B r o j 40 I z l a zi s u bo t o m Z a gr eb , 1 0 . s i je č nj a 2 0 0 9 .

Sad rž aj
Pjesnici i svijet 2
Ur ednikovo slovo 3

Peticije 5
Hrvatska knjižara 8
Istina (ponekad) boli 9
Neka se čuje 13
Moram reći 16
Dani slobodne knjige 21
Zdr avodr ugovi 25
Vijesti 27
Zgodopis 29
Protiv korupcije 34
Bosno moja 36
Osvrti 42
Pogledi iz duše 46
Hrvatski jezik 47
Hrvatske prvav ice 49
Podlistak 52
Roman 54
Bog nas je stvorio 56
Ustaški hitr ozov 60
Na svježem zraku 61
Kolači 62
Čitatelji 63 U idućem broju Glasnika:
Naklada: Predrag Matvejević
27.000 primjeraka JUGOSLAVENSTVO PREDRAGA MATVEJEVIĆA
S t r an ica 2 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
P je s n i c i i s v i je t

M O DR A RI JEK A
Mak Dizdar

Nitko ne zna gdje je ona I još dublje i još jače

Malo znamo al je znano Iza šutnje iza tmače

Iza gore iza dola Gdje pijetlovi ne pjevaju

Iza sedam iza osam Gdje se ne zna za glas roga

I još huñe i još luñe I još huñe i još luñe

Preko mornih preko gorkih Iza uma iza boga

Ima jedna modra rijeka

Preko gloga preko drače Široka je duboka je
Preko žege preko stege
Sto godina široka je
Tisuć ljeta duboka je

O duljini i ne sanjaj
Tma i tmuša neprebolna

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijeka

Valja nama preko rijeke
Mehmedalija Mak Dizdar

Preko slutnje preko sumnje

Iza devet iza deset
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 3
U re dnikov o sl ov o

NAŠ A B R AĆA BO Š N JAC I

Ako dakle prineseš dar svoj k žrtveniku
i ondje se sjetiš, da brat tvoj ima nešto proti tebi,
ostavi ondje dar svoj pred žrtvenikom, otidi prije
i pomiri se s bratom svojim; onda doñi i žrtvuj dar svoj!
Evanñelje po Mateju 5,13-24
Znaju mi napisati čitatelji:
„Glasnik je postao bosanski, pravo reći bošnjački časopis. Čemu tolika briga u Boš-
njacima. Neka oni sa mi vode svoju politiku. Zna mo mi …“
Dakako odgovaram im, istinito:
„Ne. Ni govora. Glasnik je hrvatsko glasilo i, koliko god to može, promiče hrvatsku
politiku. Zalaže se za postignuće hrvatskih ciljeva. Uvijek i svuda. Bez uvijanja.“
Nu, što je to hrvatska polit ika, koji su njeni ciljevi? Posebno kad su u pitanju odnošaji s Bošnjacima.
Na žalost, ili na sreću, kako za koga, hrvatska politika nije jednoznačna, općenito, pa tako i glede sveza s
Bošnjacima. Ne vidim u tomu ni ja ništa loše. Pače!
Neka ih, neka raste i jača što više hrvatskih cvjetova. Božja providnost i budućnost će već reći što je dob-
ro, a što ne valja. Zasad to pak izgleda ovako:

TUðMAN -IZETBEGOVIĆEVO STAJALIŠTE

Hrvati i Bošnjaci dva su različita, iako susjedna naroda. Isto onako kao što su Hrvati posebni od Srba, a
Srbi od Bošnja ka. Hrvatska i Bosna trebaju biti dvije posve odvojene države. Njihova veličina i područje
povijesno su odreñeni, ali onako kako ih tumači svaka strana za sebe. U spornim pitanjima dopuštena su
sva arbitrarna sredstva, pa i rat. Do istrjebljenja! Vjera je sredstvo narodnosnog identiteta.
Takva politika izravno vodi progonima, kako Hrvata, tako i Bošnjaka, paležima i ubojstvima. Meñusobnom
istrjebljenju.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

PAVELIĆEVO STAJALIŠTE
Muslimani su Hrvati isla mske vjeroispovijesti. Bošnjaka ne ma, nego su sa mo iz mišljeni kako bi se Hrvati
oslabili. Hrvatska i Bosna jedna su ze mlja, pa trebaju biti i jedna država. Srbi trajna su remeteća pojava.
Njihovim uklanjanje m ili bare m potiskivanjem potvrdila bi se istovjetnost Hrvata i Muslimana.
Takva politika izravno vodi nepomirljivom sukobu sa Srbima, ali i odbija od Hrvata one Bošnjake kojima je
vjera ispred nacije. Malo je koristi od „hrvatskog barjaka na Romaniji“.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

STAJALIŠTE DRUGA TITA I KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE

Nacije su historijske kategorije. Povijesno uvjetovane. Prolazne. Religija je sredstvo za zaglupljivanje naro-
da. Osviješteni ljudi ne maju potrebe za vjerom. U prijelaznom razdoblju moguća je sa mo zajednička naci-
ja – Jugoslaveni. Nema Hrvata, nema Bošnjaka. Ne smeta niti jedna vjeroispovijest, osim one koja je ve-
zana uz vjerska središta što se nalaze izvan matične države.
Takva polit ika izravno niječe postojanje Hrvata kao nacije, kao sa mostojnog naroda. Isto tako nepomirljiv a
je s kršćanskim kriterijima ž ivota, posebno glede katoličke vezanosti sa Svetim Oce m što stoluje u Vatika-
nu.
S t r an ica 4 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
U re dnikov o sl ov o

MANOLIĆ-MESIĆEVO STAJALIŠTE
Radi se o prikrivenoj, „ublaženoj“, Brozovoj politici, a li s razlikom u djelatnoj taktici. Umjesto otvorenog
„tako mora bit i“ primjenjuje se „ne ma mo ništa protiv“. Naime, opravdanje je u onom: „Ne ma drugog iz la-
za“. Tobožnja blagost ove politike nadomješćuje se ustrajnošću. Nema oprosta, pa i onda kad se, „u da-
nim prilika ma “, mora zapjevati „Juru i Bobana“.
Takva politika opasnija je za opstojnost Hrvata i Bošnjaka od otvorenog Titova jugoslavenstva. Ne nestaje
s propašću komuniz ma, nego se obnavlja i u svim drugim društvenim okolnostima. Ma kakve one bile.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

ORJUNAŠKO STAJALIŠTE
Svi smo ipak sa mo Srbi. Hrvati kao katolički Srbi ma lo su se uda ljili od svoje izvorne,
srpske, samobitnosti, a li ne nepovratno. Muslima ni, jer Bošnjaka niti ne ma, sa mo su
poturčeni Srbu. Jedina država kojoj treba težiti je Srbija. Tvrdoglave Hrvate treba, go-
spodarskom i policijskom prisilom, otjerati na Zapad, a muslima ne u Tursku.
Takva politika se ne može provoditi bez krvi, bez „istrage naše i vaše“. Sve polit ičke rasprave svode se na
„nož“ i uz poglede kojima je cilj smještaj „nepopravljivih“ nacionalista i separatista u logore ili u strogo
nadzirana područja.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

ANACIONALNO STAJALIŠTE
Pun je svijet anacionalno usmjerenih ljudi. Svi su ljudi braća, ali ako se odreknu svojih teme ljnih svojsta-
va. Nikada to nije ostvareno, niti će biti. Da je Bog htio uniformirane robote sigurno bi ih i stvorio. Znaju
to i promicatelji takvih stajališta, ali se radi o modelu koji često „pali“. Prikladno sredstvo za zavladati sla-
bijima, bolje rečeno naivnijima. Ta kvih se uvijek dade naći. Dovoljno.
Takva polit ika otvoreno niječe postojanje potrebe za nacija ma. Dakle, i Hrvatima, i Bošnjacima, i svim dru-
gima koji bi trebali biti nečije roblje. U biti to je sa mo dobro utabani put podjarmljivanja „materijala“ od
strane „uzvišenih“.
Ne prihvaća mo takvu hrvatsku politiku, niti ju promiče mo.

NAŠE STAJALIŠTE
Za nas su Bošnjaci braća, bratski narod. Otprilike kao što su to Danci i Norvežani, Nije mci i Austrijanci.
Vežu nas isti korijeni, genetski dokazani. Veže nas zajednički neprijatelj s istoka. Veže nas zaokruženost
krajeva koje nastavamo. Vežu nas povijesne nevolje, ali i stoljetne, u narodu uvriježene, spoznaje da smo
ne samo „svoji“, nego i „svoji na svome “.
Ne smeta na m postojanje Bošnjaka kao zasebne naciona lnosti, nit i Bosne kao posebne države. Dapače,
uzrečicu „Hrvatska do Drine“ isključivo shvaćamo kao pravo bošnjačkog naroda na povijesnu granicu na
Drini. Vrhunac državnog zajedništva vidimo u ne kom obliku konfederalnih odnošaja Hrvatske i Bosne, ni-
kako u jedinstvenoj državi.
Podupire mo pravo Bošnjaka na ot klanjanje posljedica nepravdi koje su im nanesene agrarnim reforma ma i
kolonizacijom Srba na tradicijskim bošnjačkim područjima, os 1918. godine, posebno na banjalučkom.
Protiv smo postojanja Republike Srpske kao podržave u Bosni. Smatramo neophodnim osigurati Bošnjaci-
ma značajniju ulogu u Bosni, kao zajedničkoj državi Bošnjaka, Hrvata i Srba, ali ne niječući njihovu trojnu
državotvornu konstitutivnost i nacionalnu jednakost.
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
T R AŽ I M O O B NO VU S U D S KO G KAZ N E NO G
P O S T U P KA VO ð E N O G P RO T I V Z AG R E B AČ KO G
N AD B I S KU P A A LO JZ I JA S T E P I N C A
Hrvatski uljudbeni pokret pridru-
žuje se svim hrvatskim domolju-
bima, u ze mlji i u svijetu, koji
uporno godina ma traže obnovu
sudskog kaznenog postupka ko-
jeg su partizanske vlasti Josipa
Broza Tita vodile protiv zagre-
bačkog nadbiskupa Alojz ija Ste-
pinca, te ga dne 11. listopada
1946. godine osudile na 16 godi-
na strogog zatvora.
U tu svrhu ističe mo JAVNI PO-
ZIV, dotično pokreće mo PETICI-
JU na temelju rezultata koje će-
mo od Hrvatskog sabora i Držav-
nog odvjetništva RH zatražiti ob-
ZA O B N OV U PO ST U PK A NA D B I SK U PU
STE P I NC U !
U organizaciji Varaždinske bisku-
pije i župe Lepoglava, u Lepogla-
vi je 5. prosinca 2008. održan
znanstveni skup pod naslovom
„Kardina l Alojz ije Stepinac, svje-
dok vre mena i viz ionar za treće
tisućljeće“. Osim obraćanja bis-
kupa varaždinskog mons. Josi-
pa Mrzljaka i podpredsjednika
Sabora Vladimira Šeksa te dru-
gih uglednih uzvanika, sudionici
su imali prigodu čuti više od pet-
naest referata, koje su održali:
prof. dr. sc. Željko Horvatić
(„Kaz nenoprav na neodrž iv ost
presude protiv Alojzija Stepin-
ca“), Josip Kustić („Mogućnosti
obrane nadbiskupa Alojz ija Ste-
pinca“), Tomislav Jonjić („Kako
je stvarana negativna slika o
nadbiskupu Stepincu i Crkvi“),
prof. dr. sc. Miroslav Akma-
dža („Komunističke vlasti pre ma
Peticije
http://www.hdpz.htnet.hr/broj201/stepinac.htm
nadbiskupu Stepincu nakon pre-
sude i poslije smrti“), dr. sc. Jo-
sip Jurčević („Kardina l Stepinac
u identitetu suvremenoga hrvats-
kog društva“), mons. Vladimir
Stanković („Doprinos hrvatskog
iseljeništva promociji Alojzija Ste-
pinca“), dr. sc. Vladimir Hor-
vat D. I. („Kome ntari izjava crk-
venih dostojanstvenika uz beatifi-
kaciju“), preč. Andrija Kišiček
(„Blaženi kardinal Alojzije Stepi-
nac i Lepoglava: od zatvora do
hodočasničkog mjesta“), vlč .
Andrija Luk inović („Zapisi
mons. Svetozara Rittiga o blaže-
nom Alojziju Stepincu“), fra Lju-
devit Maračić („Pisani radovi
Celestina Tomića u promicanju i
poznavanja i štovanja bl. Alojzija
Stepinca“, dr. sc. Bonaventura
Duda („Jedinstveni istup nadbis-
kupa Stepinca u biografiji fra
S t r an ica 5
novu toga monstruoznog suds-
kog kaznenog postupka i punu
grañansku rehabilitaciju blaženog
kardinala A lojzija Stepinca.
Pridružite na m se!
Svoju potporu ovoj PETICIJI mo-
že izraziti pre ko internetskog por-
tala www.hrvatskauljudba.hr,
odnosno preko drugih hrvatskih
internetskih portala koji ju preno-
se.
Molimo upisati kućnu i e-mail
adresu kako bi na m se Vaš pot-
pis priz nao kao istinit.
Alekse Benigara“), dr. sc. Nata-
ša Bašić („Kardina l Stepinca u
Hrvatskoj reviji Vinka Nikolića“),
akademik Vladimir Paar („Su-
vremenost Stepinčevih pogleda
na odnos znanosti i vjere“), mr.
sc. Jure Vujić („Uloga Alojz ija
Stepinca u razvoju suvre mene
političke filozofije“), doc. dr. sc.
Danijel Miščin („Kardina l Alojz i-
je Stepinac u kontekstu suvre me-
nih diplomatskih odnosa Republi-
ke Hrvatske i Svete Stolice“),
prof. dr. sc. Josip Sabol
(„Aktualnost ž ivotnog djela nad-
biskupa Stepinca u dija logu s
modernim historijsko-filozofskim
relativizmom i globaliz mom“). Svi
ti radovi bi u dogledno vrije me
trebali osvanuti u posebnom
zborniku.
Skup je završio apelom sudioni-
ka, da Hrvatski sabor iz mjena ma
S t r an ica 6 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Peticije
i dopuna ma kaznenog za kono-
davstva omogući obnovu proce-
sa nadbiskupu Stepincu i drugim
nevinim osuñenicima jugoslaven-
P R O P O V I JED S DNE 31 . LI S T O P A DA 1943 .
hr.wikipedia.org
Osobiti odjek imala je
njegov a propov ijed od
31. listopada 1943.,
održana na zav ršetk u
pok orničk e procesije
okupljenim tisućama
v jernik a na trgu pred
k atedralom. Ov a je
propov ijed, u sv ojoj
cjelini, tipična za Ste-
pinčev a uvjerenja i
njegov doživ ljaj sv ije-
ta; naročito je v ažan
njen uv o dni,
"proročansk i" dio. Iz te
pozicije, on odgov ara
k ritik ama koje su Crkv i
upućiv anje s raznih
strana.
Stepinac započinje na
način starozav jetnog
prorok a, koji šiba pok -
v arenost sv ojeg naraš-
taja ("posljednjih dv a-
deset godina"), odnos-
no cijelog "modernog"
doba ("posljednja dv a stoljeća").
Prv i dio propov ijedi posv e je religio-
zan i usmjeren na pok oru za grije-
he.
„Bog je naš Stv oritelj, a mi bijedni
zemaljsk i crv i, koji sv ojem Stvorite-
lju dugujemo poštov anje i posluš-
nost, ili, drugim riječima, mi smo
v elik i dužnici Božji. A , evo, ima v eć
v iše od dv a stoljeća, da Europa, a i
čitav sv ijet, k oji je htio biti pametniji
od Boga, usk raćuje Bogu dužno
poštov anje. Tk o da ocrta sav
smrad, što je izbačen protiv Boga
preko nov ina i knjiga samo u zad-
njih dv adeset godina? Tko da v jer-
no ocrta zločinačk e pobačaje, izv r-
šene u zadnjih dv adeset godina u
ime tobožnje znanosti i tobožnjih
socijalnih indik acija? Tk o da opiše
skoga komunističkog režima. U hovih ubojica, za što je – očito –
odnosu na one koji su pobijeni potrebno više političke volje, ne-
bez suda, jedini pravni put jest go što je u Hrvatskoj ima od
pokretanje postupka protiv nji- 1990. naovamo... (L. K.)
sv u prljav štinu živ ota ne možemo odgov arati ni za k oju tu
tolik ih bračnih drugo- usijanu glav u u sv ećeničk im redov i-
v a? Tko da opiše sv e ma.“ Nije Crkv a ta, k oja je hušk ala
zlo, što ga je donijela na rati, niti „ stv arala u dušama ne-
pogansk a moda da- zadovoljstv o i podiv ljalost, k oja je
našnjeg žensk og sv i- urodila tak o žalosnim posljedica-
jeta? Tk o da opiše ma“. Ov a opask a upućena je
sv u razuzdanost i ne- na „stanov ite k rugov e, organizacije
poštenje, što se u i pripadnik e drugih narodnih sk upi-
zadnja dv a decenija na“, što se sv ak ak o odnosi na Srbe,
opažala na morsk im a tak oñer možda i na Židov e.
plažama i drugim k u-
Druga v rst optužbi su za filok omuni-
palištima? Ta dov olj-
zam. Katoličk a Crkv a odlučno odba-
no se sjetiti samo
cuje komunističk i sustav , iak o smat-
n aše r ij ek e S a-
ra da socijalne reforme i prav ednija
v e.“ Današnje nevolje
razdioba dobara jesu potrebne. Crk -
plod su naših grijeha i
v a ne može priznati sustav , k oji bi
Božj a k azn a. Mi
htio selj ak u oduzeti njegov u zemlju,
smo „radi naših grije-
priv atnik u poštenom trudom steče-
ha pali u ruk e Boga
nu imov inu, k oji negira obitelj i koji
živ oga, koji danas
bi htio negirati osobnoga Boga i
poput groma obara
sv esti ispov ijedanje v jere u četiri
ne samo pojedine
zida. „A možda bi ti isti, k oji nam
gradov e i sela, nego i
stav ljaju taj prigovor, bolje učinili,
čitav e narode“. Zato,
da pok ucaju na v rata v lastite sav -
ak o se želimo spasiti
jesti i da se upitaju, nisu li mnogi,
od potpune propasti,
k oji se sk riv aju po šumama, otišli
moramo se „poniziti
onamo ne iz k akvog uv jerenja o
pred Bogom i isk renom pokorom
istinitosti k omunizma, nego često
ok ajav ati grijehe“.
puta iz očaja radi nečov ječnih me-
Nak on toga slijede dijelov i propov i- toda nerazboritih pojedinaca, koji
jedi, k oji imaju neposredni političk i su mislili da mogu raditi što ih v olja,
značaj, pa se mnogo češće citiraju. i da za njih ne postoji zakon ni
Stepinac koristi prilik u, „da javno ljudsk i ni Božji.“
odgov orim nebrojenim tajnim sav je-
Optužuju nas tak oñer da smo pris-
tnicima s lijev a i s desna, s brda i s
taše rasizma; Crkv a je meñutim
dola“, koji sv aljuju na Crkv u krivnju
sv oj stav o tome odav no izrek la:
za zla djela k oja se zbiv aju. Riječ je
„Katoličk a Crkv a ne pozna rasa k oje
o tri v rste prigovora.
gospoduju, i rasa k oje robuju. Kato-
„Da nismo prav odobno i da nismo ličk a Crkv a pozna samo rase i naro-
k ak o bi trebalo ustali protiv zločina, de k ao tv orev ine Božje, a ak o k oga
k oji su se zbiv ali po pojedinim k ra- v iše cijeni, to je onaj, k oji ima ple-
jev ima naše domov ine.“ Stepinac: menitij e srce, a ne jaču pesnicu. Za
mi nismo „bilo čij a političk a trublja“. nju je k ralj k ao čov jek u k raljev sk oj
Uv ijek naglašav amo principe v ječ- palači uprav o tako čov jek k ao i zad-
noga zak ona Božjega, ali ne može- nji siromah i ciganin pod šatorom
mo nikoga prisiliti da ih v rši. „Zato (...) Sistem strijeljanja stotine talaca
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
radi zločina, k ojem se ne može ot-
k riti k riv ca, pogansk i je sistem, k oji
nik ad nije urodio dobrim plo-
dom.“ (objav ljeno u Stepinac mu je
ime, str. 45–50 ov a propov ijed nije
bila tisk ana, jer su ustašk e v lasti to
zabranile.)
No, sv ejedno je do samog k raha
NDH koncelebrirao sv ečanu misu i
pjev ao Te Deum na Pav elićev ro-
ñendan. Istov remeno biv ao je op-
sjednut grešnošću čov ječanstv a i
propov ijedao je protiv psovk e, ne-
čedna odijev anja i rask alašenosti,
što izaziv a opravdanu Božju srdžbu
i k aznu. Čak je organizirao i tjedan
protiv psovk e.
UHIĆENJ
UHIĆENJ E
E II SUðENJE
SUðENJE
Dana 18. rujna 1946. u pola šest
ujutro policajci su ušli u zgradu bis-
k upije i priv eli Stepinca jer je protiv
njega podignuta optužnica. Izmeñu
ostalog optužen je, da je pozdrav io
ustašk e v oñe dok se jugoslav ensk a
v ojsk a još borila s njemačk im i tali-
jansk im snagama i pozv ao sv ećen-
stv o da s njima surañuje; da je pre-
tv orio tradicionalne crkv ene sv eča-
nosti i procesije u političk e manifes-
tacije za Pav elića i služio misu sv a-
k og 10. trav nja, na godišnjicu osni-
v anja NDH, a održao je i misu prili-
k om otv aranja ustašk og Sabora; da
je izabrao za sv oje zamjenik e Vuče-
tića i Cecelju, poznate ustašk e sim-
patizere; da j e prihv atio i sak rio
arhiv ministarstv a v anjsk ih poslov a
NDH; da je podržav ao ustašk i otpor
nakon osloboñenja zemlje itd.
No, nekoliko mjeseci prije Vatik anu
je upućeno upozorenje, da će Stepi-
nac biti uhapšen, sa zahtjev om da
ga smj ene, jer ...Jugoslav ija ne mo-
že tolerirati grañane koji su služili
interesima drugih... Vatik an je o
tome obav ijestio Stepinca rek av ši
mu nek a sam odluči o tome što će
učiniti, ali ga V atik an neće prisilja-
v ati da napusti Jugoslav iju. Stepinac
je ostao, sudsk i proces je pok renut,
a presuda je donesena 11. listopada
iste godine. Proglašen je k riv im po
sv im točk ama optužnice i osuñen
na 16 godina strogog zatv ora. Una-
toč inzistiranjima poznatih osoba
Peticije
srpsk e nacionalnosti za sv jedočenje
na suñenju, k oja bi bila Stepincu u
k orist, tužitelji nisu dopustili, da
tak v i podatci izañu u jav nost.
ZATVOR
ZATVOR II KUĆNI
KUĆNI PRITVO
PRITVORR
Dana 19. listopada 1946. prebačen
je sjev erno od Zagreba u Lepogla-
v u, nek adašnji pav linsk i samostan
k oji je pretv oren u zatv or. Tu je
prov eo pet godina. Smješten je u
posebno krilo za naročite zatv oreni-
k e, k oji su bili potpuno odijeljeni od
ostalih. Susjedna ćelija pretv orena
je u k apelicu, gdje je sv ak i dan slu-
žio misu.
Stepinčev dnevni raspored bio je
jednostav an: ustajao je u 5 sati i
spremao se za misu, k oju je služio u
6 sati. U 9 sati imao je šetnju po
dvorištu. U podne su mu donosili
ručak izv ana, a potom je slijedio
k ratak odmor i
nov a šetnja u 15
sati. Bili su mu
dopušteni pov re-
meni posjeti. Go-
dine 1947., majk a
Barbara v idjela ga
je dv aput prije
nego li je umrla,
a Stepinčev a ses-
tra Štefanija dola-
zila je redovno dv aput mjesečno
donoseći mu k njige, rublje i druge
potrepštine.
Iz zatv ora je uv jetno pušten 5. pro-
sinca 1951. i prebačen u Krašić,
gdje se nastanio k od župnik a Vra-
nekov ića. Bio je to jasan pomirbeni
potez v lade prema Crkv i, ali i prema
Zapadnom sv ijetu. Dani su mu tek li
u čitanju, pisanju, prev oñenju, moli-
tv i i služenju misa. Ljeti se k upao u
rijeci, a uživ ao je i u šetnjama. I spr-
v a ga policija nije pratila, ali nešto
k asnije bio je pod stalnom prismot-
rom.
Zdrav lje mu nije bilo dobro i liječnik
mu je preporučio da ne prov odi ci-
jele sate k lečeći u nezagrijanoj crk -
v i. Zatv arao se zatim u ispov ijedao-
nicu, gdje je župnik Vrank ov ić insta-
lirao malu elek tričnu grijalicu i sv jet-
lo za čitanje.
S t r an ica 7
KARDINAL
KARDINAL II BLAŽENIK
BLAŽENIK
Dana 29. studenog 1952., na Dan
Republik e, Vatik an je objav io popis
nov ih k ardinala na k ojemu je bilo i
Stepinčevo ime. Vlast mu nudi, da
napusti Hrv atsk u, no Stepinac to
odbija. Godine 1953. dr Ludwig
Heilmey er, poznati hematolog iz
Freiburga, dijagnosticirao je polici-
temiju, rijetk u bolest k rv i, k oja nas-
taje zbog stv aranja prev elik og broja
crv enih krv nih zrnaca, a razv ila se
tromboza u lijev oj nozi. Bolest se
nije mogla obuzdati i 10. v eljače
1960. k ardinal A lojzije Stepinac je
preminuo. U 14 sati i 15 minuta
uspio je šapnuti fiat v oluntas tua
(budi v olja tvoja), bolno je uzdah-
nuo tri-četiri puta i umro.
Postoji tvrdnja, da je nakon osamo-
stalj enja Hrv atsk e obdukcijom Ste-
pinčev ih kostiju
utv rñeno je, da
sadrže nek e štet-
ne radiok ativ ne
spojev e, iz čega
se zak ljučuje, da
su ga k omunistič-
k e v lasti godina-
ma trov ale, dok je
bio u pritv oru.
N a d b i sk u p -
k oadjutor Franjo Šeper naredio je,
da zv one sv a zagrebačk a crkv ena
zv ona i da se na zv onicima istak nu
crne zastav e. Od državnog je služ-
benik a zatražio, da se tijelo dov eze
u Zagreb i sahrani u k ripti prvostol-
ne crkv e. Vlasti su to u prv i mah
odbile, ali su se 12. v eljače ipak
predomislile. Stepinac je sahranjen
u prvostolnoj crkv i u Zagrebu ispod
glav nog oltara pok raj lijesa bisk upa
Mak similijana Vrhov ca, a u kripti se
nalaze i tij ela Petra i Iv ana A ntuna
Zrinskog, Frana Krste Frak opana te
Eugena Kv aternik a. Pogrebni je ob-
red zav ršen pjev anjem pjesme Ecce
quomodo moritur iustus (Ev o k ak o
umire prav ednik ).
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ste-
pinca blaženim u Mariji Bistrici, 3.
listopada 1998., pred velik im mnoš-
tvom vjernik a. Njegov je spomendan
Stepinčevo, 10. veljače.
S t r an ica 8 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
H r v at s k a k n j i ž a r a

HR VAT S K A K NJ IŽ A RA
knjizara.hrvatskauljudba.hr
preporučuje Vam upravo izašlu iz tiska knjigu

Saše Radovića:
TKO JE JAMIO, JAMIO!

Cijena 30,00 kuna + poštarina

Izdvajamo iz ponude antikvarijata (cijene treba uvećati za poštarinu):

Herman Bang: TINA , Zabavna biblioteka br. 90,

str. 170, 1918. godina 35,00 kuna
Jack London: ZLATO,
str. 350, 1930. godina 40,00 kuna
Pearl Buck: PEONIJA, CVIJET ISTOKA ,
str. 337, 1970. godina 45,00 kuna
Honore de Balzac: SJAJ I BIJEDA
KURTIZANA , str. 501, 1965. godina 50,00 kuna
James Clavell: SHOGUN 1-3,
str. 1317, 1982. godina 95,00 kuna
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
P R O M EM O R I JA O B O S NI
Akademik M irko Vidović, Pariz
Gospodo!
Uoči Nove 2009 godine, smatra m
i uputnim korisnim podsjetiti se
na bitne ele mente koji sa mood-
reñenje nacije i njezino oslobo-
ñenje i od strane sile i od unut-
rašnjih razdornih snaga stavljaju
u kontekst Božje volje, ljudskih
prava i dostojanstva ljudske oso-
be - poz ivajući sve nas na pozor-
no čitanje a meričke "Deklaracije
o nezavisnosti" od mjeseca siječ-
nja 1776!
Amerika je bila prva dekoloniz i-
rana nacija koja je, u ime Boga
oca svih ljudi i nacija, zadužila
one koji se brinu o budućnosti
svojih naroda, uz mu u obzir či-
njenicu da su ljudi - jedinstvena
bića u sideralnom prostoru koja
sobom predstavljaju - živu i jedi-
nu stvarnu sliku Stvoritelja.
U to ime, USA su prethodile du-
gom procesu dekoloniziranja i
oslobañanja nacija od stranog
ropstva, od poživotinjenja ljuds-
kih bića, od de mona koji silom i
nasilje m stvaraju ljudsku nesre-
ću, pa bili oni izdajnici svog Do-
ma i svog Roda ili tuñinske sluge
- rasčovječeni razljuditelji ili no-
torni luñaci na položajima izvrš-
S t r an ica 9
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i
ne vlasti nad zdravim podanici- ku ratnih operacija Prvog svjets-
ma. kog rata, trebalo (poča m od
18.01.1919 do 10.08.1919) do-
Nastupajuća 2009 godina donosi
govoriti uvjete u kojima bi me ñu
Bosni posvemašnje izbavljenje iz
europskim nacija ma nastali pos-
mnogostrukih pokušaja našeg
ve novi odnosi - odnosi nezavis-
rasčovječenja, odnaroñenja i za-
nih nacija i njihovih prijateljskih
luñivanja.
odnosa.
U ovoj nastupajućoj 2009 godini
Predsjednik Wilson je došao s
svaki od nas treba znati dvije
prijedlogom sažetim u 14. toča-
osnovne stvari, kako bi znao
ka, po kojima je A merika, po
unaprijed ka ko će ga povijest
uzoru na svoje vlastito izbavlje-
budućih naraštaja zapamtiti: šta
nje od strane hege monije, tražila
znači izdajnik a šta pak veleizdaj-
pravo na samoodreñenje za sve
nik.
nacije u Europi. Tome su se us-
Uzmimo u prvom redu upliv koji protivile vodeće hege monističke
je na Francusku revoluciju izvrši- pobjedničke sile u Europi i pred-
laAmerička epopeja nezavisnosti sjednik Wilson je de monstrativno
- kako je iz a meričke "Deklaracije napustio Pariz i vratio se u
nezavisnosti Sjedinjenih drža- Washington veoma zabrinut za
va" (iz 1776) proizišla, dvadese- budućnost Europe. Iz grabežne
tak godina kasnije, i "Deklaracija manije hege monističkih država
o ljudskim i grañanskim pravima pobjednica proiz išli su razloz i za
i dužnostima " na sa mom početku još strašniji i još nečovječniji - II.
prvog "USTA VA R EPUBLIKE svjetski rat.
FRANCUSKE" iz 1797.
No, nakon nesreće koja je proiz i-
Uzmimo u obz ir da je A merika šla iz II. svjetskog rata, Amerika
smatrala da je ne moguće pošti- je uglavnom sa ma snosila sav
vanje dostojanstva čovjeka bez teret tzv. 'Hladnog rata' i nasto-
slobode narodne zajednice kojoj jala da se sa svojim ratnim par-
pripada, a da ne ma slobode na- tnerom - SSSR-om dogovori o
roda bez nezavisnosti njegove stvaranju zakonskih uvjet u koji-
države. ma će se europske nacije moći
izjasniti o svojoj budućnosti i po-
U to ime a merički predsjednik stati, ako je takva volja njihovih
Woodrow Wilson je, u povodu
nacija - nezavisne države.
završetka Prvog svjetskog rata,
svijestan da je u Dvorcu Versail-
le s godine 1783 pot pisa n
"Versailleski sporazum iz me ñu
Engleske i Sjedinjenih država",
po koje mu su SAD postale prva
priznata osloboñena država od
kolonijalne vlasti neke strane sile
u Novom Svijetu.
U to ime, i da bi se izbjegla nova
sukobljavanja u Europi i u svije-
tu, predsjednik Wilson je došao
u Versailles, gdje je, po završet-
S t r an ica 10 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i

