MAKOVI PUTEVI I PORUKE KAO BONJAKA KONSTANTA

Dr. sc. Senad Hasanagi

UVOD
Malo je pjesnika koji su svojim stihovima tako snano i neposredno, bez uvijanja,
prikazali kakav je bio odnos prema Bonjacima u njihovim bogumilskim vremenima,
istovremeno upotrebljavajui i futur - doi e opet jednog dana i tako naznaavajui da
e se ono to je uraeno Bogumilima u Bosni opet ponoviti. Poto Bogumila u buduem
vremenu vie nije bilo, jasno je da se ova budunost moe odnositi samo na Bonjake koji su
sada muslimani, i kako je historija pokazala, jednako okrueni i jednako nepoeljni.
To je stvorilo kontinuitet odnosa prema njima u kojem nije vano to su prola mnoga
stoljea, odnos prema njima se nije promijenio. Mijenjale su se samo pozornice, akteri i
oruja. Mak Dizdar je svojim stihovima ovaj odnos opisao tako jasno, otro i nedvosmisleno
da i ovaj rad u objanjavanju historijske istinitosti i vizionarstva ovih stihova mora biti isti
takav.
Makova zemlja - Bosna da prosti jedna zemlja imade1
Da bi razumjeli Makovu misaonost, njegovu osjeajnost, razumijevanje zemlje u kojoj
je ivio i poloaj onih u njoj koji su uvijek bili okrueni i u njoj kontinuirano unitavani,
treba najprije tu zemlju objasniti u njenoj sutinskoj osobenosti.
Kakvo je mjesto, ta Bosna i Makov zaviaj Hercegovina?
Ako pogledate na kartu, Bosna i Hercegovina i njeni stanvnici, nekada Bonjaci
bogumili, a poslije i danas i Bonjaci muslimani koji ive u njoj u pupku Evrope 2, potpuno su
okrueni drugim civilizacijama. Njihova zemlja je mala, njihov broj mali. Kada ih stigne
veliko zlo nisu mogli, ni danas mogu oekivati brzu i direktnu pomo. Zato je posebna.
Posebna je jo i zbog onoga to su u njoj ostavili Bonjaci Bogumili. To to su ostavili
Miroslav Krlea je opisao rekavi da je ovdje sve Bizant, Rim i Istanbul, a da je prisutna i
itava jedna kultura koja nije ni Bizant, ni Rim ni Istanbul bogumilska kultura.
ta je bogumilski steak, kao posebnost, Krlea ovako objanjava:
Neka oprosti gospoa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi
ima spomenike, Egipat ima prve spomenike kulture. Neka oprosti gospoa Evropa samo
Bosna ima spomenike. Steke.3
Dalje, ve milenijumima na stablu ovjeanstva nalaze se jae grane, to su grane

1
Mak Dizdar, Zapis o zemlji
2
U pupku, jer nije u srcu, a vjerovatno nikada nee ni biti. A trebala bi.
3
Miroslav Krlea neke od izreka, https://www.bosnjackooko.com/index.php?...
velikih civilizacija. Na grani islama rastu tanje grane. Ove grane su vrlo sline, ali svaka
grana ima sebi svojstvenu historiju, uspone, padove, osvajanja, gubitke, obiaje i nazore.
Jedna od ovih grana je i osmansko turska. Ali, za ovu granu je najispravnije rei
Osmanska civilizacija. Ova civilizacija je ostavila tako bogat miraz da, gdje god se ona
nalazi, prisutne su i njene osnovne vrijednosti.
Ova grana ima listove. Jedan od listova je i Bosna i Hercegovina. Na ovom listu se
nalazi jedan poseban toprak, jedan poseban narod.
