani dr. sc. Tomislav danoj domovini Hrvatskoj! rijetka te ma i u Hrvatskom sabo-
Dragun! ru!
Hvala.
Koristimo ovu prigodu da čestita- Danas je hrvatsko iseljeništvo ra-
Zvonko B. Ranogajec
mo iskreno i od srca vama, i vašoj zočarano, nepovjerljivo pre ma
Kršćanskki TV producent
voljenoj obitelji kao i svim surad- domovinskim političarima, podije-
& redoviti suradnik
nicima "Glasnika " Hrvat skog ljeno, apatično i zatvoreno u svo-
"Glasnika".
uljudbenog pokreta Blagoslovlje- je čahure. Zašto? Negativno i ve-
no roñenje Boga, našega Spasite- oma, veoma netočno štetno miš-
lja, Sina Božjeg, Gospodina Isusa ljenje o hrvatskom ise ljeništvu
Krista, kao i čestitu i uspješnu ISTINA O NAMA ISELJE- učinili su dobrim dije lom pojedini
Novu 2009. godinu! NIM I DOMOVINSKIM HR- hrvatski mediji, koji su javnost
VATIM A, HTJELI M I PPRIZ- "hranili" isključivo negativnim,
Zvonko i Jagica B. Ranogajec iako ponekad i opravdanim priča-
NATI ILI NE! (1)
P.S. Molim vas objavite ovaj infro- ma o pojedincima koji su povra-
mativan i toliko potreban tekst u Nebiblijska i biblijska perspektiva tak u Hrvatsku iskoristili za svoju
cijelosti poštovani i dragi gospodi- razumijevanja i gledanja odnosa i osobni interes. U Hrvatskoj je bi-
ne Dragun, jer za ista je krajnje surañivanja iz meñu ise ljene i do- lo, i ima ih još uvije k veliki broj
vrijeme da mi ise ljeni i domovin- movinske Hrvatske onih koji su se većem povratku
ski Hrvati počne mo argument ira- ODNOSI I SURADNJA IZ- hrvatskih iseljenika protivili zbog
no govoriti i pisati "Istinu" o: straha i jala da bi u de mokrats-
M EðU ISELJENIH I DOMO-
kom svijetu i u sustavu slobodnog
1. odnosima i suradnji iz meñu nas VINSKIH HRVATA tržišta educirani i uspješni iselje-
iseljenih Hrvata, koji smo druga nički poduzetnici mogli ugroziti
polovica hrvatskog nacionalnog Odnosi i suradnja iz meñu ise ljene
Hrvatske, koja je druga polovica njihov monopol u privatizaciji dr-
korpusa prema povijesnim, poli- žavnih poduzeća! Jedan dio hr-
tičkim i de mografskim mjerila ma, hrvatskog nacionalnog korpusa
prema povijesnim, političkim i de- vatske javnosti ideološki je zasli-
i o činjenici da je iseljena Hrvats- jepljen mišljenje m ka ko je za Re-
ka jednako kao i domovinska zas- mografskim mjerilima, i domovin-
ske Hrvatske od momenta stvara- publiku Hrvatsku veoma štetno
lužna za uspostavu i obranu suv- povezivanje s iseljeništvom, u ko-
remene i suverene hrvatske drža- nja sa mostalne države imali su
svoj nagli uspon i kontinuirani jem dominiraju nazadne i ek-
ve! stremno desničarske skupine, ko-
pad. U početku kad je Hrvatska
2. Istina je dragi gospodine Dra- trebala, zbog ratnih prilika i obno- je žele Hrvatsku vratiti u prošlost!
gun da: "Ako je u sebi nesložno, ve, svekolika pomoći iseljene Hr- Naravno, to je sasvim pogrešno
svako će kraljevstvo propasti. Ni vatske, iskovana je sintagma- predstavljanje hrvatskog iseljeniš-
jedan grad ili dom, a ko je u sebi jedinstvo domovinske i ise ljene tva, koje je donijelo ovo današnje
nesložan, neće opstati!" (Matej Hrvatske, i sl. nepovjerenje hrvatskih iseljenika.
12:25) Bez obzira na izgubljeno povjere-
Što je politički dobro zvučilo. A
3. Za nas iseljene i domovinske danas, nikome više nije stalo do nje, opći doja m hrvatskih iseljeni-
Hrvate nepobitno je važnije ne jedinstva-domovinske i ise ljene ka dilje m svijeta je da današnja
ignorirati ove činjenice dragi gos- Hrvatske. Kao da nikome više nije vlast u Hrvatskoj, kao i one prijaš-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 57
B o g n as j e s t v o r i o