U to ime i po toj pravnoj logici Domovini dati okosnicu i po njoj strane diktature! I tako stvoriti
Bosna je dne 01.03.1992 ostvari- omogućiti vladavinu zdrava razu- presedan koji će - lančanom rea-
la to svoje pravo i u povodu Re- ma univerzalonosti grañanstva kcijom - iz istih ili sličnih razloga
ferenduma od najveće povijesne po načelu slobodnog izbora u dovesti do raspada sve postojeće
važnosti postala - Nezavisna dr- jednakosti svih članova naše na- države na svijetu, jer sve druge
žava, i u to ime punopravna čla- cionalne zajednice, izuzetno je države, članice OUN, su etnički i
nica OUN. važno znati: tko nastoji striktno civilizacijski još složenije od Bos-
poštivati zauvijek osnaženo sa- ne!
moodreñenje bosanske nacije u
Jao onome tko to još nije shvati-
pov odu R e f e re ndu ma od
o!
01.03.1992, a tko i dalje ide za
tim da s prezirom prijeñe pre ko U to ime, želeći da se probudimo
ostvarenog i neponištivog sa mo- iz povijesnog bunila i doñe mo k
odreñenja i nastavi i da lje sve sebi u svojoj kući sve vas bratski
činiti da želju razbije, da narod pozdravlja
podijeli, da nas sve skupa unes-
reći.
Mirko Vidović -
Jer - Bosna mora ostati nedjelji-
va i neotuñiva. Treba znati da je po volji me ñunarodne zajednice
bosansko pitanje bilo povodom izabran
za sveopći kaos u svijetu u dva-
desetom stoljeću i da svijet u Konceptor za samoodreñenje i
Bosni vidi paradigmu svoje vlas- pravno ureñenje
tite budućnosti. samoodreñenih država na pros-
Treba biti ma ksima lno odgovo- torima bivših jugoslavenskih dik-
ran i znati šta to znači: prouzro- tatura
čiti razornim djelovanje m opsta-
No, razni unutrašnji pokreti pete
nak Bosne kao zajednice rodolju-
i šeste kolone, nezrelost da vla-
ba i izroda koji ne mogu drugači-
damo sobom po zdravu razumu i
je postojati osim - pod knutom
osobito - izdaja i veleizdaja su
nas zadržale u če kaonici neke
vrste povijesnog liječilišta u koje-
mu na m strani diktatori dikt iraju
pravila ponašanja, mimo volje
naše nacije pa i mimo me ñuna-
rodnih pravnih normi važećih za
države članice OUN, kao da smo
mi, kao nacija, ili nezreli ili sulu-
di.
Oni koji u Bosni sve čine da po-
dijele našu Domovinu i da te di-
jelove podrede ikojoj stranoj sili,
su izrodi i izdajnici. A oni koji su
bili žrtve tih nasilja a ostali pris-
talice podje la su - veleizdajnici -
prokleti da prokletiji ne mogu
biti!
Sad, uoči pristupanja najvažni-
jem od svih poslova koji pred
nama predstoje - izradbe BO- Stari hrast
SANSKOG USTAVA koji će našoj
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
„S VI S U Š T O K AV CI S R BI “ - T O BO Ž E
Borna
Cijenjena gospodo,
Ovu poruk u uputio sam n a nek oli-
k o relev antnih adresa k ak o bih
upozorio na v elik u opasnost po
hrv atsk i narod, a k oja na prv i pog-
led ne djeluj e tolik o zabrinj av aju-
će, no njezin k onačan cilj je k raj-
nje zabrinjav ajući. To sam razo tk ri-
o na razn im stranicama surfajući
internetom, forumima, te po pro-
midžb enim stranic ama i usporeñu-
jući to sa statističk im podacima.
Zamij etio sam k ak o gotov o sv ak i
od foruma na in ternetu ima nek oli-
k o zaduženih za iznošenje te pro-
mičbe. Činjenic a da ov ak v a nov a
v elik osrpsk a i protuhrv atsk a politi-
k a ima odreñenih početn ih uspjeh a
pri dezintegraciji hrv atsk oga naro-
dnog k orpusa. Srbijansk a dr žav a
uz pomoć sv ih držav nih institucij a
te propagandnom djelatnošću r adi
n a stv ar anj u n ov ih n ar od a
"Bunjev aca" i "Šok aca" k ojima j e
cjelina u Hrv atsk oj te meñu B iH
Hrv atima. Ov e dv ije sk upine obuh-
v aćaju apsolutnu v ećinu Hrv ata
štok av aca. Pitam se shv aćate li
k amo to v odi i k oji je k rajnji cilj
ov e politik e, ak o im je geslo "SVI
SU ŠTOKA VCI SRBI". Nažalo st de-
zintegracija meñu Hrv atima u Voj-
v odini v eć je započela uz pomoć
srbijansk og držav nog aparata.
NOVA
NOVA VEL
VEL IKO
IKOSRPSKA
SRPSKA-
- v a.
NACIS TIČKA POLITIKA
NACIS TIČKA POLITIKA
Nak on potpisiv anja sv eopćega mi-
rovnog sporazuma izmeñu Hrv ata,
Srba i Bošnjak a u Day tonu i Parizu
sv e tri strane (ubrajajući crk v ene
organizacije, političk e organizacij e,
i sv ek olik e institucije u sv a tri na-
roda....) obv ezale su se prov oditi
mirov ni sporazu m i prek inuti nepri-
jateljstv a te se odreći sv ih poseza-
nja na tuñe tlo a sv e k ak o bi se
spriječilo nasilj e k oje unazañuj e
razv oj k od sv a tri naroda. U tv rñe-
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i
ne su i meñusobno priznate grani-
ce (Hrv atsk a, Srbija te Bosna i
Hercegov ina) prema k ojima bi se
sv e tri str ane trebale odnositi s
punim poštov anjem.
Odnose li se Bošnjac i suk ladno
potpisanom sporazumu, poštuju li
potpisane obv eze?
Bački Monoštor
U sk lopu držav e BiH formirana su
d v a a u t o n o mn a e n t i t e t a
(„Federacija Bošnjak a i Hrv ata“ i
„Republik a Srpsk a“) k oji bi tr ebali
pred stav lj ati dv a sv ij eta B iH
(istočni i zapadni) s time da j e
„ RS “ zamišlj en k ao en titet
(autonomija) Srba u B iH, a entitet
„F B i H“ k ao zajednica 2 rav nop-
rav na naroda s potpunom autono-
mijom 10 županij a (k antona) od
k ojih su 4 v ećinsk e hrv atsk e župa-
nije. Glede toga k ak o su Bošnjac i u
Federaciji v ećinsk i narod, izglaso-
v ali su ograničav anje samouprav e
županija na r aznim razinama što
ugrožav a hrv atsk a nacionalna pra-
Jesu li se Srbi odrek li nacističk e
politik e i pretenzija na hrv atsk o tlo
k ao što su se obv ezali?
Najopasnija politik a po hrv atsk i
narod u ovoj regiji je ona v elik o-
srpsk a, iak o službena politik a Srbi-
je jav no k azuje k ak o su se Srbi
odrek li posezanja n a tuñim tlo m,
to je ip ak samo priv id k oji se mora
uočiti i na v rijeme r ask rink ati. Nai-
me porazom v elik osrpsk e politik e
1995. godine slo mlj ena je k raljež-
S t r an ica 11
nica te n acističk e politik e a tk zv .
„Garašani-nov plan“ pada u nepov -
rat (izbijanj e k roz zap adnu Slav oni-
ju na Drav u k od Virov itice, izbij a-
nje na Kupu izmeñu Petrinje i Kar-
lov ca, izbij anje na more prek o Kni-
na k od Zadra te odsijecanje istoč-
nih ostatk a Hrv atsk e i ov ladav anje
čitav om Slav onijom, Dalmacijo m,
Bosnom i Hercegov inom). Danas ti
zamišlj eni proboji na nav edenim
crtama (Virov itica, Karlov ac, Karlo-
bag) v iše nemaju nik ak vog smisla.
Potencijalni petok olonašk i redov i
k oji su tr ebali biti razlog, logistik a i
oštrica tak ov og proboja v iše ne
postoje, to jest v iše n ema uv jeta
za prov oñenje te v elik osrpsk e poli-
tik e u Hrv atsk oj (sv ega 4% raštr-
k anih Srba meñu apsolutnom v eći-
nom od 90% Hrv ata). Zatim v iše
ne postoji baš nik ak v a mogućnost
teritorijalnog pov eziv anja srpsk e
manjin e u Hrv atsk oj niti ta manjin a
ima dominantan udjel u bilo k ojoj
regiji u Hrv atsk oj, a p erspek tiv a im
je u budućnosti još lošij a, jer i ono
malo pov ratnik a uglav nom je stari-
je živ otne dobi, dok je v ećina pri-
padnik a te manjine prodala sv oju
imov inu Hrv atima prognanim iz
Bosne i Hercegov ine, a protjeran i
Hrv ati iz tih k rajev a v ratili su se
sv ojim domov ima.
Uv idjev ši sv e nav edene činjenic e
v elik osrpsk i stratezi naučili su lek -
ciju iz 1995. godine te su sv jesn i
k ako su gotov o goloruk i Hrv ati od
slabo organizir anog naroda uspjeli
stv oriti v isok o organiziranu zajed-
nicu sa sv im držav nim institucija-
ma te obraniti i pov ratiti ok upiranu
zemlju a tak v u zajednicu nij e mo-
guće podčiniti s čime se moraju
pomiriti.
U Bosni i Hercegov ini v elik osrpsk a
politik a tak oñer je u nezav idnom
položaju, iak o nije uništena ona j e
ograničena na 49% B iH to jest n a
„Republik u Srpsk u“ k oja j e pak
zbog „Distrik ta Brčk o“, ali i hrv ats-
k e Bosan sk e Posav ine hendik epira-
S t r an ica 12
I s t i n a ( p o n e k ad ) b o l i
na te nema k ontinuitet. Kak o je B a-
njalučk a regija (pov ijesno hrv atsk o
tlo) izolir ana i ok ružena enk lav a
k oja ov isi prv enstv eno o Hrv atsk oj i
Federaciji B iH.
U Crnoj Gori uz nacionalno buñenje
Crnogoraca v elik osrpsk a politik a
izgubila je domin antnu ulogu tak o
da nema v iše od 1/ 3 potpore, točni-
je ima mak simalno do 32 % udjela
u potpori meñu stanov ništv om, što
je dov elo do neov isnosti držav e Cr-
ne Gore i ponov ne uspostav e te
uspona Crnogorsk e autok efalne crk -
v e k oja postupno potisk uje srpsk u
crkv u s crnogorskog tla.
Na Kosov u v elik osrpsk a politik a ta-
k oñer je poražena, a o staci te politi-
k e na rubnom sj ev eru Kosov a priv -
remen e su n arav i i nemaju dalek o-
sežnu budućnost. U Mak edoniji v eli-
k osrpsk a politik a n ema v iše gotov o
nik akv e potpore meñu stanov niš-
tv om (sv ega 2% Srba), osobito
nak on Drugog sv jetsk og rata.
U samoj Srbiji stanje v elik osrpsk e
politik e tak oñer nije blistav o, iak o
radik ali pojedinačno imaju najv eću
potporu, v ećina grañana Srbije ipak
ne podupire tak vu politik u. U samoj
Srbiji sv e su glasniji zahtj ev i za v e-
ćom autonomijom Vojv odine ili fe-
deracijom dv ije rav noprav ne repub-
lik e Vojv odine i Srbije, zah tjev i za
autonomijom Bo šnjak a u Sandžak u,
zahtj ev i za autonomijom v lašk e au-
tohtone zaj ednice, priznav anje v e-
ćih prav a bugarsk e i alban sk e ma-
njine. V alj a n apomenuti k ak o u Voj-
v odini raste broj pristalica n eov is-
nosti osobito meñu manjinsk im za-
jednicama, ali i meñu drugim au-
tohtonim Vojv oñanima.
NOVA
NOVA VEL
VEL IKO
IKOSRPSKA
SRPSKA
NACIS
NACISTIČKA
TIČKA POLITIKA
POLITIKA
Glede nav edenog činjeničnog stanja
v elik osrpsk i mito mani umj esto da se
otrijezn e i odrek nu tak ov e nerealne
nacističk e politik e štetne tak oñer za
Srbiju i Srbe, te da se posv ete v las-
tito m tlu i brinu samo o sv ojoj drža-
v i, oni traže nov e načine prov oñe-
nja sv ojih nacističk ih snov a. T ak o
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
su pronašli sv oje nov o uporište u Breg, ali i u ostalim mj estima) . Do-
jezik oslov lju, to j est u v elik osrpsk oj sad su uspjeli pridobiti mali broj
lingv istic i k oja slij edi prv otne Vuk o- Hrv ata (sv ega ok o 500 do mak si-
v e zamisli, a k ojih se i sam Vuk k as- malno 2.000), no i dalje r ade na
nije odrek ao, a pod geslom „SVI SU tom v elik osrpsk om projek tu pok u-
ŠTOKA VCI SRBI“. T ak ov a politik a šav ajući ga proširiti u Slav oniju pod
sv ojata sv e štok av sk e dijalek te, i parolom: „Šok ci su poseban narod“.
one k ojima Srbi nik ada nisu gov ori-
2. Od zapadnog dijalek ta k ojim go-
li: slav onsk i k ojim gov ore samo Hr-
v ore v ećinom Hrv ati (Bunjev ci) u
v ati, zapadni k ojim v ećinom gov ore
središnjoj i zapadnoj Hercegov ini,
Hrv ati, te zn atno Mu slimani u Zap a-
dalmatinsk oj Zagori, po cijeloj Lic i i
dnoj Bosni, istočnobosansk i k ojim
Kordunu, u Lašv i i Jajcu, ok o Banja
v ećinom gov ore Bošnjaci i znatno
Luk e, Ljubije, Kotor Varoša, te na
Hrv ati, zetsk i k ojim v ećinom gov ore
sjev eru Vojv odine (Subotica), a d i-
Crnogorci te znatno Muslimani u
jelom Muslimani u zapadnim dij elo-
Sandžak u, mij ešani istočnohercego-
v ima Bo sne. Proces umj etnog stv a-
v ačk i, nastao mij ešanjem hrv atsk o-
ranja nov e etničk e sk upine započeli
bosan sk ih te srpsk o-crnogorsk ih
su tak oñer u Vojv odini to jest u
dijalek ata. Ko sov sk o-resav sk im go-
okolici Subotice gdje su batinanj em
v ore v ećinom Srbi, k ao i v ojvoñan-
Hrv ata i poticanjem od strane drža-
sk o-šumadij sk im.
v e Srbije i v elik osrpsk ih nacionalista
uspjeli pridobiti od 10.000 do
19.000 bunjev ačk ih Hrv ata, te rade
na registriranju posebnog naroda i
jezik a Bunjev aca k oji su k ao jugos-
lav ensk i narod. Sad a taj proces žele
prenijeti n a sv e druge bunjev ačk e
Hrv ate pretendirajući n a hrv atsk u
k njižev nost napisanu na ik av sk om
dijalek tu.
Nerijetk o na internetu, tisk u te po
Bački Monoštor Srbiji i Vojv odini plasiraju se tak v e
parole u sv ijet, propagirajući Šok ce
OPASNE
OPASNE ZZAM
AMISLI
ISLI KOJE
KOJE PO
PO-- i Bunjev ce k ao narode, j er da to
DUPIRE
DUPIRE DRŽ
DRŽAV
AVA
ASSRBIJ
RBIJ A
A nisu Hrv ati. Tak v a politik a i nov čano
Zamisao v elik osrpsk e politik e je financiranje od strane Srbije te pot-
sljed eća: Od dv a v ećinsk i hrv atsk a pora policije i tajnih slu žbi pri pro-
štok av sk a dijalek ta načiniti dv ije v oñenju ov ak ov e propagande i poli-
posebne etn ičk e sk upine, k oje bi se tik e po raznim forumima i mj estima
izdv ojile iz sastav a hrv atsk oga naro- imaju opasan šov inističk i cilj podči-
da. njav anja Hrv ata. Pitam se poduzi-
maju li Hrv atsk a i Hrv ati protuodgo-
1. Od slav onsk og dijalek ta k ojim v or protiv ov akv a mučk e, pritajene i
govore samo Hrv ati (šok ci u Slav o- fašistoidne politik e. Mogli bi raditi
niji i Baranji, te nek olik o enk lav a na stv aranju v lašk og naroda u Hr-
prek o Sav e: Orašje i ok olica Der- v atsk oj, te Bo sni i H ercegov ini, regi-
v ente, prek o Dunav a: Bačk i Breg, strac iji njihov og jezik a i k ulture pod
Bačk i Monoštar i Sonta, te nek olik o hrv atsk im patronatom!
sela ok o Pečuha u M añar sk oj). Veli-
k osrpsk a zamisao je načiniti pose-
ban narod Šok ce koje bi k asnije
sv rstali pod Srbe („sv i štok av ci su
Srbi“). Proces su započeli u Vojv odi-
ni, to jest u hrv atsk im n aselj ima uz
Dunav (Sonta, Monoštar, B ačk i
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
ZV I J EZD E D J EV I C E M A R I J E N A Z A ST A V I
EUR OP SK E UN I J E
Sven Rustempašić, Sarajevo
Na dan katoličkog praznika Bez-
griješnog začeća Djevice Marije,
8. decembra, 1955. godine, Mini-
stri-delegati su zvanično prihvati-
li evropsku zastavu od dvanaest
zvijezda u krugu, na plavoj poza-
dini. Zastavu je osmislio umjet-
nik Arsen Heitz, sada osamdese-
togodišnjak nastanjen u Strazbu-
ru.
Nedavno je Arsen He itz otkrio
francuskom magazinu izvor svoje
inspiracije. Pre ma riječima um-
jetnika, mislio je da je dvanaest
zvijezda u krugu na plavoj poza-
dini, upravo način na koji je
predstavljena tradicionalna iko-
nografija Bezgriješnog začeća
Djevice Marije. I sa m obožava-
lac Djevice, Heitz nikada ne pro-
pušta dnevne molitve. Rekao je
da se inspirirao riječima Apoka-
lipse:
„I pojavilo se veliko čudo na Ne-
besima; žena ogrnuta sunce m i
mjesecom pod njenim stopalima,
Ne ka se č uje
corona stellarum duodecim
a iznad nje kruna od dvanaest
zvijezda“ (Revelacija 12:1).
Kao pobožan katolik, umjetnik je
u Revelaciji 12:1 vidio Madonu.
Zastava Evropske Unije, dakle,
inspirirana je oreolom od 12 zvi-
jezda koji se pojavljuje na kato-
ličkim slika ma Djevice Marije,
Madone. Duboko vjerski simbol,
postao je zvanična zastava Ev-
ropske Unije.
Prijašnji Generalni sekretar Vije-
ća Evrope, Leon Marchal, potvr-
dio je da su zvijezde sa zastave,
doista zvijezde žene iz Apokalip-
se. Sa entuzijaz mom je objasnio
da je to doista corona stellarum
duodecim (kruna od 12 zvijezda)
žene iz Apokalipse. Katolička crk-
va je uvijek tvrdila, rekao je Mar-
chal, da ta kruna predstavlja
Djevicu Mariju, majku božju.
Dakle, evropska zastava odnosno
zastava Evropske Unije, je katoli-
čanstvom inspirirana zastava.
EU naglašava da će bez obzira
na broj članica unije, na zastavi
biti uvijek 12 zvijezda, što doka-
zuje da one ne predstavljaju čla-
nice EU, nego da su to zvijezde
Dj e v i ce Ma r ije . Br ošu ra
„Zajedničko izgrañivanje Evro-
pe“, koju dobiju posjetioci sjediš-
ta EU u Briselu, kaže: „Evropska
S t r an ica 13
zastava je zajednička zastava,
plava sa 12 z latnih zvijezda; sim-
bolizira cjelovitost. Broj zvijezda
će uvijek biti isti, bez obz ira na
broj članica EU.“
Marjaniza m (obožavanje Djevice
Marije) je na svakoj registarskoj
tablici vozila u EU i na svakoj
novčanici u Evropi. Vatikan je
izdao Euro kovanice sa slikom
pape i 12 zvijezda.
Katolicima je Marija toliko je važ-
na, da je 2. septembra, 1958.
godine, Nadbiskup Milana Mont i-
ni (kasnije papa Pius XII), podi-
gao na planini Serenissima dva-
deset metara visoku statuu Mari-
je, i nazvao je „Naša voljena Da-
ma, Vladarica Evrope“. Papa
Pius XII je zvao Mariju „Majkom
svih Nacija “ i pozvao je 3. marta,
1953. godine na ponovno ujedi-
njenje nacija. Biskup Dr. Graber,
rekao je 9. septe mbra, 1978.
godine: „Tražio sa m Marijansku
Evropsku Internaciona lu … moli-
mo i tražimo u tišini, da zapadni
svijet jednog dana bude ono što
je bio, IMPERIUM MARIANUM
(Marijino Carstvo)“.
S t r an ica 14 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Ne ka se č uje

D E VE T T E Z A d r . s c . AN T E Č I Č I N - Š AI N A ,
P R VO G G U VE R NE R A H R VAT S KE N AR O D B N E B AN KE
Priredio Hrvoje Petrić, Zagreb
Nedavno je umro dr. sc. Ante
Čičin-Šain, prvi guverner Hrvats-
ke narodne banke. Prigoda je to
podsjetiti se na neke njegove
osnovne poglede i stajališta, jer
mnogo toga u našoj današnjoj
suvremenosti proiz lazi i iz njih.
1. S obzirom na sve
okolnosti i proble me
s kojima se, nakon
stjecanja državno-
pravne samostalnos-
ti, Hrvatska morala
suočiti, hrvatska je
privreda već ostvari-
la, a i da lje ostvaru-
Ante Čičin Šain i
je, u biti, iznenañuju-
Petar Filipić
će dobre rezultate.
Ergo, neutemeljene
su, ne sa mo, sve katastrofične
ocjene, već i sva populistička
nadmetanja/licitiranja u vezi s
potrebnom stopom rasta.
2. Besmisleno je i kontraproduk-
tivno i nadalje plakati nad de in-
dustrija liza cijom i navodnom
“rasprodajom Hrvatske”. praćen novim oblicima socija lne
diferencijacije. Novonastale razli-
3. Populiza m u svim njegovim
ke u imovinskom i socijalnom
varijantama glavni je uzročnik
statusu hrvatskih grañana ne
očigledne konfuz ije i brojnih pro-
razlikuju se bitno od analognih
ble ma, s kojima se sve teže suo-
promjena u drugim tranzicijskim
čavamo. Populiza m degradira
zemlja ma.
grañanina birača na puki objekt
političke manipulacije. 7. Hrvatskoj ne predstoji dužnič-
ka kriza - naravno, ako ne podle-
4. Demografski defi-
gne nekom od sve učestalijih,
cit je najvažniji, naj-
populističkih postulata.
teži i najdalekosež-
niji strukturni prob- 8. Hrvatskoj treba jedan novi
le m Hrvatske. široki društveni sporazum čiji bi
osnovni cilj trebao biti osposob-
5. Nezaposlenost je
ljavanje što većeg broja grañana
samo prividno važan
z a ž iv ot u konkure nt sko-
i težak proble m u
takmičarskom okruženju u koje m
Hrvatskoj. Znatno
sam grañanin postaje (glavni)
teži, složeniji i ur-
kovač vlastite sreće.
gentniji jesu proble-
mi sve izrazitije oskudice radno 9. Valja prestati tratiti vrije me na
sposobne i adekvatno kvalificira- rasprave o bespredmetnim dile-
ne radne snage. ma ma. Treba se primiti stvarnih
proble ma, njih ima na pretek.
6. Prijela z sa socijalist ičko-
samoupravnog društvenog siste- Dakle, tu smo, gdje smo!
ma na privatno-vlasnički (kapita-
listički siste m) biva ne izbježno

M I L JE N KO H A JD AR O V I Ć - Ž I D O L JU B ,
KO M U N I S T , L AŽ N I P O VJE S N I Č AR I I Z R O D !
Filip Barišić, www.hrvatskapo- portal“ koji se danas nalazi na
vijest.com, filip.barisic@hot mail. a d re s i w ww. p ov i je st . ne t
com (trenut no na www.hrvatska-
povijest.info), o koje m ću upravo
Budući da dotični javnosti baš i
pisati. Osim toga predaje i u os-
nije toliko poznat, prije potpunog
novnoj školi.
osvrta na njega i njegovu strani-
cu, navest ću prvo njegove os- Adresa: Glavna 30, Sivica, 40317
novne pojedinosti. Podturen, Mobitel: 098/632-507,
Telefon/fax: 040/853-600,Email:
Miljenko Hajdarović roñen je 12.
urednik@povijest.net
svibnja 1980. godine u Čakovcu,
8 dana nakon smrt i njegovog Miljenko Hajdarović (zalazak sunca KOM UNIST
životnog idola. Godine 2005. dip- nad Jeruzalemom, Izrael),
lomira povijest i sociologiju. Maštovito nazvano "Miljenko Haj- Na svojoj nakaradnoj stranici
2006. otvara „Hrvatski povijesni Miljenko Hajdarović već tri godi-
darović - moj Izrael"
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
ne provodi komunističku propa-
gandu. U svojim člancima veliča
komunist ičkog z ločinca i diktato-
ra Tita te totalitarni komunist ički
režim u Hrvatskoj 1941.-1990.
Na stranici ne ma ni riječi o Ble i-
burgu, progonima, zatvaranjima
i pogubljenjima Hrvata u njego-
voj, voljenoj mu, Jugoslaviji, dok
s druge strane na veliko širi ko-
munistički mit o Jasenovcu, piše
s unaprijed postavljenim stavom
o Poglavniku...
ŽIDOVSKI PLAĆENIK
Sasvim se jasno vidi i Hajdarovi-
ćeva opsesija Židovima. U školi
S R AM O T A JE U Z AG R E B U I M AT I T R G
S TITO V IM IME NO M
Ivo Poljak , 095-90.51.100,
http://branitelj.blog.hr/
Iscrpan (i samo za neke šokan-
tan) članak možete pročitati na:
ht t p : / / ww w. ja v no. co m/ hr /
zagreb/clanak.php?id=220225
I ovo će režimski mediji sigurno
ignorirati i prešutjeti, ali prepus-
timo volji naroda kojeg se iona ko
u ovoj državi nikada ni za što ne
pita.
Ako narod želi promjenu onda tu
promjenu treba obaviti, a a ko
narod ne želi promjenu onda ne-
ka narodu bude onako kako želi.
Pa valjda je to bit de mokracije.
Ne ka se č uje
u kojoj je zaposlen radi muzeje
holokausta, radi predavanja i
svojim učenicima ispire mo-
zak koje kakvim cionističkim mi-
tovima, putuje u Izrael. Čak
je do bio i s t ipe ndi ju
u Meñunarodnoj školi o holokau-
stu.
LAŽNI POVJESNIČAR –
ISTORIČAR
Koliko ja zna m, cilj svakog pov-
jesničara je utvrditi povijesnu
istinu uz imajući u obzir sve stra-
ne. Očigledno je da on nije pov-
jesničar nego ist oriča r ko-
ji zlouporabi svoj položaj kako bi
vršio komunist ičko-židovsku pro-
pagandu i nabijao Hrvatima
komple ks krivice za zločine kojih
zapravo nije niti bilo. Usto radi i
na tome da se njegovi nakaradni
radovi nañu i u školskim udžbe-
nicima! Takoñer Hajdarović si je
na svoju stranicu i forum dovu-
kao i lijepo društvo, iste klase
kao i on.
Dinko Odak, jedan je od Hajda-
Gospodine Dragun i gospodine
Relkoviću,
Gornji tekst na lazi se na stranici
http://www.ivicaursic.com/ mo-
ga, mogu tako reći virtualnog
prijatelja i brata po Kristu Ivice
Ursića.
Akcija je hvalevrijedna i ja ću joj
se pridružiti, ali o če mu ovdje
želim govoriti, odnosno pisati.
"Hrvatski uljudbeni pokret" od g.
Draguna ne nalazim na popisu
koordinacije udruga u akciji
www.potpisuje mde klaraciju.org,
što samo po sebi ne mora ništa
značiti, ali držim da u ove akcije
treba ići ma ksima lno ujedinjeni.
S t r an ica 15
rovićevih najbližih suradnika ima
dobro popunjen kriminalani dos-
je, ima srednju stručnu spre mu,
bavi se švercom, osuñivan je
zbog prijevare i ucjene.
Branimir Bunjac, bio je sekretar
komiteta SKJ studenata na fakul-
tetu, sastavljao popis žrtava Ja-
senovca, slao ga srbož idovskoj
o r g a n i z a c i j i u A me r i c i
"JASENOVAC RESEARCH INSTI-
TUTE". Ne mojte se čuditi a ko se
nañe netko iz Vaše rodbine
na popisu.
Ovdje sam naveo samo neke od
zala sa Hajdarovićeve stranice.
Kada bih išao teme ljitije o ovome
pisati, ima m osjećaj da bih napi-
sao cijelu knjigu. No za tim ne ma
potrebe, jer ovo je čisto dovoljno
kao upozorenje prije čitanja bilo
kojeg članka sa stranica podivlja-
le bo ljš e v ičke bande,
www.povijest.net.
Iskreno govoreći, ne poznaje m
dovoljno gospodu Draguna i Rel-
kovića, iako sa m dijelom upozna-
o aktivnosti g. Relkovića i osob-
no držim da je na pravom putu.
Moguće je da su moje blage kri-
tike preuranjene, ispričavam se
imenovanoj gospodi, jer vjeru-
jem da je HRVATSKA SOCIJAL-
NA, STABILNA I PRAVEDNA naš
zajednički cilj.
S t r an ica 16
M o r am r e ć i
O T VO RENO PIS M O - ČEST IT BO Ž IĆ I
S RET NA NO VA 2 0 0 9 . GO DINA
Pritvorenici hrvatske i srpske
nacionalnosti pod jurisdikci-
jom suda BiH, zatvor Kula, Is-
točno Sarajevo
Ban Ki-Moon, Generalni tajnik
UN-a
Havier Solana, Visoki povjere-
nik EU-a
Olli Rehn, Predsjednik Komisije
za proširenje EU-a
Miroslav Lajčak, Visoki preds-
tavnik EU-a
HUMAN RIGHTS WATCH
TRANSPARENCY INT ERNA-
TIONAL
VIJEĆE EUROPE
SUD ZA LJUDSKA PRAVA -
Strassbourg
Mediji - SVI
Poštovani,
Još jedan Božić smo ostali sa mi,
zaboravljeni i ostavljeni od svih.
U proteklom periodu su sa mo
mediji iznosili naše proble me koji
nas optužene, osumnjičene i
osuñene u Kuli neprekidno pro-
ganjaju i muče, a oni se odnose
na gruba kršenja te meljnih ljuds-
kih prava u procesuiranju ratnih
zločina pred Sudom BiH. U našoj
tami kroz okna zatvorskih ćelija
mi vidimo i raduje mo se svjetlu
Božića, molimo se za naše nepri-
jatelje i želimo svim ljudima dob-
re volje Čestit Božić i Sretnu No-
vu 2009. godinu svim ljudima
dobre volje u BiH i svijetu.
U KPZ Kula, gdje boravimo već
dugo vremena, kroz rešetke gle-
damo kako polako prolijeću teš-
ke snježne pahulje. Mi čuje mo
kako svaka glasno udari u ze m-
lju. Nas ne čuje nitko.
Naši proble mi su nažalost ostali
neriješeni i želimo još jednom
skrenuti pažnju javnosti na nas u
KPZ Kula, Istočno Sarajevo: ret-
roaktivna primjena zakona, pra-
vo na jednakost optužbe i obra-
ne pred Sudom BiH, duljina tra-
janja pritvora, pravo na pravično
i pravedno suñenje, diskrimina-
cijski odnos pre ma osumnjičeni-
ma, optuženim i osuñenim oso-
bama, diskriminacija u primjeni
Zakona, nepostoja nje krovne
sudske institucije tj. Vrhovnog
suda BiH, nedavanje odgovaraju-
će zdravstvene zaštite, neposto-
janje odgovarajuće sigurnosti u
Sarajevu jer smo iz loženi prijet-
njama, onemogućavanje dobiva-
nja zapisnika i dokumenata sa
suñenja što zapravo smatra mo
najgrubljim kršenje m naših te-
me ljnih ljudskih prava.
Ozbiljno su na m narušena te-
me ljna ljudska, grañanska i civil-
na prava jer se na jednom mjes-
tu koriste zajedničke prostorije
za postupak istrage, optuživanja,
suñenja u pretresnom postupku i
sve ostale procesne radnje, a
sve ovo se dogaña u nekadaš-
njoj vojnoj kasarni i vojnom zat-
voru gdje je pored Suda i tuž i-
teljstva BiH smješteno i Visoko
sudsko i tuž iteljsko vijeće koje
sve vidi, zna i promatra grubo
kršenje te meljnih ljudskih prava.
Ne postoji primjer u Meñunarod-
nom pravu da su ove tri pravo-
sudne institucije zajedno.
Odvjetnici po službenoj dužnosti
su u sprezi sa Tužiteljstvom BiH,
Sudom BiH i usput su angažirani
u Visokom sudskom i tuž itelj-
skom vijeću (VSTV) što je pravni
nonsens. U ovoj sprezi se nadz i-
re ogromna infrastruktura suko-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
ba interesa, paraobavještajnih
aktivnosti bošnjačke tajne službe
AID čiji ljudi se nalaze u držav-
nim sigurnosnim služba ma i neš-
to što smo otkrili nanovo, a to je
čvrsta sprega politike, sudstva i
isla mske religije, što je tip vlada-
nja i upravljanja državama svoj-
stven za bliskoistočne i arapske
zemlje i isla mske republike. Naši
procesi su političke prirode u ko-
jima smo mi politički uznici bez
prava na obranu. Cilj ovoga je
kreiranje povijesti jer se želi do-
kazati kako su sa mo Hrvati i Srbi
bili „agresori“ dok su Bošnjaci
samo „žrtve“ što je smiješna tvr-
dnja ako zna mo ka ko je pre ko
100.000 nebošnjačkih civila stra-
dalo od tzv. Armije BiH.
Za ove žrtve nitko još nije odgo-
varao. Niti jedan Bošnjak nije
pred ovim Sudom. Optužnice
protiv Sefera Halilovića, Atifa Du-
dakovića i Selme Cikotića za z lo-
čine nad Hrvatima Bosne i Her-
cegovine su „zaboravljene“ neg-
dje u ladica ma Tužiteljstva BiH.
Mi danas ima mo Tužiteljstvo BiH,
Sud BiH i VSTV koji uopće nisu
utemeljeni Ustavom, a ako nisu
utemeljeni Ustavom automatski
ne mogu biti ni zakoniti, ne ma-
mo Vrhovni Sud BiH i na kraju
ima mo Ustavni Sud BiH za koje-
ga je nezavisno povjerenstvo
dalo ocjeno kako je ispolitiz iran
do kraja. Ostavljamo javnosti i
ljudima od struke da ocjene o
kakvoj se pravdi i pravu na poš-
teno suñenje radi. Može mo li se
mi pred ovim i ovakvim sudom
uopće nadati i dočekati konačne
sudske presude te poštivanje
ljudskih prava.
Gospodin Kornelius Kasper, sav-
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 17
M o r am r e ć i

jetnik za meñunarodna prava je politički predstavnici ne žele ispuni ž ivote svima, a kršćanska
2007. godine izjavio kako su: ... promjenu Zakona što de facto ljubav zagrije srca u ovim hlad-
„svi procesi pred Sudom BiH ve- znači da i ne planiraju uvodit i nim zatvorskim ćelija ma.
zani za ratne zločine neuspješni zemlju u Europsku Uniju što nas
Dolje potpisani:
jer se na njih retroaktivno prim- i ne čudi ako smo doznali ka ko
jenjuje Krivični zakon BiH iz se u naš zatvor
2003. godine“. Vijeće Europe je želi privesti i
nekoliko puta upozorilo današnju Djed Božićnjak
državu BiH na kršenje ljudskih (Santa Clause).
prava i temeljnih sloboda poseb-
Mi će mo i dalje
no naglašavajući loš rad pravo-
nastaviti našu
sudnih organa i Ministarstva
de mo kra t s ku
unutarnjih poslova, itd. Sve ove
borbu za os-
navode su potvrdili brojne nev-
tvarivanje na-
ladine, vladine i me ñunarodne
ših te meljnih
organizacije koje se bave ljuds-
ljudskih prava i
kim pravima kao i Sud za ljudska
sigurni smo
prava u Starssbourgu. Svi se oni
kako će mo u
slažu u ocjeni kako je ovo jedno
tome dobit i
drastično kršenje ljudskih prava i
podršku svih
sloboda ali ka ko je ovo i te meljni
onih kojima je
politički proble m te ka ko iza ovo-
pravo i pravda
ga proble ma stoje političke
na j mo ć n ije
stranke koje sačinjavaju vlast u
oružje.
BiH. Niti jedan parla ment nije
imao priliku sudje lovati u dono- Želimo čestitati
šenju pet zakona koji je na met- bh jav nost i,
nuo Visoki predstavnik 2003. go- me ñunarodnim
dine niti su ima li priliku rasprav- dužnosnicima i
ljati o promjeni istih. Polit ički es- svim vjernici-
tablišment ne želi uskladiti Za- ma katoličke
kone s Europskom konvencijom vjeroispovije sti
o ljudskim pravima kroz de mok- čestit i blagos-
ratsku proceduru kako bi se us- lovljen Božić uz
vojili pravovaljani za koni. Mnogi želje da pravda