Makova Hercegovina je od posebnog najposebnija, ona je vrak lista za koji smo rekli
da je Bosna i Hercegovina. Tamo su Mostar, Blagaj, Poitelj, Stolac ... Ovaj vrak lista se tako
uvukao, umijeao meu grane drugih civilizacija, tako se tamo stisnuo da to na ovom svijetu
ne moete nai na drugom mjestu. Ima mnogo malih naroda koji su unitavani od drugog. Ali,
taj drugi je uglavnom jedan. Meutim, ovdje su dva. Da pojasnim. Makova se
kua nalazi u Stocu. Od ovog grada dvadesetak kilometara prema zapadu je Poitelj, Neretva,
a odmah preko rijeke Neretve poinje i prostire se druga civilizacija. Na brdu povie Mostara
je kri od 33 metra, postavljen nakon posljednjeg rata. Od ovog kria prema Zapadu, do
Amerike, prostire se zapadno kranstvo. Ako pogledate od
Makovog Stoca prema istoku vidjet ete brda i dolove. Od tih brda do Sibira poinje i
prostire se istono pravoslavlje. Eto, meu ovima je
jedan uski trak zemlje, vrak lista to ga zovemo Bosna. A, na traku, Mostar, Stari most,
Blagaj, Blagajska tekija, Poitelj, Stolac. Usklaeni sa prirodom najljepi primjeri
graditeljskog genija predaka. Ko je vidio, priznae. Iznad njih su
u bogumilskim vremenima bila, a i sada su stalno podignuta dva maa predstavnika i
izvritelja one dvije civilizacije koje Bosnu kruuju. Spremni da udare, da unite, u svakom
trenutku. Historija pokazuje da svako malo ovi maevi poinju da sijeku, ele da unite ta
god ima od miraza civilizacije koju dijelimo. Prema naem iskustvu, i ljude, jer nose imena
koja se daju u ovoj civilizaciji, ako i ne nose, oevi ili djedovi su im nosili. Kada umru,
kamenovi vie njih, bio steak, bio baluk, bili su, a i danas su razliiti od onih u okruenju.
Mi smo zvali, a i danas stalno zovemo: Hajde da na ovoj zemlji zajedno ivimo. Zovemo, i
kad smo jai od njih, i kad smo slabiji. Tako smo nauili od naih predaka. Zajedniki ivot je
ionako temeljna vrijednost ove zemlje. Drugi prihvaaju ovo samo na mjestima i u vrijeme
gdje su i kad su slabiji od nas. Poznajui i
osjeajui ovu i ovakvu zemlju Mak Dizdar je u svojim pjesmama vizionarski napisao:
Ti si nakanio da
mene nema i pod svaku cijenu Ide prema meni. I
u juriu Smijui se i plaui
Pred sobom
Sve isti
i niti ...
Ti ne zna nita o mojoj
mapi puteva Ti ne zna da put od tebe
do mene Nije isto to i put
Od mene
Do tebe ...
Doi e jednog dana na
elu oklopnika sa sjevera i sruiti do temelja moj
grad Blaen u sebi
Velei
Uniten je on sad
I unitena je
Nevjerna
Njegova
Vjera ...
S juga lukav robac preruen kao trgovac
Vinograd e moj do ile sasjei
Pod nogama ubogim da
Bude manje hlada
I ponor vei
I vie glada da ima ...
Pa tajno e kao vjet uhoda sa zapada
Moje elite saei
I udit e se potom kad uje kako ponovo koraam
ekam te
Jer te znam
Doi e opet jednog dana
Zakleo si se vrsto na to
Na kaleu na kriu na otrici maa ...
TI NE ZNA DA PUT OD TEBE DO MENE ...
Ti si nakanio da mene nema ... I u juriu smijui se i plaui pred sobom sve isti i
niti
Prvi poznati zapisani poziv na genocid, na unitenje grupe, dolazi iz susjedne
nemanjike Srbije:
Pismo iz 1199. godine Vukana Nemanjia, najstarijeg Nemanjinog sina papi Inocentu
III ... 'Napokon neemo tajiti Vaem oinstvu, da jeres, na mala u zemlji ... Bosni, Bonjaci,
preuzima maha toliko da je ... sam ban Kulin sa svojom enom i sa svojom sestrom, koja je
udovica ... isa vie srodnika zaveden ... naveo na istu jeres ... Stoga molimo da savjetujete
kralja Ugarske da ih iz svog kraljevstva istrijebi kao kukolj iz penice'4
Nije trebalo nagovarati papu na ovakav potez, od njega su i dolazili kriarski pohodi
na Bosnu i bosanske bogumile:
... kada je ugarsko-hrvatski kralj Sigismund porazio bosansku vojsku kod grada
Dobora. Sigismund je tom prilikom, eljan osvete, pobio maem bosanski narod oba pola,
odrasle, mladie i starce, sruio tvrave i spalio gradove a zarobljenih 1.266-toricu bosanske