nje dvije vlade nisu znale ili nisu snima m TV e misije, priloge i TV redovito emitira putem satelita
željele iskrene odnose i suradnju intervjue za Hrvatski satelitski TV dva puta na mjesec. TV e misiju
s iseljenim Hrvatima, ili je nešto program za Sjevernu Ameriku! "Glas Domovine " proizvodi HRT-
treće? a /HTV u svome studiju u Zagre-
Deset godina kasnije nakon osni-
bu. TV e misije se sastoje od prilo-
Kako i na koji način je Hrvats- vanja, u siječnju 2003. godine,
ga snimljenih u iseljenoj Hrvatskoj
ka radiotelevizija HRT-a - HIC-Hrvatski satelitski TV prog-
širom svijeta, a koje snima i ure-
HTV-a (koja je najsnažnije ram za Sjevernu Ameriku naža-
ñuje u velikoj veličini e kipa podo-
oruñe u društvenim zbivanji- lost, i na ogromnu štetu svih nas
bnih dje latnika sadašnje vlasti i
ma) ignorirala i još i danas Hrvata prestaje s emitiranje m!
HRT-a /HTV-a! Priloz i su profesio-
ignorira iseljenu Hrvatsku i Koji su razloz i bili prekidanju HIC-
nalno snimljeni i tehnički veoma
zašto? TV e misije? I pored velikih mogu-
kvalitetno proizvedeni, i većinom
ćnosti koje nudi medij filma i tele-
Nepobitni argumenti s primjerima. su popraćeni govorom istih podo-
vizije iseljeni Hrvati u Sjevernoj
bnih ljudi iz domovinske Hrvatske,
Prvi primjer: Americi nisu prepoznali vrijed-
koji ne mogu i ne osjećaju "bilo,
nost, moć i potencijal tog medija,
HICTV-HRVATSKI SATE- srce i ljubav" hrvatskog čovjeka u
ignorirali su HIC-TV e misiju!!! Na-
LITSKI TV PROGRAM ZA iseljeništvu pre ma svojoj prvoj
ša djeca za svoje profesije rijetko
domovini Hrvatskoj! HRT-a/ HTV
SJEVERNU AM ERIKU odabiru film ili televiziju, ( koja je
polusatna TV e misija "Glas Domo-
najsnažnije oruñe u društvenim
Nekoliko godina nakon uspostav- vine" nije realna slika ise ljenih
zbivanjima!) i zato danas plaćamo
ljanja suverene hrvatske države ogromnu cijenu za takovo nerazu- Hrvata. Ona apsolutno ne zadovo-
Hrvatski informativni centar iz Za- ljava želje i potrebe hrvatskih ise-
mijevanje i sljepoću. Bez obz ira
greba 22. prosinca 1993. godine ljenika!!!
na sve to, činjenica je da u Sje-
započeo je s emitiranje m jedno- vernoj Americi postoje mnogi Hr- Drugi primjer:
satnog satelitskog TV progra ma
vati i Hrvatice koji se profesional-
za hrvatske iseljenike u Sjevernoj EM ITIRANJE PROGRAM A
no i veoma uspješno bave
Americi. Zahvaljujući Hrvatskom HRT -a PUTEM SATELITA
filmskom i televizijskom djelatnoš-
informativnom centru iz Zagreba, ću, ali nažalost oni iz brojnih raz-
njegovom upravitelju HIC-a Anti Emitiranje satelitskog progra-
loga, samo Bogu i njima pozna- ma za područje Sjeverne i Ju-
Belji i viz ionaru Ivanu Grbeši, koji
tim, nisu pokazali apsolutno nika- žne Amerike
je bio začetnik satelitske veze Hr- kav interes za suradnju s Hrvats-
vatska-Sjeverna Amerika, Hrvati u kim informativnim centrom i Hr- Picture of Croatia / Slika Hrvatske
Sjevernoj Americi bili su kao nika- program je Hrvatske Radiotelevi-
vatskim satelitskim TV progra-
da u svojoj povijesti informirani, zije, javne nacionalne televizijske
mom za Sjevernu A meriku! Hr-
riječju i slikom, o svojoj domovini vatska radiotelevizija HRT-a / HTV kuće Republike Hrvatske. Slika
Hrvatskoj, o Bosni i Hercegovini i Hrvatske nudi informacije o hr-
(čitaj Hrvatska vlast!) na mjerno je
o hrvatskim zajednica ma u Sje- vatskoj povijesti, kulturi i nasljeñu
ignorirala surañivanje s HIC-om i
vernoj Americi! te vijesti, i zabavne progra me koji
Hrvatskim satelitskim TV
S obzirom da se od 1983. programom za Sjevernu zanimaju Hrvate u inoze mstvu.
godine akt ivno bavim Ameriku! Oni su ignorira li Program se sastoji od osa msat-
(Zvonko B. Ranogajec) i ignoriraju još i danas u nog bloka izvornog progra ma koji
produciranje m i snima- potpunosti i mene kao se prikazuje od 20:00h do 04:00h
njem TV e misija, priloga i filmskog i TV djelatnika iz (EDT) Eastern Time, nakon koje-
TV intervjua posvećeni iseljene Hrvatske! ga slijede dvije reprize prvoga
kršćanskim i hrvatskim osamsatnog bloka. Slika Hrvatske
Da bi "za mazali" oči ise- nudi a meričkim gledateljima naj-
tema ma, 1998. godine ljenim Hrvatima, i sa ne-
prihvatio sa m bratsku ponudu go- noviju dnevnu zabavu koja se pri-
poštenim motivima Hrvatska dr- kazuje i u Hrvatskoj, uključujući
spodina Ante Belje, tada ravnate-
žavna televizija HRT-a /HTV proiz- 30 minutni informativni bilten -
lja Hrvatske matice ise ljenika i vela je dvije polusatne TV e misije
upravitelja Hrvatskog informativ- z a Dnevnik ka ko biste ostali u toku s
is e l je n u H r v a t s ku; tekućim zbivanjima u Hrvatskoj i
nog centra u Zagrebu, da bez
"Korijeni" (ne e mitira se više) i svijetu."
novčanih naknada producira m i
"Glas Domovine ", koja se i danas
S t r an ica 58 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
B o g n as j e s t v o r i o