S V JE DO ČA NS T V A – O P ĆE P I S M O
Ante Kunek, Australija nog pokreta nastoji sakupljati
potpise i to poslati i to kome,
Hvala na poslanim pismima i
Luki Bebiću, koji zajedno s Vla-
za nastojanje urednišva DRA-
dimirom Šeksom i jugokomu-
GOVOLJCA, da se što više ob-
njarom Stjepanom Mesiće m sla-
javljuje ISTINA o jugokomuni-
vi i veliča toga zločinca, čije je
stičkim z ločinima nad hrvats-
zločinačko ime postavljeno u
kim narodom, koje je naredio
sred Zagreba.
zločinac takozvani Tito. Sve je
to za pohvaliti, ali - kao što Jugokomunistički POKO LJ izve-
sam već pisao - tu ne ma zaje- den nad hrvatskim narodom.
dničke suradnje. Tomislav Sve je to već objavljeno s činje-
Dragun iz Hrvatskog uljudbe- Tragom ubijenih hercegovačkih fratara nica ma i svjedočenjima osoba
S t r an ica 18
M o r am r e ć i
koje su prošle taj PO KOLJ. To je
objavljeno u knjizi pod naslovom
„OD BLAJBURGA DO NAŠIH
DANA“ u ZBORNIKU RADOVA
O BLAJBUR GU I KRIŽNO M PU-
TU. Knjiga je tiskana 1944. godi-
ne u Zagrebu, tiskara, MARABU,
Planinska 14. To je tiskano na
hrvatskom, engleskom i nje mač-
kom jeziku.
Ubijeni hercegovački fratri
Za ići dalje s ISTINOM, da se
postigne uspjeh, moguće je jedi-
no u ZAJEDNIŠTVU, na široj os-
novi, a sve ovo drugo su sa mo
pojedinačna nastojanja.
K A ZN EN A P R I J A V A ZA R A T N I ZL O Č I N ( 2 )
Croatia Libertas, Mostar
KRONOLOGIJA (2)
Ratni zločin protiv zarobljenih vojni-
k a počinjen je 19./20. rujna 1993.
godine. Petn aestorici pripadnik a
A rmije BiH predalo se osam v ojnik a
HVO-a kod brane Salakov ac. Nakon
predaje su bili maltretirani, nanese-
ne su im tjelesne pov rede, mučeni
su a nek i i ubijeni. Meñu pripadnici-
ma A rmije BiH bio je i Bećir Omano-
v ić. Uhićenici su prebačeni k amio-
nom u Mostar, sv ezanih ruk u, ali je
jedan od njih (J.P.) uspio pobjeći.
Zbog toga su pripadnici A rmije pre-
ostalih sedam uhićenik a HVO-a tuk li
pušk ama, drv enim k olcima, ruk ama
i nogama.
Na putu za Mostar u k amionu je
jedan pripadnik A rmije BiH uhićeni-
k u J.K. nožem odrezao polov icu
desnog uha. U Mostaru su bili smje-
šteni u podrumu k uće u kojoj su
borav ili vojnici A rmije BiH iz Vrapči-
Tu su i organizatori prosvjeda
pred kazalištem, tu su udruge
naših branitelja, tu je HVIDRA,
tu je i HKV - Hrvatsko kulturno
vijeće i mnogi drugi. Jedino svi
zajedno, na široj osnovi, s izjava-
ma i zajedničkim proglasom, mo-
že se okupiti na tisuća prosvjed-
nika, pred kazalište, pred hram
hrvatske kulture. Pred kazalište
na prosvjed nije došao nitko od
„polit ičara“ i nije došao nitko u
ime HAZU, možda iz straha od
jugokomunističkih va mpira proš-
losti.
I ove godine, 10. veljače, na dan
kad je pre minuo naš Blaženik,
Alojzije Stepinac, koji je mučen
uz osobno nareñenje m zločinca
takozvanoga Tite, bit će Misa
zadušnica u katedrali. I dok se u
našim katoličkim crkvama moli i
zavjetuje našem Blaženiku u is-
tome tome gradu Zagrebu, naše
političko vodstvo i mnogi grañani
ća. Ti v ojnici A rmije BiH nemilosrd-
no su batinali dov edene v ojnik e
HVO-a, tuk li ih po sv im dijelov ima
tijela drv enim letv ama, gumenim
palicama, nogama i ruk ama. Najbol-
niji su bili udarci po glav i malim dr-
v enim stolcem (tronožac). Od tih
udaraca u nesv ijest je pao Pero Ko-
sir iz sela Uzarića i v iše se nij e budi-
o iz k ome. Počeo je pov raćati k rv , a
oko 12 sati 20. rujna 1993. je umro.
Kada su ga ostali uhićenici nosili da
ga pok opaju, jedan pripadnik Armi-
Travnik
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Zagreba koji idu i u crkvu, slave-
ći i Božić i Uskrs, klanjaju se to-
me zločincu s čijim je nareñe-
njem pobijeno i šest stotina šez-
deset i troje naših katoličkih sve-
ćenika, bogoslova i časnih sesta-
ra.
To nerazjašnjeno i neopravdano
nesnalaženje, za kojega ne ma
opravdanja to se može raspetlja-
ti jedino sa zajedničkim djelova-
njem, sa ZAJEDNIŠTVO M. Što
brže, to bolje jer djelovati poje-
dinačno, individualno, to je una-
prijed izgubljena bitka.
Nadajmo se, radimo i vjerujmo s
molitvom, da se u sljedećoj
2009. godini oslobodimo imena
toga zločinca i da se oslobodimo
jugokomunist ičkog utjecaja u
životu hrvatskog naroda, za bolji
i smireniji život u svojoj DRŽA VI
HRVATSKOJ.
je BiH ispucao je u njega rafal iz
automatsk e pušk e.
Uhićenici su tada bili zatv orenici u
k ući Drage Hrk ača, u k oju su nav ra-
ćale razne sk upine pripadnik a Armi-
je BiH i sv i su se iživ ljav ali nad nji-
ma. Na čelu uhićenog Dragana Lasi-
ća jedan pripadnik A rmije BiH no-
žem je urezao slov a "MA X". Poslije
toga su dv a pripadnik a Armije BiH
iznijela Dragana Lasića iz k uće i
ubili ga.
Rodoč
U predjelu Mostara zv anom Rodoč
izv ršen je ratni zločin nad hrv atsk im
civ ilima 20. rujna 1993. godine.
Toga dana A rmija BiH je u 5,20 sati
napala južni dio Mostra koji je kon-
trolirao HVO. Napadnut je Rodoč s
naseljima Stotine i Kolonija. Prema
podacima Centra za ljudsk a prav a iz
Meñugorja, prema sv jedočenjima
očev idaca i dokumentima pogreb-
nog poduzeća "Komos" iz Mostara,
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
smrtno je stradalo šestoro civ ila;
Pero Grubišić (1930.) ubijen je u
sv ojoj k ući metk om snajperista s
brda zv anog Višnjica ok o osam sati;
Biserk a Miletić (1941.) ranjena je u
nogu snajperom s Višnjice oko de-
v et sati, ostala je ležati na ulici sto-
tinjak metara od sv oje k uće prema
Koloniji. Kada ju je njeni sin, pripa-
dnik HVO-a, pok ušao izv ući iz do-
meta mu slimansk o-bošnjačk ih snaj-
pera, snajperist ga je ranio u trbuh,
a majk u mu ubio; Ivu Koštru
(1926.), ubili su isti snajperisti; Toni
Božić (1968.), dušev ni bolesnik ,
pronañen je mrtav izmeñu zgrada u
naselju Kolonija k oje su u tom na-
padu bile priv remeno zauzele snage
A rmije BiH, a ubijen je rafalom iz
neposredne blizine: Huso Isić, Mus-
liman-Bošnjak star ok o 65 godina,
bio je težak bolesnik , pronañen je
mrtav u sv ome stanu u zgradi k oju
su bile priv remeno zauzele snage
A rmije BiH, a ubijen je rafalom iz
neposredne blizine: Tomislav Jov a-
nov ić (1926.) poginuo je od granate
pred svojom k ućom u Podhumu.
U tim borbama A rmija BiH je priv re-
meno zauzela dio naselja Kolonija i
odv ela sa sobom četiri osobe o čijoj
se sudbini v iše ništa ne zna. Odv e-
d en i su: Ramo Crn o merov ić
(1964.), zv an Čazim, ranjenik , inv a-
lid, pripadnik HVO-a, sestrić i usv o-
jenik ubijenog Huse Isića (sv jedoci
misle da su ga v ojnici A rmije BiH
ubili te da je njegov o tijelo ispod
Mosta Hasana Brk ića, a tome mjes-
tu je nemoguć prilaz); Zlatk o Isić
(1956.), Musliman-Bošnjak , sin Hu-
se Isića; Denisa Pača (1972.), k ći
S am ij e P ač a, M u s l im an k a-
Bošnjak inja, i Denis Pača (1975.),
Samijin sin.
Šest v ojnih policajaca A rmije BiH
21. rujna 1993. iz Osnov ne škole u
Bijelom Polju, k oja je tak oñer bila
logor, a njegov uprav itelj nek i Ćurić,
odv eli su pet uhićenih pripadnik a
HVO-a. Na putu do Mostara straho-
v ito su ih mučili, tuk li su ih raznim
predmetima, od siline udraca ones-
v ijestio se uhićenik Miro Lasić, koji
je od posljedica udaraca k asnije i
umro. U Mostaru, u zatv oru "4. os-
nov na šk ola", udarani su zatočenici
M o r am r e ć i
k undacima, nek i buzdov anom, me-
talnim šipk ama. Od siline udaraca
mnogi su iznemogli padali na pod.
Kad su četv orica uhićenik a doslovno
puzeći od iznemoglosti i bolov a do-
puzali u jednu podrumsku prostori-
ju, u njoj su zatek li ljude zarasle u
bradu, koji su im rek li: "Mi smo Hr-
v ati koje su Muslimani-Bošnjaci zat-
v orili u ov aj logor. Meñu nama ima
civ ila i v ojnik a, nas je ov dje ok o
60".
Fojnica
Musliman sk o-bošnjačk i logor "4.
osnov na šk ola" u Titovoj ulici u Mo-
staru bio je poznat po neprestanom
mučenju zatočenih Hrv ata, civ ila i
v ojnik a HVO-a. Zatočenici su bili
smješteni u dv ije pov ezane prostori-
je, a sv ak a je imala po jedan otvor
za zrak . Spav ali su na spužv ama i
drv enim paletama k oje su im doni-
jeli članov i ICRC (Meñunarodni cr-
v eni k riž). Prv i upravnik zatvora bio
je Mirsad Ćupina. Za njegov e upra-
v e u logoru zatv orenici su najv iše
mučeni. Od listopada 1993. nov i
uprav nik logora bio je Mirsad Vraža-
lica, k oji je prije rata radio k ao v o-
zač v elik ih k amiona u mostarsk oj
"Špediciji", a zamjenik mu je bio
Hasan Memić, k oji je prije rata radio
u tv ornici "Sok o". U siječnju 1994.
poginuo je Vražalić, a na njegov o
mjesto je postav ljen Memić. Zatoče-
nici su dobiv ali dv a puta dnevno
hranu, u 99 posto slučajev a to j e
bila riža, a u jedan posto grah i to u
v rlo malim k oličinama. Bilo im je
dopušteno ići na zahod samo ujutro
i nav ečer, a preko dana su se mora-
li snalaziti pa je zbog toga logor
smrdio po fek alijama. Vodu su pili
izrav no iz Rijek e Neretv e, k oja nije
bila pročišćav ana. Preko dana su
v odeni na prisilni rad da kopaju ro-
v ov e, utvrñuju bunk ere, izv lače ra-
njenik e. Kako se sv e to odv ijalo na
S t r an ica 19
bojišnici, 20 uhićenik a je poginulo,
a prek o 60 posto ih je ranjeno. Nek i
su pet mjeseci morali prisilno dav ati
k rv . Nek i zatočenici su uspjeli pob-
jeći, a najv eći dio je razmijenjen u
v eljači 1994. godine.
U mostarsk om predjelu Podhum, u
ulici Muje Bjelanca broj 25 zatek la
se 28. listopada 1993. godine Hrv a-
tica, roñena 1965. godine. Kada je
došla u kuću u k ojoj je sa sv ojom
obitelji živ jela do 1992. godine,
upalo je pet naoružanih mušk araca
sa šarenim rupcima na glav i. U nje-
noj pratnji je bio roñak J.P., k ojeg
su udarili k undak om u glavu i on je
u nesv ijesti pao na pod. Nju su zat-
v orili u WC, a poslije su je odv eli u
jedan podrum gdje je čula zapoma-
ganje i plač nek e žene, uz molbu da
je ne siluju. Nešto k asnije u podrum
su ušla dv ojica, počeli su v ik ati na
Hrv aticu, tražili da se sk ine, a nek i
Deba ju je uhv atio ruk ama i srušio
dok ju je drugi silov ao. To je sv e
trajalo dok u podrum nije ušao Go-
ran Čav ar, roñak silov ane žene, k oji
je bio pripadnik Armije BiH, majk a
mu je Muslimank a-Bošnjak inja. Go-
ran Čav ar prek o UNPROFOR-a do-
gov orio se s mužem silov ane Hrv ati-
ce da plati za njen otk up. Razmjena
je, uz pomoć UNPROFOR-a, izv rše-
na kod jednog nadvožnjak a. Silov a-
na je ostala trudna ali je abortirala.
U napadu na franjev ačk i samostan
u Mostaru l. prosinca 1993. godine
ranjen je fra Oton Bilić. Njega je
spašav ao domar samostana Cv itan
Jurić i pri tome je ubijen iz snajpe-
ra.
Meñu najžešćim i najk rv av ijim bili
su hrv atsk o-muslimansk i suk obi u
središnjoj Bosni (Žepče, Busov ača,
Vitez, Trav nik ), iz k oje su nadmoć-
nije snage A rmije BiH pokušale pro-
tjerati Hrv ate, te suk obi u Mostaru,
u k ojima su pripadnici HVO-a žesto-
k o granatirali istočni dio Mostara,
pri čemu je srušen (9.XI. 1993.)
simbol grada - Stari most na rijeci
Neretv i (rezultati znanstv ene ek s-
pertize prezentirane u v eljači 2006.
pok azuju da je most srušen ek splo-
ziv om postav ljenim u istočne teme-
lje mosta, na lijev oj obali Neretv e,
k oja je bila pod k ontrolom A rmije
S t r an ica 20
M o r am r e ć i
BiH). Za napade je VS UN-a uglav -
nom optuživ alo hrv atsk u stranu
(primjerice 10.V . i 19.VII. 1993.),
zbog čega je razmatrano i uv oñenje
sank cija protiv Hrv atsk e (13. VII.
1993.).
Kakanj
Tijek om hrv atsk o-muslimansk o-ga
suk oba Hrv ati su uglav nom protje-
rani s područja pod nadzorom Armi-
je BiH (iz Konjica, Jablanice, Trav ni-
k a, Kak nja, Fojnice, Bugojna, Vare-
ša te brojnih sela u općinama Zeni-
ca, Kak anj, Trav nik , Nov i Travnik ,
Visok o, Busov ača, Konjic, Kiseljak ,
Krešev o i Fojnica), a Muslimani su
uglavnom protjerani s područja pod
nadzorom HVO-a (Stolac, Prozor,
Kiselj ak , zapadni Mostar). Na obje
zaraćene strane postojali su sabirni
logori, u k ojima su zatv arani i civ ili;
primjerice, za Muslimane logori He-
lidrom u Mostaru, Dretelj k od Čap-
ljine, Gabela, Ljubušk i, a za Hrv ate
logori na stadionu NK Isk re u Bu-
gojnu, u muzeju u Jablanici, glazbe-
noj školi u Zenici.
Počinjeni su i ratni zločini: pripadni-
ci A rmije BiH nad Hrv atima u selima
Gusti Grab i okolici Zenice (potk raj
siječnja 1993.), Orlište ( 23.III.),
Bušćak (14.IV.) i Trusina kod Konji-
ca (16.IV.), Šušanj kod Zenice
(5.VI .) , M aljin e k od Tr av nik a
(8.VI .), Drenov nik k od Kak nja
(13.VI.), Busov ačk e staje (16.VI.),
"Sjev ernom logoru" u Mostaru
(5.VII.), Doljanima k od Jablanice
(28.VII.), Bugojnu, Kiseljak u kod
Žepča (16.VIII.), Brdo-Zabilje kod
Viteza (5.IX.), Grabov ici (9.IX.),
Uzdolu kod Prozora (14.IX.), Boba-
šima k od Viteza (18.IX.), Križanče-
v u Selu kod Viteza (22.XII. 1993.),
k od Buhinih Kuća (9.I. 1994.) i dru-
gi zločini; do prosinca 1997. prik up-
ljeni su podaci o 996 ubijenih hr-
v atsk ih civ ila (od toga 120 djece) i
506 v ojnik a HVO, k oji su bili žrtv e
zločina A rmije BiH. Pripadnici HVO-a
najteže zločine nad Muslimanima
počinili su u selima A hmići, gdje je
ubijeno 117 Muslimana ( 16. IV.
1993.), i Stupni Dol (23. X. 1993.).
Istodobno dok su trajali hrv atsk o-
muslimansk i suk obi u BiH, u Hrv ats-
k oj je utočište našao v elik broj mus-
liman sk ih izbjeglica iz B iH; počet-
k om 1994. u Republici Hrv atsk oj
bilo je v iše od 280.000 izbjeglica
(Hrv ata i Muslimana) iz BiH.
Oružani suk obi izmeñu HVO-a i A r-
mije BiH, k oji su uz povremena pri-
mirja trajali od listopada 1992. do
ožujk a 1994., naziv aju se "rat u
ratu"; Hrv ati su taj rat doživ jeli k ao
pok ušaj Bošnjak a-muslimana da od
Hrv ata, k ao manje brojnoga naroda
u BiH, uzmu ono što su izgubili od
Srba te k ao izdaju naroda k oji su
"obranili" i zbrinuli (v elik broj musli-
mansk ih izbjeglica primila je Repub-
lik a Hrv atsk a), a Bošnjaci-muslimani
su taj rat doživ jeli k ao izdaju ratno-
ga sav eznik a i pokušaj ostv arenja
"v elik ohrv atsk e" ideje te prik ljuče-
nja dijela teritorija BiH Hrv atsk oj.
*
Dana 30. lipnja 1993. godine, po
ranijem planu zapov jedništv a tzv . A
RBiH, zajedno sa snagama tzv . A
RBiH s područja grada Mostara,
pripadnici musliman sk e nacional-
nosti HVO-a u Bijelom Polju i Vrap-
čićima, zauzeli su cjelok upno podru-
čje lijev e obale Neretv e, izuzev ma-
njeg dijela oko samostana časnih
sestara u Bijelom Polju, te protjerali
ili zarobili cjelok upno hrv atsk o sta-
nov ništvo. Tijekom ak cije, a nakon
zarobljav anja, ubijeno je 9 pripadni-
k a HVO-a, te civ ilne osobe Jozo Se-
sar, Iv an i Verk a Perić, a nestao je
Marko Lek o, pripadnik HVO-a. Veći
broj civ ila i v ojnik a je ranjen, a za-
robljeno je ok o 100 pripadnik a
HVO-a i 115 civ ilnih osoba, meñu
k ojima je bio i v eći broj djece, žena
i staraca.
Istoga jutra, u selu Vrapčići, pri za-
robljav anju su ubijeni pripadnici
HVO-a Zdravko Mihalj (zv ani Kina) i
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Dragan Rak ić, a nak on zarobljav a-
nja je ubijen Iv an Kolobara, zv ani
Droba. Dv a dana k asnije, 2. srpnja
1993. godine, ubijeni su i pripadnici
HVO-a, Vinko Perić i Dav or Merdžo,
k oji su zarobljeni 30. lipnja 1993.
godine. U selu Gnojnice, koje je od
početk a sukoba bilo pod nadzorom
tzv . A RBiH, od sv ibnja do kraja
srpnja 1993. godine, preostalih 17
Hrv ata, starijih civ ilnih osoba s pre-
k o 55 godina starosti, zatočeno je u
obiteljsk om domu Nikole Filipov ića,
gdje su doživ ljav ali različita psihičk a
i fizičk a maltretiranja, a od posljedi-
ca batinanja v lasnik k uće je ostao
nepok retan. Tijek om suk oba izme-
ñu tzv . A RBiH i HVO, pripadnici A r-
mije BiH su neselek tiv nim bombar-
diranjem gradsk og područja ubili
v eći broj civ ilnih osoba. Tak o je us-
lijed topničkog napada topničk im i
minobacačk im oružjem na civ ilne
objek te u naseljima "Ðik ov ina" i
"Panjev ina", dana 3. rujna 1993.
godine, poginulo 5 civ ilnih osoba,
od kojih jedno dijete, a ranjeno je i
20 civ ilnih osoba, od čega sedmero
djece, a 25. siječnja u naselju Zgo-
ni, minobacačkom granatom ubije-
no je četv ero, a ranjeno dv oje djece
i jedna starica.
Uzdol - Rama
* Odbor za istraživanje i do-
kumentaciju: "Dossier - zločini mus-
limanskih postrojbi nad Hrvatima u
BiH od 1992. do 1994. godine"
**
- "Proliv ena mučeničk a k rv ", Crk -
v a na k amenu, broj l./94., str.6. i
"Hrv ate na k olac nabijaju", Slobod-
na Dalmacij a, 9. studenoga 1993.,
str. 5.
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Z A Š T O S E M I LA N B A N DI Ć B O JI I S V O J E
S J EN E ( 1 )
dr. sc. Tomislav Dragun, Zag-
reb
Pročitali smo nakanu zagrebač-
kog gradonače lnika Milana Ban-
dića glede pokretanja tjednih
novina koje bi pratile zbivanja u
gradu Zagrebu. Odlučeno je u tu
svrhu godišnje uložiti 10,29 mili-
juna kuna. Učinilo na m se to
zgodnim, pa i pa metnim. Pomis-
lili smo, dobije mo li sa mo manji
dio toga kolača, riješit će mo fi-
nanciranje svih dje latnosti Hr-
vatskoga uljudbenog pokreta.
Tim više što u našoj udruzi is-
ključivo rade volonteri.
Ponudili smo dne 26. kolovoza
2008. godine pokretanje inter-
netskog tjednika „Servus dragi
Zagreb moj“, te za 45 godišnjih
brojeva, 64 stranice u A-4 for-
matu, 50.000 primjeraka, zatra-
žili svega 540.000,00 kuna. Od-
govora nismo dobili. Zašutio kum
Milan. Nu, o tome idući put.
Odmah na m se učinilo priklad-
nim zatražiti odobrenje za prired-
bu „Dani slobodne knjige“, koja
bi se održavala jednom mjesečno
na Trgu bana Josipa Jelačića, te
na nekoliko drugih lokacija. Zah-
tjev smo uputili Poglavarstvu i
Policijskoj Upravi Zagrebačkoj
dne 9. listopada 2008. godine, a
onda ga na uvjetovani način,
dotjerali 18. listopada 2008. go-
dine. Policija je odmah, za divno
i ugodno čudo, odmah dala svoju
suglasnost, ali je postupak na
Poglavarstvu „zapeo“. Nikako da
„predmet doñe na red“.
Konačno jučer dobili odbijenicu.
Pogledajte ju.
Meñutim, prije toga vidjeti što su
D an i s l o b o d n e k n j i g e
to „Dani slobodne knjige“, a pre-
ma zahtjevu upućenom Pogla-
varstvu, ali i izravno gradonačel-
niku Milanu Bandiću. Što li ga to
muči, čega li se plaši stari komu-
nistički vuk?
„Pr idruž uju ći
se naporima
hrvatskog dr-
žavnog vrha
usmjerenim na
suzbijanje po-
java pljačke,
korupcije i ma-
fijaštva u Re-
publici Hrvats-
koj, Hrvatski
uljudbeni pokret ute meljio je
društveno-političku priredbu pod
nazivom
DANI SLOBODNE
KNJIGE
Teme ljne značajke projekta:
1.
Priredba će se održavati jednom
mjesečno, i to zadnjeg tjedna u
mjesecu, u razdoblju subota-
nedjelja-ponedjeljak, i to:
27., 28. i 29. XII. 2008.
24., 25. i 26. I. 2009.
21., 22. i 23. II. 2009.
28., 29. i 30. III. 2009.
25., 26. i 27. IV. 2009.
23., 24. i 25. V. 2009.
27., 28. i 29. VI. 2009.
25., 26. i 27. VII. 2009.
29., 30. i 31. VIII. 2009.
26., 27. i 28. IX. 2009.
S t r an ica 21
24., 25. i 26. X. 2009.
28., 29. i 30. XI. 2009.
16., 27. i 28. XII. 2009.
Na priredbi će se predstaviti naj-
manje jedna knjiga u nakladi Hr-
vatskoga uljudbenog pokreta, te
raznih udruga, nakladničkih po-
duzeća ili pojedinaca. Bez ikakve
diskriminacije. Organizator pri-
redbe smo mi ili ne ki drugi sub-
jekt kojega za to pismeno ovlas-
timo.
Priredba počinje subotom u 9.00
sati na Trgu bana Josipa Jelači-
ća, a završava ponedjeljkom u
12.00 sati na Trgu Sv. Marka.
Usputne postaje priredbe su:
Importane centar, trg ispred Za-
grebačke Prvostolnice, Britanski
trg, trg ispred Općinskog gra-
ñanskog suda u Zagrebu, Trg
žrtava fašizma i Iblerov trg.
Program na svakoj od priredbe-
nih postaja ne će trajati više
od jednog sata. Tijekom pri-
redbe knjige će biti izložene
na prijenosnom stoliću.
Priredba ne će imati prosvjednog
sadržaja, a govornici će se obra-
ćati pučanstvu isključivo u svezi
sa sadržajem predstavljanih knji-
ga.
S t r an ica 22 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
D an i s l o b o d n e k n j i g e

2.
Prva prire dba
DANI SLOBODNE
KNJIGE održat će
se od 27. do 29.
prosinca 2008.
godine. Predsta-
vit će se knjiga
Saše Radovića
„Tko je ja mio,
jamio!“, a prema
programu kojega
Va m prilažemo.
Na priredbi će se
dije lit i JA VNO
UPUĆENO PISMO
Hrvatskog uljud-
benog pokreta
Stjepanu Mesiću,
predsjedniku RH
i uzoritom Kardi-
nalu Josipu Boza-
niću.
3.
Prodajna cijena
knjige iz nosi
30,00 kuna. Na
priredbi će knjiga
imati prigodnu
cijenu: 10, 00
kuna.
Knjiga će se
prodavati samo
na onim lokacija-
ma, gdje je to
dopušteno.
Očekujemo tra-
ženu suglasnost,
ne vjerujući da
ćemo se u svezi
s tim morati ob-
raćati meñunaro-
dnih ustrojima.“
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 23
D an i s l o b o d n e k n j i g e
S t r an ica 24 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
D an i s l o b o d n e k n j i g e
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 25
Zdra vod rugo vi

S LA V E NKA DR A K U LI Ć : U S T A Š E DR M A JU
HR V A T S KO M ! ( 16 )
Lasa Šukilo, Zagreb „Lider“ navodi: Priznajem, Prevarila sa m se. Jes-
te, i Darinko Bago pre ko KONČAR
drma Hrvatskom, ali nije ustaša.
USTAŠA BROJ Mnogo će još Savom proteći vode
dok na čelo KONČAR GRUPE doñe
PETNAEST – JE LI TO pravi ustaša. Možda se to nikada i
DARINKO BAGO? ne dogodi.

Ako je točno ono što Slavenka Naime, partizani vole lovu. I čuva-
Drakulić kaže, onda je Darinko ju je kao oči u glavi.
Bago, predsjednik uprave KON-
ČAR, ustaša br. 15. Jer on je pri KONČAR GRUPA
samom vrhu skupine hrvatskih Darinko Bago
financijskih vladara. Onih koji zai- - Pr ihod:
ihod : 2,8 milijar di kuna
sta drmaju Hrvatskom. - Broj članica
članica:: 21
- Najveća tvr tka:
tka : Končar - Distr ibu
To je nama naša borba dala, tivni i specijalni transformatori
Da imamo Titu za maršala! ((17
17%)
%)

MAT E G RANI Ć I D ARI NK O B AG O UH I Ć E NI Z B OG

MAL VE R Z AC I J A S K ONČ A R OVI M DI O NI C AMA
A ndrea Latinović i Vlado Rajić, tio na M atu Granić a. No, prije susr e- snom razgov oru u policiji.
“Vjesnik ”, 9. sv ibnja 2006. ta s Granićem D elonga je otišao u
Iz Usk ok a je najav ljeno da ć e osu m-
Usk ok gdje su ga ozv učili.
njičenici, nak on što policija s njima
Potom se ozv učeni Delonga sastao s obav i razgovor, uz k aznene prijav e
Ured za suzbijanj e k orupcije i orga-
Matom Granićem na zagrebačk om zbog primanja i pomaganja u prima-
niziranog k riminala (Usk ok ) priopćio groblju Mirogoju (mjestu na k ojem nju mita biti priv edeni istražnom
je da je policija u petak uhitila dv ije je Granić i inač e v odio mnoge tajne sucu zagrebačk oga Županijsk og su-
osobe k oje sumnjiči za malv erzacije
razgov ore), a njihov je razgov or da.
s dionicama tv rtk e Končar - Trgov i- snimljen. Tak oñer neslu žbeno iz
na i zastupstv a, a n eslu žbeno se U priopćenju Uskok navodi da je u
v isok ih policijsk ih izv ora doznajemo
doznaje da je rij eč o biv šem pred- da se ak cija protiv Granića i Bage prov edbi k riminalističk e obrade nad
sjednik u Demok ratsk og centra Mati dvojicom osumnjičenik a policija po-
pripremala posljednjih mj esec dana.
Graniću i predsjednik u Končarev e duzimala posebne izv idne mjere.
uprav e Darinku Bagi. Usk ok navodi da je pedesetogodiš-
U uredu Darink a Bage, predsjednik a
nja odgov orna osoba iz Končar Elek -
Neslu žbena potv rda da je riječ o troindustrije uhićena jer postoji o s- Uprav e Končar Elek troindustrije, u
Graniću, biv šem ministru v anjsk ih nov ana su mnja d a j e u postupk u petak su rek li da zasad ne mogu
poslov a i biv šem čeln ik a DC-a, te iznositi nik ak v e informacije v ezane
otk upa dionica, u ime i za račun te
Bagi dobiv ena je u Ministar stv u unu- tv rtk e, tražila i primila mito od jed- uz njegov o uhićenje.
tarnjih poslov a i DC-u prije nego što
nog dioničara trgov ačk og društv a „Kad budemo mogli dav ati informa-
je Usk ok medijima poslao priopće- Končar - Trgov ina i zastupstv a. Dru- cije, jav it ćemo se nov inarima«, k a-
nje u k ojem ne navodi imena uhiće-
ga uhićena osoba, pedesetsedmo- zali su u Končaru. Vladin v rh zasad
nih. godišnji liječnik , sumnjiči se da je u se nije želio očitov ati, no, k ak o ipak
Kak o Vjesnik neslužbeno saznaje, tom slučaju pomogao prv oosumnji- doznajemo, u Vladi su k onsternirani
nek i Delonga nudio je 60 tisuća eu- čenom u primanju mita. tim dogañajem.“
ra direk toru Končara Bagi za pojedi- U MUP-u se neslužbeno saznaj e da
Vijest da je biv ši predsj ednik DC-a
ne poslov e v ezane uz Končarev e
su uhićeni Granić i Bago na obav ije- dr. Mate Granić uhićen zbog sumnji
dionice, a Bago ga je nav odno upu-
S t r an ica 26
Zdra vod rugo vi
da je pomagao u primanju mita
zgrozila je predsj ednicu te strank e
Vesnu Šk are-Ožbolt.
DC je dobio neslužbenu informaciju
da je Granić uhićen, potv rdio je
Hini i potpredsjednik te strank e
Jošk o Mor ić ističuć i k ak o j e
„strank a zaprepaštena tom činjeni-
com“. Napomenuo je d a, nak on što
je Vesn a Šk are-Ožbolt izabrana za
predsjednicu strank e, Granić nij e
H S P - ov a c K O V A Č E V I Ć T R A Ž I R A S P R A V U O J A V -
N O M O B J A V L J I V A N J U U S K O K - ov ih T R A N S K R I P A T A
www.hrt.hr
HSP-ov čla n sa borskog Odbora
za unutarnju politiku i na cio-
nalnu sigurnost Pero K ovače -
vić zatražio je od predsje dnika
Odbora Iva na Jarnjaka da sa -
zove sje dnicu toga radnog tije -
la, koje bi, drži K ovačević, na -
kon medij skog objavljiva nja
transkripata USKOK-a o sluča -
ju Končar, moralo razmotriti
stanje zaštite podataka u Hr-
vatskoj.
Kovačević je izj av io da je objav lji-
v anje tajno snimljenih razgov ora
izmeñu Ma te Gra nića i Vla dimi-
ra Delonge u jednom današnjem
dnev nome listu samo j edan u nizu
sličnih slučajev a, k oji, smatr a, ima-
ju nesporan utjecaj na nacionalnu
sigurnost. Odbor bi, po Kov ačev iću,
žurno trebao razmisliti o mjer ama
k ojima bi se o siguralo procesuira-
nje tak v ih slučajev a. Podsjetio j e
dolazio u stran ačk e prostorije niti
je k ontak tirao sa strank om.
„Jačanje prav ne držav e jedan j e od
političk ih prioriteta DC i mislimo da
mehanizmi prav ne držav e moraju
djelov ati učink ov itije nego dosad«,
naglasio je Morić ne želeći ulaziti u
detalj e slučaja dok je istraga u tije-
k u. Vijest o Granićev u uhićenju
iznenadila je i druge stranačk e čel-
nik e, bez obzira što su nek e od tih
da je objav ljiv anje USKOK-ov ih
transk ripata zabranjeno Zak onom o
USKOK-u i Zak onom o zaštiti tajnih
podatak a.
Ivan Jar njak još nije zaprimio
Kov ačev ić zahtjev , a o saziv anju
sjednice ć e, k aže, razmisliti k ad mu
prav ne službe pojasne j e li Odbor
mjerodav an nad ov im slučajem.
Osobno smatram da j e objavljiva-
nje USKOK-ovih transkripata nedo-
pustivo , k azao je Jarnjak , ocjenju-
jući da je riječ o k aznenom djelu
k oje se goni po službenoj dužnosti.
Jedan dnev ni list danas je
objav io transk ript tajno sni-
manih razgov ora Mate Grani-
ća i V elimira Delonge na Miro-
goju. Delongu, smijenjenog
direk tora Končara, ozvučio je
USKOK k ojemu je on, prema
neslužb enim infor mac ijama
nešto prije prijav io da pred-
sjednik Uprav e Končara Da-
rinko Bago, uz pomoć M.
Granića, od njega traži mito
k ako bi po znatno v ećoj cijeni otk u-
pio Delongine dionice u Končaru.
Mate Granić, k oji je u bolnici, za
jedan drugi dnev ni list izj av io je da
iz objav ljenih zapisa nedostaju di-
jelov i razgov ora, uz ostalo i njego-
v a ek splicitna tv rdnja da ni on
(Granić), ni Bago od Delonge ništa
ne traže i da njega ne zanima taj
posao.
Predsjednik Republike Hrvats-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
stranak a političk i suprotstav ljene
DC. Kako se ocjenjuje u nek im k u-
loarima, nak on što je Mate Granić
napustio političk e dužnosti u stran-
ci, a u nek olik o jav nih istupa dao
na znanje k ak o traži prostor za no-
v i političk i angažman, posljednji
dogañaji znače i definitiv an k raj
njegov e političk e k arijere.
ke Stjepan Mesić ustvrdio je,
osvrćući se na objavu tran-
skripta razgov ora Mate Gra nić-
Velimir Delonga o slučaju K on-
čar u jednim dnev nim novina -
ma, da bi poslovi koje rade
pravosuñe, policija, Ured za
suzbijanje korupcije i orga nizi-
ranoga kriminala - USKOK, tu-
žilaštv o i sudovi smjeli biti do-
stupni javnosti tek nakon pro-
cesuiranja i ako doñe do suñe -
nja.
Prije procesuiranja, dodao je pred-
sjednik, to je samo 'sirov' materijal
koji zanima samo instituciju koje se
to tiče.
Za današnjega posjeta Institutu
Ruñera Bošk ov ića predsjednik Me-
sić odgovorio je i na nek olik o nov i-
narsk ih upita o ak tualnim zbiv anji-
ma u politici i gospodarstv u od k o-
jih se jedno odnosilo i na slučaj
Končar.
Na nov inarsko pitanje da prok o-
mentira rad USKOK-a, predsjednik
Mesić r ek ao je k ak o sada ne bi mo-
gao ocjenjiv ati rad USKOK-a te da
ocjena rada USKOK-a nije na nje-
mu. Rek ao je da ne bi mogao ocje-
njiv ati u k ojoj će mj eri USKOK biti
uspješan u daljnjoj proceduri, od-
nosno u žalbi Vrhov nom sudu. Us-
tv rdio je k ak o samo želi da sv ak a
institucija autonomno radi sv oj po-
sao i da se sv e institucije pridrža-
v aju zak ona.
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
O S O BE I B RO JK E
Lasa Šukilo, poticajni izvor:
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja
2009.
Branka Mijića dobro zna mo. Iz
novina. Poznati drveni branitelj
prof. dr. sc. Milana Kangrge, Hr-
vata od oca Dušana, filozofa, koji
je u vrije me Domovinskog rata
osa most a ljenu HTV nazv a o
„Hrvatskom Ta libanskom Vidjeli-
com“. E, pa upravo taj Branko
Mijić, dakako, morao se oglasiti,
kako bi na m posolio pa met, i u
svezi s vjenčanjem generala Mir-
ka Norca. Zna se ka ko i zašto. I
u korist koga.
O S O BE I A G RES O R I
Lasa Šukilo, poticajni izvor:
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja
2009.
Kud Branko Mijić okom, tu Žarko
Puhovski skokom. I obratno.
Skupa. Zapravo zajedno. Sad još
samo čeka mo Slavka i Ivu Zlato-
kamenića, pardon Goldsteina. Ne
će ni oni, ne bojte se, izostati.
Znamo mi dobro njih. Orkestar
za pogrebe Gorana Bregovića.
Odavna na gaži. Čijoj? Ha, ha,
ha!
Branka Mijića ja ko brinu ljudi koji
imaju ime i prezime, posebno
hrvatsko, koji štuju obitelj, pose-
PR OZI VAN JE K AO M ET OD A PAR TI ZA NS KIH PR OG ON A
Lasa Šukilo, poticajni izvor:
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja
2009.
Prvi stupanj, ne dakle samo po-
četak, svih komunističkih presu-
da, zapravo nemilosrdnih polit ič-
kih progona i kaž njavanja
„narodnih neprijatelja“, izrijekom
Vi j e s t i
Zamislite samo:
„Mirko Norac, iako je zatvoru,
ima pravo na svoj privatan život,
svadbu i obitelj, a ravnopravnim
članom postat će nakon što od-
služi kaznu na koju je osuñen u
ime Republike Hrvatske, a ne
nečijeg hira.“
Jako je to pogodilo deliju Mijića.
Možda se rodi novi Norac. A i
hoće, hvala Bogu!
Trebalo je, kako su to inače par-
tizani na „licu mjesta“ radili, od-
mah strije ljati Mirka Norca. Zatrti
mu sje me. No, žal Branka Mijića i
bno rimokatoličku, koji nastoje
st e ći pot omstv o, pose bno
„ustaško“. Časno i na vrije me.
Prof. dr. sc. Žarko Puhovski, ina-
če profesor na hrvatskom Filo-
zofskom fakultetu u Zagrebu,
meñut im, rado bi i nešto dalje.
Korak, dva, pa i više – ako ide.
Htio bi po svaku cijenu, dosljed-
no svom ujdijeviz mu, izjednačit i
one koji su agresorski napadali
Hrvatsku s onima koji su je bra-
nili.
On to, po svome, na stoji
„lukavo“ prikrit i izjednačujući z lo-
čince s narodnošću. Ovako:
S t r an ica 27
njemu sličnih očito uza ludna je.
Promijenila su se vremena, bu-
dući:
„Ako su od paragrafa važniji ime
i prezime, naciona lnost ili polit ič-
ka pripadnost onda smo se svi
mi, pa i Mirko Norac, borili za
nešto šuplje, nevrijedno i sumnji-
vo.“
Znamo mi jako dobro za što se
Branko Mijiću borio, a i za što se
još uvijek bori. Neka na folira.
Tko mu je kriv što mu je kost
zapela u grlu.
„Očito se steže disciplina u zat-
vorima za ljude osuñene za kri-
minal, dok za ratne zločince ne-
ma tih kriterija. Očito se oduz i-
maju odlikovanja generalu koji je
poludio i ubijao Hrvate, ali se
odlikovanja ne oduz imaju gene-
ralu koji je ubijao Srbe.“
Dragi Puhovski, kaj bi i ti sada
štel biti Hrvat? Pod stare dane i s
još uvijek ugrañenom jugo-
protezom u glavi?
Ne bu išlo! Znaš i sa m. Vmrl je
Tito.
Zakaj se onda bez veze ludiraš?
i provoñenje m, sastojao se u
„prozivanju“ nepoćudnih. Na kon
što je nečije ime sa mo spome nu-
to u medijima, odma h je svima
bilo jasno što će se zbit i. Slijedile
su sa mo zakonske formalnosti.
Zbog „svijeta i okolice“.
Nastavila se ta praksa i u HDZ-
S t r an ica 28 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Vi j e s t i