vlastele odrubio glave a trupla bacio niz Doborske stijene u rijeku Bosnu.5
Thomas J. Butler u vezi ovog naglaava naglaava:
Zapravo, pokuaj krstjana da repliciraju rano kranstvo, te da slijede put apostolski,
crkveni slubenici i politiari iz Ugarske i Rima su sprjeavali pokretanjem krstakih pohoda,
a jedan o njih je i pohod od 1235-39. godine, kada je Bosna gotovo unitena, a hiljade ljudi
spaljeno na lomai ili odvedeno u zatoenitvo.6
O zanemarivanju ovih dogaaja koje Butler karakterizira kao holokust on naglaava:
Na kraju bih elio istai da kada se desi holokaust, kao to su vojni pohodi protiv
krstjana u Bosni izmeu 13. i 15. stoljea, onda zaista imamo dvostruku tragediju: kao prvo, u
samom holokaustu sa svim prateim zvjerstvima, i kao drugo, u zaboravu koji postepeno
zahvata uspomenu na njega. Kada dananji historiari negiraju bosansku dualistiku prolost,
oni doprinose tom zaboravu, pri tome liavajui krstjane priznanja kojeg su dostojni zbog
svoje vjere i patnje.7
U Bosnu su dole Osmanlije, Bonjaci su dobrim dijelom prihvatili islam. U Bosni je

4
Drevni poziv na genocid istrebljenje Bonjaka 1199. Godine, bonjaci novinsko medijeski portal,
pamtimo genocid (Orginal se uva u Vatikanu, Objavili su ga: A.Theiner, Vetera monumenta, !:6
Kukuljevi, Codex 11:215 216, Prijevod u Istorijskim zapisima, 5. 1949.
5
Mladen Anto Molinar, Regesta Bosanske i Humske zemlje od 1401. do 1500. godine, HKD Napredak,
Podrunica Kiseljak, 2004., s. 3.
6
Thomas J. Butler, Bosanski bogumili ili krstjani, www.spiritofbosnia.org/.../the-bosnian-bogomils-or-...
7
Isto.
svako mogao da ivi u svom punom vjerskom i etnikom identitetu, progona pojedinih grupa
zbog vjerske ili etnike pripadnosti nije bilo. Meutim, kada su Osmanlije izgubile bitku pod
Beom desilo se ovo:
Ova kolektivna tragedija muslimana zbila se u toku i neposredno nakon tursko-
austrijskog rata poznatog pod imenom Beki rat. Svi oni muslimani koji se sa nevedenom
podruja nisu uspjeli povui bili su nemilosrdno istrijebljeni ili pokatoleni. Svi tragovi
islamske kulture bezobzirno i sustavno bili su uklonjeni.8
Bosna se napunila muslimanskim izbjeglicama, ali oni ne krenue da se svete i sve
katoliko da unite. Mustafa Spahi ove dogaaje tokom i nakon Bekog rata kvalificira kao
prvi genocid nad muslimanima Balkana i istie:
O prvom genocidu nad muslimanima precizne, jasne i nepobitne podatke, posebno
pokrtavanju pruaju franjevaki arhivi u Dalmaciji, Slavonoji i Lici.9
Doao je i 2. svjetski rat. ta je uraeno Bonjacima muslimanima najbolje
karakterizira naslov knjige koju su napisali Vladimir Dedijer i Antun Mileti Genocid nad
muslimanima.
Doi e jednog dana na elu oklopnika sa sjevera i sruiti do temelja moj grad ...
I doe ...
Prolo je doba komunizma i socijalizma, bratstva i jedinstva u Bosni i Hercegovini,
doe zadnje desetljee 20. stoljea, ali se nita znaajnije ne promijeni. U presudi
meunarodnog suda bivem generalu Vojske Republike Srpske u kojoj je odlueno da je u
Srebrenici poinjen genocid, izmeu ostalog, navodi se i da se genocid u Istonoj Bosni:
... dogodio prema Direktivi 7, potpisanoj od predsjednika entiteta Republika
Srpska Radovana Karadia optuenog za genocid., a koju su provodili zapovjednici Vojske
entiteta Republika Srpska ... Direktiva 7 je prema zakljucima Raspravnog vijea imala za cilj
stvaranje nemoguih uvjeta u enklavama, meu ostalim i zaustavljanje humanitarne pomoi.
Tolimir je proveo zapovijed predsjednika entiteta Reublika Srpska Radovana Karadia i
generala Ratka Mladia, optuenih za ratne zloine i genocid, da svi mukarci Bonjaci iz
Srebrenice budu ubijeni.10
S juga lukav robac preruen kao trgovac vinograd e moj do ile sasjei pod
nogama ubogim da bude manje hlada i ponor vei i vie glada da ima ...