VE L I K I Z N AK - U K AZ AN J A I P O R U KE
P R E S VE T E D JE V I C E
S odobrenjem crkvenih vlasti, Bis- pobožnosti, za uspomenu. Gospe s krunicom od bisera i
kupski ordinarijat Šibenik br. 1004 zlatnim križiće m, a ispod slike
od 5. studenog 1975. s napomenom Lujza je bila skoro nepisme na.
piše: Budite dobri, hrabri. Ustraj-
da „Imprimatur“ znači samo izjavu Prve su objave kratke, a ostale
te u molitvi krunice; jednog ćete
da knjiga ne sadrži nikakve doktri- su iscrpnije. Osim Presvete Dje-
dana pobijedit i ...
nalne ni moralne zablude. vice, Lujza je vidjela i Presveto
Srce Isusovo, svetog Josipa, an- Majka Božja pita Lujzu hoće li
Uredio Josip Sukner, Pribić
Crkveni 27, 47230 Krašić ñele, kerubine. Bili su to dogaña- ozdravljenje za sebe, a Lujza od-
ji izvanredne ljepote. Viñale su govara: „Hoću da trpim za spas
KERIZINEN (2) se i druge pojave. Bilo je puno grješnika.“ Gospa joj reče: „Otiñi
ozdravljenja i obraćenja. Sada se k župniku i reci mu ne ka počne
Dvadeset je godina prošlo, a ka- sve utišalo; kao što je sve zanije- rad sa žena ma i s djecom; neka
pela nije bila sagrañena. Taj je milo kada je Isus prestao hodati mole što više krunica. Treba sr-
narod vrlo siromašan, pa je ka- po Judeji i Galileji. No, Isus je čanih duša, molitvenih duša, i
pelu bilo teško sagraditi. Na kon rekao da će se javljati malenima župa će se obratiti. Naročito mla-
jednog ozdravljenja, ipak je neš- i prezrenima, da posra mi učeni i dež, za koju treba mnogo, mno-
to učinjeno. Ozdravljenik je dao ohole. A Kerizinen je, već sada, go moliti.“
načiniti ma lu staklenu prostoriju sveto mjesto, kamo dolaze pobo-
umjesto kape le. Poslije staviše Dana 7. listopada 1947. Gospa
žni hodočasnici.
lik Gospin u tu staklenu kutiju, a govora Lujzi o kaz-
Gospa bi onda nad njom lebdjela Objave i ukazanja nama i velikim ne-
pri ukaz ivanju. Tek 1956. godine su brojna, a mi voljama nad Fran-
sagrañena je mala kapela i u ćemo se ovdje cuskom, ali i nad
njoj jedan oltar, da bi se mogla osv rnut i sa mo cijelom Evropom.
služiti sveta misa. Otada su se letimično na naj- Poziva na molitvu i
ondje redovito molile krunice. važnije i najzna- na pokoru, da se
čajnije. oslabe loši utjecaji
Lujza je bila preslaba da svakod- na vjeru. Preporu-
nevno ide na sv. misu u obližnju Dne 1. svibnja
čuje krunicu svetim
župu, četiri kilometra daleko. 1944., za vrijeme
ranama Isusovim.
Svakodnevno je, na mističan na- ukazanja, Lujza je
čin, prima la svetu pričest. Dolaz i- vidjela sliku u Go- Dne 27. prosinca
la bi jedna ruka i pružala joj hos- spinim ruka ma. 1947. pita Lujzu:
tiju. Sa mo ju je nedjeljom prima- Slika je imala dva „Zašto sumnjaš?
la od svećenika. Ostalih dana, prizora. S lijeve strane slike vidi Zašto si uzne mirena? Čega se
neka bi joj ruka pružila hostiju u se mnoštvo svijeta pod zasta- bojiš? Vjeruj u mene. Zar ti ni-
visini usnica i odmah se povukla. vom, a predvode ga svećenici, sam rekla da će biti velikih pote-
Tada bi često bila prisutna i dva koji traže od svijeta da stanu u škoća, koje moraš mirno če kati i
anñela, koji su se klanja li Isusu u procesiju, ali im s druge strane dočekati. Ja sam s tobom. O
sv. Hostiji. Oni se nisu doticali prijeti jedna pojava. Vidi se ña- Francuska, zašto ostaješ gluha
zemlje. Od 1955. sve do 1961. vao u uglu slike. On se pjeni; na moje poz ive?! Tvoje će tlo bit i
ovakve se mistične pričesti doga- bjesni na onoga koji nosi zasta- pokriveno mrtvima i ljudskom
ñaju u njezinoj kući. vu. Na desnoj strani slike stoji krvlju. Potresi će te tresti i gra-
Majka Božja i plače. Slika je jas- dovi će biti razrušeni. Ti si ipa k
Ukazanja je bilo svega 71. Za na; lako ju je protumačiti. Još se odreñena da spasiš svijet, ali se
vrijeme ukazanja Lujza je osjeća- opaža jedan detalj: jedna djevoj- nećeš spasiti bez sa me sebe. Bit
la divan miris ruža. Pred kipom ka, obučena u plavo i bijelo, moli ćeš kažnjena radi grijeha nečis-
posadiše krizantemu i ona je širi- krunicu, a ispod slike stoji natpis: toće.“
la divan miris, sve dok je nisu spas ...
hodočasnici svu raznije li — iz
7. listopada 1946. Lujza vidi sliku
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 59
B o g n as j e s t v o r i o