SDP-partizanskoj Republici Hr- I promijenjen je Zakon o kazne- Što onda?

vatskoj. Svi oni koji su bili prepre-
kom pretvorbeno-privatiza-cijskih
pljački hrvatskog gospodarstva i
hrvatske nacionalne imovine bili
su prozv ani i obilje že ni u
„nezavisnim“ pukanić-pavićevim
glasilima, a za kojima nisu zaosta-
jala niti ostali „državni“ dobošari.
Kad je takva neokomunistička,
dosljedno partizanska, praksa po-
stala nepodnošljivom čak i najto-
lerantnije m dijelu europske jav-
nosti pre ma komunističkim zlodje-
lima, uslijedio je bezpogovoran
nalog. Prestanite s tim.
nom postupku.
Vjerojatno ništa, isto što i dosad.
Ivan Šimonović, ministar pravosu- Isti svirači, ista svirka.
ña RH:
„Ministar je prokomentirao i novi-
„Sudstvo treba biti podvrgnuto ne u Zakonu o kaznenom postup-
kritičkom oku javnosti i medija, ali ku, posebice onu o tajnosti identi-
to s druge strane se ne smije pre- teta osoba protiv kojih se vodi
tvoriti u kršenje nekih prava, uk- istražni postupak, što je uvelike
ljučujući i pravo okrivljenika. Is- oneraspoložilo kolege novinare
tražni postupak još uvijek ne zna- koji prate crnu kroniku i pravosu-
či da je netko kriv, a ako se dogo- ñe.“
di medijsko blaćenje osobe protiv
Nu, recimo i mi svoje, nije li vrije-
koje se vodi istražni postupak, a
me za dovesti druge glazbenike?
zapravo je potpuno nevina, to
Umorili smo se već od kozaračkog
vrlo teško narušava njena ljudska
kola i dragačevskih truba.
prava.“

„NEZ AK O N IT I DO K AZ I“
Lasa Šukilo, poticajni izvor: Zakona o kaznenom postupku, a „Suci se ne trebaju držati zakona
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja prema kojima dokazi pribavljeni kao pijan plota“.
2009. kršenjem ustavnih i drugih ljuds-
Osobito u vrije me kad se Pravni
kih prava ne će biti nezakoniti,
Žali se odvjetnik Ante Madunić: fakultet u Zagrebu nalazi na Trgu
ako ih se koristi u postupku za
maršala Tita!
„Ovo je teorija 'zub za dva zuba'“, neko teško kazneno djelo.
pritom misleći na novost koju do-
E, gospodine Maduniću, zar si za-
nose nedavno izglasane dopune
boravio što je rekao drug Tito:

IS T A RS K I H ARM O N IK AŠ I
Lasa Šukilo, poticajni izvor: „Nekad je bilo pitanje časti sudje-
„ Novi list “, Rijeka, 5. siječnja lovati u a materskom stvaralaštvu,
2009. ljudi su lako nalaz ili slobodno vri-
jeme za bavljanje takvim a ktivno-
„Napolje Thompsone!“ – već smo
stima, što je danas teško za misli-
dosta puta čuli u Istri, a uskoro će
vo. Primjerice, danas teško mogu
nam Da mir Kajin, vjerojatno, pro-
okupiti cjeloviti sastav orkestra za
biti uši s novim poklikom: „Van
odlazak na neko gostovanje jer je
tamburaši! Odveć hrvatski svirate.
znatan broj članova zauzet rad-
Mi iz Kopra to ne podnosimo.“
nim obavezama.“
Lijepo je i ugodno slušati harmo- „Upravo je OKUD Istra zaslužan
Imaju ljudi svoju glavu. Znaju mi-
niku. Kroz glazbu. Posebno kad ju za uvoñenje klase harmonike u
sliti.
sviraju Slovenci i Nije mci. Nu, ne i pulsku Glazbenu školu, pa na
kao politički oslonac. Ipak, čini se koncu i utjecao na njen probitak u Svaka čast sudbini, ali i na nju se
da nam je i to sudbina. visoku školu.“ dade utjecati. Strpljivo i s jasnim
cilje m.
Nuša Hauser pita, a Da mir Buž le- Ima li proble ma? Da. Ljudi i dalje
ta odgovara: radije tancaju uz istarske sopile. Zato je Istra i ostala hrvatskom.
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
H R VA TS KI UL J UD B E NI P O KR E T: SR A M O TA J E U
ZA GR E B U I MA T I TR G S T IT OV I M I ME NO M
www.javno.com, 02.01.2009.
u 19:00h
Nakon što dva prosvjeda ni-
su polučila rezultate, Hrvats-
ki uljudbeni pokret pokrenuo
je on line peticiju za imeno-
vanje Kazališnog trga.
Nakon što dva prosvjeda u 2008.
godini nisu polučila rezultate,
„Hrvatski uljudbeni pokret“ odlu-
čio je peticijom doći do cilja. Ta-
ko je na internetu objavljen javni
poziv kojim se prikupljaju potpisi
za preimenovanje Trga maršala
Tita u Kazališni trg. Zasada, pot-
pisa je tek 65, a kada ih se pri-
kupi dovoljno, peticija će se pro-
slijedit i Gradskom poglavarstvu i
Hrvatskom saboru.
Povod za on line peticiju je knji-
ga „Titove tajanstvene godine u
Moskvi 1935.-1940.“, čiji je autor
Silvin Eiletz, a koja je nedavno
objavljena u Zagrebu. Naime,
kako se navodi na internetskim
stranicama, navedena knjiga do-
nosi šokantna otkrića iz ruskog
arhiva društvene i političke povi-
jesti o tome kako je Josip Broz
doista postao šef jugoslavenske
Partije, gdje je bio i što je radio
od izlaska iz zatvora nakon
„bombaškog procesa“ 1935. do
povratka u Zagreb 1940. godine.
Objavljeni arhivi popunjava-
S t r an ica 29
Zgodopi s
ju najveću crnu rupu jugos- godine u Moskvi 1935.-1940.'
lavenske povijesti pozvao se na Milovana ðilasa,
koji je napisao da je, od ukupno
„Zaista je, bez obz ira na politička
oko 2500 predratnih članova
uvjerenja, sramota imati u Zag-
Partije, u Moskvi likvidirano njih
rebu trg koji nosi ime Josipa Bro-
oko 800. Sovjetski Savez poslije
za“ - navodi „Udruga za zaštitu
rata ih je sve rehabilitirao, ali ne
prava grañana“.
i Jugoslavija. Tu su javnosti osta-
O navedenoj je knjiz i na inter- li nepoznati.“
netskim stranica ma komentar
„U drugom dijelu knjige autor
ostavio i publicist Ratko Boško-
donosi šokantnu priču o koncen-
vić, koji je istaknuo kako ti arhi-
tracijskim logorima na Sv. Grgu-
vi, koji su donedavno bili strogo
ru i Golom otoku u koje je Tito,
tajni, popunjavaju najveću „crnu
prakticirajući kod kuće staljinis-
rupu“ u novijoj jugoslavenskoj i
tičku doktrinu koju je naučio i
hrvatskoj povijesti, razotkrivaju
usvojio u Moskvi, strpao sve pre-
dogañaje i činjenice koje je Josip
ostale predratne partijske če lnike
Broz tajio ili je o njima lagao.
koji su nekim čudom preživjeli
„Dokume nti koje je autor izvukao
na svjetlost dana originalne su
'karakteristike' koje je Josip Broz
osobno, pod kodnim imenom
Valter, u Moskvi pisao za sovjets-
ku tajnu policiju GPU/NKVD o
svojim pre dratnim part ijskim
drugovima. Dokumenti otkrivaju
da se Broz sa m, dobrovoljno po-
nudio da piše karakteristike. Au-
tor zaključuje da je Tito bio
'najveći denuncijant u Istočnoj
Europi'. Izdao je i poslao u smrt
ili u gulag i obje svoje ondašnje
žene, brojne osobne prijatelje i
dobročinitelje, navodi publicist
Bošković te dodaje kako su sve
te karakteristike negativne i per-
fidno ocrnjuju Titove partijske njegovu prijeratnu čistku. Najza-
nimljiviji dokumenti koje je Josip
drugove.
Broz Tito osobno pisao u Moskvi
Prakticirajući staljinističku
ili slao šefovima Staljinove tajne
doktrinu, Tito strpao partij-
policije iz Pariza, Beča i Jugosla-
ske čelnike u logore vije objavljeni su u knjizi u faksi-
Takoñer, Bošković se osvrće i na milu“ - navodi se na stranici
St a ljinov u pohva lu, kojom ht t p://w w.pe t it io no nline
.com /001ka z/pet ition.htm l
je kazao kako je Tito 'molodjec,
te se poziva grañane neka se
koji je sve svoje protivnike
pobio'. pridruže peticiji.
Autor knjige 'Titove tajanstvene
S t r an ica 30 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Zgodopi s

HV A LA T I
Zvonimir Rukavina, Zagreb koji ne može nitko srušiti. Ali i ta riječ je dovoljna, jer je jača
od svake mržnje. I zbog te riječi i
Volim ljude koji su živjeli u tom
te ljubavi mogu reći „Hvala ti ,
gradu, jer su voljeli Hrvatsku. Hr-
Volim svoju Domovinu, volim grad Čovječe, iz Vukovara, hvala ti,
koji je dao sebe za Hrvatsku. Čovječe iz Škabrnje.“
Grad koji je kao Krist dopustio da
Moja Domovina živi na grobovima
ga se razapne da bi se spasila
onih koji su da li sve za našu slo-
Hrvatska. To je grad hrabrih ljudi.
bodu. No, to nisu istinski grobovi.
Taj grad ima tisuću rana koje se
Oni leže na postelja ma ove Hr-
više ne vide, ali se osjećaju. I pe-
vatske zemlje, zagrlili su ju svo-
če me svaka njegova rana. Njego-
jom ljubavlju. Zahvaljujući njiho-
vi su me branitelji obranili. Život
voj ljubavi, raste divno cvijeće i
njima duguje m. Taj mali grad je
cvijeta najljepšim sjaje m. I čuje
morao biti uništen. Uništen da mi
se njihova pjesma, rajska me lodi-
se vidio veliki znak. Uvećao je
ja. I nije Čovjek umro, on sa mo
svoju ma lu Hrvatsku.
vatska za njih nije bila sa mo ku- spava i sanja svoju Domovinu.
Kad se mojoj Domovini kaže ruž- ća, rijeka, planina. Hrvatska je za Opet ćemo se sresti, Čovječe, ali
na riječ ili se uputi ružan pogled, njih bila svaki dah, pogled, svaki taj dan je dale ko. Do tog dana
zapeče me svaka ta rana, a pone- park, šuma, klupa u parku i ono nastavit će kucati srce za tebe i
ka opet prokrvari. Prokrvari, jer drvo na koje m su urezivali ime na uzdignut će se Golubica visoko do
pobjeda ima tešku ranu. svojih ljubavi i riječ LJUBAV koju neba.
Volim ljude koji su nekad ž ivjeli u su naučili od svojih roditelja. I opet mi suza krene kad te se
tom gradu, voljeli ga i dali svoj Volim srce hrabrih ljudi, jer još sjetim, Čovječe. Suza ljubavi, su-
život za njega, za mene i tebe. uvijek kuca u mom i tvom srcu. za ponosa, suza zahvalnica. I za-
Volim ljude koji nisu otvorili vrata, cijelit će jednom rane i rodit će se
nego su ih čvrsto držali zatvoreni- I u meni postoji praznina, jer ljudi nova nada. A ti ćeš i dalje, Čovje-
ma, ali ipak ih je napasnik razvali- više ne ma, nestao je Čovjek. Ne- če, ležati na svojoj postelji i iz
o. Ali nije uništio srce i ljubav. Jer ma onoga koji mi je pokazao lju- tvoje ljubavi će rasti cvijeće za
ljubav čini veliki neprobojni zid bav. Postoji samo njegova riječ. Hrvatsku.

U H R V AT S KO J S E N AS T AV LJ A
JU G O KO M U N I S T I Č K I T E R O R
Diana Majhen, Zagreb tijeva se apsolutna šutnja istraži- vati, provaljivati im u stanove i
telja, osumnjičenika, njihovih slično, i takve postupke ponavlja-
odvjetnika, saslušanih svjedoka, ti koliko god hoće. A ljudi o tome
Novi Za kon o kaznenom postupku pa čak i novinara, odnosno medi- ne smiju reći nikome ništa.
koji je u Hrvatskoj najavljen ona- ja.
Time su ljudima protiv koji se vo-
ko potiho, u blagdanske dane,
Dakle, sve dok DORH ne podigne di ne ki istražni postupak uskraće-
kako bi što manje ljudi shvatilo i
službenu optužnicu protiv nekoga, na osnovna ljudska prava, kao što
odregiralo na to, za hrvatske gra-
mogu mu raditi što god hoće, a je pravo na samoobranu, a hr-
ñane znači konačan povratak ju-
da to nitko neće saznati. Mogu vatskom je narodu uskraćeno pra-
gokomunističkom režimu i titovim
ljude privoditi na „obavjesne raz- vo na informacije.
tamnica ma.
govore“, ispitivati ih do besvijesti i
Kako bi bili sigurni da će se ovaj
Onaj njegov dio koji bi nas sve pozivati na policiju svaki čas, za-
zakon poštivati, odnosno, da
trebao i te kako zanimati odnosi državati ih svako ma lo u okviru za
eventualne žrtve neće javnost
se na tajnost istrage. Naime, zah- to odreñenog vre mena, premlaći-
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
ipak obavijestiti o tome što im se
dogaña, za prekršaj istoga pred-
viñena je zatvorska kazna u tra-
janju od tri (3) godine.
Čitamo svako ma lo kako neki
osuñeni pedofil (a ne zna m da
postoji gori zločin) dobije zatvor-
„ KR U G Z A T R G “
Zamjeraju na m čitatelji na pok-
retanju peticije „ZA KAZALIŠNI
TRG“, jer je to zapravo zamisao
grañanske inicijative, koja je ne-
davno upriličila u svrhu javne
prosvjede. Kažu, uzima mo tuñe
zamisli.
P I S M O Ž EL JKA T O M A Š EV I ĆA
Vrlo poštov ani gospodine Dragun,
Uz najsrdačnije pozdrav e, k oristim
i ov u prigodu zahv aliti V am se na
dobrim Novogodišnjim željama, te
Vama i V ašim dragima uputiti moje
najbolje želje za Sretnu i B lagoslov -
ljenu Nov u godinu 2009!
Zahv aljujem Vam n a Vašem c ije-
njenom odgovoru k ojeg sam isk re-
no
oček iv ao, ali n a k ojeg radi blagda-
na nisam bio u mogućnosti ranij e
odgovoriti.
Prije sv ega Vam želim reć i, da is-
k reno v jerujem da se niste uv rijedi-
li na bilo k oji moj nav od, v eć k ao
v elik i stradalnik još od djetinje do-
Zgodopi s
sku kaznu u trajanju od par mje-
seci. A ovdje je riječ o TRI GO-
DINE! Ka ko slučajno u javnost
ne bi procurile informacije o to-
me kako se postupa s
osumnjičenicima i što im se
radi.
Ono što nikako ne smije mo
zaboraviti je to, da je svat-
ko nevin tako dugo dok mu
se zločin ne dokaže, odnos-
no, dok ga se pravomoćno
ne osudi. Što znači, da biti
osumnjičenik ili biti svjedok
nikako ne znači da su ljudi
za bilo što doista krivi.
A svejedno moraju šutjeti.
Ovo će se sigurno pravdati t ime
Točno je, preuzeli smo naziv
„Kazališni trg“ za dotični trg, ali
samo utoliko što smo ga za mije-
nili za od nas predloženi „Trg Dr.
Franje Tuñmana“. Čini na m se
neprikladnim ići s dva prijedloga
pred Poglavarstvo Grada Zagre-
bi, razumij ete i podržav ate moju
bojazan, isk azanu odreñenim poj-
mov ima k oje sam k oristio u mo m
dopisu, a prije posjedov anja sadaš-
njih podatak a o Vašoj osobi i Va-
šem živ otnom putu!
Što reći za V aše stradanje i Vaš
„Križni put“?
To je uistinu „Križni put“ našeg
cijelog naroda k ojim bi se trebao
osjećati pogoñen i duboko ganut
sv ak i Hrv at, nebitno o o sobnom ili
obiteljsk om izr av nom sudjelov anju
u toj i sv ekolik oj k asnijoj strav ičnoj
patnji našeg hrv atsk og naroda! Tu
se sažima sv a naša hrv atsk a stra-
hota, u k ojoj mi pri čuv enju i sus-
retu sa sudionicima ne znamo k oju
S t r an ica 31
da se radi o obračunima s mafi-
jom ili visokom korupcijom, za
čega je potrebna apsolutna taj-
nost. Naivno je i jedno i drugo.
Jer, da se doista o tome radi,
onda bi to trebalo biti specificira-
no u zakonu i vrlo jasno pojaš-
njeno kada je ovaj zakon primje-
njiv, a u kojim slučajevima nije.
Sve u svemu, moj hrvatski naro-
de, evo nas ponovno u policijskoj
državi, samo što se ta mnice u
koje će nas zatvarati neće više
zvati jugoslavenske, nego hr-
vatske.
Sve ostalo, ostaje isto.
ba. Inače, naš prijedlog potječe
iz siječnja 2007. godine. Dakle,
star je.
Nastavno donosimo pismo našeg
čitatelja Franje Tomaševića, a
onda i naš prijedlog s odlukom.
riječ izreći… eto… tu sv ak a riječ u
začetk u misli v eć zastane!
U tom smislu v rlo poštov ani gosp.
Dragun, uistinu imate moje najv e-
će poštov anje i r azu mijev anje i
otv orenost za sv ak u v rstu pomoći!
Meñutim, uprav o i iz sv ih nav ede-
nih razloga k oristim ov u prigodu,
još se jednom o sv rnuti na tek st i
Vaše obrazloženje postojećeg tek s-
ta peticije:
1. Slažem se „da su za odijelo pot-
rebna 3 m tk anine, a ne cij ela ba-
la“!
A li istodobno se pitam, zašto bi se
tak v om zlotv oru „sk rojilo odijelo“
od „samo 3 m najtanje, obične k r-
S t r an ica 32
Zgodopi s
pene podstav e“ (uz najv eće pošto-
v anje sv ak oj njegov oj žrtv i, pa i
onoj iz njegov ih redov a, jer Bog je
rek ao „ubiješ li j ednog čov jek a ubio
si cijeli sv ijet“, dak le sv ak i je živ ot
jedan cijeli sv ijet i k ao tak av jedna-
k o v ažan !), k ad je taj zlotv or za
„ovo odijelo“ ostav io „k ilometre
k rv avog baršuna“!
Grañanska inicijativa „Krug za
trg“: Vratite mu ime „Kazališni trg“
Zašto dak le tek st Vaše i bilo čije
peticije protiv tog zlotv ora usmje-
rene, ne bi slik ov ito rečeno, u pra-
v ilnom omjeru sadržav ao sv e dije-
lov e „odijela“, od „tk anine za pods-
tav u“ do v anjsk og „baršuna“?
2. Vj erujem nadalj e, da V ama nij e
nepoznato i djelov anje Inicijativ e
„Krug za Trg“?
Osobno držim, da u trenutk u dok
je Inicijativ a uprav o prov ela jedan
snažan jav ni čin usmjeren protiv
tog krvnik a, nije baš sasv im k orek -
tno, a posebno s gledišta sv ehr-
P OT I C A J H R V A T S K OG U L J UD B EN OG P O K R ET A
HRVATSKI ULJUDBENI POKRET
Pete poljanice 7
10000 ZAGREB
Zagreb, 24. siječnja 2007.
Predmet:
Prijedlog za preimenovanje trga uz
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.-
v atsk og interesa niti k orisno, v eć je
naprotiv možebitno samo „u k orist
naše v lastite štete“, samo stalno i
pov ršno poduzimati radnje k oje
„razv odnjav aju“ našu jedin stv e-
nost, a tak o u k onačnici i uspješ-
nost sv euk upnih radnji usmjerenih
u isto m cilju !
Držim da bi sv ehrv atsk a jav na peti-
cija, k oju usput rečeno priprema i
Inicijativ a, a k oja se izmeñu ostalih
načina, objav ljuje i n a in ternet por-
talu i tak o omogućuje potpisiv anje
sv im ljudima širom sv ijeta, jednos-
tav no morala biti pripremlj ena uis-
tinu temeljito, sadržav ati uistinu
sv e ono od čega bi se sv ak om i
slučajnom čitaču (a ne nužno samo
sv ak om Hrv atu!) „ sledila k rv u žila-
ma“ pred strav om uk upnog zločina
tog zlotv ora te bi k ao takv a, mora-
la biti naslov ljena na puno v iše ad-
resa, i to ne samo adresa u Repub-
lici Hrv atsk oj, jer o v eličanju djela
tak v og zločinca, uistinu ima što reći
i mora sv oju riječ izreći, i europsk a
i sv jetsk a zaj ednica naroda!
U tom smislu i cilju, osjećajte se
v rlo poštov ani gosp. Dragun, najsr-
dačnije pozv anim na suradnju u
našoj Inicijativ i „Krug za Trg“, jer
ak o baš ni zbog čega drugog, zaje-
dno smo ipak „malo jači“!
Posebno v jerujte v rlo poštov ani
gospodine Dragun, da nitk o od nas
u ovom djelov anju ne nastupa
Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
zbog osobne slav e ili sujete!
Naprotiv , k akv e li sreće da se zbog
ov akv og djelov anja nik ad ni jedan
Hrv at ili bilo tk o drugi, nije uopće
trebao u bilo k ojem oblik u zauzeti!
Nadalje, v jerujte n am, mi smo
spremni raditi i „u tajnosti“, dak le
pod pseudonimom, ak o bi bilo k o-
me bilo potrebno dok azati da ništa
od ov og što radimo ne radimo radi
osobne „slav e“ ili „k oristi“!
Dak le, želim Vam poručiti, da nam
Vaš postupak ne smeta u smislu da
bi nam Vi njim uzimali dio nek ak -
v og našeg „k olača“, ne daj dragi
Bog to k ome i pomisliti! Eto, najsr-
dačnije pozv ani, k ako Vi tak o i
sv atk o tk o želi i zna pomoći, pa
najsrdačnije nam dobrodošli!
3. Čestitam Vam tak oñer na sv im
Vašim do sada poduzetim radnja-
ma usmjerenim protiv tog zlotv ora
i njegov e hrv atožderne „bratije“ na
k oje ste mi uk azali, a moju neoba-
v iještenost Vašim internet izdanji-
ma, prihv atite k ao moju objek tiv nu
nemogućnost praćenja, radi nepos-
jedov anja osobnog kućnog računa-
la ( služb eno računalo mi nije uv ijek
dostupno, niti v remenom niti dopu-
štenj em pristupa u sv rhu ostv are-
nja mojih osobnih želja i interesa!).
S osobitim poštov anjem, najsrdač-
nijim pozdrav ima i najboljim želja-
ma.
Milan Bandić, gradonačelnik
Trg S tjepana Radića 1
10000 ZAGREB
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 33
Zgodopi s

Cijenjeni g. gradonačelniče,
Vjerujemo da izražavamo želju svih Zagrepčana, svih hrvatskih grañana, kao i Vašu osobnu, kad ovim
predlažemo da se trg uz Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, koji se sada zove „Trg tzv. maršala
Tita“, preimenuje u
Trg dr. Franje Tuñmana
U prilogu Vam dostavljamo odgovarajuću odluku Izvanredne skupštine Hrvatskog uljudbenog pokreta
koja je održana 13. siječnja 2007. godine.
Sa štovanjem
dr. sc. To mislav Dragun
predsjednik

ODLUKA SKUPŠTINE HRVATSKOGA ULJUDBENOG POKRETA

Hrvatski uljudbeni pokret iz Zagreba na Izvanrednoj skupštini koja je održana 13. siječnja 2007. go-
dine pod 2. točkom dnevnog reda donio je sljedeću
Odluku
1. Predlaže se Skupštini Grada Zagreba da se trg uz Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nazove
„Trg Dr. Franje Tuñmana“. Boreći se uspješno za slobodnu i samostalnu Hrvatsku Dr. Franjo Tu-
ñman zaslužio je takvu javnu počast.
2. Sadašnji naziv dotičnog trga „Trg Maršala Tita“ u izravnoj je suprotnosti s Rezolucijom br.
1481 (2006) Skupštine Europskog parlamenta donesenom dvo trećinskom većinom na zasjeda-
nju održanom 25. siječnja 2006. godine pod nazivom "Potreba za meñunarodnom osudom zloči-
na to talitarističkih komunističkih režima".
3. Sadašnji naziv dotičnog trga sadrži tvrdnju
da je riječ o nekakvom maršalu, iako je dob-
ro poznato da se radi o samoproglašenju,
odnosno o hvalisanju najobičnijeg šumskog
razbojnika.
4. Josip Broz zvani Tito ratni je zločinac naj-
višeg razreda, pa je protiv njega, kao i pro-
tiv onih koji su znali za njegova zločinačka
djela, a nisu to prijavili nadležnim državnim
tijelima, Hrva tski uljudbeni pokret još prije
četiri godine podnio kaznenu prijavu Držav-
nom odvjetništvu RH.
5. Josip Broz zvani Tito, ne samo da je bio ra-
tni zločinac, nego prema spoznaji američke Dokad?
CIA-e „nitko nije bio tako surov kao on“.
Ova odluka će se na provedbu proslijediti Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i hrvatskim grañani-
ma.