8
Muharem Omerdi, Deset genocida, www.dzemat-oberhausen.de./pages/teme/agresija-i-genocid-u-
bih/deset-genocida-muharem-omerdic.php
9
Deset genocida nad muslimanima Balkana, www.ikc-berlin.de/ubs/tekstovi/text4.html
10
etvrta pravosnana presuda za genocid je i najbolji odgovor negatorima genocida u BiH,
bosnjaci.agency > Historija > Genocid
 I doe ....
Doli su, uglavnom sa juga, bojovnici Hrvatskog vijea odbrane, unitili su bonjake
vinograde, kue, imanja. Bonjake su potrpali u logore, neke ubili, druge protjerali u
inostranstvo, to dalje to bolje. U Ahmiima su sve spalili, pobili ne gledajui na dob i spol.
eljeli su da unite svaku pomisao na suivot. Ko se eli detaljnije informirati neka pogleda
prvostepenu presudu Hakog tribunala kojom je presueno da je rukovodstvo Hrvatske
Republike Herceg Bosne odgovorno za udrueni zloinaki poduhvat. Zaustavljali su
humanitarnu pomo koja je dolazila opkoljenom Sarajevu vie glada da bude. U Mostaru
su pozatvarali u logore i protjerali Bonjake, sruili Stari most, grad je liio na Hiroimu.
A, ta su uradili u Makovom Stocu?
Najprije su ga srpski i crnogorski agresori razarali iz artiljerijskog oruja, a onda su
ga okupirali pripadnici Hrvatskog vijea odbrane i zaveli takakv teoror da ni jedan Bonjak
nije mogao ostati na svome ognjitu. Sve su damije poruili, uvenu Begovinu unitili,
brojne bonjake objekte zapalili, prethodno ih opljakavi, a bonjako stanovnitvo
protjerali i u logore zatvorili.11
Bonjaci su se djelimino vratili u Stolac samo zahvaljujui Dejtonskom sporazumu i
meunarodnoj intervenciji. Da je to zavisilo od hrvatskih vlasti, ne bi se nikada mogli vratili.
Blaen u sebi velei uniten je on sad i unitena je nevjerna njegova vjera ...
Kakav je vjerski odnos prema bogumilstvu i prema islamu pokazan u Bosni i
Hercegovini moda ponajbolje pokazuju dokumenti. Regesta franjevakog arhiva u Mostaru
poinje dokumentom iz 1446. godine:
Prijepis odredbe Stjepana Tomaa izdane u Konjicu u kojoj se manihejcima
zabranjuje gradnja i obnavljanje crkava.12
Prola su duga stoljea, ali se u postupanju prema drugom nita promijenilo nije:
Dan damija je i prilika za podsjeanje na 614 damija sruenih u toku agresije na
Bosnu i Hercegovinu i progona Bonjaka-muslimana s teritorija na kojima su stoljeima
ivjeli. Osim toga, prema podacima Islamske zajednice BiH, srueno je 218. Mesdida, 69
mekteba, etiri tekije 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Na teritoriji pod kontrolom
Vojske Republike Srpske (VRS) sruene su 534 damije, a na teritoriju koju je kontrolisalo
Hrvatsko vijee odbrane (HVO) 80. Uniteno je ili oteeno vie od 80 posto od 1.144

11
Muharem Omerdi, Prilozi izuavanju genocida nad Bonjacima (1992-1995), El-Kalem, Sarajevo,
1999., s. 278.
12
Andrija Niki, Regesta Franjevakog arhiva u Mostaru 1446-1862, ivot i svjedoanstva Zaviajna
knjinica, svezak VI, Mostar, 1984., s. 19.
damije, koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH.13
Pa tajno e kao vjet uhoda sa zapada moje elite saei
I doe ...