R I J EČ ZA SV A K I T J ED A N ( 5 )
Mieczystaw Malinski nas? Od onih prvih godina, iz mom, jednim darom …
kojih ništa nisi ponio osim mirisa
DANAS NAM SE RODIO Ovo je blagdan ljubavi. A ljubit i
jelovih iglica, okusa bož ićnih ko-
SPASITELJ znači – ostvariti zajedništvo. Ne
lača u dječjim ust ima, ništa osim
ostani sa m u četiri z ida svoje
Božić je tu. Ne osjećaš li i ti, da odsjaja svijeća, šarenih kuglica i
sobe. Ovoga Božića – budi s dru-
si drugačiji? Da je drugačija ze m- igrački. Koliko je takvih Bož ića
gima.
lja pod tvojim noga ma, da ti dru- već iza nas? Kroz njih mi raste-
gačiji vjetar puše u lice, da se mo sve do punine kršćanskog Božić – zornica, Lk 2, 15-20
drugačiji svijet otvara tvojim oči- života.
SVIJET GA NE UPOZNA
ma, da drugačiji zvuci dopiru do Božić – polnoćka, Lk 2,1-14
tvojih ušiju, da ti drugačije riječi U najvećoj ljudskoj bijedi – najis-
naviru dok razgovaraš s ljudima? PRONAðOŠ
PRONAðOŠE E MARIJU
MARIJU,, JOSIPA
JOSIPA tinskiji Bož ić! Bilo je to u Poljskoj
Čudno se dogaña, jer Božić je i II NOVOROðENČE
NOVOROðENČE 1939. Rat je razorio i sažgao
tvoj roñendan. zemlju, a ljudi su hrpimice pošli
Božić je blagdan ljubavi. A ljubit i
na božićne mise.
Božić je naše novo roñenje. Dok znači – ostvariti zajedništvo. Pro-
slušaš evanñelje koje pripovijeda vedite zajedno ove blagdane sa Najistinskiji Božić slavio se u
što se dogodilo u Betlehe mu, svima koji su vam dragi. Ako koncentracionim logorima, kad
dok gledaš Isusa koji leži na sla- vam to nije moguće, okrenite su ljudi – poniženi i zgaženi – u
mi, dok pjevušiš božićne melodi- telefon, poñite u posjete, napiši- svetoj noći božićne pjesme.
je, u tebi se budi svijet drugih te pismo, pošaljite čestitku, prilo-
žite mali dar … Ta nije naša oso- Istinski je Božić u staračkim do-
dimenzija. Siromašni u nje mu
bnost stegnuta sa mo na granice movima i bolnica ma, ondje gdje
ponovno nalaze pravdu, oprošte- su najsiromašniji od siromašnih.
nje i ljubav. našeg tijela. Ona se može proši-
riti, produljiti, razrasti – jednim Božić – danja misa, Iv 1,1-18
Koliko je takvih Božića već iza telefonskim pozivom, jednim pis-