dr. sc. Tomislav Dragun

S t r an ica 34
Proti v koru pcije
T RI Š ES T IC E I DV A PO P A ( 1 2 )
Vjekoslav Škreblin, Zagreb
Svjedoci smo kako naša zemlja
predsjeda Vijećem sigurnosti Uje-
dinjenih naroda. Štoviše, PRED-
SJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
zadaje i otvara sjednicu s temati-
kom o borbi protiv terorizma. Nije
problem što govori, već je upitno
i BLAMAŽA UJEDINJENIH NARO-
DA tko govori u sjedištu UN-a.
Da nije bilo izravne potpore sigur-
nosnih zajednica, primjerice Bun-
deskriminala mta, vjerojatno se
krajem 2004. g. ne bih vratio iz
nizozemskog azila kući. Svjestan
kako sam se izravno zamjerio i
sukobio s hrvatskom bandom kri-
minalaca u koju svakako spada i
Predsjednik RH, ipak sam odlučio
vratiti se NA
MJESTO DO-
GAðAJA... U
R EPU B LI KU
HR VA T SK U,
te se obraču-
nati s pripad-
nicima tamo-
šnjeg ološa.
Da je tome
doista tako, u
prilog stav-
ljam činjenicu
kako sigurnosna zajednica obilato
koristi SLUČAJ ŠKREBLIN poput
zamke u koju zapadaju likovi
spremni sumnjivim i neprihvatlji-
vim metodama, pa i TERORIZ-
MOM, uspostaviti kontrolu nad
ljudskim društvom kao sustavom.
Stjepan Mesić je hodajući i djelu-
jući materijalni dokaz kako ta
banda ima svoje utočište i logisti-
ku i u UN-u.
DOZVOLITI JEDNOM DOKAZANO
OKORIJELOM SUMNJIVCU PRED-
SJEDATI VIJEĆEM SIGURNOSTI
UJEDINJENIH NARODA?!
Stoga hrvatsko pravosuñe, točnije
Općinski kazneni sud u Zagrebu,
dižući optužnicu protiv mene, za-
pravo prijeti i bandi kriminalaca
koja svoje članove uhljebljuje i u
UN-u. "MOJ" slučaj je dokaz sve-
kolike univerzalnosti poluge ko-
jom s igurnosna z a je dnica
"vaspita" sumnjivce. Ako ikada
bude zakazana GLAVNA RASPRA-
VA na zagrebačkom sudu, nastat
će sveopća panika u redovima
lokalne kriminalne zajednice ali i u
vrhu piramide globalne zločinačke
organizacije, jer funkcioniraju na
načelu zakona spojenih posuda.
Primjerice, budu li raskrinkani
VRESK ili VRBANAC u Zagrebu,
konzekvence će snositi i HENRY
KISSINGER ili maštoviti "mesija"
GEORGE SOROS, koji troše i (pre)
ostatak života, kako bi i AMERIKA
PODALA SVOJ
S U V ER E N I -
TET PO D
K O N T RO L U
UJEDINJENIH
NARODA, te
kako bi takva
institucija ju-
rišala braniti
A MER IKA N-
CE, kada će
ih opetovano
napasti šejtan
BIN LADEN ili neka buduća pa
makar iz mišljena opća opasnost.
PONAVLJAM, sadašnja američka
administracija proniknula je u na-
kane raznih FARIZEJA I DOBROT-
VORA. Stoga je smatram MOĆ-
NOM, ODLUČNOM I SPOSOBNOM
ADMINISTRACIJOM. Ona nije iz-
ravno razotkrila HR BANDITE, to
sam učinio ja, već je "svoje" sum-
njivce zatekla u svojem dvorištu.
Ona se nije očitovala povodom
moje tužbe protiv njihovog graña-
nina maštovitog "mesije" GEOR-
GEA SOROSA, već je djelovala
kako bi ikoji naš sud barem podi-
gao optužnicu protiv mene.
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Ta administracija ovoga puta nije
koristila "moj" slučaj kao 2004.
god., kako bi tada mudro i obazri-
vo zaobišla minska polja, koja su
"nasadili" tzv. zagovornici svjets-
ke NADVLADE. Lukavo je neki
dan prepustila "voñenje" Amerike
preplanulom OBAMI, koji valjda
počeo osjećati da je na neki način
ucijenjen, jer mu i njegovi
"prosvjetitelji" pušu za vratom. Na
kratkom ga "lancu" drži a meričko
pravosuñe kao i "poraženi" REPU-
BLIKANCI na ovim predsjedničkim
izborima.
Koliko god to nekome bilo nevje-
rojatno, dogañaji pokazuju kako
predstavnici ili čuvari sadašnje
civilizacije, upravo PALE ZELENO
SVIJETLO u vidu djelovanja dr-
žavnih tijela RH, koja se upravo
bave POČINJENJEM KRIMINAL-
NIH RADNJI MINISTRA ZEMLJE
KOJA UPRAVO PREDSJEDAVA VI-
JEĆEM SIGURNOSTI UJEDINJE-
NIH NARODA NA TEMU BORBE
PROTIV TERORIZMA.
ODO ili USKOK mogli su odreagi-
rati i mnogo ranije, zar ne?!
U mozaiku stvarne-istinske borbe
i protiv ovog zla, takoñer se vode
istrage i analize. Sebe ne smat-
ram ništa većim niti manjim ka-
menčiće m svojevrsnog mozaika,
koji slaže sigurnosna zajednica,
od onoga kamenčića za kojega
me smatraju i stavljaju gdje je
svrsishodno.
SVJETSKA KRIZA je takoñer ALAT
koji je morala načiniti GLOBALNA
SIGURNOSNA ZAJEDNICA u borbi
protiv maštovitih, nadobudnih,
moćnih i mračnih sumnjivaca. Čim
nadležni odobre održavanje iz-
vanrednih svekolikih izbora u RE-
PUBLICI HRVATSKOJ, u toj će
zemlji KRIZA NAPROSTO NESTA-
TI. Ujedno, bit će to početak kra-
ja i GLOBALNE RECESIJE.
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
T R EBA UČ I N I T I SV E D A S E L J UD I I ZV UK U
I Z O V E V EL I K E K R I Z E
Branko Stojković, Bj elov ar
Prije gotov o dv a desetljeć a jedna
prev arantsk a politik a obećala j e
Hrv atima da ih uv odi u „obećanu
zemlju“, tj. Hrv atsk u punu blagos-
tanja, reda i odgov ornosti… A što
smo dobili - osim pljačk i i lopov luk a
i političk ih prepucav anja?
Ov ih dana možemo v idjeti fo togra-
fije Iv e Sanad era, hrv atsk og premi-
jera, k ak o se j e (on) slik ao ispod
sv ečanog drv eta (bora) s k udrav im
crnim psom. Zatim, uzeo j e tog psa
u naručje, nov inari su to fotografi-
rali k ao nebesk o i zemalj sk o čudo.
Kak av smo mi to narod? Očito je,
da Sanader k oji prestav lja ov u na-
ciju – izruguje je. Premij er Iv o da
ima dojk e s mlijek om – nadojio bi
psa k ojeg v iše izgled a cijeni od gla-
dnih ljudi. Sv e je to sr amota k ak o
Sanader daje primjer izbezumlje-
nom puk u za ov e blagdane i Nov u
godinu 2009.
ČUVA J TE SE d r. sc . MA TE CR KVENCA I J UR E BA J IĆA !
Vjekoslav Škreblin, Zagreb
Problem je u tome što su Srbi, v id-
jev ši k ako i držav ni v rh RH štiti
upad u i plj ačk u Proračuna RH pre-
k o moje k ompanije u v isini 73,2
milijuna k una, shv atili da su članov i
Račanov ih v lada najobičniji k lasični
k riminalci.
Slažete li se k ak o takv a informacija
ima i sv oju težinu. Jer, ak o i nje-
mačk i dužnosnici podržav aju tak v u
bandu, iak o imaju i dok aze o tome,
onda nastaj e još v eći problem. A li,
ak o i dansk i premijer daje podršk u
našem premijeru, iak o ima i dok a-
ze i naj sv ježij e informacije, a k ak o
je i dotični pok rov itelj pljačk e bu-
džeta RH, tada stv ari poprimaju
nesaglediv e k onzekv ence za počini-
telj e i zaštitnik e tak v og teroristič-
k og čina.
P r o t i vO skvorrtui p c i j e
Nije San ader primio dij ete u naruč-
je k ao siombol živ ota i smisla, nego
jav no nam prodaje psećje perv erzi-
je. Men e osobno taj političk i dema-
gog ne može podcijeniti, j er eto, j a
mu ov dje odgov aram na njegov
prljav i i griješni um, odnosno da-
jem mu do znanja - da j e šaarlatan
i lik idolsk i… Njega ne zanima k ak -
v a će biti sudbina ostalih ljudi. Od
niza obećanja n a k raju godine Iv o
Sanader ne može se pohv aliti, što
je nešto učinio za obitelj i, ili bolje
rečeno za sv e grañane Hrv atsk e.
Džabe je premij eru što gov ori tri
strana jezik a, k ad je lak rdijaš i k o-
medijaš… U Bj elov aru gledom k ak o
gradom prolaze bij edni i jadni ljudi,
ide blagdansk o slav lje, a mnogi ne
znaju k amo da se ok renu bez nov -
ca.
Iv o Sanader nam je poduzeo mj ere
štednje – k azao j e: „ zategnite k ai-
še“ narode. Dobro je da Psi ne no-
se ok o trbuha k aiše, pa je zato Iv o
Srbi, Englezi, A merik anci i Ru si, te
moja malenk ost, shv atili su k ak o su
se u mrežu "Slučaja Šk reblin" uh-
v atile najk rupnije ribe.
Moj im slučaj izrav no služi da prek o
njega riješe n ek e manje "v ažn e"
probleme, k oje do sada nisu mogli
rješiti, jer j e bilo prerisk antno.
Na žalost, ali Srbe potpuno shv a-
ćam ak o tim slučajem "ucjenjuju"
k riminalce u EU u sv ezi k osov sk og
pitanja, k oje je trebalo biti odav no
riješeno, prema sv im naj av ama.
Meñunarodna je mafij a u tak v om
položaju da ak o npr. srpsk i mediji
na sv a zv ona počnu pisati o ov om
slučaju, dolazi do nesaglediv og
meñunarodnog sk andala...
Tešk o je shv atiti, ali to je doista
tak o...
S t r an ica 35
odlučio s njima se družiti za blag-
dane – k ada se „j ede i pije“ k ak o
priliči čov jeku. Što nama tak v a po-
ruk a donosi – nek a se upita onaj –
tk o ov o pročita. Tv rdim da je Sana-
der lažov , k oji stalno laže i muti.
Gadno je to v eć slušati, a mnogi
zbog Sanadera loše živ e, no njemu
je u sv ak om slučaju dobro.
Na Saboru HDZ-a uv ijek je bilo za-
v odljiv o čuti: „Nek Bog čuv a Hr-
v atsk u; sv e za Hrv atsk u, a Hrv ats-
k u nizašto", k azao j e Sanader, na-
k on čega je k lapa otpjev ala „Bože
čuv aj Hrv atsk u“. Nak on toga je
zasv irala originalna v erzij a pjesme
"HDZ zna" u in terpretac iji Jacquesa
Houdek a.
Komunističk a nav ik a prev ara i laži
nastav ljaju proganjati zemlj e k oje
su nek oć bile zarobljene iza Željez-
ne zav jese. Pa tak o i Hrv atsk u k oju
v odi najv eći, nepoprav ljiv i i bestidni
lažljiv ac Iv o Sanader.
Zar Vam nije neobično da sam na
slobodi i otv oreno iznosim činjenic e
i k v alifik acije k ak o je npr. Cipal od
Porta (Sanader) najobičniji je k ri-
min alac , a tridesetak sud ac a
(nabrajam njihov a imen a i prezi-
mena) sačinjav a prav osudnu mafi-
ju...
Uostalom, čemu nejasnoće ak o je i
Vama jasno k ak o je RH pod kon-
trolom zločinačk e organizacije, k o-
joj smo mi branitelji "pok lonili" dr-
žav u.
Meni je cilj osloboditi se ov e bande
k oja rek etira mene i članov e moje
obitelji i zadov oljan sam da se moji
interesi podudaraju s interesima
onih k oji tak oñer nastoje stati na
k raj ovom zlu, a dov oljno su moćni
da to i ostv are...
S t r an ica 36
B osno moj a
K A K O D A L J E BOSN O ?
prim dr. Muhamed Saračević,
Sarajevo
U sadašnjem političkom trenutku
kada se vrijeme donošenja sud-
bonosnih odluka po državu BiH
mjeri vjerovatno ne mjesecima
nego danima, više nego ikada je
potrebno javno izraženim stavom
(ukoliko se ne slaže mo sa dogo-
vorom u Prudu), uticati na budu-
ćnost zemlje koju poznaje mo kao
Republiku Bosnu i Hercegovinu.
***
Da li kasno ili ne, dobro je došlo
ovo otrežnjenje i spoznaja da je
situacija alarmantna, da smo kri-
vi svi mi vlastitim učestvovanjem
ili ne učestvovanjem u polit ičkim
procesima. De mokratija znači
imati i političku snagu i voljom
naroda kreirati dogovorenu dr-
žavnu, ekonomsku i prateću poli-
tiku. Treba biti lice mjer i tražiti
brojne razloge zašto politika koju
bismo podržali ne prolazi. Pita mo
se zašto oni drugi vladaju i zašto
manjina vlada većinom, kao i da
narod ne stoji iza politike centara
moći. Istina je da je možda ta
manjina bolje organizovana, da
većina nije zainteresovana sve do
momenta dok je razlozi ne prisile
da najčešće samo deklarativno
reaguje. Osnovno mjerilo u poli-
tičkom odlučivanju je kritična
masa. Dakle, gdje je sada ta kri-
tična masa i kako će ona reago-
vati u ovom trenutku kada poz-
nate sile rade na rastakanju ze m-
lje?! Ovdje nisu bitni sada faktori
i floskule kao multinaciona lno
opredjeljenje, religija, regionalno
porijeklo itd. Ovdje je bitno sa mo
ko voli ovu zemlju i ko se želi
boriti za nju. Ukoliko se na toj
osnovi ne uspostavi kritična ma-
sa, Bosna i Hercegovina kakvu
znamo postaće istorija.
U toku rata BiH je branjena patri-
otizmom, ljubavlju pre ma njoj,
imperativom vlastitog opstanka
kao i mnogim drugim zajednič-
kim i vlastitim razlozima. Trebao
bi dale ko veći prostor da se obja-
sne razlozi zašto neki nisu osje-
ćali da je to njihov rat, i zašto su
mnogi napustili Bosnu u početku
rata iz opravdanih ili ne opravda-
nih razloga. Odgovor na to treba
da nañe svako pred sobom, kada
u trenucima vlastite intime želi
da bude iskren pred sobom.
***
Često postavljano pitanje zašto
je Alija Izetbegović stao na stra-
nu Tihića kada se odlučivalo o
njegovom nasljedniku, možda
ima odgovor u jednoj veoma pra-
gmatičnoj stvari. On je znao da
je Dajton početak procesa i da će
biti mukotrpan i težak posao, koji
će zahtijevati nekoga ko se struč-
no može nositi sa zadatkom im-
ple mentacije i prilagoñavanja
istog, u vremenu do donošenja
novog Ustava. Za to mu je treba-
o pravnik. Tihić je nagovjestio
svojim radom, da bi mogao od-
govoriti zadatku. U tome su po-
mogla i neprincipijelna lobiranja.
Aliji nisu prezentirani, ili se nisu
znali detalji o Tihićevoj biografiji
kao i ponašanju u toku zaroblje-
ništva. Promakao je tad ne prim-
jećeni otklon pre ma srpskom -
Beogradskom faktoru i to je sada
cijena koja je rezultirala Pruds-
kim sporazumom.
Šta sada poslije Prudskog spora-
zuma. Prije svega treba shvatiti
da ovaj dogovor, ma koliko Tihić
odbijao da priz na, vodi u
“getoizaciju” Bosne. Tri etničke
jedinice čak i bez cijepanja Bosne
vode u tom pravcu. Borba za
vlast na suženom prostoru, nemi-
novno bi vodila do političkih su-
koba neistomišljenika, pa zašto
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
ne i oružanih. Političke frakcije bi
lako moguće imale i vlastite oru-
žane formacije koje bi zakrvavlje-
nih očiju gledale jedne u druge.
Ako sada tolika netrpeljivost i
sujete ne dozvoljavaju zajednički
nastup u interesu Bošnjaka, što
bi se tek tada desilo. Pa zar me-
ñu-muslimanski sukob već sada
nije pojava u Islamskom svijetu.
Zar ovo ne sugeriše na Palestini-
zaciju prostora.
***
U strukturama društvenog i poli-
tičkog života uz časne izuzetke,
vladaju kvazi-intelektualci, nepis-
meni, nesposobni, a li dobro usto-
ličeni "underground". Njih Bosna
ne interesuje. Oni nju koriste kao
izvor iz koga crpe sve što je na
raspolaganju u ime vlastite koris-
ti. To se očituje od parla menta,
vlade pa do najnižih struktura
vlasti. Rezultati poslijeratne pri-
vatizacije koja je izvedena na
najgrublji i najkriminalniji način
su pogubni.
Kao vrhunac takve politike je
Prud. To je kapitulacija Bosne.
On je negiranje svega što se je
postiglo u toku rata. Tim dogovo-
rom Bosna se dijeli na faktički tri
entiteta. Definitivnim iscrtava-
njem karti entiteta, oni koji su
željeli podjelu Bosne, i koji su
započeli rat zbog toga, mogu reći
da su ostvarili ratne ciljeve. Srbi
u Bosni dobijaju svoju kako Do-
dik već sada najavljuje konfede-
rativnu jedinicu, Hrvati svoju, a
Bošnjacima ostaje 23% ili nešto
više teritorije. Ovim se rat u Bos-
ni svodi na grañanski sukob sa
pratećim rezultatima.
Time Bošnjaci ne mogu bit i zado-
voljni. Njihov opstanak je zaga-
rantovan samo ukoliko država
bude na cijeloj njenoj teritoriji i
ukoliko budu konstitutivni u gra-
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
nicama cijele države BiH. Da bi to
postigli moraju imati zajedničku
političku platformu svih Bošnjač-
kih predstavnika.
Riješenje za takav konsenzus je
moguć u Parla mentarnoj odluci,
vanrednim izborima ili Sveboš-
njačkom Saboru.
Ne vjerujem mnogo u prvu mo-
gućnost jer nisam siguran da
ovakav profil poslanika može me-
ritorno odlučivati u ime Bosan-
skog naroda. Možda neki poslani-
ci i poslušaju vlastitu savjest, ali
se pribojavam da je već najveći
dio poslanika korumpiran i sa
raznoraznim hipotekama vlastite
dobiti. Veoma je vjerovatno da ih
ucjenom na odgovornost pred
A K A D EM I K E SA D D UR A K OV I C : P R UD SK I
SP OR A Z UM J E R A V A N V E L EI ZD A J I
Priredio: Svevijesti.ba , Saraje-
vo, dr. Muhamed Borogovac
* Jeste li za prudski sporazum?
- Ni govora! Taj sporazum tako-
ñer svjedoči o kont inuitetu Tihi-
ćevih zabluda: entitetska privati-
zacija bila je strašna greška pro-
tiv BiH; aprilski paket je takoñer
bio sušt inski štetan; (s)prudski
sporazum je takoñer sporazum
koji vodi ka legaliziranju rezulta-
ta agresije i genocida. Podvući
ću samo jednu stvar iz toga. Po-
pis stanovništva sa etničkom od-
rednicom, prije povratka protje-
ranih, bio bi konačna i najvalidni-
ja ovjera rezultata progona, ra-
zaranja i genocida. To je apsolu-
tno zastrašujuce. To bi bilo rav-
no veleizdaji i vrijedno bi bilo
mitskoga prokletstva.
• Politika u BiH opet je presudila
na ekonomskom planu: projekt i
vrijedni seda m milijardi propali
su odlukom Kolegija SDA. Do
kada će bit i tako?
B osno moj a
zakonom i gubljenje m nevjerova-
tnih 7000 KM koje primaju uz
razne beneficije i paušale, vlasti-
te partije, a i MZ može primorati
da glasaju za nestanak Bosne.
Pristaja nje m na basnoslovnu
mjesečnu platu koju primaju kao
poslanici, postali su poslušnici i
neće je se odreći ni po kakvu ci-
jenu, a to MZ zna. Njih buduć-
nost BiH ne interesuje, jer oni i
mnogi iz vlasti kao i one bliske
njoj, koji su se već dobro oboga-
tili u procesu poslijeratne privati-
zacije imaju zasigurno alternativ-
ne destinacije življenja. Onih os-
talih 80% Bošnjaka ostaće da
žive u nepodnošljivim uslovima
koje će im oni na mjeniti.
- Da, ta vijest je poražavajuća.
Ona govori o nekompetentnosti i
amoralnosti političara koji su u
stanju donijeti takvu odluku. Tre-
balo bi da to mediji dobro prodr-
maju! Ljudi koji donose tako fa-
talno pogrešne odluke, očito je,
uopće nemaju viz iju. Što je još
gore - oni su i morbidno neetični
jer - gledaju isključivo neke inte-
rese samoživosti, stranačke i po-
najviše lične; oni ne vide da lje
od danas. Veoma me čudi da u
SDA neki ljudi - a mislim da ta-
mo ima i kvaliteta - ne okončaju
tu negativnu suicidnu inerciju.
* Jedna od glavnih tema koja
potresa ovdašnju javnost u pos-
ljednjim mjesecima tiče se izgra-
dnje reisove rezidencije na Kova-
čima. Kakav je Vaš stav o tome,
a u kontekstu pitanja koja su
postavljena u pismu studenata
Fakulteta isla mskih nauka?
- Stavove studenata FIN-a u pot-
punosti podržavam. Ohrabruje
S t r an ica 37
Drugo riješenje “vanredni izbori”
je manje vjerovatno jer za to tre-
ba politička volja, uslovi i vrije me
koje u ovom trenutku nije na ras-
polaganju.
Treća opcija “Svebošnjački Sa-
bor” je najprihvatljivija. Ona nudi
mogućnost učešća šire Bošnjačke
intelektualne svijesti, koja može
da iznese više opcija, postigne
politički kosenzus i ograniči pros-
tor političkog manevrisanja ono-
me ko predstavlja Bošnjačko na-
cionalno biće. Odluke tog skupa
mogle bi predstavljati politički
nacionalni projekat. Pitanje je
samo ko će sazvati taj sabor i ko
će biti učesnici.
svijest mladih ljudi, ta mora lna
lekcija koju su tako kompetentno
uputili najvišim autoritetima čiji
moralni autoritet je de maskiran.
Sluša m argumentaciju u korist
izgradnje rezidencije: ne gradi
je, veli se, Rijaset, već privredni-
ci. Pa to je barem dvostruko laž-
na argumentacija! Prvo, sami
privrednici (ako je oni grade)
morali bi takoñer imati osjetlji-
vosti za prioritete, za prave vrije-
dnosti. Drugo, kad bih bio reis,
kazao bih javno privrednicima:
Hvala vam, ali ću u ze mlju pro-
pasti od stida ako meni budete
gradili takvu rezidenciju dok de-
mobilisani borci bukvalno ne ma-
ju šta jesti. Kontrast je sablasan:
iz te rezidencije valja gledati na
obližnje mezarje še-hida čiji ide-
ali su još u agoniji! Znate, nije
važno ko Va m gradi tako skupo
zdanje, već je poenta u tome da
vi pristajete na to; proble m je
etičke naravi.
- Da li ste pratili pole miku koju je
S t r an ica 38
B osno moj a
izazvao intervju Mustafe Spahića,
objavljen u Osloboñenju? Ka ko
gledate na anatemu koja je iz
Rijaseta odaslana spram ima ma
Spahića i glavne i odgovorne
urednice Osloboñenja? Kakav je
Vaš stav generalno prema poli-
tičkim iz letima re isa Cerića?
- Pratio sa m pole miku pažljivo.
Kao Bošnjaku i muslima nu, teško
mi pada saznanje o dezorijenti-
ranosti reisa, jer ja tu instituciju
veoma poštuje m. Prije svega,
pogrešno je proglašavati isla mo-
fo-bičnim medije i ljude koji ima-
ju krit ićki odnos pre ma odveć
eksponiranom predstavniku jed-
ne institucije, u ovom slučaju
aktualnog reisa. Iz toga proizlaz i
- neisla m-ski - da je jedna osoba
sami isla m! Mudro bi bilo da gos-
podin Cerić ima naviku pozivati
ljude koji ga kritiziraju na kahvu,
da čuje šta mu imaju reći. No,
on anatemiz ira svoje najčestitije
ljude - Rešida Hafizovića, Musta-
ČET V RT A M O GU ĆNO S T - " DO GA ðA NJE "
NA RO D A K AO J ED IN I IZ L AZ
dr. Muhamed Borogovac, Sa-
rajevo
Gospodin Saračević je u pravu,
pogotovo kada predviña palesti-
nizaciju Federacije. Ako prudski
sporazum bude proveden u
Skupštini, a to znači i promjenu
Ustava kojom će se legalizovati
Republika Srpska, tada će doći
do palestinizacije Federacije. Da
li će Bihaćka enklava biti naša
Gaza, ili će to biti Goražde, da li
će RS dobiti Tuzlu, da se
"podeblja" koridor, da li će dobit i
lijevu obalu Miljacke, kako je Ali-
ja dogovorio sa Karadžiće m još
prije rata? Sve postaje moguće
kada RS postane legalna, i time
fu Spahića - zato što imaju hrab-
rosti i moralne prinude kazati mu
štošta. Žao mi je što mora m reći,
ali gospodin Cerić pravi sudbin-
ske greške. Prvo, dopustio je da
vehabi-je duboko prodru u infra-
strukturu IZ i tek u narednim
decenija-ma vidjet će se kako je
to katastrofalno pogrešno, a jav-
no krit izira svoje čestite profeso-
re. Drugo, gospodin Cerić ne
pravi političke izlete, već je riječ
o političkoj konstanti. Naime, on
se predstavlja - svijet ga tako
prihvata, nažalost - kao jedini
relevantan lider Bošnjaka. Na taj
način on nanosi najveću štetu
Bošnjacima jer mnoge snage u
svijetu upravo i žele svesti Boš-
njake na vjersku zajednicu i odu-
zeti im vjerodostojnost političkog
faktora. Reisova ambicija ide na-
ruku upravo tim lukavim na mje-
rama. Dakle, ima više teme ljnih
razloga koji njegovo djelovanje
čine pogrešnim i štetnim.
dr. Muhamed Borogovac
slobodna da se otcijepi i tako
usmrti Bosnu i Hercegovinu.
Ne bi to bilo kao otcjepljenje Ko-
sova, jer Federciju niko ne bi
priznao - to nije država, nego
federacija kantona. Dakle, imali
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
***
KOMENTAR: Akademik Dura ković
je uglavnom na pravoj strani.
Jedino što bi mu se moglo pre-
baciti je da kada govori o Tihiće-
vim potezima on govori o zablu-
dama. Ne, Tihić nije glup čovjek
i on ne pravi greške. U pitanju su
svjesne izdaje interesa Bosne i
Hercegovine i Bošnja ka, a ne
zablude.
Drugo, Akade mk Dura ković pod-
razumjeva da je Silajdžić ispra-
van, što je velika zabluda. Silaj-
džić je sa Tihiće m u tande mu,
ovo je još jedan igrokaz, kao što
je bio i sa reformom policije. Si-
lajdžić traži "častan" način da
podrži Tihića, i već ga je podržao
u glavnoj stvari, dogovoru za
Brčko, čime će biti legalizovan
Dayton, tj. biće poništeno ono
što je post ignuto rušenje m
"aprilskih" a mandmana.
bi i dalje nestabilnost i ot imanje
teritorija od strane susjednih dr-
žava, uključujući i RS. Niko ne
moze predvidjeti gdje i kada bi
se to završilo.
Tihić hoće da vidi veliku Srbiju
još za vrije me njegovog bijednog
života, pa žuri da to završi, a sa
nama šta bude.
Meñutim, postoji jedno rješenje
koje Dr. Saračević ne spominje,
a to je masovna pobuna naroda
protiv izdajnika. Bolje je sada
spriječiti Tihića nego pristati na
raspad države i Palestinizaciju
federacije.
Ja se sjeća m kako je dogañanje
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
naroda spasilo Tuzlu 1992. Opi-
saću taj dogañaj da pokuša m
dokazati da nas i iz ove, na prvi
pogled bez izlazne situacije, može
spasiti jedino narod, ako se pro-
budi i krene u a kciju.
Bio je Bajra m u aprilu 1992. Čet-
nici su do tada već bili okupira li i
masakrirali Bijeljinu. Mnogi čla-
novi naše jedinice Patriotske lige
su bili u prostorija ma SDA Tuz le,
a imali smo naoružanu stražu
ispred zgrade. Negdje oko 4 sata
poslije podne dolazi na m u pros-
torije Hazim Rančić tadašnji na-
čelnik regionalnog MUPa i saopš-
tava nam da ne nosimo oružje
dok smo u Tuz li, jer ga nazivaju
"uzne mireni grañani Srbi" i žale
se što "zelene beretke" hodaju
naoružane gradom itd. Dok smo
razgovarali sa njim ulaz i jedan
stražar i uzbuñeno kaže da mili-
cija opkoljava našu zgradu.
Ja sam odmah dotrčao na vrata i
uočio da policajac koji drž i na
nišanu naša ulazna vrata ima
veoma mali ugao djelovanje, tj.
da ako samo desetak metara
pretrčim naći ću se iza obližnje
kuće, i biću u zaklonu. Ko zna
Tuzlu, to je bila kuća u kojoj je
BO GUM I L ST V O K A O R EL I GI O ZN I P R O BL E M ( 3 )
dr. Ivo Pilar, predavanje održa-
no 10. veljače 1927.
Dosljedno tome shvaćanju odba-
civali su Bogomili sve sakra men-
te: krst, pričest, zadnju pomast;
jer voda, kruh, vino, ulje, to je
sve materija, dakle djelo Satana-
elovo, i ne može doprinijeti da
posveti i očisti čovjeka.
Dosljedno tome Bogomili su od-
bacivali i sjajne hra move, crkve,
jer i oni su djelo vražje, pošto se
sastoje od materije. Za sjajni
hram Jeruzale mski su učili da je
stan Satanaelov, koji se je, kad
B osno moj a
advokat Balijagić imao kancelari-
ju. Tako sa m i uradio, i uspio
doći do poslanika Skupštine Opš-
tine Tuzla, koja je tada zasjedala
u dvorani Radničkog univerzite-
ta, i obavjestiti ih šta se dogaña
u čaršiji. Oni su odmah prekinuli
sjednicu, ali nisu mogli ništa po-
moći opkoljenim. Poslije sa m do-
šao do telefona sa kojeg sa m
zovnuo Predsjedništvo BiH. Javio
se Ejub Ganić. Ja sam mu rekao
šta se dogaña, objasnio mu da
će to biti masakr omladine u pro-
storijama SDA stranke. Meñutim,
on je mrtvo hladno, ne trudeći
se da bilo šta pokuša, da bilo
koga obavijesti, da bilo koga na-
zove, mirno rekao: "Mi va m ne
može mo pomoći." To je nekoliko
puta ponovio sa takvom ravno-
dušnošću, da sam tada prvi put
posumnjao u jednog od naših
rukovodilaca. Situacija je bila
bezizlazna.
I šta nas je spasilo iz te bez izlaz-
ne situacije? Spasio nas je narod
Tuzle. Momci koji su ostali u op-
koljenoj zgradi SDA nazivali su
članove stranke, rodbinu i prija-
telje u okolnim Tuz lanskim ma-
halama i narod je krenuo od pi-
Lord Satanael
su Rimljani srušili taj hra m, pre-
selio u Aja Sofiju u Carigradu.
Odbacivali su sjajne odjeće, iko-
S t r an ica 39
jace i iz predgraña i rastjerao do
zuba naoružanu miliciju.
Ko može zaustaviti narod? Ko bi
mogao zaustaviti Sarajlije ako bi
krenuli pre ma Skupštini kada
dobro plaćeni izdajnici krenu da
usvoje Prudsku izdaju?
Da li će narod Sarajeva krenut i
da spašava državu, ali i svoju
kožu kada izdajnici krenu u
Skupštinu? Gdje je sada Patriots-
ka liga? Na izdajničkoj strani se
nije mnogo šta promjenilo. Na
primjer, tu je još uvijek Hazim
Rančić, koji je nedavno bio jedan
od ključnih ljudi u izdaji reforme
policije pored Tihića i Silajdž ića.
Dakle, postoji i četvrta, najsnaž-
nija mogućnost za spas domovi-
ne, da će narod doći iz sarajev-
skih predgraña i rastjerati bandu
kada se sastanu u Skupštini da
uništavaju državu usvajajuci za-
kone i mijenjajući ustav kako je
Tihić dogovorio sa našim neprija-
teljima u Prudu?
Ako se to ne dogodi, neka je Bog
na pomoći narodu Bosne i Her-
cegovine, kako reče jednom
Prof. Boyle.
ne i kipove i sav sjaj u crkva ma,
jer je sve to dje lo nečastivoga;
odbacivali su križ i nazivali ga
drvom sra mote, i rugali se ofici-
jelnim kršćanima što ga štuju.
Govorili su: ako netko s drvetom
ubije ocu sina, može li otac volit i
drvo, kojim mu je sin ubijen?
Sebe i svoju crkvu držali su Bo-
gumili za pravu crkvu Isusovu ili
crkvu apostolsku. Naspra m dvije-
ma oficijelnim crkvama, katolič-
koj i pravoslavnoj, stajali su u
najoštrijoj opreci - katolike i pra-
voslavne nazivali su, da su:
S t r an ica 40
B osno moj a
"jakože pse i svinje". S njima
nisu smje li ni općiti, svako opće-
nje bio je težak grijeh. Ako bi
katolika ili pravoslavnoga primali
u svoju bogomilsku crkvu, tada
je morao proći najprije jednu
periodu čišćenja. Tek kada je tu
periodu prošao, očistio se od
opačina oficije lnih kršćanskih
crkava, dao dokaza o svom is-
krenom bogumilskom uvjerenju,
tada je konačno mogao biti prim-
ljen u bogomilsku općinu. Prima-
nje se je obavljalo krštenjem, ali
ne vodom, kao kod oficijelnih
kršćanskih crkava. Krštenje se je
sastojalo polaganje m sv. pisma
na glavu, i to evanñelja po sv.
Ivanu, pak se zvalo "Baptiz ma
libri". Osim toga slijedilo je tzv.
"rukopolaganje" "impositio ma-
nuum".
Tim knjižnjim krstom postao je
dotičnik članom bogomilske crk-
ve i zajednice, ali tek običnim
vjernikom, slušaoce m. Bogomili
su se dijelili, kao nekad Maniheji,
na dvije vrste: na obične vjerni-
ke, slušaoce i na savršene, koji
su se zvali svršitelji, dobri ljudi,
dobri kršćani, ili dobri Bošnjani
(kod zapadnih Bogomila, tzv.
SRP SKA A GRA RNA REF O R MA I KOLO NIZA C IJ A
1918. GODIN E (3)
Šemsudin Handžić, Sarajevo
Simbolična naknada za otetu
zemlju zastupnik u Saboru - par-
la mentu - Narodnoj skupštini
Kraljevine SHS dr. Stjepan Radić
u svojim govorima i napisima
odupirući se hege moniji, iz me ñu
ostalog kritizirao je i način spro-
voñenja agrarne reforme 1918. i
1919. godine, kojom je nasilno
oduzeta muslimanska ze mlja (od
aga i begova). Zbog toga je radi-
kalski zastupnik Puniša Račić
izvršio zločin pucajući u hrvatske
zastupnike u njihovim zastupnič-
Katara u Francuskoj: bonshom-
mes ili bonscrestias).
Ovi svršitelji, dobri ljudi, dobri
krstjani ili Bošnjani, oni su bili
prava crkva bogomilska i iz njih
su se izabirali bogomilski sveće-
nici.
Oni su se morali držati najstrože
bogomilskih propisa, koji sadr-
žajno nisu bili ništa drugo nego
tzv. tria signacula maniheja, koje
smo već spominja li. To je bio
tzv. signaculum ors; naime da
nije svršitelj smio nikada izreći
laž, niti riječima koga prevariti ili
se zakleti; zatim da nije smio
jesti mesa nit i ičesa što postoji
od krvi ž ive životinje, da kle nit i
jaja ni sira. Jedinu iznimku su
činile ribe, jer one se ne množe
prilegom. Oni su ž ivjeli sa mo od
kruha, zeleni i voća. Zato je obi-
čaj sušenja voća, osobito bosan-
ske suhe šljive, ostatak bogomil-
ske kulture, jer preko zime su se
Bogomili hranili kruhom i suhim
voćem. Lomljenje kruha bio je
dapače posebni ritualni akt kod
bogomilskoga bogoslužja, kao
lomljenje hostije kod katolika.
Zatim je za savršene vrijedio tzv.
kim klupa ma, ubivši Pavla Radića
i ðuru Basaričkog i ranivši Stje-
pana Radića, Ivana Pernara i
Ivana Granñu, pa je dr. Stjepan
Radić od posljedica teškog ranja-
vanja umro 6. kolovoza 1928.
godine. Poslije je odlučeno da se
Bošnjaci muslimani obeštete za
oduzeta imanja, pa je država
priznala da je bilo "nepravilnosti"
u provoñenju agrarne reforme.
Doneseni su zakoni o financijskoj
likvidaciji odštete za oduzeto
zemljiste poslije 1928. godine s
kojima se počinje regulirati ispla-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
signaculum ma nus, da nisu
smje li ubit i niti čovjeka ni uopće
živoga stvora osim z mije. Uopće
bilo je kod Bogumila zabranjeno
voditi rat i praviti ratne naprave.
Konačno signaculum sinus, savr-
šeni se je morao potpuno odreći
općenja sa ženom i svakog spol-
noga života. Bogomili su principi-
jelno bili protiv ženidbe i smatrali
za zaslužno da muž i žena žive
kao brat i sestra. To je sve pak
imalo svoj osnov u te meljnom
naziranju Bogomila, da je ljudsko
tijelo djelo principa zla i nešto
zlo, kobno po čovjeka. A ovo zlo
se ponavlja i umnožava prilegom
i ženidbom.
Ovi savršeni, tzv. "svršitelji" su
vodili vrlo težak ž ivot, život teži
od većine danas poznatih redo-
va. Oni su bili primani posebnim
svečanim činom, koji se je zvao
utješenje, consolamentum, tele i-
osis.
Pošto je život tih savršenih bio
toliko težak, to su mnogi, da si
prištede tu trpnju, dali se podići
u red svršitelja tek pred starost
ili pred smrt.
ta zemljišta. Zemljište je tada
procijenjeno za 60 posto manje
od stvarne tržisne vrijednosti, a
isplata se je vršila u gotovom
novcu i obveznica ma na rok od
50 godina sa četiri posto ka mata
godišnje. Isplata je vršena dva
puta godišnje počevši od 1923.
godine i trebala je trajati do
1971. godine.
Bošnjacima muslimanima je is-
plaćivana naknada za oduzeto
zemljište po dva osnova, za
aginsku ze mlju (s kmetovskim
odnosima) i begovsku ze mlju (s
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
najamnim odnosima). Do počet-
ka Drugog svjetskog rata bivši
vlasnici su naplatili za aginsku
zemlju 125 milijuna dinara u go-
tovini, ili 49 posto, a u obvezni-
cama 36 posto, što novčano izra-
ženo iznosi 46,8 milijuna dinara.
Ukupno je naplaćeno 171 milijun
dinara ili 67,4 posto, a ostalo
nenaplaćeno 83,2 milijuna dinara
ili 32,6 posto. Za razliku od obeš-
tećenja vlasnika za aginsku ze m-
B AN J A LU K A – U S P O M E N E I S T V AR N O S T S A
M E JD AN A ( 3 )
Mehmed Selman, Trav nik
1
1.. DIO
DIO MEJ
MEJ DAN
DAN ((2
2))
Taj dio grada bio j e po sv om socio-
lošk om i socijalnom sastav u dosta
različ itog sastav a. Bilo je mnogo
siromašnih porodica, ponešto bolje
stojećih i j edan broj "činov ničk ih",
k ako su se tad a zv ale sv e one po-
rodice k oje su bile zaposlene u bilo
k akvoj državnoj službi. Pogled na
Mejdan iz moje ulice Muftije Džabi-
ća, moglo se zapaziti
da je tad a Mejdan,
sam naziv , imao sv o-
ga k orijena na jed-
nom specifičnom po-
dručju, a to je prostor
oko poznate Delića
k uće, Odića i Mažara,
Kobašlića, Šehić a, Grozdanića k ao i
k uće Handžića, te drugih porodič-
nih k uća. Njihov o sastaj alište, s
ranog proljeća, pa sv e do čak k as-
ne jeseni, bilo je pred mejdansk om
džamijom ili pod "Karamutom",
blizu k uće Sav ick i. Tu su se sasta-
jali M ejdanci k ak o smo ih popular-
no zv ali "Mejdanci".
Iz moje generac ije sa k ojima sam
se družio poznati su Odići, Ćerima-
gići, Kobašlići, Grozdanlići, Zulić i,
Šehići, Handžići, S ak ići i mnoge
druge porodice. U predratne dane
II sv jetsk og rata poznatiji su bili:
Zvone Odić, Ido, Zijo Ćerimagić,
ðuro Grozdanić i brat mu Braco,
B osno moj a
lju, naknada za otetu begovsku
zemlju planirana je isključivo u
obveznicama, s rokom isplate od
50 godina. Od ukupno predviñe-
nih 650 milijuna dinara u 36 po-
lugodišnjih rata, isplaćene su
samo četiri u iznosu 139,5 miliju-
na dinara, ili manje od 1/4, od-
nosno 21,5 posto. Prema tome,
nije isplaćeno 510,5 milijuna di-
nara, ili 78,5 posto. Iz navedenih
pokazatelja jasno se vidi da odu-
Hasan zv ani "Kek a", Muharem Ha-
džisak ić zv ani "Mandara", te mno-
gobrojni drugi, sa posebnim nag la-
sk om na braću Delić a mlañ eg uz-
rasta A dema, Meh meda, A hmeta,
k ao i njegov e sestre Min e, te stari-
je braće H amd ije i Mu stafe. Sv ak a
ponaosob porodica je bila brojna,
k ako po mušk oj tako i po žensk oj
lozi. U porodici Sav ick i bila su dv a
brata, te sestra Milk a, zv ana od
milj a "Milk ica", v rlo lijepa i umilj ata
djev ojčica.
Na širem prostoru
današnjeg Mejdan a
postojale su brojne
družine - grupe koje
su se spontano formi-
rale po ulicama, tak o
se moja ulica, Muftij e
Džabića, zv ala još i Donja Stupnica,
ona se dijelila na Gornju i Donju
Stupnicu sa sv ojim sok acima i so-
k ačićima. U su sjedstv u je bila -
grupa sa tzv . "A bacije", ili Pobrića
Brod, koja je ok upljala nek olik o,
tak oñer ulica i uličica, npr. T etarić a
sok ak zv ana "Jalija", Demira A rna-
uta sok ak itd. Tu su se sastajali
Ibrišagići, Šašiv arev ići, Bah tijarev i-
ći, Habibov ići, Sabitov ići, T etarić i,
Kov ačev ići, Hadžiselimov ići, Had ži-
dedići, Sante, H adžialić i i drugi. Na
tu "A baciju" dolazili su Omerbašić i,
Kučuk ov ići, Selmani, Kov ačev ići i
Ek ići, rijetk o k ada Salihagići, Bek ir,
Omer i "Lalo", te mnogobrojni dje-
S t r an ica 41
zeta zemlja bivšim ze mljoposjed-
nicima (aga ma i begovima ) nije
nikada u cijelosti plaćena, pa nije
mogla postati vlasništvo Srba,
niti se je pravno valjano mogla
prenijeti na njihove potomke.
Prema mišljenju pravnih ekspe-
rata pravo na neisplaćenu ze mlju
nikada ne zastarjeva, a zemljišna
dokumentacija o provoñenoj ag-
rarnoj reformi sačuvana je u Ar-
hivu grada Sarajeva i Beču.
čaci iz o stalih grupa, naročito Pato-
čani k ak o smo ih zv ali od milja, ali
su znali biti jak o nestašni i sk loni
tuči sa dječacima iz drugih ulic a
k ao što su bili A lišići i drugi. Malo
dalje uz Vrbas, n izv odno, bile su
" Z e l en a " , " K u l m ah a l č an i " ,
"Ciganluk ", a u podnožju Starčev i-
ce i Buk ića strane - brda, bila j e
grupa zv ani "Patočani", a odmah u
susjed stv u grupa "Čork ov ac". Te
su grupe bile po sv om socijalnom
sastav u najsiromašnij e, ali i najot-
pornije i najborbenije.
Najudaljenija grupa je bila na pod-
ručju današnjeg Rebrov ca u blizini
rebrov ačk e crk v e i zv alo se cigan-
sk i, odnosno "Vlašk i Brijeg", a pos-
lije II sv jetsk og rata dobio naziv
"Veseli Brijeg". Sv ak a ov a grupa
imala je i sv oje specifičnosti, k ak o
po socijalnom tak o i po obrazov -
nom niv ou k ao i načinu druženja i
zabav ljanja u raznim igrama. Mno-
go organizov anije grupe bile su u
Donjoj Stupnici, Kulmahali, na Mej-
danu pa i "Zeleni" i to negdje izme-
ñu, 1935-1941. godine. Negdje
pred početak II sv jetsk og rata, sv e
ov e grupe postepeno su nestaj ale,
jer su mnogi, dojučerašnji dječaci,
postali izrasli mladići, jer su mnogi
u v ihoru II sv jetsk og rata prosto
nestali, jedni su otišli u NOB-u i
dalje, dok su se drugi izgubili u
metežu rata i nestali bez traga.
S t r an ica 42
ŠT O J E R A D I O H R V A T SK I P OL I T I Č K I V R H U
V R I J EM E P A D A V U K OV A R A
Branko Stojković, Bjelovar
U vrijeme pada Vukovara cijeli
politički državni vrh bio je u pos-
jeti Lici, odnosno oni su (bili) se
kretali pre ma Istri. Na putu za
Gospić, zaustavili su se u mjestu
Brinju, a dobrodošlicu predsjed-
niku Dr. Franji Tuñmanu zaželio
je Josip Kregar, predsjednik opći-
ne Otočac. Na početku sveča-
nosti, govorio je Tuñman, a tu se
pljeskalo i vikalo: „Hrvatska“,
„Hrvatska!“ i „Franjo“, „Franjo!“
Skup koji je bio zatvoren za jav-
nost i novinare, završio je uz
program pjesa ma i plesova, te
svečani objed…
Za taj izlet u Zagrebu, tj.
u Hrvatskoj nije se smje-
lo znati. A fešta je potra-
jala do ranih jutarnjih
sati. Zanimljivo je, dok
su se hrvatski branitelji u
Vukovaru borili s oruž-
jem u ruci, gospoda su
se na „igranki“ zabavlja-
la, nazdravljala je s čaši-
cama ša mpanjca u ruci.
Tu na zabavi bili su kraj
Vrhovnog zapovjednika
Hrvatske vojske Dr. Fra-
nje Tuñmana, Gojko Šušak, Mile
Ćuk, Slavko Degoricija, Vrhovni
zapovjednik JNA Stjepan Mesić i
predsjednik SFRJ-a, Hrvoje Šari-
nić, Martin Špegelj i dr.
Ne sa mo da je Dr. Franjo Tuñ-
man (HDZ) hrvatski narod preva-
rio, nego ga je izdao. Njegovi
sljedbenici ni danas ne žele priz-
nati da su pogriješili. Jer najveći
tajkuni i bogatuni iznikli su u Hr-
vatskoj iz njihovih redova. Zem-
lja je sad u grču i strahu i para-
noji. Ista vlast nas tlači za 5 ku-
na na dan, toliko koliko je svede-
na potrošnja na dan po glavi sta-
O svr ti
novnika. Nekoliko rodbina, tj.
familija drži u Hrvatskoj sve u
svojim ruka ma. A vama govore
da je to slobodna Hrvatska. Tako
su mu da li lice zvijeri.
Hrvati gdje ste? Ima li vas? Što
šutite na taj način? I vi ste izdali
hrvatske ideale. Sakrili ste se u
mišje rupe. Zar treba pitati: Tko
je iz mislio takvu danas demokra-
ciju, nego „sotončine “, koje deg-
radiraju sve ono što je ljudsko?
Da bi stvorili „na kazu“ od naro-
da, upregnuli su vas u tegleća
kola, posluž ili su se geslom de-
mokracije, pa da bi pod tim ime-
nom mogli raditi što god žele.
Danas oni truju i razaraju, odno-
sno ubijaju ljudsku dušu, te mla-
de ljude – kojima ne daju posla,
formiraju u degenerike. No, sve
je to pakao i najcrnje ropstvo,
muka i zlo… Svjedoci smo jed-
nog vrlo lošeg vremena i razdob-
lja u Hrvatskoj, gdje vlada nape-
to stanje, u kojemu je na metnut
lažni mir. Ti smutitelji su učinili
kaos, da bi lakše vladali va ma.
Pomut ili su vam pa met i razum.
I od početka tako su ola ko zasje-
li na vlast. Oni va m govore svo-
jim životinjskim jezicima, a vi ih
pokorno slušate. Svakoga tko im
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
se suprotstavi oni proglašavaju
luñakom i protivnikom de mokra-
cije. Pomiješali su vam vrijednos-
ti riječi, kako ne bi razumjeli je-
dan drugog – Hrvat Hrvata … To
je njihova strategija i pobjeda. A
i znak vašeg poraza. Razmislite o
tome što vam govorim. Zato i
postoji izbezumljena Hrvatska,
glavna i neradnička, socijalna i
bijedna, a tajkuni i pljačkaši i
prevaranti uspijevaju.
Samo svaki istinski i kritički duh
protivi se tom nasilju, laži, ili bo-
lje rečeno tiraniji. Svaki istinski
Hrvat se ne klanja i ne priznaje
takvu „sotonističku upravu“. To
je najlošija opcija ž iv-
ljenja. Hrvati su danas
kao narod podijeljeni.
S njima upravljaju biv-
ši komunisti. Ve liki
vjernici ne predaju se
samo tako u ruke grje-
šnika, kako je to učini-
o i sa m Isus. Svakom
poštenom Hrvatu je
bolno to i s tugom u
duši gledati i ne prih-
vaćati činjenicu da je
to tako.
Ta „nova Hrvatska vlast“ je ba-
hata, samoljubljiva i devastator-
ska. U državi postoje ljudi koji su
bili komunisti, a sada su kapita-
listi, kojih se sve opet pita. Ne
odgovaraju za ono što su radili u
prošlom rež imu. Mnogi Hrvati
upravo su bili proganjani od tak-
vih. I to je ža losno da u Hrvats-
koj danas nikog to ne zanima i
smeta. Nit i t ko pokreće akciju ili
diže uzbunu. Na primjer, što se
nismo riješili Josipa Manolića i
njegovih UDB-aša.
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
ČET V RT I K R AL J ( M UD RA C ) ART AB AN ?
ðivo Bašić , Dubrovnik
Od dv ojice braće perzijsk og v ladara
Darija I. (v ladao 522.- 486.) j edan
se zv ao A rtaban, a v eć ok o Kira II.
(558.-530.) ok upljaju se dv orjani
k ojima ime sadrži slog "Rta" ili
"A rta", po ondašnjim drev nim
(indo-)iransk im (arijsk im) suprots-
tav ljenim božanstv ima, slično k ao
A ša ("najv iše dobro") i Druh/Druž
("neistina, zlo") u Vedama, k ao
podloga u zoroastričk oj reformi i
oprek a - prastara dv ojnost dobra i
zla. Zanimljiv o da je Rta božan-
sk o prav ilo ili "naputak " po
k ome se k reće zv iježñe, sv i-
će dan i tamni noć, smj e-
njuju se godišnja doba (po
Rig-Vedi). H erodot tv rdi da
su Heleni (Grci) u staro
v rijeme Perzijance n aziv ali
Kefencima, ali da su oni
sebe zv ali A rtejcima (izraz
k oji su rabili i njihov i susjedi).
Pogubnost ratov a zabilježena j e u
dijalogu Perzijanaca K serk sa I.
(v ladao 485.-465.) i strica mu A rta-
bana k ad je ov aj prv i v ršio smotru
flote i v ojsk e u Aby dosu, na Heles-
pontu:
"Sažalio sam se pomisliv ši k ak o je
ljudsk i živ ot k ratak i da ni jedan od
tolik ih ljudi za stotinu godina v iše
neće biti na živ otu", a A rtaban mu
je odgov orio:
"U tijek u ov oga k ratk og živ ota, ne-
ma ni j ednog čov jek a... k oji bi bio
tak o sretan da mu se ne bi dogodi-
lo da bar jedanput ne zaželi da ra-
dije umre nego da i dalj e živ i... I
tak o smr t dolazi k ao najbolje utoči-
šte i spas čov jeku od sv ih nev olja
ovoga živ ota". (Herodot, Historia,
VII, 46).
Talmud bilježi priču o A rtabanu k oji
je poslao v rlo dragocjen k amen
Rabbiju Yehuda Hanasiju, a ov aj je
njemu u znak zahv ale poslao me-
zuzah ( mali k omad pergamenta na
k ojem je ispisano nek olik o odloma-
k a iz Tore, a pričv ršćen je na des-
O svr ti
noj strani ulaza u k uću). A rtaban je
nemalo bio iznenañ en zauzv ratnim
pok lonom:
"Poslao sam v am v rijedni k amen, a
v i mi zahv aljujete običnim k oma-
dom pergamenta?".
Rabbi Y ehuda mu je odgovorio da
pergament ima v iše v rijednosti ne-
go sv o dragocjeno k amenje zajed-
no. Nek oliko godina k asnije A rtaba-
nov a k ći je oboljela. Nije joj pomo-
gao nijedan dok tor, pa se A rtaban
sjetio Rabbijev ih riječi, te
pričvrstio mezuzah
na dov ratnik k ćeri-
ne sp av aće sobe
k oja je nakon
toga ozdrav ila.
Tri mudraca (u
predaji i k ao
k raljev i) Melk ior,
Baltazar i Gašpar
prinijeli su nov oro-
ñenom Isusu Kristu u lje,
tamjan i zlato (u k ršćanstv u blag-
dan Tri k ralja ili Bogojav ljanje
[Epifanija]), a po nek im predajama
postojao je i četv rti mudrac - boga-
ti astronom i filozof A rtaban iz Per-
zije. On je prodao sv e što je imao,
te ( s)k upio safire, rubine i biser e -
pok lone za novog Mesiju nav iješte-
nog pojav om sjajne (naj sv jetlij e)
zv ijezde. Iak o je k asnio, namj era-
v ao se pridružiti v elik oj trojci mud-
raca, te zajedno pronaći Djetešc e.
Stari rabin mu j e rek ao "da ne traži
k ralja u palači ni meñu bogatima,
ali ni meñu sirotinjom. Njegov o je
carstv o složena i nepregledna lju-
bav ".
A rtaban je tijek om put(ov anj)a po-
mogao od groznice bolesnom čov -
jek u u pustinji, k arav ani izgladnje-
lih ljudi bez nov aca (dar safira),
užasnutom mladom v ojnik u koji je
poštedio malo dijete tij ek om Hero-
dov og pokolja djece (dar rubina),
mladoj ropk inji otk upio je slobodu
(dar biser a) i ona je potom k renula
za njim. Nak on 33-godišnjeg traga-
S t r an ica 43
nja sazn ao je od stanov ništv a u
Passov aru o danu Kristov a raspeća
- tada se tr esla zemlja i zamr ačilo
nebo, te sij ev ali gromov i k ao
"jedina sv jetlost" na nebu.
Biv ša robinja i A rtaban tražili su
zak lonište, ali je A rtaban bio ranjen
uslijed obližnj eg udara groma (k rv
mu se slij ev ala niz lice). Zav apio je
prema nebu:
"Gospode, zašto te nisam ugledao
premda sam te tražio 33 godine,
zašto te nisam mogao nahraniti
dok si bio gladan i dati ti v ode dok
si u mirao, v eć sam to drugima čini-
o", a glas mu odgov ori:
"Kad god si dav ao nek ome od njih,
moj brate, dav ao si meni".
Razočarav ajuća bijaše misij a (na
jesen 550. g. n. e., tijek om bi-
zantsk o-istočnogotskog rata) magi-
ster milituma (zapov jednik a v ojsk e)
A rtabana k ojem nije pošlo za ru-
k om ni(ti) dospjeti na S iciliju, te
mu je uz pretpostav k u napuštanja
Cefalonije, flota bila raspršena nev -
remenom i brod na kojem je bio
uk rcan zav ršio je na obali otok a
Meleda u D almacij i.
Zar stv arno nik oga ne zanima tk o
su ljudi k oji su Hrv atsk u naciju
(opet) uvuk li u v elik u laž? Je li (to)
Hrv atsk a k uća na pijesk u ili k ula
Babilonsk a, usk oro će se v idjeti i
pok azati. Glav ni inspiratori strašnih
ratnih pok olja i stradanja nad Hrv a-
tima, danas su v odeći ljudi u Hr-
v atsk oj. Te političk e v oñe su „sol
zemlji i nebu“, mak simalno i sa-
mom Bogu su premac. Ja smatram
da su oni najv eća sr amota za dos-
tojanstv o i čast čov jek a. Isto tak o i
za prav du i prav ednost…
Sv e te zle k obi pogodile su Hrv ate
k oji i dalje šute i pate. Pitam se:
Jesmo li mi ćudoredan narod, isto-
dobno pokv aren, duhov no mrtav i
političk i bez riječi. Hrv ati! N ezabo-
rav ite, neoprostiti im n ik ada ne
smijete.
S t r an ica 44
GR AD S VJET L O S T I
Akademik M irko Vidović, Pariz
Pisac prvog hrvatskog romana
"Planine", Petar Zoranić - ličkog
sjemena - ponikao u Ninu, a od-
rastao u Zadru, nazvao je Grad
Madijevaca - Darom mora i sunca.
Zadar odista slovi kao jedan od
najstarijih gradova u ovom dijelu
svijeta. To je shvatljivo u konteks-
tu pozamašnog djela vodećeg hr-
vatskog paleoarheologa Dra Šime
Batovića, koji u prvom tomu svog
monumentalnog djela "U osvit
civilizacije" prikazao najstarije os-
tatke tragova čovjeka - na Dugom
Otoku, u Velom Ratu - našeg
pretka koji je znao pa liti vatru pri-
je četiristotine i pedeset tisuća
godina! A da je to biće bilo odista
razumno ljudsko biće, dokazuje
baš činjenica da je znao, ne sa mo
koristiti se vatrom, nego i - pa liti
vatru.
Sve životinje, bez razlike, boje
se vatre. A paljenje vatre odu-
vijek je za čovjeka bio obredni
čin - čin po koje m je i pripre-
manje hrane na vatri bilo slav-
ljenje sunca i po nje mu posve-
ta hrane koja ž ivot daje, po
čaru vatre život čini ugodnim.
Zadar je i danas grad u koje m
se štuje svjetlo od svjetla jer do-
lazi od Stvoritelja u sveopćem
bratstvu u kojem je samo čovjek
stvoren na sliku i priliku Stvorite-
ljevu i - ne boji se vatre, nego želi
da vječno traje - i na zajedničkom
oltaru svetišta, i na obiteljskom ili
zadružnom ognjištu.
Zadar se doima: s mora kao luka
u koju pristaju sva polovila, a s
kopna kao splav s kojeg se može
otići ušir. Zadar je, u sjaju sunca
grad-svetište. Grad u koje m prise-
bni ljudi osjećaju blagodat pri-
morske klime i darova koja ona
daje i u vodi i na kopnu. I oni koji
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
O svr ti
su u Zadru roñeni i oni koji u Za- jete ljepost žića u užitku duhovne
dar doñu ž ivjeti, raditi i osnovati prosvijetljenosti. Smiraj duše u
svoju obitelj, po Zadru hodaju kao miru skrušene duše.
u predvorju svetišta: nema tu ga-
Bjelina Zadra na svom poluotoku,
la me, žurbe, guranja i neurotike -
ponosan meñu bede mima i uz
Zadar je grad u koje m je svaki
more, s buketima zelenila i viso-
dan život prava svetkovina.
kih tornjeva - u sunčanoj blago-
Horde pljačkaša, koje su u proš- dati nedjeljnog jutra ugleda se
losti tko zna koliko puta navaljiva- kao dlan na koje m su rasporeñeni
le i provaljivale u Zadar, rušile ga svakojaki dragulji - dar Rodu i
i pljačka le, nikad nisu uništile uro- Domu - poziv na gozbu i dalekoj
ñenički osjećaj krotkosti domaćih ljudskoj baći koja, kad se na ñu u
ljudi u svom velikom gradu- Zadru, osjete neku čudesnu obi-
svetištu meñu bede mima. Nisu teljsku bliskost. Zadrani su zazi-
poznati nikakvi grañanski sukobi vali Boga i Bog se je njihovu zazi-
koji bi podijeljen grad svojatali vu - odazvao!
eliminacijom onih koji ne pripada-
Čovjek je u Zadru osjetio bliskost
ju njihovoj stranci. U gradu u ko-
Boga i ljudske duše i ostvario svo-
jem postoji toliko svetišta održan
jim rukodje lom djelo s kojim se ni
je kao postojan duh štovanja Bo-
jedan drugi ljudski rukotvor ne
ga, poštivanja bližnjeg i dizanja
može usporediti - Zadarske mor-
ograda prema neprijatelju, a ne
ske orgulje.
vojnim pohodima na tuñe grado-
ve. To mudro smišljeno i pa metno
izrañeno djelo ljudskih ruku
pravo je i najnovije 'čudo na
istoku' - Bog se objavljuje svi-
jetu po svjetlosti. Blagost svjet-
la i oblaka pokreće vjetrove,
vjetrovi mreškaju more i more
se u Zadarskim orgulja ma gla-
sa u veličanstvenoj beskrajnoj
simfoniji u kojoj se akordi nikad
ne ponavljuju i uvijek i ispono-
U Zadru danas, nakon zadnje po- va slijede u savršenom suzvučju.
šasti koja je grad 'sravnila sa
zemljom' u toku drugog svjetskog Tako u Gradu koji pozdravlja sun-
rata, bdiju neporušeni zvonici i ce, u suzvučju mora ljudska duša
kao srca svog puka, ti zvonici toč- doživljava vječiti i neprekidni go-
no u odreñene sate oglase se vor Logike Stvaranja.
zvonjavom u skladu i sazvučju, U Gradu sunca, na zadarskom
pogotovu u nedje ljnom jutru, naj-
poluotoku ne ma ničega što bi po-
češće u obilju sunca: čovjek poz-
ticalo na fanatizam bilo vjerski
dravlja Stvoritelja očekujući da se bilo (be)zvjerski.
odazove blagoslovom.
Tko želi vidjeti aureolu Stvoritelja
Tada se razjate golubovi, ga lebovi
nek doñe na Zadarske morske
grlice i ostale ptice i - u ljudskim orgulje u blaženoj sjaju najljepšeg
očima podignutim pre ma rijetkim zalaska sunca na ze mlji.
bijelim oblacima pre ma nebu, os-
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 45
O svr ti