Nakon posljednjeg rata dooe ambasade, konzulati, nevladine i vladine organizacije,
borci za ljudska prava, humanitarci ... Neki meu njima i dobronamjerni. Kakav je veinom
bio i ostao njihov odnos prema Bonjacima? Oni koji znaju ovako poruuju:
Da li, jo uvijek, postoji neko ko sumnja da srpska agresija okrenuta protiv Bosne i
Hercegovine i njihov odvratni zloin etnikog ienja ne bi bila vojno skrena od
Ujedinjenih nacija i evropskih sila da su Srbi kojim sluajem muslimani? Da li je zamislivo da
bude kranska Bosna kanjena embargom na naoruanje da je napadnuta od muslimana? 14
Ti si nakanio da mene nema po svaku cijenu
U ratu u Bosni i Hercegovini na kraju 20. stoljea nad bosanskim muslimanima se vri
genocid, protjeruju se, a kljuni ameriki saveznici iz Evrope amerikom predsjedniku Billu
Clintonu u etiri oka govore da bi nezavisna Bosna bila neprirodna kao jedina
muslimanska nacija u Evropi. Francuski predsjednik Francois Mitterand je bio direktan u
izjavama da Bosni nije mjesto u Evropi i da su britanski zvaninici govorili o bolnoj, ali
realistinoj uspostavi kranske Evrope.15
Britanski premijer John Major je 1993. godine svom ministru vanjskih poslova
napisao:
Sve dok se situacija u bivoj Jugoslaviji ne smiri, mi moramo po svaku cijenu biti
sigurni da se niti jednoj zemlji, koja se moe smatrati 'muslimanskom' ne govori o politikim
akcijama Zapada na ovom podruju, posebno vezano za Tursku. Iz tog razloga, neophodno je
da se nastavi sa prevarom 'Vance-Owenovim' mirovnim razgovorima da bi se dogaala takva
akcija sve dok Bosna i Hercegovina ne prestane postojati kao vaea drava, a njeno
muslimansko stanovnitvo se ne raseli iz svoje zemlje.16
I udit e se potom kad uje kako ponovo koraam
I, zaista, tome se niko nije nadao. Bonjaci preivie, Bosna i Hercegovina preivi,
sakata, bolesna od onih koji su je ruili i palili, pa se opet u njoj pitaju, ali iva, i jo koraa.
Koraaju i Bonjaci po njoj, i to od Kulina bana. Za uenja je to, zaista, i mnogi su se udili
sa nevjericom. Pored svih planova, migova, izvritelja, takve brojane i oruane nadmoi,

13
Podjeanje na stotine sruenih vjerskih objekata muslimana u BiH, brze vijesti.ba/.../dan-damija-
podjeanje-na-stotine-...
14
Murad Hoffman, Islam 2000, El-Kalem, Sarajevo, 2004.,, s.49.
15
Isto.
16
Senadin Lavi, Slavenski narodi Balkana moraju napustiti mitove iz 19. stoljea i okrenuti se
budunosti, kliker.info/prof-dr-senadin-lavic-slavenski-narodi-balkana-moraj...
embarga na oruje za branitelje Bosne i Bonjaka ...
Posljedica takvog odnosa prema Bonjacima od strane silnih ambasada, konzulata,
nevladinih i vladinih orgnizacija, navodnih boraca za ljudska prava, humanitaraca i ostalih je
injenica da mnogi 2017. godine ne raeaguje previe na otvorene prijetnje Milorada Dodika
usmjerene na cijepanje Bosne i Hercegovine. Jasna posljedica je i injenica da je prije 16
godina lider bosanskohercegovakih Hrvata Ante Jelavi zbog traenja hrvatske samouprave
osuen na viegodinju kaznu zatvora, a da je danas takav zahtjev (trei entitet) legalan.
Nikakva pria vie tu nije potrebna. Dakle, cilj je da ostvare u miru ono to nije ostvareno u
ratu, koliko god je mogue A za dalje, vidit e se.