I SU S – D O BR I P A ST I R ( 2 )
fra Petar Filić, Zagreb 16 Imam i drugih ovaca,
12 Najamnik - koji nije pastir koje nisu iz ovog ovčinjaka.
i nije vlasnik ovaca - I njih treba da dovedem
kad vidi vuka gdje dolazi, i glas će moj ču ti
ostavlja ovce i bježi, i bit će jedno sta do,
a vuk ih grabi i razgoni: jedan pastir.
13 najamnik je 17 Zbog toga me i ljubi Otac
i nije mu do ovaca. što polažem život svoj
14 Ja sam pastir do bri da ga opet uzmem.
i poznajem svoje 18 Nitko mi ga ne oduzima,
i mene poznaju moje, nego ja ga sam od sebe polažem.
15 kao što mene poznaje O tac Vlast imam položiti ga,
i ja poznajem Oca vlast imam opet uzeti ga.
i život svoj polažem za ovce. Tu zapovijed primih od Oca svoga."
S t r an ica 60 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
U s t aš k i h i t r o z o v

LEB A C M U S E O G A DI O
Gen Kameni, Zagreb opere. uvijek: „Za Dom Spre mni!“
A: Ozbiljno? A: Takvog Vas volim!
A: Spremni. B: Najozbiljnije. B: U me ne si sumnjao?
B: Spre mni! A: Kako bi se onda ona trebala A: Ne. Nikada. Ima m zgodan
zvati, po tom novom Šeksovom materijal za Glasnik.
A: Začitali ste se g. Antica?
zakonu?
B: Dat ću ti prikladne fotografije
B: Da. Upravo mi stigao „Novi
B: „Živina na drumu“. za ilustraciju.
list“. Netko mi ga redovito šalje.
I tamo Nova Ustaška Stranka A: Lijepo, lijepo. Zna Še ks ka ko A: Nije potrebno. Glasniku se
ima svoje pouzdanike. treba raditi. Stalna brzoglasna javio Miki Ma letić (ma leta m
sveza sa Savom Štrbcem. @sezampro.rs), naš stalni čitatelj
A: Ima li što zanimljivo?
iz Republike Srpske i poslao na m
B: Može biti. Tako se to nekako i
B: Itekako. Branko Mijić pripre- …
prije govorilo na srpskohrvats-
ma veliku akciju. Kaže: „Bilo bi
kom jeziku. Na Brionima.
zanimljivo saznati koliko je onih
osuñenika za ratne z ločine u hr- A: Odakle mu sve to?
vatskim zatvorima koji su miloš-
B: Netko je Branku Mijiću dojavio
ću pre mijera, ministra, mimo ili u
kako se vjenčao hrvatski general
skladu sa zakonom, ima li prilike
Mirko Norac, ali pritom nije izgo-
julijanski Božić dočekati u svojim
vorio ono obvezatno, ono što
domovima.“
traži prof. dr. sc. Milorad Pupo-
A: Nemo- vac, „Hristos se rodi“.
guće. Pa ti
A: Čekajte g. Ustrajnić. Stanite
su se ljudi
ma lo. Zar hrvatski general Mir-
borili pro-
ko Norac ne ž ivi u Hrvatskoj?
tiv samos-
Zar se nije borio za Neovisnu
talne hr-
Državu Hrvatsku?
v atske
države. B: Svakako. Ali ti rekoh, vratiše
se oni na vlast. Tako će ti biti
B: Narav- B: Bit će …
sve dok opet hrvatski narod ne
no, ali sad
krene i opet ne uzme vlast u A: Da, sliku popa Momčila ðujića
je u Repu-
svoje ruke. Inače, uskoro će se i pjesmu: „Srpska mi truba zatru-
blici Hr-
u hrvatskim škola ma učiti o bi, U tovo selo Drenovo. Spremte
v at skoj
slavnim srpskohrvatskim delija- se spremte četnici, Silna će bor-
pre dsje d-
ma, o časnom predsjedniku Dr. ba da bude.“ Ne želi da zastaje-
nik Vlade
Radovanu Karadžiću i o ñene- mo za Brankom Mijiće m. Možda
dr. sc. Ivo
ralu Ratku Mladiću. Mladim Hrva- sam Va m dosañivao? Odoh.
Sanader, kojemu ne samo što
tima bit će dopušteno poučiti se i
smeta čuti na športskim borilišti- B: Ništa, ništa! Pozdravi uredni-
o djelima svojih velikana: Dr.
ma naš povijesni ratni poklič: „Za ka. Navrati. Na čaj. Romanijski,
Stipe Šuvara, Jakova Blaževića,
Dom spre mni!“, nego ga štoviše od čubre.
Save Štrbca, Dr. Dušana Drago-
kani izbacit i posve i iz Zajčeve
savca. A: Hoću. Spre mni.
opere „Nikola Šubić Zrinski“.
A: Zapanjujete me. Govorite kao B: Spre mni!
A: Tako, dakle.
da se radi o kupnji salate na Dol-
B: I više od toga. Javlja mi moj cu. Zar ne ćete ništa poduzeti?
Stipe s Pantovčaka da će se us-
B: Mi? Nova Ustaška Stranka je
koro promijeniti i sa m naziv te
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 61
N a s v j e ž e m z r ak u