I N ME MOR I AM: S AT NI K H V- a I VAN R AT K OVI Ć – Z L AT KO

i l i i n t e r n e t s k i v i z i o n a r i r a t n i k - Ha c k ( i ) j a
Vlasta Mihavec, dipl. oec., NGO IS TI- je i za v rijeme Domov inskoga rata, a i drugovima ne želite prodati - svoje
NA, Zagreb kasnije nemjerljiv e koristi našoj zemlji, vlasništvo? Jeste li znali da vam danas
V ladi, našem narodu te izazv ao jednako u H rv atskoj mogu podmetnuti čak i dro-
Jeste li ikada imali čast upoznati čovjeka nemjerljive štete neprijatelju - Jugosla- gu pa v as proglasiti narko-dealerom, ne
kojega se ničim ne može kupiti? Takav venskoj narodnoj armiji, četnicima i srp- udov oljite li v ladajućim drugovima?
se ne prodaje ni za nov ac, ni za položaje skim prov okatorima na našim forumima.
i fotelje, ni za priv ilegije; nude mu se sa Ako niste znali, saznali biste - samo da
sv ih strana – ali, pod uvjetom na koji ne Razočaran – kao i mnogi domoljubi - ste imali čast poznav ati Ivana Ratkovića
pristaje pa zato – sve glatko odbija? smjerom kojim je krenula HDZ-ov a H r- H ack(i)ju – hrvatskoga v iteza, dragovolj-
vatska, uv idjev ši 'kuda idu v ladajuće ca i junaka Domov inskog rata, Čovjeka
div lje svinje', Iv an Ratkov ić H ack(i)ja koji je bio P rijatelj, internetski V izionar i
otvorio je na najposjećenijoj v ršnoj inter- nadasv e - Domoljub.
net- domeni “.com” stranicu pod nazi-
vom “www.hdz.com”. I tako je preduhit- U vlastitoj nakladi je 2003. godine obja-
rio H DZ te v ladajućoj stranci oteo mogu- v io knjigu pod naziv om 'POKRE NIMO
ćnost da na najposjećenijoj internetskoj H RVATSKU' i u njoj nam ostav io mnoge
adresi iznosi i predstav lja v lastitu pro- poruke i sv oja razmišljanja – i nama, koji
midžbu, sv oje planove, programe i ćemo ga se sjećati s ljubav lju, tugom i
“v elike uspjehe”, koje iz dana u dan os- ponosom, ali i onima koji su ga se godi-
jećamo na sv ojoj koži – sada već deset- nama bojali, pratili ga, prisluškiv ali, pod-
l j e ć i m a . metali mu i strepili od njega, i od onoga
S amo, nisu drugov i iz HDZ-a bili pogoñe- što je znao, i od onoga što je pisao...
Takav jedan Čov jek napustio nas je ove ni jedino time što im je H ack(i)ja oteo
subote, 3. siječnja 2009. godine u sv ojim internet-stranicu pod kojom ljudi očekuju U z izraze najdublje sućuti obitelji i sv ima
najboljim pedesetim godinama, nakon da će pronaći – političku stranku H DZ. koji ga cijene, v ole i poštuju, navest ću
kratke i teške bolesti; Ivan Ratković, Jer, kad biste otv orili H ack(i)jinu stranicu samo dv ije od njegovih poruka, od vrste
roñeni V araždinac, mnogima možda poz- www.hdz.com, dočekalo bi vas – ismija- koju ne bismo smjeli zaborav iti:
natiji po nadimcima Zlatko, ili – H ack(i) vanje HDZ-a, koji se na njoj naziv ao – Ivan Ratković (2003. iz knjige
ja. H RVATSKOM DEMONSKOM ZAJE DNI- 'P okrenimo Hr vatsku!'):
Iv an Ratkov ić je u Lepoglav i, još za Tito- COM... E to što je drugov e iz HDZ-a bo- SLOBODA
v ih v remena, često igrao šah s pokojnim ljelo. Š to se na tim stranicama iznosila
predsjednikom Tuñmanom. Zato ne tre- istina o njihov oj politici i politikantstv u, I SLOBODE ZA SVE,
ba čuditi da ga je dr. Tuñman osobno pljački i lopov luku, korupciji i brojnim I SLOBODE OD SVIH,
pozvao u sad v eć pov ijesnu zagrebačku HDZ-skandalima, ismijavanje i podsmijeh
I SLOBODE ZNA SE,
Baraku, a niti da je meñu prv ima u rod- kojima ih je u v irtualnom svijetu izlagao
nom Varaždinu osniv ao podružnicu HDZ- jedan od njihov ih osniv ača - Iv an Ratko- I SLOBODE OD NJIH.
a. v ić H ack(i)ja.
SLOBODE BEZ FRANJE,
Iv an Ratković bio je i meñu prv im drago- H ack(i)ja je zbog te svoje internetske SLOBODE BEZ ŠEKSA.
voljcima Domov inskoga rata, čim je za- stranice www.hdz.com u nekoliko nav ra- NE ŽELIMO SRANJE
počela agresija na H rvatsku. Bio je čas- ta zav ršio u zatvoru. N ije ga voljela Tito-
OD NJIHOVOG SEKSA.
nik H rvatske vojske s činom satnika. va Jugoslavija, ali ni ona Tuñmanova
U prav o su ga trebali imenov ati i pukov ni- H rv atska, a još manje S anaderova. N udili BEZ TAKVIH UNUTRA
kom HV-a, kada su se njegovi odnosi s su mu - za naše, hrv atske prilike - silan
MI ŽELIMO SUTRA!
v isokim stranačkim dužnosnicima – do novac, samo da im proda stranicu
kraja i temeljito uzdrmali. Jer, Ratković “www .hdz.com” na domeni com. N ovac, Iv an Ratković (2008., na stranici
nije bio ni političar, niti poli tikant. P a je kojim bi mogao osigurati i sv oju praunu- www.hdz.com ):
ubrzo nakon v eličanstv ene olujne pobje- čad. O nda su pokušali s drukčijim ponu-
dama i braniteljskim priv ilegijama, koje Vr ijeme je da se vaša str anka zabra-
de 'pogriješio' - progovorio o istini usred
su mu ionako po zakonu pripadale... ni. Da se pokrene javna inicijativa
HDZ-a, dakle - ondje, gdje je ona trebala
U zalud. za vaš nestanak s političke scene,
ostati i skriv ena, i zatajena.
jer ugrožavate budućnost ovog na-
N o, Ivan Ratkov ić – H ack(i)ja bio je i još N a kraju su mu očajni drugov i iz HDZ-a r oda. Vr ijeme je za apel domaćoj i
nešto: najv eći i najbolji stručnjak na pod- podmetnuli krimene svih v rsta, misleći da meñunarodnoj javnosti da nam se u
ručju informatike i najpoznatiji hacker će ga zatv orom – smekšati. P a mu u tome pr idr uži. Mi smo u rukama
kojega je ova zemlja imala. Desetljećima zatv oru počeli nuditi – trenutačni izlazak opskur ne gr upe ljudi koja krade
opsjednut računalima, meñu prv ima je na slobodu i njime ga ucjenjiv ali. S amo našu i budućnost naše djece.
proniknuo u tajne interneta još u v rijeme da preda ili proda sv oj www.hdz.com. A
kad su rijetki u nas znali što je to. Tim on tv rdoglav o - odbija. Jeste li znali da M I ŽELIMO NAŠE SUTRA BEZ VAS!!!
sv ojim znanjima i sposobnostima učinio vas danas u Hrvatskoj mogu pr ogla-
siti opasnim kr iminalcem, ukoliko
S t r an ica 46 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Pogledi i z duše

I V A N Š EG EDI N
M arko Polo Fest, Korčula SVETI OČE ČUVAJ NAS

BESIDA NA PRAGU VIRE JUBAVI I M IRA.

NAROD JE STVORIO DRŽAVU.
A ONDA SMO POBJEGLI
I OD NARODA I OD DRŽAVE.
OSAM LJENI U SVOJIM
OSLABLJENIM SRCIMA.
ŽIVIT ĆEM O O MOJ RODE RODNI
ŠKRTA ZEM LJO, HEJ’ LJUBAVI M OJA.
JUTARNJA M E ROSA TEBI DALA.
ZLATNO ME JE SUNCE OGRIJALO.
TEŽAČKA ME RUKA MILOVALA.
PROCVITALA LOZA JE U ŠKRIPU.
I M ASLINA PRIGNULA JE GRANE.
BIT ĆE RODA GOVORI M I M ATI
BIT ĆE RODA KADA ZORA SVANE.
I RODI NAM POJE, I IM AMO SVEGA.
I NIŠTA NE BOLI, NI ŠKINA, NI REBRA.
I M RIŽE SU PUNE I SVE JE U CVIĆU.
I SKORO ĆE ZORA A M I SM O UZ SVIĆU.
I RODI SE DITE I SRITNA JE MATI
I PONOSNA ZEM LJA DI ŽIVE HRVATI
I LJUBAV NAS VEŽE I PISMA GOVORI
ŽIVIT ĆEM O O' MOJ RODE RODNI
OBALAM A M ORA PUTUJEM
POD ZLATNIM SUNCEM
ISPOD RAJSKOG NEBA.
SVETOM OCU JA SE RADUJEM.
SVETI OČE DAJ NAM M ALO SNAGE.
NA TOM PUTU BOŽJE M ILOSTI.
BLAGOSLOVI OČE SVOJU DICU,
DAJ NAM MRVU SRIĆE RADOSTI.
SVETI OČE MOLI ZA NAS.
SVETI OČE NAðI NAM SPAS.
SVAKU NOĆ I SVAKI DAN
NEK NAM BUDE RADOSTAN
SVETI OČE ČUVAJ NAS
I NEVERE NEK STANU
S ISTOKA I JUGA.
ŽIVOT NEK SE ŽIVI,
NEK UGASI SE TUGA.
NA OBALAM A M ORA,
PRONAðI NAM A SPAS.
SVETI OČE ČUVAJ NAS,
ČUVAJ NAS.

UZORILA U TEBI JE VILA.

BILA VILA, O' M LADOSTI MOJE
UZORILA, PA SE POKLONILA.
DA TI JUBI ZEM LJO LICE TVOJE.

I RODI NAM POJE, I IM AMO SVEGA.

I NIŠTA NE BOLI, NI ŠKINA, NI REBRA.
I M RIŽE SU PUNE I SVE JE U CVIĆU.
I SKORO ĆE ZORA A M I SM O UZ SVIĆU.
I RODI SE DITE I SRITNA JE MATI.
I PONOSNA ZEM LJA DI ŽIVE HRVATI.

I LJUBAV NAS VEŽE I PISMA GOVORI. NAPISANO I IZVOðENO PRIGODOM POSJETA SV.
ŽIVIT ĆEM O, O' MOJ RODE RODNI OCA IVANA PAVLA II. SPLITU
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 47
H r v at s k i j e z i k

OR GA N SK A P OD L OGA H R V A T SK OGA J EZI K A ( 4 )

Priredio Borna i XX. stoljeća uz sa mo slabe i ri- uvoñenja te takozvane šestojanu-
jetke više književne nego filološke arske diktature god. 1929. dvije
Neosporna je činjenica da sve for-
otpore provedu ne sa mo ne ke su posljedice bile osobito važne.
mulacije a - f vrijede podjednako
zakonite i opravdane jezične i Država se preimenovala u Kralje-
zamijenimo li ozna ku N pridjevom
pravopisne reforme, za koje je vinu Jugoslaviju (pa je i "troimeni
"hrvatski" ili pridjevom "srpski".
objektivna jezična situacija bila narod" dobio jugoslavensko ime),
To je bitna značajka srednjojuž-
već zaista sazrela (i koje su bile što je već samo po sebi bilo ob-
noslavenske jezične stvarnosti što
na općoj hrvatskoj razvojnoj crti), manom - ta država nije obuhva-
se tiče organske, genetskolingvis-
nego i neke koje nisu imale upori- ćala sve Južne Slavene da bi ima-
tičke prirode uvjeta za pokretanje
šta u hrvatskoj tradiciji i stvarno- la pravo na takvo ime (Bugarska
i razvoj standardizacijskih jezičnih
me jezičnom stanju. Posljedice je nije bila uključena!). A druga se
procesa i ta je značajka utjecala
poslije bilo teško ispravljati, ne ke promjena ticala upravo jezika. On
na razvoj i kod jednoga i kod dru-
se više i nisu ispravljale, a osim se službeno naziva srpskohrvats-
goga naroda odvojeno, neovisno,
toga, novostvorena situacija omo- kim, a ponekad i "srpskohrvatsko-
a sve je drugo samo odreñena
gućivala je nakon 1918. sedam slovenačkim", osobito u doku-
promidžba i(li) sekundarna, apos-
desetljeća sustavnih manipulacija mentima, primjerice u školskim
teriorna romantično-filološka ma-
svjedodžbama (slovenački je srp-
gla. Već sa ma najobičnija krono-
ski naziv za "slovenski", jer u srp-
logija standardizacijskih procesa
skome jez iku slovenski znači
kod Hrvata i Srba kaže zapravo
"slavenski"), što je očita lingvistič-
sve - hrvatski za metci u XVII. sto-
ka nakaza, no slavistička se zna-
ljeću, konkretni procesi u XVIII.
nost pravila da to ne primjećuje.
stoljeću, konačni u XIX. stoljeću.
Ubrzo po uvoñenju diktature Hr-
A mladi Karadžić istupa tek god.
vatima je na metnut pravopis zaje-
1818. sa svojim Rječnikom, to
dnički sa Srbima, zasnovan uglav-
jest prvim otvorenim izlaganje m i
nom na srpskome pravopisu koji
pokušaje m ostvarivanja svojih s hrvatskim jezikom. Višenacio-
nalna jugoslavenska državna for- je Aleksandar Belić početkom
ideja.
macija nastala je u prosincu god. dvadesetih godina reformirao,
Donekle je razumljivo da je slavis- 1918. spajanjem kratkotrajne Dr- udaljujući ga od nekih slavenskih
tička znanost od XIX. stoljeća pa žave Slovenaca, Hrvata i Srba tradicija, do tada zajedničkih i hr-
praktički sve do naših dana ima la (koja je bila nastala po slomu Au- vatskomu i srpskom pravopisu.
uglavnom krive predodžbe i neto- stro-Ugarske) s Kraljevinom Srbi- Započelo je i izdavanje službenih
čna shvaćanja o jezičnoj povijesti jom (koja je već prije bila pripojila knjiž ica sa zajedničkom školskom
hrvatske pismenosti i književnosti, Kraljevinu Crnu Goru) u Kraljevinu terminologijom pojedinih struka.
osobito o karakteru i značenju (isprva Kraljevstvo) Srba, Hrvata i Tu u oba slučaja "zajednički" valja
hrvatskoga narodnog preporoda. Slovenaca. U novoj se državi od- razumjeti kao "uglavnom srpski".
To je sve hrvatskomu jeziku i hr- mah počela provoditi jezična poli- No u Hrvatskoj se sada ipak razvi-
vatskoj filologiji mnogostruko ško- tika u duhu takozvanoga nacio- ja odlučniji otpor velikosrpskim
dilo - to više što su se iskrivljeni nalnog integralstva, što je praktič- presezanjima. Književnici ne prih-
filološki pogledi prenosili i na opća ki trebalo dovesti do nacionalne vaćaju "zajednički" pravopis, nak-
shvaćanja o hrvatskoj naciji, nje- asimilacije hrvatskoga naroda, ladnici takoñer (izuzev naklade u
zinoj prirodi i povijesti, njezinu uključujući onda i jezičnu asimila- državnom vlasništvu), nerežimske
mjestu u Europi i u slavenskome ciju. U toj se državi narodi i nisu novine isto tako. Novi pravopis
svijetu. No prava je šteta dolazila priznavali. Makedonci uopće ne, a poštuju sa mo škole i državna up-
tek od činjenice da su i sa mi hr- Slovenci i Hrvati, kao i sa mi Srbi, rava, a razumije se, i režimski ti-
vatski filolozi, pa i oni u čiju se smatrani su za "ple mena" troime- sak. No hrvatsko društvo drži se i
rodoljubnost inače ne može sum- noga naroda. God. 1928. poubija- dalje prethodnoga hrvatskoga
njati, uglavnom prihvaćali vlada- ni su hrvatski voñe u beograds- pravopisa (Broz-Boranićeva, u
juća slavistička shvaćanja. To je kom parla mentu, pa kralj Alek- kasnijim izdanjima sa mo pod Bo-
omogućilo da se na razmeñu XIX. sandar uvodi diktaturu. Nakon ranićevim ime nom).
S t r an ica 48 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
H r v at s k i j e z i k

ZA ŠTO D UB ROVA ČKI K NJ IŽ EVNICI NISU P ISA LI

KA KO SU G OVORI LI? (3 )
Mirko Deanović
Tako Dominko Zlatarić posvećuju-
ći (1597. god.) Jurju Zrinskomu
svoja štampana djela kaže: „… za
obogatit ovi naš jezikkojomgodi
stvari ka je dostojna da se čti,
prinesoh iz latinskoga (tj. talijan-
skog) pastijersku pripovijes Tas-
sovu … Stavih se zatijem s jedna-
kom požudom učinit Hrvaćku Gr-
kinju Ele ktru Sofoklovu, nastojeći
da se takoñer u broju od našega
skladanja bude čut štogodi davnje
što ima u sebi od visokai od ple-
menita.“
Ivan Gundulić
Tu Zlatarić uz svoj zanos za ljepo- 1639. prvi naš pravopis (35 godi-
tu poezije, uz književni momenat na nakon Kašićeve prve gramati-
ističe izrijekom i težnju afirmacije ke hrvatskoga jez ika). Na početku
kulturnih sposobnosti svoga naro- XVIII. stoljeća Injacio ðurñević
da. Jednako misli i Ignjacio ður- izrañuje svoju pravopisnu refor-
ñević kad kaže (130 godina iza mu, Stijepo Rusić (Rosa) čak pre-
Zlatarića u predgovoru „Štiocu“ tjeruje u svom jezičnom puriz mu,
pred „Uzdasima Mandaljene po- Akademija Ispraznih spre ma rječ-
kornice“): „moje književno nasto- nik i gra matiku i t. d.
janje, zasve od druzijeh naucijeh
I u drugim su da lmatinskim gra-
zabavljeno, uzdržalo je sveñ oso-
dovima ne koji pisci takoñer poka-
bitu ljubav svomu rodnom jeziku i
zivali osobiti interes za narodni
svojoj adrijano-slovinskoj pokraji-
jezik. U Zadru Petar Zoranić u
ni, koju, pre mda i sada prionut
svojim Planina ma htio bi da naša
latinski i talijanski pisati raz lika
„vila Hrvatica“ dostigne svoje
nepogrdiva umohitrenja, držim
slavne klasične drugarice, pa se
srčano i dobrohoćno sveñ prid
žali usporeñujući ih: „ah nepom-
očima, i sve što piše m, činim da
njo i nehaju jezika hrvackoga!“
nju gleda, da nju utišti, da nju
Slično misli i Juraj Baraković, kad
hvali i uz mnaža u ple menitoj sci-
se u Vili Slovinki tuži : „moji ze m-
jenii svijetlu imenovanju prid svi-
ljaci za tuñe posižu“, a mogli bi
jetom.“
“bit slafni prid svakim narodom“,
A on je to i dokazao u punoj mjeri kada bi marili za svoj jezik, jer
osobito savjesnim prijevodom
človik zdraf, prez
Psaltira, kome je na kraju dodao i
glasa kada je,
rječnik sa oko 500 „puku neobiča-
za žive jak mrtaf,
jenijeh riječi“, a koje je našao kod
nitkor ga poznaje.
još starijih dubrovačkih pisaca.
Mnogi su se Dubrovčani u razno
doba zanimali za jezik. Dome nika-
nac Rajmund ða manjić štampa