U stvari, ovdje se vie ne radi samo o vjerskom odnosu prema islamu. U pitanju je vie
civilizacijski odnos, jer prema dostupnim anketama dananja Evropa nije vie preteno
vjernika. Zapravo, radi se o saradnji i zajednikom neprijateljskom odnosu vjerskih
evropskih krugova i onih koji ne nastupaju na vjerskim, ve na kulturno-civilizacijskim
osnovama. Dobar primjer za ovo je injenica da je papa Bendikt XVI u posjetu kao prvu
privatnu osobu primio nekoga ko je deklarirani ateista, poznatu po svojoj mrnji prema islamu
i muslimanima, poznatu italijansku novinarku Orianu Falacci:
Njezina kritika islama se poslije 11. rujna i sama pribliila fanatizmu, u knjizi Snaga
razuma (izaloj u proljee 2004) kritizirala je Katoliku crkvu da je preslaba pred
muslimanskim svijetom, a na kraju se pribliila Benediktu XVI, otkrivi da je on mnogo
rezerviraniji spram islama negoli je bio njegov prethodnik Ivan Pavao II. Papa Ratzinger ju je
lani primio u dugu privatnu audijenciju u Castel Gandolfu.17
Oriana Falaccci je jednom prilikom izjavila:
Ne elim vidjeti tu damiju, ona je prilino blizu moje kue u Toscani. Ne elim
vidjeti minaret visok 24 metra u Giottovu pejzau ...18
Mnogi od ubijenih i prognanih Bonjaka nisu imali nikakva islamska obiljeja, osim
injenice da su roeni sa islamskom civilizacijskim kodom koji se odreuje nizom predaka od
kojih dolaze. Roditelji su im takoer bili ateisti, ubjeeni sljedbenici biveg komunistikog
reima. Jednostavno, oni nisu nita imali sa islamom. Ubijeni su ili odvedeni u logor samo
zato to nisu roeni i odgojeni sa nekim drugim civilizacijskim kodom, ime su automatski
oznaeni kao pripadnici islamskog civilizacijskog koda. To je krajnja minimalna odrednica
koja ih je obiljeavala kao nepoeljan element i vezala za islamski civilizacijski krug.
... zakleo si se vrsto na to na kaleu na kriu na otrici maa ...
17
Oriana Falacci: Smrt kraljice novinskog intervjua 20. stoljea, www.jutarnji.hr/oriana-falacci--
smrt.../154716/
18
Isto.
 Vidi se da je Mak Dizdar u svojoj Poruci najavio da e oni koji nastoje da unite ono
to od bogumilskih vremena unitavaju ve stoljeima dolaziti ponovo. Ono to ele da unite
je sve to nije poput njih samih. Poruka vie nego jasno pokazuje koliko ih je Mak Dizdar
dobro poznavao, njihove motive i njihovu spremnost. Kako je ve objanjeno, odnos prema
dananjim Bonjacima muslimanima nije toliko vjerski odnos, koliko je na Zapadu to
hantingtonovski odnos sukoba civilizacija koji tamo nalazi sve vie pristalica. Meutim, ovaj
odnos oitije i danas ima preovlaujui vjerski karakter u graninim oblastima izmeu
razliitih vjerskih grupa. Ovakav odnos podrazumijeva simbole koji koji e najjasnije oznaiti
ono to je odreena grupa prisvojila. Taj simbol je kri, odnosno krst. Na Zapadu, a i na
pravoslavnom istoku jo uvijek ne postoji niti jedan drugi simbol koji bi tako saeto i
sveoubuhvatno oznaio civilizacijsku odrednicu sebe u odnosu na drugog.
Zbog toga su vojnici Hrvatskog vijea odbrane oko vrata nosili brojanice sa kriiima,
zbog toga je iznad Mostara, odnosno Sarajeva pobijen veliki kri/krst. Na ulazima u naselja
bosanskih Hrvata koje su doveli u Hercegovinu da izmijene vjersku i etniku strukturu ovog
kraja nalaze se veliki krievi. Eto, takav je put od tebe do mene.

... NIJE ISTO TO I PUT OD MENE DO TEBE ...

Znai, radi se o razliitosti puteva od mene do tebe i od tebe do mene. Zato su

ovi putevi razliiti?
Put bosanskih bogumila je bio razliit od katoliko-pravoslavne okoline. Njihovo
vjerovanje nije priznavalo hijerarhije ovih crkava, imalo je svoje posebnosti koje su ga
odvajale od spomenutih religija. Posebno, Bogumili nisu proganjali druge, nisu ih silom tjerali
da prihvate njihovo vjerovanje. To je u Bosni stvorilo atmosferu tolerancije. U vezi ovoga
Salih Jalimam naglaava:
Filijacija heretika iz dalmatinskih krajeva u srednjovjekovnu Bosnu nije nita
neobino za to vrijeme, a posebno treba naglasiti injenicu da je bosansko bogumilostvo
pokazivalo dovoljno tolerancije prema svemu onome to je slino njihovom vjerskom
uenju.19
Dolaskom Osmanlija preostali Bogumili, unitavani i sa istoka i sa zapada, najzad su
mogli odahnuti. Sve skupine hriana koje nisu pripadale pravoslavcima dole su pod upravnu
funkciju Jermenskog patrijarha:
Ovo su skupine vezane za Asirsku, Etiopsku i Koptsku crkvu: Romi, Surjanije

19
Salih Jalimam, Historija bosanskih bogumila, Tuzla, 2002., s.114.