NJEM A ČK I P RE PEL IČA R


Josip Sabo, kinološki sudac, deći trag, oblajava kada ju pro- pomagači u šumi u lovu na divlje
Zagreb, „Lovački vjesnik“, Zag- nañe. svinje, a dobro gone i lisicu. Na
reb, br. 3/2005 ovu divljač moraju pokazati oštri-
Ti su se psi pokazali kao dobri
nu.
Koriste se u lovu na fazane i pre-
pelice, ali treba ih obučiti da ne
hvataju tvrdo, jer se može dogo-
diti da prilikom donošenja zdrobe
prepelicu. Strah od vode i divljači
teška je mana i takve pse od-
stranjujemo iz uzgoja i lova.
Prema Pravilniku o vrsti i broju
pasa za lov, i prepeličari podlije-
žu radnom ispitu za tu vrstu div-
ljači. Ako želimo s njima lovit i
sitnu i krupnu divljač, onda mo-
raju položiti svestrani ispit, ako
lovimo samo divlje svinje, onda
moraju položiti IPO i radni ispit u
gateru na divlje svinje.

Njemački prepeličar spada u vrs-


tu pasa dizača divljači ili šunjka-
vaca. Srednje je veličine, pas za
rad u šumi, polju i vodi. Može mo
reći da je svestrano koristan u
lovu. No stajanje na sitnu perna-
tu divljač nije priroñeno, ali se
može uvježbati. Radi po tragu,
slijedi krvni trag i uporno traži
nastrijeljenu ili ranjenu divljač,
rado ulazi u vodu.
Ako je na svježem tragu divljači,
mora se oglašavati (štektati –
lajati). Ako se oglašava samo
kada vidi divljač, to znači da mu
je njuh slabiji ili da nije siguran
na tragu.
Veći i snažniji psi ne mogu se
uvježbati da donose zeca i lisicu.
Krupnu nastrije ljenu divljač koju
ne može nositi, dobar pas, slije-
S t r an ica 62 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Ko l ač i

M IR IN I VI NK O V AČK I K O L AČ I

Š ap e ( b er np r ac ne )

Sastojine za tijesto:
16 dag maslaca,

10 dag oraha,

12 dag šećera,

Pri premi la: 20 dag glatkog brašna,


Mari ja Dragun roñ. Takši ć 1 jaje,

1/2 žli či ce ci meta i limunove kore.