GO V OR I M O L I I SP R A V N O H R V A T SK I ? ( 3 )
RAZLIKOVNI RJEČNIK, Stan- Makedonija Maćedonija VELIKA I MALA SLOVA (8)
ka Pavuna , „Integra“ d.o.o., Za-
Skladište, spre mište, magazin "Hr vatski pravopis", Zagreb, 1944.
greb
Magacin
OBĆENITO
RJEČNIK
Majoneza Majonez
12. neke rieči u z n a k p o š t o
Ispravno Pogrješno
Bojnik Major v a n j a, kao: Poglavnik, Sveti
Liječnica, doktorica Otac Papa (kraće Sveti Otac),
Nabava, dobava Nabavka Njegova svetost, Njegovo Veličan-
Ljekarka
Narod Nacija stvo Kralj, Njezina Kraljevska Vi-
Radoznao, znatiželjan sost, Vaša Preuzvišenost (v. i 37,
Ljubopit ljiv Poglavarstvo Načelstvo 40-42, 84).
Njihaljka, ljuljačka Ljuljaška Vlast; ured, ustanova Nadleštvo
Mačji Mačiji Mjerodavan Nadležan
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 49
H r v at s k e p r a v i c e

Iz papinog odgovora na Branimirovo pismo, kojim je,

poslije preuzimanja vlasti u kneževini Branimir
izrazio papi vjernost i povratak pod okrilje Rimske crkve,
jasno je izražena činjenica da su Hrvati 1 ,
neko vrijeme, bili pod vlašću Bizanta.
PR VO P IS M O P A PE
IV AN A V I I I . B RAN IM IR U 2
87 9 . g o d i n a
Priredio Petar Požar , „Hrv atsk e I stoga opominjemo tv oju rev nost Gospodinov a slav ili misnu žr tv u na
prav ice“, Split-Zagreb, 1990. da u sv im sv ojim djelima uv ijek sv etomu oltaru blaženog Petra apo-
misliš na Boga, da ga se bojiš i da stola, s uzdignutim ruk ama, blagos-
DRAGOMU
DRAGOMU S SINU
INU BRANIMIRU
BRANIMIRU!! ga sv im srcem ljubiš, jer p salmist lov ili smo tebe i sav tv oj narod k ao i
Čitajući pismo 3 tv oje plemenito sti k aže: „Blago čov jeku koji se boji cijelu tv oju zemlju, da ov dje i u v je-
k oje si nam poslao po Iv anu, čas- Gospodina i k oji uživ a u naredbama čnosti možeš tij elom i dušom zdrav
nom sv ećenik u, našemu zajednič- njegov im; moćno će mu biti na sretno i sigurno v ladati zemljom k o-
k om uzdanik u, razabrali smo jasnije zemlji potomstv o“, a sam reče u ju imaš i da bi se poslije smr ti na
od sv jetla k olik u v jeru i isk reno poš- ev anñelju: „Tk o mene ljubi držat će nebesima sretno s Bogom v eselio i
tov anje gajiš prema crk v i sv etih moju riječ, i moj će Otac ljubiti nje- v ječno uprav ljao.
apostola P etra i Pav la i prema n a- ga, k njemu ć emo doći i k od njega A budući da smo se uv jerili da je
ma. se nastaniti“.
ov aj sv ećenik Iv an tebi i nama uisti-
I budući da ponizno jav ljaš da s Bo- nu odan, predali smo mu naše apo-
žjom pomoću k ao dragi sin želiš biti stolsk o pismo da ga uruči bugarsk o-
u sv emu v jeran i poslušan sv eto mu mu k ralju.
Petru i nama k oji smo umj esto nje- Stoga te zamoljav amo da se ov o
ga po milosti Bo žjoj, mnogo se zah- poslanstv o, za ljubav sv etoga Petra i
v aljujemo tv ojoj plemen itosti ov im našu s tv ojim dopuštenjem, dov rši
pismo m našeg a apostolata i očin- bez otezanja, pa se i poradi toga
sk om ljubav lju k ao predragoga sina mnogostruko zahv aljujemo za tv oju
primamo tebe k oji se v raćaš u k rilo ljubav .
sv ete A postolsk e Stolice, majk e tv o-
je, iz čij ega su najbistrijega izv ora i Dano sed mi dan mjeseca lipnja,
tv oji roditelji pili medotek ući napitak dv anaeste indik acije.4
sv etoga nauk a, i grlimo te u duhu, a ----------------------
apostolsk om dobrotom želimo k rije-
Kip kneza Branimira u Ninu 1
piti, da bi nad tobom bila razliv ena Trpimir, v ojvoda Hrv ata darov ao je
milo st i Božj i blagoslov i sv etih Petra salonitansk oj nadbisk upiji crkv u i
i Pav la, apostolsk ih prv ak a i naš, da I budući da bi bilo tak o ak o sv ojim samostan sv . Jurja u Putalju, 4.
uv ijek budeš zdrav i siguran od v id- dobrim djelima k oja sada sv ijetle ožujk a 852. godine (?), ali k ao origi-
ljiv ih i nev idljiv ih neprijatelja, k oji ne Boga proslav iš, bez sumnje ćeš biti nalna isprav a nije sačuv ana
prestaju v rebati i priječiti ljudsk i u budućnosti ov jenčan v ječno sla-
2
v om, jer On sam sv jedoči prek o BRA NIMIROVA HRVA TSKA U PIS-
spas, te da bi lak še stek ao željenu
Mojsij a da tak o čini gov oreći: MIMA PA PE IVA NA VIII. (priredio:
pobjedu nad neprijateljima.
„Proslav it ću one k oji mene slav e“. Mate Zek an), Književ ni k rug, Split,
Naime, ak o se ti sam budeš nastoja- 1989. str. 34- 35
o ponizno Bogu pok orav ati i nj egov e I k ao što si dak le od naše v rhov ne
3
v lasti prek o v eć spomenutoga sv e- Pismo je upućeno 7. lipnja 879.
sv ete zak one slušati k ao i njegov im
ćenik a (Iv ana) tražio d a bismo te za godine (nalazi se na fol. 73 v , eo.
sv ećenicima i služb enicima dužnu
tv oj v eći spas blagoslov ili našom 191)
čast za ljubav Gospodinovu isk aziv a-
ti, onda ćeš bez sumnje biti pobjed- apostolsk om rij ečju, to smo rado 4 Prijev od s latinsk og: Mirjana Mati-
nik i gospodar nad sv im sv ojim nep- učinili. jev ić - Sok ol
rijateljima i buntov nim protiv nicima. Naime, k ad smo na dan Uzašašća
S t r an ica 50 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
H r v at s k e p r a v i c e

N O Ž U LE ð A H R V AT S KO M N AR O D U – U S P O M E N E
N A T A LI J AN S KE S AB I R N E LO G O R E ( 2 )
J e da n od z a t o č e nik a , ih ta mo zatekne ista sudbina kao i od svojih kuća, dok je to Slovenci-
„Hrvatska“, Dubrovnik, 12. rujna one sa otoka Zlarina. Ovo sve do- ma bilo zabranjeno. Talijani su
1944. kazuje, da su Talijani na široko zadržavali sva pisma koja su zato-
zasnovanom i izrañenom planu čenici slali svojim kuća ma kao i
NA OTOKU KALUðERU progonili i uništavali Hrvate. ona koja su od svojih kuća dobi-
KOD ZADRA vali.
NA OTOKU RABU
I na ovome otoku su Talijani pos- Na Rabu su nesretni zarobljenici
tavili logor, u kojega su smjestili I otok Rab doživio je žalostnu isto onako kao i na drugim otoci-
oko 250 mužkih i ženskih iz okoli- sudbinu, da bude grobnicom tisu- ma bili po karabinjerima tučeni i
ce Sinja, Knina i ostalih okolišnih ćama biednih zatočenika dovede- zlostavljani, a na koncu je glad
dovršio ono što nije mogla batina
i zlostavljanje. U sa mih nekoliko
zimskih mjeseci 1942.-43. godine
umrlo je na otoku Rabu 5.756
zatočenika. Sve su to uglavnom
žrtve gladi. Tu je još k tome vla-
dala zaraza ušiju i tifusa od velike
nečistoće. U proljeće 1943. godi-
krajeva. Po izjavi Miha Balića, An- ne preveženi su i odavle preživjeli
te Plavše i Jure Marasovića iz Du- nih dielom iz Slovenije, a dielom zatočenici u logor u Visco kod
gopolja kod Splita, dogañalo se i iz Hrvatskog Primorja i Gorskog Udina u Italiji.
na otoku Ka luñeru isto što i na Kotara. U tome logoru bilo je
otoku Zlarinu. Hrana je bila jed- smješteno pre ko 1.200 zarobljeni- Napomenut i je, da su nekoji inte-
nako loša, ako ne i gora, a zlos- ka. Po izjavama Iva Morića i Va- lektualaci Slovenci protestirali kod
tavljanja ista kao i na otoku Zlari- lentina Pirmata iz Ljubljane Talija- talijanske komande logora u Rabu
nu. Ovdje su ljudi bili zatočeni ni su i sa zatočenicima na otoku proti velike nečistoće u logoru te
preko godinu dana. Kroz to vrie- Rabu postupali isto onako kao i da su na taj protest dobili posprd-
me ih je preko polovica umrla iz na prije navedenim otocima u ni odgovor, da Talijani imadu pra-
istih raz loga kao i na otoku Zlari- Dalmaciji. Jedino što su dozvolja- vo svakog zarobljenika ubiti, a da
nu. Ostali su u mjesecu lipnju vali nekim Hrvatima iz Gorskog zato nikome nisu odgovorni, ali
1943. preveženi u logor u Visco Kotara i Hrvatskog Primorja bilo da to ne će učiniti budući su pre-
blizu Udina u Italiji, s razloga da je to, da kadkada dobiju pakete više kulturni ljudi.

KR U G O V AL D U B R O VN I K
(S re dn j i v al 2 1 1 , 3 m k Hz 1 4 2 0 )

„Hrvatska “, Dubrovnik, 7.30 – Razonoda 21.00 – Narodne pjesme

12. rujna 1944. u zabavnoj glasbi
21.30 – Koncert operne glasbe
Utorak, 12. rujna 1944. 8.00 – Svršetak
22.00 – Naša pjesma. Viesti na
6.30 – Za dobro jutro 20.00 – Viesti na hrvatskom i nje mačkom jez iku
hrvatskom i nje-
7.00 – Viesti. Iz raspore- 22.15 – Hrvatsko-njemačka voj-
mačkom jez iku
da nička priredba
20.15 – Melodije
7.10 – Melodije za svako- 23.00 - Svršetak
za razonodu
ga
20.45 – Maurice Ravel: Bolero
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 51
H r v at s k e p r a v i c e

M E T KO VI Ć I – R AZ R E D N I I S P I T I I U P I S U
R E ALN U G I M N AZ I JU
„Hrvatska“, Dubrovnik , 12. rujna nije pogodile neretv ansku krajinu, po- dalje 28 djak a, a u četvrti 30 djak a.
1944. sljedak je bio v eoma dobar, što se tiče Kako se, dak le, v idi, u ovoj školsk oj
postotk a djak a, koji su inače imali po- godini pohadjati će srednju školu u
Metkov ići, 5. rujna. U lipanjskom i je- hadjati šk olu. S ocjenama je u tom Metkov ićima oko stotinu šestdeset
senskom roku polagalo je 80 djak a pogledu još i bolje, što možemo sa djak a. Sv ak ako je ov aj broj obzirom
razredne izpite kod ovdašnje obće niže ponosom iztak nuti. Takodjer su bila na brojno stanje pučanstv a Neretv an-
srednje škole i realne gimnazije. Prv i dvojica posebnik a, koji su u ovom ro- sk e krajine malen, ali je utješan radi
razred realne gimnazije polagalo je 25 ku polagali izpite za treći i četv rti raz- toga, što se dosad ni u redov itim prili-
djak a, budući je početak djelov anja red. k ama nije mnogo prestizalo.
realne gimnazije bio tek sa šk olskom
godinom 1943.-44., a istodobno pos- Posljednjih dana vršeni su upisi u pos- Kako nam rav natelj realne gimnazije
tepeno prestaje s djelov anjem obća tojeće još razrede obće niže srednje g. Frano Luk ić k aže za sada će se obu-
niža srednja škola. Drugi razred obće škole i u prv i i drugi razred gimnazije. k a obav ljati na otvorenom prostoru,
niže srednje škole polagalo je 24 dja- Upisi još uv iek traju, a dosad se upisa- dok se k onačno uredi pitanje školsk ih
k a, treći 19, a četvrti 12. lo u prv i razred realne gimnazije 58 prostorija, k oje su uslied neprijatelj-
djak a, u drugi 42, dok u treći razred sk ih napadaja bile v eoma oštećene.
Obzirom na v eoma težk e prilik e, k oje obće niže srednje škole nastav ljaju
su baš u nav edenom razdoblju najbol-

ZA V N OH N I J E P OST OJ A O ( 9 )
dr. sc. Tomislav Dragun
Dr
Dr.. PAVLE
PAVLE GREGORIĆ
GREGORIĆ ((3
3))
Bez ik akv a pretjeriv anja, posebno zlo-
be, može se, dak le, pouzdano zak ljuči-
ti k ako osim samog Dr. Pav la Gregori-
ća nije niti postojalo nešto drugo što
bi se moglo zv ati ZAVNOHom. Dak ako,
u smislu nek akv a parlamenta. Dr. Pav-
le Gregorić, po nalogu Josipa Broza
Tita, zaprav o je samo glumio postoja-
nje ZA VNOHa, kojega uistinu u parla-
matarnom smislu nigdje nije niti bilo.
Ni u tragov ima. Odatle nužno slijedi
nedvojbena činjenica da se sv e infor-
macije o radu ZAVNOHa svode na
izv ještaj kojega je on podnio na Tre-
ćem zasjedanju ZAVNOHa u Topus-
kom.
„Za skupni prik az rada pojedinih odjela
upućujemo na izv ještaj tajnik a Izvrš-
nog odbora ZAVNOH-A dr. Pav la Gre-
gorića.“1
Na nižoj razini Dr. Pav le Gregorić na-
vodno su, barem na papiru, oslanjao
na odjele ZA VNOHa, za koje se, inače,
ne zna niti to gdje su i k ak o radili, od-
nosno k akvo im je bilo uredovno v rije-
me, ako su ga uopće imali.
„U razdoblju izmeñu Drugog i Trećeg
zasjedanja djelov ali su ov i odjeli ZA V-
NOH-a: ekonomsk i, za sudstv o i upra-
vu, prosvjetni, zdrav stv eni, prosvjetni, ona se sigurno očitov ala u neposred-
zdrav stv eni, propagandni i socijalni noj suradnji toga izvršnog jezgra v r-
odjel.“2 hovne v lasti, koje je u osnov i ipak dje-
lov alo na temelju općih smjernica Ple-
Nu, ustroj tih odjela nije baš odisao numa Vijeća i njegov a Izvršnog odbo-
zakonitošću. Bio je krajnje neregula- ra.“5
ran, čak i sa stajališta partizansk ih
pogleda i odluk a. Polazeći od toga:
„Nak on Drugog zasjedanja uvriježila „Kak o se Plenum Vijeća u ratnim uv je-
se prak sa da pojedinim odjelima ruko- tima rijetk o sastajao, Izvršni odbor
vode i odjelni predstojnici koji nisu bili dobio je najšira ov laštenja da u v rije-
članov i Izv ršnog odbora, iak o je to bilo me izmeñu zasjedan ja Plenuma
u suprotnosti sa st. 2. čl. 3. Prav ilnik a 'rješav a sv a pitanja i donosi sv e potre-
o unutrašnjoj organizaciji.“3 bne odluk e' (čl. 4. str. 2. Prav ilnik a).“6
a znajući da nema nik akv ih zapisničk i
Dak ako, isto v rijedi i za način njihov a
pisanih tragov a o sjednicama Izv ršnog
rada. odbora, ne preostaje drugo, nego li
„Bilo bi potpuno pogrešno k ada bismo upravo izjednačiti ZAVNOH i njegovu
danas, zbog formalnih nedostatak a u zakonodavnu djelatnost sa spomenu-
proceduri, pokušali odreći normativni tim „općim smjernicama“. Da, sk oro
zaborav ih na razne upute, što pisme-
k arak ter sv im onim brojnim uputama
ne, što usmene, te okružnice nav ede-
koje su u to vrijeme donosili pojedini
nih odjela.
odjeli u sporazumu s Tajništv om, od-
nosno tajnik om ZAVNOH-a, a bez po- ----------
sebne suglasnosti s Izvršnim odbo-
rom.“4 1
ZEMALJSKO A NTIFAŠISTIČKO VIJE-
ĆE NA RODNOG OSLOBOðENJA HR-
Što drugo. Sv e počinje i završav a s Dr. VATSKE, Zbornik dokumenata 1944,
Pav lom Gregorićem, k ojemu se uv ijek „Institut za historiju radničkog pokreta
bezuv jetno treba v jerovati na riječ.
Hrv atsk e“, Zagreb, 1970. - str. 11
„Iak o nam kolek tiv na suradnja Izvrš- 2, 3, 4, 5 Isto, str. 9
nog odbora, Tajništv a i odjelnih preds-
tojnik a nije ostala dovoljno zapisana u 6 Isto. Str. 7
formalnim zapisnicima sa sjednica,
S t r an ica 52 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Podl ist a k

P O B JEDA ( 4 )
CRNE TAČKE, Jevrem Brković, Na samrt i me je tražio. Odobrio mi.
ČGP DELO, OOUR Globus, Zag- Progovorili bi.
22.
reb, 1989. Htio je nešto da mi kaže, amanet
neki da ostavi. Bosa nije došla na Blagojevu sah-
21.
Dobar je čovjek bio Blagoje Mit- ranu!
Umro mi otac. rov. A znala je.
Nijesmo progovorili od septe mbra Dozvolio sa m piće i cigarete. Izgleda da je me ñu na ma gotovo.
1941. Sve po običaju. Ne sviña mi se ono što mi nedav-
Bio je veliki pristaša Krsta Zrnova Popovi došli nezvani. no reče.
Popovića. Zbog naroda ih nijesam mogao Čudi me to od Bose.
Ista oficirska klasa. otjerati. Jedno se od nas dvoje promijeni-
Nije vjerovao da će na mojim ra- Reakcija bi likovala. lo.
menima vidjeti epolete. Izvijestio sam druga Ljubana o Ja mislim ona.
Žao mi je što ga ne zatekoh živa. svemu.

ŠTO I KAD SAM D OZNAO - IZ MOGA ZNANJA I

SJEĆANJA (2)
U HERCEGOVAČKOM SLUČA- Idite u misije i dat ću vam gotove života, uklonila je pod pritiskom
JU, fra Martin Planinić, Župni nadbiskupije i biskupije na jed- Austrougarske, samo zato što je
ured Ploče-Tepčići, 2008. nom od misijskih područja.“ Na to bio franjevac i protivio se germa-
sam mu dobacio: „Do dolaska Au- nizaciji Bosne, unatoč njegovoj
strije!“, na što su se nazočni fratri žarkoj želji da Austrougarska do-
fra Konstantin Koser, grohotom zasmija li. Ono što bi ñe u Bosnu. I tako bi naš mučenik
general Franjevačkog reda bilo na mjestu zbog Vuičićevih nagrañen od onih kojima je nese-
zasluga za Crkvu nije mu Sveta bično uga ñao. Nakon Stadlerova
Dobro se sjeća m ka ko na m je Stolica pruž ila već je odredila do- dolaska Vuičić je živio u Livnu, a
mnogo prije Generalova razgovo- vesti dr. Stadlera za prvoga nad- poslije u Imotskom kao obični fra-
ra s novinarima Glasa koncila fra
biskupa s dvije sufragane biskupi- tar, gdje je 7. rujna 1886. st igao
Rufin Šilić pričao da mu je kardi-
je Banjalukom i Mostarom, a bis- na konju iz Livna u pratnji fra Bla-
nal Aggaginian re kao: „Što se bo- kupa fra Paškala Vuičića, sposob- ža Ivančića1, gdje je i umro 17.
rite toliko za župe u Hercegovini? na duhovnog pastira i neporočna ožujka 18882. godine.
1
Fra Vjeko Vrčić „Biskup fra Paškal V uičić Imotski 1992.“ str., 123. Podatak o njegov u odlask u iz Livna u Imotski nisam mogao naći u Sar aje-
vu. Bogu hvala, našao sam ga u spomenut om djelu iz Imotskoga.
2
Zadnji apostolski vikar u Bosni bi o je fra Paškal Vuičić, roñ en u Glavi ni pokraj Im otskog 3. ožujk a 1826. od oc a Jur e i majke Mande r. Ši mić.
Djeti njstvo je prov eo k od svoga strica fra Ive Vuičića, župnik a u Retk ovcima. Osnov nu škol u završio je u R etkovcima, a gim naziju u Vink ov ci-
ma. Dana 25. studenoga 1841. stupi o je u Franjevački red u Bos ni. U Ugarskoj je završio filozofiju, a u Mlecima teologiju. U Mlecima je pr e-
davao filozofiju i teologiju do 1858. godine. U Mletačk oj franjev ačkoj provi nciji bi o je gvar dijan i definitor . Dana 1. li pnja 1858. im enovao ga
je Papa Pijo IX. Pul atskim biskupom u Albaniji, a 25. lipnja 1858. posveti o ga je za biskupa mletački patrijarh Anñel o Romaz otti. Dvije je
godine proveo u Pulati, jer je 7. rujna 1860. imenovan za antifelenskog biskupa i apostolskog vikara u Aleksandriji . Budući da je 1864. bio
ispražnjen A postolski vikarijat u Bosni , Sv eta mu je Stolica ponudila to mjesto 1865. No, on je to odbi o, dok je privrem eno Bosanskim vikari-
jatom upravljao fra Blaž Josić, bivši provi ncijal . U sukobu izmeñu Josića i aktual nog pr ovincijala Bosne Srebrene nastala je pr epirk a zbog
ostavštine bisk upa Frank ovića. T aj suk ob je, izašavši i okvira B osne Sr ebrene, došao pr ed Svet u St olicu, a ona je, da bi sredila prilike u B o-
sanskom vik arijat u pri nudila biskupa V uičića da i de u Bos nu za A postolsk og vik ara. Biskup je V uičić u tim ok olnostima prihvatio t u službu, a
Papa Pi o IX. imenovao ga je apostolskim vikarom u B osni 11. srpnja 1866. I, ista Sveta Stolica, k ako bi uspostavila mir u Bosni, imenovala je
1867. bisk upa V uičića vizitatorom B osansk e pr ovincije. Biskup V uičić je, sazvavši provi ncijski kongr es, pomirio zav añene. O d 1869-1870. bio
je nazočan na V atikansk om koncilu. Bisk upsk u rezidenciju u Brestovsk om zapalili su m u domaći muslimani i on se pr eselio u Fojnic u i posli je
u Kraljev u Sutjesku i napok on u Sarajevo. Kad mu je izgorio stan u Sarajevu 1879., preseli o se u selo Bare na Sarajevskom polju. Nak on
prom ulgacije Dekr eta Pape Leona XIII. o uspostavi r edovite hijer arhije 3. srpnja 1881., i Stadler ova ustoličenja za Sar ajevskog nadbiskupa,
on odlazi u livanjski samostan i poslije u Im otski, gdje se nastani o u samostanu. Umro je u 63. godini života 17. ožujka 1888. Što je nav ede-
no sažeto je iz dvaju djela: „Vr hbosansk a nadbiskupija početk om trećeg tisućljeć a“ Sarajevo- Zagreb 2004., str. 1266 i iz inaugural ne disert a-
cije dr. Fra Bone Vr doljaka „A postolski vikari u Bosni od 1735-1881.“ Visoko 1961., str. 50-52.
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
fra Paškal Vuičić,
biskup-prognanik
Nakon Stadlerova dolaska fra-
njevci su bili dužni dokazati svoje
pravo na župe. Nije im to bilo teš-
ko. Dokazali su. No, unatoč tomu,
S T A NJ E U H ER C EG O V I NI ( 1 )
U sklopu uspostave „redovite“
hijerarhije u Bosni nije bilo mogu-
će zaobići Hercegovinu. Zato je
onodobni mostarsko-duvanjski
biskup i administrator trebinjsko-
mrkanski fra Paškal Buconjić mo-
rao podijeliti župe iz meñu franje-
vaca i svjetovnih svećenika.
On je odredio da istočna Herce-
govina pripadne svjetovnim sve-
ćenicima, a zapadna franjevcima,
i to ne sa mo s postojećim župa ma
nego i sa župa ma koje će se os-
novati. No, tomu se usprotivila
Austrougarska pa je biskup Buco-
njić morao dati ne ke još neposto-
jeće župe svjetovnom kleru, koje-
KO R U P C I J A K AO S U S T A V I S M I S AO V L AS T I ( 4 )
POLITIKA I KORUPCIJA U
KRALJEVSKOJ JUGOSLAVIJI,
Zv o n im i r K ul un dž ić ,
„Stvarnost“, Zagreb, 1968.
Tamo gdje prije nepunih pola sto- du.
ljeća, u vremenu poslije prvog
svjetskog rata, kad su se još godi-
nama potezale po sudovima razne
nerašćišćene korupcionaška afere
započete još na Krfu, u Parizu,
Bizerti i ostalim izbjegličkim stjeci-
štima, povodom zatezanja, nate-
zanja, „izvrdavanja“ i svih mogu-
ćih sudskih malverzacija u cilju da
se spasi beogradski multimiliju-
naš, teški korupcionaš Konstantin „… dotle je u Srbiji knjaza Mihajla,
Popović, tada jedan od stubova onoj poštenoj i maloj Srbiji, onoj
beogradske čaršije, čovjek veoma pravoj kolevci Pije monta južnih
S t r an ica 53
Podl ist a k
bili su dužni dati ne ke svoje goto- šenja – neka pokažu knjige:
ve župe nadbiskupu Stadleru u „Lucerna lucens“ od fra Ignacija
sarajevskoj nadbiskupiji i banja- Gavrana i „Bosanski franjevci i
lučkoj biskupiji. Kako su bosanski nadbiskup dr. Josip Stadler“ od
franjevci to rješavali i jesu li to fra Velimira Blaževića.
trajno riješili – ili je ostala klica
bilo sukoba bilo stoičkoga podno-
ga praktično nije ni bilo. bilo suvišno odreñivati župe još
praktično nepostojećem svjetov-
Biskup je učinio što je morao. Ni-
nom svećenstvu u Hercegovini.
komu nije palo na pa met upitati:
No, pod austrougarskim pritiskom
Ima li smisla to (u)radit i? Je li ije-
Sveta je Stolica i to učinila.
dna majka stavljala u komoru
svoje kćeri udadbenice robu za Izvan svake je dvojbe da je Aus-
bebu? To što se nikad nije glasilo, trougarska kriva za današnje naše
slikovito rečeno, Sveta je Stolica stanje u Hercegovini. A biskup
učinila, kad je nepostojećim sve- Buconjić? On je učinio najmanje
ćenicima odredila nepostoje će što je mogao učiniti. O mogućio je
župe. Je li itko odredio što će svjetovnim svećenicima osnivanje
imati potomstvo njegova nejako- župa. A, te, još nepostojeće župe,
ga sina? Ono, što ne bi ni pomisli- za praktično nepostojeće svećeni-
o čovjek zdrave pa meti palo je na ke, morao je označiti nekakvim
pamet Austrougarskoj. Kao što je imenom.
suvišno buduće m sinovu potom-
stvu odreñivati baštinu, tako je
blizak Dvoru i dvorskoj ka marili – Slavena, bivalo malo drukčije.
alias tzv. Beloj ruci – u tjedniku Moglo je biti drugačije, jer je
Smotra, što ga je izdavala jedna zemlja bila ne sa mo ma la i mnogo
grupa disidentskih radikala, iz išao primit ivnija, nego su i ljudi bili
je članak Ne kad i sad koji je vrije- drugačiji. Za meru časti i karakte-
dno citirati u malo opsežnije izvo- ra postojali su drugi, starinski te-
govi na osetljivim
terazijama. Onda
Uspore ñujući
je vredeo obraz i
stanje koje je u
po njemu su ljudi
tom pogledu na-
vredeli, a danas
stalo u novoj
vredi kesa i novac
državi, s onim
i po tome se ljudi
koje je tu neka-
cene.
da vladalo, autor
tog članka – neki Ž.Ž. – konstati- U onoj maloj Srbiji za novac se
ra: nije mnogoštošta moglo kupiti,
dok se danas sve, pa i poštenje,
daje kupiti novcem, koji brzo pri-
bavlja celomudrenost poštenja.“
S t r an ica 54
O D D VO GL AVO G O RL A DO
CRV ENO G B A RJ AK A
B O LJŠ E VI Z AM ( 14 )
U Petrogradu su vodili komu-
niste u tek izgrañeni kremato-
rij, gdje su im kroz staklo po-
kazivali, kako izgara trup. To
su činili sa svrhom, da konačno
dotuku u njima vjeru u Boga, u
prekogrobni život i u postoja-
nje duše, da tako usade u njih
neustrašivost i neprezanje
pred prestupkom.
No ta je vojska bila opasna i za
samu državu. Trocki je shvaća-
o, da je on autoritet za vojsku
samo dotle, dok je vojsci dob-
ro, dok je sita i dok slobodno
živi. Trebalo je samo umanjiti
obrok, pa bi se i pukovnije po-
bunile. Upravo kao čopor raz-
bojnika, crvena je vojska mogla
da živi samo u neprekidnom ra-
tovanju. Komunisti treće kate-
gorije, koji su punili vojsku,
tražili su jakih utisaka. Staja-
nje u posadama umaralo ih je,
odašiljanje na položaje redovne
vojske vrijeñalo ih je i radili su
rñavo: vojarne su ih potištava-
le. Žudili su za novim pohodima,
osvajanjima krvlju i pljačkom.
Konkubinat s djevojkama ko-
munistkinjama, nakon naslade
sa ženama višega društva, s
mladim židovkama i Poljakinja-
ma, bio je odviše neukusan i
odviše filistarski, pa je crvena
Roma n
Osma (i posljednja) knjiga romana
vojska morala neprestano voje- ljarskim trgovinama, o moguć-
vati, umirivati se i prolijevati nosti profinjena razvrata na
krv.
To je bilo u skladu s osnovama
Lenjina i Trockoga, jer se pri-
bližavao početak svjetske re-
volucije.
Poležajev je znao, da glavni
stožer izrañuje osnovu za po-
hod protiv Gruzije i male Azi-
je, da je u blizoj budućnosti na
redu - raspadanje Poljske i Ru-
munjske, pa prolaz kroz sla-
venske države u Italiju i Fran-
cusku, - pohod u Indiju. Što su
fantastičnije bile osnove, što
slikovitiji pohod, to je većma
privlačilo crvena armejska sr-
ca.
Drugovi Poležajeva - Osetrov,
Hajduk, Šlosberg, pa i sam ko-
mesar Koržikov - maštali su o
Parižankama, o bogatim dragu-
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
P. N. Krasnov
tim ekspedicijama.
Poležajev je znao, da je Rade-
ku dana zadaća, da razvrati
proletarijat tih zemalja i da
spremi tamošnje bosjake za
doček sovjetskih bosjaka... Po-
ležajev je znao, da su u tu svr-
hu bile izbačene goleme zalihe
zlata i dragoga kamenja, ote-
toga iz carske riznice, iz bana-
ka, sefova i privatnih stanova.
Drugovi komunisti smijali su se
meñu sobom: - "Ne će dugo to
zlato ležati u tuñim zemljama.
Doskora ćemo poći i uzeti ga
natrag".
Ta opažanja i s njima svezane
misli potištavale su Poležajeva.
On je gledao u duhu golemu
svjetsku pljačkašku organiza-
ciju i po čitave noći nije spavao
misleći, kako da sve to razbije
i uniušti.
Nastavit će se...
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 55
Roma n

PO L A K O NJS K E S IL E ( 4 )
Alija Nametak
I oju tros mu lo u srcu, da tu ba tinu mora „ðokica dragi, šta je ovo od me-
je na um palo otrijeska ti onome ćelavcu o ne bilo.“
to pule, kad glavu. Mogao je skrenu ti u „Ništa, dušo, sad je ovo sve do b-
je svrh Gu- kraj, a on je naročito, vidio ro.“ – Pomogao joj je usta ti, a
bavice ugle- je to Meho, navio auto pre- ona se sama sreñivala sklonivši
dao Bunu i ma magaretu i zahvatio ga se od njih za auto.
most preko Alija Nametak po trbusima i tovaru duhana,
nje. Približa- njegove neiskazane deve- ðoko se nagnuo preko kolobrana
na okuci. Bila je strmina i krš.
vao se prvoj okuci, a cesta je tmjesečne muke i truda. Magare
već bila strma. Oćutio je pres- je izdisalo izmeñu dvojih kota- „No, lijepo bismo se proveli, da
trašenu trubu automo bila, koji ča, ćelavac je izišao iz auta i nas ne zaustavi ovo magare.“
je jurio prema njemu niz strmi- pritrčao s druge strane onoj Meho, koji je onako razdražen
nu. Gospodin sijedih zalistaka i ženi. Ona je u nesvijesti ležala pošao s batinom put čovjeka koji
ćelava tjemena, s ko jega je pao zavaljena na sjedalu. Meho je mu je uništio duhan i magare, i
šešir, sjedio je za volanom, a već podigao štap nad glavu, ali ga koji se stišao vidjevši žensko u
kraj njega je bila usplahirena je odmah i odbacio, kad je vidio nevolji, sad se sasvim izgubio.
djevojka. Vidio je još iz daleka strah u strančevim očima i zab- Prošla ga je ona prva srdžba i
četiri usplahirena oka i ona dva rinutost i smetenost nad onesvi- nije mogao da nastupi onako mu-
staklena na autu, koja su ljeska- ještenom ženom. Ćelavac je krši- ški, kako je bio pošao. Vidio je
la prema n jemu. Svom snagom je o ruke u nemoći: napokon, da u autu nije nikakva
teglio prema sebi magare, koje „Doktora, liječnika.“ sirotinja, nego neki gospodin,
je uporno stajalo na cesti i zad- valjda moćan i ugledan, a selja-
njim trupom omahivalo iz sve „Samo kad se navrću ospice, do-
ñe, a ima do njega dva sata ho- kovo nije, da se s gospodo m sva-
snage i udaralo kopitima. Dje- ña. Vazda će izvući tanji kraj.
da. Odmiči se!“ – viknuo je grubo
vojka je vrištala i vitlala rukama, Sve troje su sad bili pred kolob-
a gospodin je namjerno okrenuo i otkinuo vrata od auta. Izvukao
ju je i povalio na ledinu. ranom i gledali dolje pod kolob-
na magare. Oborio ga je i povu- ran i dalje u hučne rijeke i na
kao niza cestu. Ular puče i Meho „Prehladit će se …“ sjeveru u grad, skliješten meñu
se izvrati udarivši zatiokom o Meho ga je pogledao prezirno, suro kamenje. Okukastom ces-
kolobran. Auto je još vukao okr- nagnuo se nad onesviještenu i to m silazili su seljaci s konjima i
vavljeno magare, koje mu je us- raskopčao joj ogrtač pod vra- magaradima, natovarenima duha-
porilo vožnju i zaustavilo ga to m i cipele joj izuo. nom. Vjetar se s Veleži stišao,
pred figurom tucanika za nasi- ali se još uvijek osjećao na licu.
„Ako si joj o tac ili djed, odriješi
panje ceste.
joj svitnjak i sva puceta, što joj Prekinuo je šutnju ðoko.
Bol za gubitkom drage životinji- dah sapinju.“
ce i strah za upropašteni duhan, „Kako se zove ovo mjesto?“
Dok se ćelavac brinuo oko tog, „Gubavica, gospodine, Gubavica.
koji je morao danas preda ti na
Meho je izmrvio list duhana u Ovo pod nama je Hodbina, ono
vagu, doprinijeli su, da je na čas
zaboravio svoj zatiljak, iz koga sitnu prašinu i stavio joj jedan Buna, ono dalje Blagaj, a s ovu
prstovjet pod nos. Ona je pri stranu Malo Polje.
je pomalo curila staračka krv.
udahu povukla u se i kihnula. Ra-
Osjetio je, da ima batinu u ruci,
i samo od sebe mu je nešto navr- stvorila je oči. Nastavit će se...
S t r an ica 56 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
B o g n as j e s t v o r i o

S VO JI M Ž I VO T O M I VJE R O M U I S U S A KR I S T A
I K AM E R O M S VJE D O Č I M Ž I VO T Č O V JE KA
Zvonko B. Ranogajec, kršćan- podine Dragun, u odnosu na kako stalo do veza matične države sa
ski TV producent, 2537 Eastwood će nas Europska zajednica ocijeni- svojim iseljenicima. Za mnoge
Avenue, Evanston, Illinois 60201 ti ili eventualno možda prihvatiti u političare u domovini oni kao da i
SA D, e - ma i l: Z ra n og a je c svoju zajednicu, jer je riječ o na- ne postoje! Danas se o iseljenici-
@sbcglobal.net ma sa mima i našoj jedinoj, od ma vrlo rijetko govori u medija-
Boga, našega Spasitelja, Sina Bo- ma, o njima se ne raspravlja na
žjeg, Gospodina Isusa Krista na m sjednica ma Vlade. Oni su postala
Dragi i poštovani dr. sc. Tomislav danoj domovini Hrvatskoj! rijetka te ma i u Hrvatskom sabo-
Dragun! ru!
Hvala.
Koristimo ovu prigodu da čestita- Danas je hrvatsko iseljeništvo ra-
Zvonko B. Ranogajec
mo iskreno i od srca vama, i vašoj zočarano, nepovjerljivo pre ma
Kršćanskki TV producent
voljenoj obitelji kao i svim surad- domovinskim političarima, podije-
& redoviti suradnik
nicima "Glasnika " Hrvat skog ljeno, apatično i zatvoreno u svo-
"Glasnika".
uljudbenog pokreta Blagoslovlje- je čahure. Zašto? Negativno i ve-
no roñenje Boga, našega Spasite- oma, veoma netočno štetno miš-
lja, Sina Božjeg, Gospodina Isusa ljenje o hrvatskom ise ljeništvu
Krista, kao i čestitu i uspješnu ISTINA O NAMA ISELJE- učinili su dobrim dije lom pojedini
Novu 2009. godinu! NIM I DOMOVINSKIM HR- hrvatski mediji, koji su javnost
VATIM A, HTJELI M I PPRIZ- "hranili" isključivo negativnim,
Zvonko i Jagica B. Ranogajec iako ponekad i opravdanim priča-
NATI ILI NE! (1)
P.S. Molim vas objavite ovaj infro- ma o pojedincima koji su povra-
mativan i toliko potreban tekst u Nebiblijska i biblijska perspektiva tak u Hrvatsku iskoristili za svoju
cijelosti poštovani i dragi gospodi- razumijevanja i gledanja odnosa i osobni interes. U Hrvatskoj je bi-
ne Dragun, jer za ista je krajnje surañivanja iz meñu ise ljene i do- lo, i ima ih još uvije k veliki broj
vrijeme da mi ise ljeni i domovin- movinske Hrvatske onih koji su se većem povratku
ski Hrvati počne mo argument ira- ODNOSI I SURADNJA IZ- hrvatskih iseljenika protivili zbog
no govoriti i pisati "Istinu" o: straha i jala da bi u de mokrats-
M EðU ISELJENIH I DOMO-
kom svijetu i u sustavu slobodnog
1. odnosima i suradnji iz meñu nas VINSKIH HRVATA tržišta educirani i uspješni iselje-
iseljenih Hrvata, koji smo druga nički poduzetnici mogli ugroziti
polovica hrvatskog nacionalnog Odnosi i suradnja iz meñu ise ljene
Hrvatske, koja je druga polovica njihov monopol u privatizaciji dr-
korpusa prema povijesnim, poli- žavnih poduzeća! Jedan dio hr-
tičkim i de mografskim mjerila ma, hrvatskog nacionalnog korpusa
prema povijesnim, političkim i de- vatske javnosti ideološki je zasli-
i o činjenici da je iseljena Hrvats- jepljen mišljenje m ka ko je za Re-
ka jednako kao i domovinska zas- mografskim mjerilima, i domovin-
ske Hrvatske od momenta stvara- publiku Hrvatsku veoma štetno
lužna za uspostavu i obranu suv- povezivanje s iseljeništvom, u ko-
remene i suverene hrvatske drža- nja sa mostalne države imali su
svoj nagli uspon i kontinuirani jem dominiraju nazadne i ek-
ve! stremno desničarske skupine, ko-
pad. U početku kad je Hrvatska
2. Istina je dragi gospodine Dra- trebala, zbog ratnih prilika i obno- je žele Hrvatsku vratiti u prošlost!
gun da: "Ako je u sebi nesložno, ve, svekolika pomoći iseljene Hr- Naravno, to je sasvim pogrešno
svako će kraljevstvo propasti. Ni vatske, iskovana je sintagma- predstavljanje hrvatskog iseljeniš-
jedan grad ili dom, a ko je u sebi jedinstvo domovinske i ise ljene tva, koje je donijelo ovo današnje
nesložan, neće opstati!" (Matej Hrvatske, i sl. nepovjerenje hrvatskih iseljenika.
12:25) Bez obzira na izgubljeno povjere-
Što je politički dobro zvučilo. A
3. Za nas iseljene i domovinske danas, nikome više nije stalo do nje, opći doja m hrvatskih iseljeni-
Hrvate nepobitno je važnije ne jedinstva-domovinske i ise ljene ka dilje m svijeta je da današnja
ignorirati ove činjenice dragi gos- Hrvatske. Kao da nikome više nije vlast u Hrvatskoj, kao i one prijaš-
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 57
B o g n as j e s t v o r i o

nje dvije vlade nisu znale ili nisu snima m TV e misije, priloge i TV redovito emitira putem satelita
željele iskrene odnose i suradnju intervjue za Hrvatski satelitski TV dva puta na mjesec. TV e misiju
s iseljenim Hrvatima, ili je nešto program za Sjevernu Ameriku! "Glas Domovine " proizvodi HRT-
treće? a /HTV u svome studiju u Zagre-
Deset godina kasnije nakon osni-
bu. TV e misije se sastoje od prilo-
Kako i na koji način je Hrvats- vanja, u siječnju 2003. godine,
ga snimljenih u iseljenoj Hrvatskoj
ka radiotelevizija HRT-a - HIC-Hrvatski satelitski TV prog-
širom svijeta, a koje snima i ure-
HTV-a (koja je najsnažnije ram za Sjevernu Ameriku naža-
ñuje u velikoj veličini e kipa podo-
oruñe u društvenim zbivanji- lost, i na ogromnu štetu svih nas
bnih dje latnika sadašnje vlasti i
ma) ignorirala i još i danas Hrvata prestaje s emitiranje m!
HRT-a /HTV-a! Priloz i su profesio-
ignorira iseljenu Hrvatsku i Koji su razloz i bili prekidanju HIC-
nalno snimljeni i tehnički veoma
zašto? TV e misije? I pored velikih mogu-
kvalitetno proizvedeni, i većinom
ćnosti koje nudi medij filma i tele-
Nepobitni argumenti s primjerima. su popraćeni govorom istih podo-
vizije iseljeni Hrvati u Sjevernoj
bnih ljudi iz domovinske Hrvatske,
Prvi primjer: Americi nisu prepoznali vrijed-
koji ne mogu i ne osjećaju "bilo,
nost, moć i potencijal tog medija,
HICTV-HRVATSKI SATE- srce i ljubav" hrvatskog čovjeka u
ignorirali su HIC-TV e misiju!!! Na-
LITSKI TV PROGRAM ZA iseljeništvu pre ma svojoj prvoj
ša djeca za svoje profesije rijetko
domovini Hrvatskoj! HRT-a/ HTV
SJEVERNU AM ERIKU odabiru film ili televiziju, ( koja je
polusatna TV e misija "Glas Domo-
najsnažnije oruñe u društvenim
Nekoliko godina nakon uspostav- vine" nije realna slika ise ljenih
zbivanjima!) i zato danas plaćamo
ljanja suverene hrvatske države ogromnu cijenu za takovo nerazu- Hrvata. Ona apsolutno ne zadovo-
Hrvatski informativni centar iz Za- ljava želje i potrebe hrvatskih ise-
mijevanje i sljepoću. Bez obz ira
greba 22. prosinca 1993. godine ljenika!!!
na sve to, činjenica je da u Sje-
započeo je s emitiranje m jedno- vernoj Americi postoje mnogi Hr- Drugi primjer:
satnog satelitskog TV progra ma
vati i Hrvatice koji se profesional-
za hrvatske iseljenike u Sjevernoj EM ITIRANJE PROGRAM A
no i veoma uspješno bave
Americi. Zahvaljujući Hrvatskom HRT -a PUTEM SATELITA
filmskom i televizijskom djelatnoš-
informativnom centru iz Zagreba, ću, ali nažalost oni iz brojnih raz-
njegovom upravitelju HIC-a Anti Emitiranje satelitskog progra-
loga, samo Bogu i njima pozna- ma za područje Sjeverne i Ju-
Belji i viz ionaru Ivanu Grbeši, koji
tim, nisu pokazali apsolutno nika- žne Amerike
je bio začetnik satelitske veze Hr- kav interes za suradnju s Hrvats-
vatska-Sjeverna Amerika, Hrvati u kim informativnim centrom i Hr- Picture of Croatia / Slika Hrvatske
Sjevernoj Americi bili su kao nika- program je Hrvatske Radiotelevi-
vatskim satelitskim TV progra-
da u svojoj povijesti informirani, zije, javne nacionalne televizijske
mom za Sjevernu A meriku! Hr-
riječju i slikom, o svojoj domovini vatska radiotelevizija HRT-a / HTV kuće Republike Hrvatske. Slika
Hrvatskoj, o Bosni i Hercegovini i Hrvatske nudi informacije o hr-
(čitaj Hrvatska vlast!) na mjerno je
o hrvatskim zajednica ma u Sje- vatskoj povijesti, kulturi i nasljeñu
ignorirala surañivanje s HIC-om i
vernoj Americi! te vijesti, i zabavne progra me koji
Hrvatskim satelitskim TV
S obzirom da se od 1983. programom za Sjevernu zanimaju Hrvate u inoze mstvu.
godine akt ivno bavim Ameriku! Oni su ignorira li Program se sastoji od osa msat-
(Zvonko B. Ranogajec) i ignoriraju još i danas u nog bloka izvornog progra ma koji
produciranje m i snima- potpunosti i mene kao se prikazuje od 20:00h do 04:00h
njem TV e misija, priloga i filmskog i TV djelatnika iz (EDT) Eastern Time, nakon koje-
TV intervjua posvećeni iseljene Hrvatske! ga slijede dvije reprize prvoga
kršćanskim i hrvatskim osamsatnog bloka. Slika Hrvatske
Da bi "za mazali" oči ise- nudi a meričkim gledateljima naj-
tema ma, 1998. godine ljenim Hrvatima, i sa ne-
prihvatio sa m bratsku ponudu go- noviju dnevnu zabavu koja se pri-
poštenim motivima Hrvatska dr- kazuje i u Hrvatskoj, uključujući
spodina Ante Belje, tada ravnate-
žavna televizija HRT-a /HTV proiz- 30 minutni informativni bilten -
lja Hrvatske matice ise ljenika i vela je dvije polusatne TV e misije
upravitelja Hrvatskog informativ- z a Dnevnik ka ko biste ostali u toku s
is e l je n u H r v a t s ku; tekućim zbivanjima u Hrvatskoj i
nog centra u Zagrebu, da bez
"Korijeni" (ne e mitira se više) i svijetu."
novčanih naknada producira m i
"Glas Domovine ", koja se i danas
S t r an ica 58
B o g n as j e s t v o r i o
VE L I K I Z N AK - U K AZ AN J A I P O R U KE
P R E S VE T E D JE V I C E
S odobrenjem crkvenih vlasti, Bis-
kupski ordinarijat Šibenik br. 1004
od 5. studenog 1975. s napomenom
da „Imprimatur“ znači samo izjavu
da knjiga ne sadrži nikakve doktri-
nalne ni moralne zablude.
Uredio Josip Sukner, Pribić
Crkveni 27, 47230 Krašić
KERIZINEN (2)
Dvadeset je godina prošlo, a ka-
pela nije bila sagrañena. Taj je
narod vrlo siromašan, pa je ka-
pelu bilo teško sagraditi. Na kon
jednog ozdravljenja, ipak je neš-
to učinjeno. Ozdravljenik je dao
načiniti ma lu staklenu prostoriju
umjesto kape le. Poslije staviše
lik Gospin u tu staklenu kutiju, a
Gospa bi onda nad njom lebdjela
pri ukaz ivanju. Tek 1956. godine
sagrañena je mala kapela i u
njoj jedan oltar, da bi se mogla
služiti sveta misa. Otada su se
ondje redovito molile krunice.
Lujza je bila preslaba da svakod-
nevno ide na sv. misu u obližnju
župu, četiri kilometra daleko.
Svakodnevno je, na mističan na-
čin, prima la svetu pričest. Dolaz i-
la bi jedna ruka i pružala joj hos-
tiju. Sa mo ju je nedjeljom prima-
la od svećenika. Ostalih dana,
neka bi joj ruka pružila hostiju u
visini usnica i odmah se povukla.
Tada bi često bila prisutna i dva
anñela, koji su se klanja li Isusu u
sv. Hostiji. Oni se nisu doticali
zemlje. Od 1955. sve do 1961.
ovakve se mistične pričesti doga-
ñaju u njezinoj kući.
Ukazanja je bilo svega 71. Za
vrijeme ukazanja Lujza je osjeća-
la divan miris ruža. Pred kipom
posadiše krizantemu i ona je širi-
la divan miris, sve dok je nisu
hodočasnici svu raznije li — iz
pobožnosti, za uspomenu.
Lujza je bila skoro nepisme na.
Prve su objave kratke, a ostale
su iscrpnije. Osim Presvete Dje-
vice, Lujza je vidjela i Presveto
Srce Isusovo, svetog Josipa, an-
ñele, kerubine. Bili su to dogaña-
ji izvanredne ljepote. Viñale su
se i druge pojave. Bilo je puno
ozdravljenja i obraćenja. Sada se
sve utišalo; kao što je sve zanije-
milo kada je Isus prestao hodati
po Judeji i Galileji. No, Isus je
rekao da će se javljati malenima
i prezrenima, da posra mi učeni i
ohole. A Kerizinen je, već sada,
sveto mjesto, kamo dolaze pobo-
žni hodočasnici.
Objave i ukazanja
su brojna, a mi
ćemo se ovdje
osv rnut i sa mo
letimično na naj-
važnije i najzna-
čajnije.
Dne 1. svibnja
1944., za vrijeme
ukazanja, Lujza je
vidjela sliku u Go-
spinim ruka ma.
Slika je imala dva
prizora. S lijeve strane slike vidi
se mnoštvo svijeta pod zasta-
vom, a predvode ga svećenici,
koji traže od svijeta da stanu u
procesiju, ali im s druge strane
prijeti jedna pojava. Vidi se ña-
vao u uglu slike. On se pjeni;
bjesni na onoga koji nosi zasta-
vu. Na desnoj strani slike stoji
Majka Božja i plače. Slika je jas-
na; lako ju je protumačiti. Još se
opaža jedan detalj: jedna djevoj-
ka, obučena u plavo i bijelo, moli
krunicu, a ispod slike stoji natpis:
spas ...
7. listopada 1946. Lujza vidi sliku
B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Gospe s krunicom od bisera i
zlatnim križiće m, a ispod slike
piše: Budite dobri, hrabri. Ustraj-
te u molitvi krunice; jednog ćete
dana pobijedit i ...
Majka Božja pita Lujzu hoće li
ozdravljenje za sebe, a Lujza od-
govara: „Hoću da trpim za spas
grješnika.“ Gospa joj reče: „Otiñi
k župniku i reci mu ne ka počne
rad sa žena ma i s djecom; neka
mole što više krunica. Treba sr-
čanih duša, molitvenih duša, i
župa će se obratiti. Naročito mla-
dež, za koju treba mnogo, mno-
go moliti.“
Dana 7. listopada 1947. Gospa
govora Lujzi o kaz-
nama i velikim ne-
voljama nad Fran-
cuskom, ali i nad
cijelom Evropom.
Poziva na molitvu i
na pokoru, da se
oslabe loši utjecaji
na vjeru. Preporu-
čuje krunicu svetim
ranama Isusovim.
Dne 27. prosinca
1947. pita Lujzu:
„Zašto sumnjaš?
Zašto si uzne mirena? Čega se
bojiš? Vjeruj u mene. Zar ti ni-
sam rekla da će biti velikih pote-
škoća, koje moraš mirno če kati i
dočekati. Ja sam s tobom. O
Francuska, zašto ostaješ gluha
na moje poz ive?! Tvoje će tlo bit i
pokriveno mrtvima i ljudskom
krvlju. Potresi će te tresti i gra-
dovi će biti razrušeni. Ti si ipa k
odreñena da spasiš svijet, ali se
nećeš spasiti bez sa me sebe. Bit
ćeš kažnjena radi grijeha nečis-
toće.“
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
R I J EČ ZA SV A K I T J ED A N ( 5 )
Mieczystaw Malinski
DANAS NAM SE RODIO
SPASITELJ
Božić je tu. Ne osjećaš li i ti, da
si drugačiji? Da je drugačija ze m-
lja pod tvojim noga ma, da ti dru-
gačiji vjetar puše u lice, da se
drugačiji svijet otvara tvojim oči-
ma, da drugačiji zvuci dopiru do
tvojih ušiju, da ti drugačije riječi
naviru dok razgovaraš s ljudima?
Čudno se dogaña, jer Božić je i
tvoj roñendan.
Božić je naše novo roñenje. Dok
slušaš evanñelje koje pripovijeda
što se dogodilo u Betlehe mu,
dok gledaš Isusa koji leži na sla-
mi, dok pjevušiš božićne melodi-
je, u tebi se budi svijet drugih
dimenzija. Siromašni u nje mu
ponovno nalaze pravdu, oprošte-
nje i ljubav.
Koliko je takvih Božića već iza
I SU S – D O BR I P A ST I R ( 2 )
fra Petar Filić, Zagreb
12 Najamnik - koji nije pastir
i nije vlasnik ovaca -
kad vidi vuka gdje dolazi,
ostavlja ovce i bježi,
a vuk ih grabi i razgoni:
13 najamnik je
i nije mu do ovaca.
14 Ja sam pastir do bri
i poznajem svoje
i mene poznaju moje,
15 kao što mene poznaje O tac
i ja poznajem Oca
i život svoj polažem za ovce.
S t r an ica 59
B o g n as j e s t v o r i o
nas? Od onih prvih godina, iz mom, jednim darom …
kojih ništa nisi ponio osim mirisa
Ovo je blagdan ljubavi. A ljubit i
jelovih iglica, okusa bož ićnih ko-
znači – ostvariti zajedništvo. Ne
lača u dječjim ust ima, ništa osim
ostani sa m u četiri z ida svoje
odsjaja svijeća, šarenih kuglica i
sobe. Ovoga Božića – budi s dru-
igrački. Koliko je takvih Bož ića
gima.
već iza nas? Kroz njih mi raste-
mo sve do punine kršćanskog Božić – zornica, Lk 2, 15-20
života.
SVIJET GA NE UPOZNA
Božić – polnoćka, Lk 2,1-14
U najvećoj ljudskoj bijedi – najis-
PRONAðOŠ
PRONAðOŠE E MARIJU
MARIJU,, JOSIPA
JOSIPA tinskiji Bož ić! Bilo je to u Poljskoj
II NOVOROðENČE
NOVOROðENČE 1939. Rat je razorio i sažgao
zemlju, a ljudi su hrpimice pošli
Božić je blagdan ljubavi. A ljubit i
na božićne mise.
znači – ostvariti zajedništvo. Pro-
vedite zajedno ove blagdane sa Najistinskiji Božić slavio se u
svima koji su vam dragi. Ako koncentracionim logorima, kad
vam to nije moguće, okrenite su ljudi – poniženi i zgaženi – u
telefon, poñite u posjete, napiši- svetoj noći božićne pjesme.
te pismo, pošaljite čestitku, prilo-
žite mali dar … Ta nije naša oso- Istinski je Božić u staračkim do-
bnost stegnuta sa mo na granice movima i bolnica ma, ondje gdje
su najsiromašniji od siromašnih.
našeg tijela. Ona se može proši-
riti, produljiti, razrasti – jednim Božić – danja misa, Iv 1,1-18
telefonskim pozivom, jednim pis-
16 Imam i drugih ovaca,
koje nisu iz ovog ovčinjaka.
I njih treba da dovedem
i glas će moj ču ti
i bit će jedno sta do,
jedan pastir.
17 Zbog toga me i ljubi Otac
što polažem život svoj
da ga opet uzmem.
18 Nitko mi ga ne oduzima,
nego ja ga sam od sebe polažem.
Vlast imam položiti ga,
vlast imam opet uzeti ga.
Tu zapovijed primih od Oca svoga."
S t r an ica 60 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
U s t aš k i h i t r o z o v

LEB A C M U S E O G A DI O
Gen Kameni, Zagreb
A: Spremni.
B: Spre mni!
A: Začitali ste se g. Antica?
B: Da. Upravo mi stigao „Novi
list“. Netko mi ga redovito šalje.
I tamo Nova Ustaška Stranka
ima svoje pouzdanike.
A: Ima li što zanimljivo?
B: Itekako. Branko Mijić pripre-
ma veliku akciju. Kaže: „Bilo bi
zanimljivo saznati koliko je onih
osuñenika za ratne z ločine u hr-
vatskim zatvorima koji su miloš-
ću pre mijera, ministra, mimo ili u
skladu sa zakonom, ima li prilike
julijanski Božić dočekati u svojim
domovima.“
A: Nemo-
guće. Pa ti
su se ljudi
borili pro-
tiv samos-
talne hr-
v atske
države.
B: Narav-
no, ali sad
je u Repu-
blici Hr-
v at skoj
pre dsje d-
nik Vlade
dr. sc. Ivo
Sanader, kojemu ne samo što
smeta čuti na športskim borilišti-
ma naš povijesni ratni poklič: „Za
Dom spre mni!“, nego ga štoviše
kani izbacit i posve i iz Zajčeve
opere „Nikola Šubić Zrinski“.
A: Tako, dakle.
B: I više od toga. Javlja mi moj
Stipe s Pantovčaka da će se us-
koro promijeniti i sa m naziv te
opere. uvijek: „Za Dom Spre mni!“
A: Ozbiljno? A: Takvog Vas volim!
B: Najozbiljnije. B: U me ne si sumnjao?
A: Kako bi se onda ona trebala A: Ne. Nikada. Ima m zgodan
zvati, po tom novom Šeksovom materijal za Glasnik.
zakonu?
B: Dat ću ti prikladne fotografije
B: „Živina na drumu“. za ilustraciju.
A: Lijepo, lijepo. Zna Še ks ka ko A: Nije potrebno. Glasniku se
treba raditi. Stalna brzoglasna javio Miki Ma letić (ma leta m
sveza sa Savom Štrbcem. @sezampro.rs), naš stalni čitatelj
iz Republike Srpske i poslao na m
B: Može biti. Tako se to nekako i
…
prije govorilo na srpskohrvats-
kom jeziku. Na Brionima.
A: Odakle mu sve to?
B: Netko je Branku Mijiću dojavio
kako se vjenčao hrvatski general
Mirko Norac, ali pritom nije izgo-
vorio ono obvezatno, ono što
traži prof. dr. sc. Milorad Pupo-
vac, „Hristos se rodi“.
A: Čekajte g. Ustrajnić. Stanite
ma lo. Zar hrvatski general Mir-
ko Norac ne ž ivi u Hrvatskoj?
Zar se nije borio za Neovisnu
Državu Hrvatsku?
B: Svakako. Ali ti rekoh, vratiše
se oni na vlast. Tako će ti biti
B: Bit će …
sve dok opet hrvatski narod ne
krene i opet ne uzme vlast u A: Da, sliku popa Momčila ðujića
svoje ruke. Inače, uskoro će se i pjesmu: „Srpska mi truba zatru-
u hrvatskim škola ma učiti o bi, U tovo selo Drenovo. Spremte
slavnim srpskohrvatskim delija- se spremte četnici, Silna će bor-
ma, o časnom predsjedniku Dr. ba da bude.“ Ne želi da zastaje-
Radovanu Karadžiću i o ñene- mo za Brankom Mijiće m. Možda
ralu Ratku Mladiću. Mladim Hrva- sam Va m dosañivao? Odoh.
tima bit će dopušteno poučiti se i
B: Ništa, ništa! Pozdravi uredni-
o djelima svojih velikana: Dr.
ka. Navrati. Na čaj. Romanijski,
Stipe Šuvara, Jakova Blaževića,
od čubre.
Save Štrbca, Dr. Dušana Drago-
savca. A: Hoću. Spre mni.
A: Zapanjujete me. Govorite kao B: Spre mni!
da se radi o kupnji salate na Dol-
cu. Zar ne ćete ništa poduzeti?
B: Mi? Nova Ustaška Stranka je
 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09. S t r an ica 61
N a s v j e ž e m z r ak u

NJEM A ČK I P RE PEL IČA R

Josip Sabo, kinološki sudac, deći trag, oblajava kada ju pro- pomagači u šumi u lovu na divlje
Zagreb, „Lovački vjesnik“, Zag- nañe. svinje, a dobro gone i lisicu. Na
reb, br. 3/2005 ovu divljač moraju pokazati oštri-
Ti su se psi pokazali kao dobri
nu.
Koriste se u lovu na fazane i pre-
pelice, ali treba ih obučiti da ne
hvataju tvrdo, jer se može dogo-
diti da prilikom donošenja zdrobe
prepelicu. Strah od vode i divljači
teška je mana i takve pse od-
stranjujemo iz uzgoja i lova.
Prema Pravilniku o vrsti i broju
pasa za lov, i prepeličari podlije-
žu radnom ispitu za tu vrstu div-
ljači. Ako želimo s njima lovit i
sitnu i krupnu divljač, onda mo-
raju položiti svestrani ispit, ako
lovimo samo divlje svinje, onda
moraju položiti IPO i radni ispit u
gateru na divlje svinje.

Njemački prepeličar spada u vrs-

tu pasa dizača divljači ili šunjka-
vaca. Srednje je veličine, pas za
rad u šumi, polju i vodi. Može mo
reći da je svestrano koristan u
lovu. No stajanje na sitnu perna-
tu divljač nije priroñeno, ali se
može uvježbati. Radi po tragu,
slijedi krvni trag i uporno traži
nastrijeljenu ili ranjenu divljač,
rado ulazi u vodu.
Ako je na svježem tragu divljači,
mora se oglašavati (štektati –
lajati). Ako se oglašava samo
kada vidi divljač, to znači da mu
je njuh slabiji ili da nije siguran
na tragu.
Veći i snažniji psi ne mogu se
uvježbati da donose zeca i lisicu.
Krupnu nastrije ljenu divljač koju
ne može nositi, dobar pas, slije-
S t r an ica 62 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
Ko l ač i

M IR IN I VI NK O V AČK I K O L AČ I

Š ap e ( b er np r ac ne )

Sastojine za tijesto:
16 dag maslaca,

10 dag oraha,

12 dag šećera,

Pri premi la: 20 dag glatkog brašna,

Mari ja Dragun roñ. Takši ć 1 jaje,

1/2 žli či ce ci meta i limunove kore.

Izrada:
Utr ti 16 dag maslaca u
20 dag glatkog brašna.

Dodati 12 dag šećera,

10 dag mljev eni h oraha,
1 jaje, 1/2 žli či ce ci me-
ta i li munovu kori cu, te
zami jesi ti ti jesto.

S tavi ti u kalupi će
(modli ce) te peči u peć-
ni ci zagri janoj na 200°C
oko 15 mi nuta, dok ne
porumene.

Kad su šape pečene

i zvrnuti kalupi će naopa-
ko, te i stresti kolači će.

Nakon toga uvaljati i h u

si tni šećer.

Dobar tek!

Snimio: Marko Stjepan Mirković

 B r o j 40 - 10. s ij ečnj a 20 09.
DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIM A
Ivo Poljak , 095/905 1100, http://branitelj.blog.hr/
U prosincu ove, 2008. godine obilježava se 60. go-
dišnjica donošenja Opće deklaracije o ljudskim pra-
vima Ujedinjenih naroda. Brojna prava iz te dekla-
racije, a koja su sukladna vjerskim vrijednostima,
često se na razne načine ugrožavaju. Primjerice:
• Iako je tom de klaracijom svima zajamčeno pravo
na život, danas je u svijetu prisutno mnogo nasilja i
ubojstava te se radi mnogo pobačaja.
• Iako je deklaracijom pravo na sklapanje braka i
osnivanje obitelji povjereno muškarcu i ženi, danas
se to pravo želi dati i istospolnim zajednica ma.
• Iako roditelji ima ju pravo odlučivati o odgoju i
obrazovanju svoje djece, oni koji su protiv obitelji
žele roditeljima oduzeti to pravo i iskoristiti školu
da bi odgajali djecu drugačije nego bi to željeli ro-
ditelji.
Stoga Vas pozivamo da se svojim potpisom pridru-
žite akciji koju je povodom spome nute obljetnice
pokrenuo Europski forum za ljudska prava i obitelj.
Peticija će se sa skupljenim potpisima iz svih eu-
ropskih država zajedno prezentirati na Općoj
skupštini UN-a u New Yorku, u Europskom parla-
mentu i u Vijeću Europe.
Takoñer, rezultati akcije u Hrvatskoj bit će preds-
tavljeni hrvatskim državnim vlastima i javnosti.
Hvala svima koji će na ovaj način pridonijeti boljoj
budućnosti Hrvatske i Europe!
(više informacija o akciji na:
www.potpisujemde klaraciju.org)
M EðUNARODNI POZIV NA ZAŠTITU
PRAVA I DOSTOJANSTVA LJUDSKE
OSOBE I OBITELJI
Mi, grañani država članica Ujedinjenih naroda, u
ovoj godini kada slavimo 60. obljetnicu Opće dekla-
racije o ljudskim pravima, koju je usvojila i progla-
sila Opća skupština UN-a rezolucijom 217 A (III) od
S t r an ica 63
Č i t at e l j i
10. prosinca 1948. godine, podsjeća mo:
• da je Opća deklaracija o ljudskim pravima zajed-
nička tekovina svih naroda i država,
• da ljudska prava, dostojanstvo, sloboda, jedna-
kost, solidarnost i pravda čine duhovnu i moralnu
baštinu na kojoj se te melji savez naroda,
te naglašavamo da mora mo posvetiti primjerenu
pozornost:
1. pravu na život svakog ljudskog bića, od začeća
do prirodne smrti, pri če mu svako dijete ima pravo
biti začeto, roñeno i odgajano unutar obitelji koja
se temelji na braku iz me ñu žene i muškarca, a
predstavlja prirodnu i te meljnu društvenu jedinicu,
2. pravu na odgoj i obrazovanje u skladu s odlu-
kom roditelja, koji imaju prioritetno i temeljno pra-
vo izabrati vrstu odgoja i obrazovanja koje će dobi-
ti njihovo dijete. Stoga pozivamo sve vlade da pra-
vilno tumače Opću deklaraciju o ljudskim pravima i
osiguraju da:
Čl. 3. ................Svatko ima pravo na život, slobo-
du i osobnu sigurnost.
Čl. 16. st. 1. ........Punoljetni muškarci i žene ima ju
pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez
ikakvih ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vje-
re.
Čl. 16. st. 3. .......Obitelj je te meljna i prirodna
društvena jedinica, i ima pravo na zaštitu društva i
države.
Čl. 25. st. 2. ........Materinstvu i djetinjstvu pripada
posebna skrb i pomoć.
Čl.26. st.2 ........Roditelji imaju pravo prvenstva u
izboru odgoja i obrazovanja za svoju djecu
 OGLA S Hrva t ski
1959/ 1960 - STUDIA CROATICA - 2009/2010
En 1959 se fundo en Buenos Aires el Instituto Croata-Latinoamericano de Cul- ul ju dbe ni
tura (ahora Instituto de Cultura Croata). Editado por el Instituto, el primer nu-
mero de la revista Studia Croatica aparecio en 1960. pok re t
In 1959 was established in Buenos Aires the Croatian-Latinoamerican Institute Udruga za zaštitu prava
of Culture (now Institute for Croatian Culture). Edited by the Institute, the first grañana
number of the journal Studia Croatica appeared in 1960. Pete poljanice 7
Godine 1959. je osnovan u Buenos Airesu Hrvatsko-Latinoameriski Kulturni 10000 Zagreb
Institut (sada Instiut za Hrvatsku Kulturu). Institut je izdao prvi broj revije Studia Hrvatska
Croatica godine 1960. tel: +385 1 29-23-756
Studia Croatica - Año XXVIII, 1987, N° 107 (from our collection, recently put on fax: +385 1 29-23-757
the web)
SUMARIO
hrvatska.uljudba@gmail.com
Bogdan Radica, El perfil humano y artistico Nuevos documentos sobre los presos www.hrvatskauljudba.hr

de Ivan Mestrovic políticos en Yugoslavia www.svakovamdobro.hr

Lucijan Kordic, Un hijo de Croacia - artista Cuando la verdad dejará de ser contrarre- www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
de talla universal volucionaria
www.redangus.hr
Alfonsina Storni, Ante un héroe de Ivan "Croatas abuchean a presidente
www.blackdragun.hr
Mestrovic yugoslavo" www.laudonovgaj.hr
Carlos A. E. Bozzoli, Ivan Mestrovic y la La Yugoslavia actual no es la continuación www.ne-kor.hr
secesión vienesa o prolongación del estado Servio (1878-
Boris Siroki y Z. A. Sancevic, La extrańa 1918) como tampoco lo era la anterior
suerte del monumento al Libertador Simón (1918-1941) Glasnik
Bolivar Artículos, ensayos y referencias sobre el Hrvatskog uljudbenog pokreta
Karlo Mirth, Mis recuerdos de Mestrovic escultor Ivan Meštrovic Izlazi subotom
Europa redescubre a Mestrovic a los 25 De qué adolece Yugoslavia?
ańos de su muerte Débese contar con el mapa geográfico Nakladnik:
Mateo Mestrovic, Yugoslavia está perdien- Bosnia también es croata Poslovna savjetovanja
do a sus aliados internos Sinagoga en Zagreb Dragun d.o.o.
Nacionalismo y el patriotismo europeo Ante Kadic: Domovinska Rijec II
La Comunidad Alpes - Adriático y
Cartas de lectores Uredništvo:
los Croatas
Museum of Contemporary Art Zagreb dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
Inauguraron la mezquita de Zagreb Smisao zrtve Zvonka Busica: Domoljub ili glavni urednik
Javier Pérez de Cuellar - Ciudadano de
terorist?... 091/33-88-431
Honor de Zagreb
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini
Protestas croatas contra el mandatario
Pedido de cambio de nombre Hrvoje Mirković
yugoslavo
Spasimo Hrvatsku Brodogradnju grafički urednik
40 Aniversario del Coro "Jadran"
Los Croatas en el "Dia de Conversations in New York and Montreal 091/33-88-432

Extranjeros" en Munich Vinko Kuzina - Conversation

Nenad Bach - Conversation and singing in Lovorka Dragun Mirković,
Mirković dipl.
Prof. Ante Kadic en un
oec. za izdavača
Simposio en Bulgaria New York
091/33-88-433
Domagoj Šola - Diputado en Ontario www.studiacroatica.org
Dr. Krešimir Krnjevic - Officer of the Order www.studiacroatica.blogspot.com
Priloge slati na adresu:
of Canada www.croatasar.blogspot.com Zagreb, Pete poljanice 7
Danko Brncic, Premio Nacional de Ciencia- www.youtube.com/studiacroatica hrvatska.uljudba@gmail.com
s 1987 www.croacia.com.ar Idejno rješenje:
Tomislav Koljatic ordenado sacerdote www.croatia.org © Hrvoje Mirković
Secretario de Studia Croatica visitó
www.croatianworldcalendar.com
a la "Unión Fraternal Croata"
en Pittsburgh Mons. Milan Simcic Legado www.croatianhistory.net
de Juan Pablo II