Izrada:
Utr ti 16 dag maslaca u
20 dag glatkog brašna.

Dodati 12 dag šećera,


10 dag mljev eni h oraha,
1 jaje, 1/2 žli či ce ci me-
ta i li munovu kori cu, te
zami jesi ti ti jesto.

S tavi ti u kalupi će
(modli ce) te peči u peć-
ni ci zagri janoj na 200°C
oko 15 mi nuta, dok ne
porumene.

Kad su šape pečene


i zvrnuti kalupi će naopa-
ko, te i stresti kolači će.

Nakon toga uvaljati i h u


si tni šećer.

Dobar tek!

Snimio: Marko Stjepan Mirković


B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 63
Č i t at e l j i

DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIM A 10. prosinca 1948. godine, podsjeća mo:

Ivo Poljak , 095/905 1100, http://branitelj.blog.hr/ • da je Opća deklaracija o ljudskim pravima zajed-
nička tekovina svih naroda i država,
U prosincu ove, 2008. godine obilježava se 60. go-
dišnjica donošenja Opće deklaracije o ljudskim pra- • da ljudska prava, dostojanstvo, sloboda, jedna-
vima Ujedinjenih naroda. Brojna prava iz te dekla- kost, solidarnost i pravda čine duhovnu i moralnu
racije, a koja su sukladna vjerskim vrijednostima, baštinu na kojoj se te melji savez naroda,
često se na razne načine ugrožavaju. Primjerice: te naglašavamo da mora mo posvetiti primjerenu
• Iako je tom de klaracijom svima zajamčeno pravo pozornost:
na život, danas je u svijetu prisutno mnogo nasilja i 1. pravu na život svakog ljudskog bića, od začeća
ubojstava te se radi mnogo pobačaja. do prirodne smrti, pri če mu svako dijete ima pravo
• Iako je deklaracijom pravo na sklapanje braka i biti začeto, roñeno i odgajano unutar obitelji koja
osnivanje obitelji povjereno muškarcu i ženi, danas se temelji na braku iz me ñu žene i muškarca, a
se to pravo želi dati i istospolnim zajednica ma. predstavlja prirodnu i te meljnu društvenu jedinicu,

• Iako roditelji ima ju pravo odlučivati o odgoju i 2. pravu na odgoj i obrazovanje u skladu s odlu-
obrazovanju svoje djece, oni koji su protiv obitelji kom roditelja, koji imaju prioritetno i temeljno pra-
žele roditeljima oduzeti to pravo i iskoristiti školu vo izabrati vrstu odgoja i obrazovanja koje će dobi-
da bi odgajali djecu drugačije nego bi to željeli ro- ti njihovo dijete. Stoga pozivamo sve vlade da pra-
ditelji. vilno tumače Opću deklaraciju o ljudskim pravima i
osiguraju da:
Stoga Vas pozivamo da se svojim potpisom pridru-
žite akciji koju je povodom spome nute obljetnice Čl. 3. ................Svatko ima pravo na život, slobo-
pokrenuo Europski forum za ljudska prava i obitelj. du i osobnu sigurnost.
Peticija će se sa skupljenim potpisima iz svih eu- Čl. 16. st. 1. ........Punoljetni muškarci i žene ima ju
ropskih država zajedno prezentirati na Općoj pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez
skupštini UN-a u New Yorku, u Europskom parla- ikakvih ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vje-
mentu i u Vijeću Europe. re.
Takoñer, rezultati akcije u Hrvatskoj bit će preds- Čl. 16. st. 3. .......Obitelj je te meljna i prirodna
tavljeni hrvatskim državnim vlastima i javnosti. društvena jedinica, i ima pravo na zaštitu društva i
Hvala svima koji će na ovaj način pridonijeti boljoj države.
budućnosti Hrvatske i Europe! Čl. 25. st. 2. ........Materinstvu i djetinjstvu pripada
(više informacija o akciji na: posebna skrb i pomoć.
www.potpisujemde klaraciju.org) Čl.26. st.2 ........Roditelji imaju pravo prvenstva u
izboru odgoja i obrazovanja za svoju djecu

M EðUNARODNI POZIV NA ZAŠTITU


PRAVA I DOSTOJANSTVA LJUDSKE
OSOBE I OBITELJI
Mi, grañani država članica Ujedinjenih naroda, u
ovoj godini kada slavimo 60. obljetnicu Opće dekla-
racije o ljudskim pravima, koju je usvojila i progla-
sila Opća skupština UN-a rezolucijom 217 A (III) od
OGLA S Hrva t ski
1959/ 1960 - STUDIA CROATICA - 2009/2010
En 1959 se fundo en Buenos Aires el Instituto Croata-Latinoamericano de Cul- ul ju dbe ni
tura (ahora Instituto de Cultura Croata). Editado por el Instituto, el primer nu-
mero de la revista Studia Croatica aparecio en 1960. pok re t
In 1959 was established in Buenos Aires the Croatian-Latinoamerican Institute Udruga za zaštitu prava
of Culture (now Institute for Croatian Culture). Edited by the Institute, the first grañana
number of the journal Studia Croatica appeared in 1960. Pete poljanice 7
Godine 1959. je osnovan u Buenos Airesu Hrvatsko-Latinoameriski Kulturni 10000 Zagreb
Institut (sada Instiut za Hrvatsku Kulturu). Institut je izdao prvi broj revije Studia Hrvatska
Croatica godine 1960. tel: +385 1 29-23-756
Studia Croatica - Año XXVIII, 1987, N° 107 (from our collection, recently put on fax: +385 1 29-23-757
the web)
SUMARIO
hrvatska.uljudba@gmail.com
Bogdan Radica, El perfil humano y artistico Nuevos documentos sobre los presos www.hrvatskauljudba.hr

de Ivan Mestrovic políticos en Yugoslavia www.svakovamdobro.hr

Lucijan Kordic, Un hijo de Croacia - artista Cuando la verdad dejará de ser contrarre- www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
de talla universal volucionaria
www.redangus.hr
Alfonsina Storni, Ante un héroe de Ivan "Croatas abuchean a presidente
www.blackdragun.hr
Mestrovic yugoslavo" www.laudonovgaj.hr
Carlos A. E. Bozzoli, Ivan Mestrovic y la La Yugoslavia actual no es la continuación www.ne-kor.hr
secesión vienesa o prolongación del estado Servio (1878-
Boris Siroki y Z. A. Sancevic, La extrańa 1918) como tampoco lo era la anterior
suerte del monumento al Libertador Simón (1918-1941) Glasnik
Bolivar Artículos, ensayos y referencias sobre el Hrvatskog uljudbenog pokreta
Karlo Mirth, Mis recuerdos de Mestrovic escultor Ivan Meštrovic Izlazi subotom
Europa redescubre a Mestrovic a los 25 De qué adolece Yugoslavia?
ańos de su muerte Débese contar con el mapa geográfico Nakladnik:
Mateo Mestrovic, Yugoslavia está perdien- Bosnia también es croata Poslovna savjetovanja
do a sus aliados internos Sinagoga en Zagreb Dragun d.o.o.
Nacionalismo y el patriotismo europeo Ante Kadic: Domovinska Rijec II
La Comunidad Alpes - Adriático y
Cartas de lectores Uredništvo:
los Croatas
Museum of Contemporary Art Zagreb dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
Inauguraron la mezquita de Zagreb Smisao zrtve Zvonka Busica: Domoljub ili glavni urednik
Javier Pérez de Cuellar - Ciudadano de
terorist?... 091/33-88-431
Honor de Zagreb
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini
Protestas croatas contra el mandatario
Pedido de cambio de nombre Hrvoje Mirković
yugoslavo
Spasimo Hrvatsku Brodogradnju grafički urednik
40 Aniversario del Coro "Jadran"
Los Croatas en el "Dia de Conversations in New York and Montreal 091/33-88-432

Extranjeros" en Munich Vinko Kuzina - Conversation


Nenad Bach - Conversation and singing in Lovorka Dragun Mirković,
Mirković dipl.
Prof. Ante Kadic en un
oec. za izdavača
Simposio en Bulgaria New York
091/33-88-433
Domagoj Šola - Diputado en Ontario www.studiacroatica.org
Dr. Krešimir Krnjevic - Officer of the Order www.studiacroatica.blogspot.com
Priloge slati na adresu:
of Canada www.croatasar.blogspot.com Zagreb, Pete poljanice 7
Danko Brncic, Premio Nacional de Ciencia- www.youtube.com/studiacroatica hrvatska.uljudba@gmail.com
s 1987 www.croacia.com.ar Idejno rješenje:
Tomislav Koljatic ordenado sacerdote www.croatia.org © Hrvoje Mirković
Secretario de Studia Croatica visitó
www.croatianworldcalendar.com
a la "Unión Fraternal Croata"
en Pittsburgh Mons. Milan Simcic Legado www.croatianhistory.net
de Juan Pablo II