(pripadnici Asirske crkve), sirijski i egipatski Monofiziti, i bosanski Bogumili.20
Husein ii prenosi iz djela Istorija grada Kreeva i kreevskog manastira da je
posljednja patarenska porodica u dolini Rame 1763. godine prela na islam.21
Vezano za odnos Osmanlija prema drugom i drugaijem svugdje, pa i u Bosni treba
naglasiti da je sutina odnosa islama prema kranima i jevrejima sadrana u Kur'anu i
Hadisima, to jest onom to je Muhamed s.a.v.s govorio i radio.
Njegovi akti izdati kranima i jevrejima, akti kasnijih islamskih vladara nisu nita
drugo nego osnova za ahdnamu koju je sultan Mehmed Fatih izdao bosanskim fanjevcima.
Ovi dokumenti su samo simbolini znaci da je sa jednom skupinom u islamskoj dravi
sklopljen ugovor o podanitvu na osnovu kojeg pripadnici te skupine uivaju paket prava
koji sadri onovna ljudska prava, pravo nesluenje vojne obaveze, vjerska i etnika prava.
Rusmir Mahmutehaji objanjava da je zbog ovoga Bosna stoljeima bila ovakva:
Tolerancija bude li taj pojam koriten u njegovom modernom znaenju, kakva nema
u tradicionalnom iskustvu u svom najbitinijem sadraju nije bila trpljenje drugog koji je 'u
krivu i pogreci'. To je prihvaanje drugaijeg iskaza jedne i jedine istine. Drugaije
tumaenje ne moe predstavljati okvir opstajanja razliitih vjerskih zajednica kroz mnoge
vijekove na gotovo svim bosanskim podrujima. Ni politiki realizam, ni ravnodunost prema
drugima ne mogu biti principijelni izvor viestoljetne pluriformnosti.22
Bugarska historiarka Marija Todorova piui o bogumilskom i osmanskom naslijeu
na Balkanu posebno mjesto daje Bosni:
Bosna, mjesto u kojem su ak i prije dolaska Osmanlija u miru ivjeli pripadnici
razliitih vjerskih pravaca, (Bosanska crkva, katolicizam i pravoslavlje) i u kojem pripadnost
vladajuem vjerskom pravcu nije bilo preduslov za politiki status, bila je jedina zemlja na
23
Balkanu gdje se pripadnost zajednici nije zasnivala na zajednikom vjerskom pravcu.
Dakle, kontinuitet tolerancije od bogumilskih vremena do Osmanlija.
ta je bilo kasnije, kakav je bio kontinuitet do dana dananjeg?
Nakon osmanskog perioda nije vie bilo islamskog suverena koji bi na osnovu
islamskog prava izdavao naredbe o zatiti neke grupe, odnosno njenih predstavnika, niti je
vie bilo lokalnih predstavnika vlasti koji bi to izvravali. U zatiti drugih i ouvanju suivota
20
Ali Gler, Osmanldan Cumhuriyete Aznlklar, Ankara, 2000., s.17. - Gler u fusnoti predlae da se o
poloaju Jermena i njihove patrijarije vidi kod Erolu Veysel, Ermeni Mezalimi, Istanbul, 1882., s. 36-37
te kod Uras Esat, Tarihte Ermeniler ve Ermeni Meslesi, Istanbul, 1987., s.30.
21
Husein ii, Bosanskohercegovaki muslimani i bosanska autonomija, Mostar, 1991., s.21.
22
Rusmir Mahmutehaji, Bosanska zbilja u svjetlu preovlaujuih razumijevanja tolerancije i tradicije,
Forum Bosnae, 7-8/00, s. 136
23
Marija Todorova, Balkanlardaki osmanl miras, Brown Carl (editr), mperatorluk Miras-
Balkanlarda ve Ortadouda Osmanl Damgas, ev.Gl aal Gven, stanbul, 2000., s.84.
Bonjacima muslimanima je ostala mogunost da pozivajui se na islamsko pravo kolektivno
djeluju obraajui se organima vlasti koja je vrila nasilje i nepravdu prema nekoj grupi
U periodu Austro-ugarske monarhije, u napetoj situaciji nastaloj nakon ubistva
prijestolonasljednika Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu, spremao se osvetniki napad na
prvoslavce. U Zenici, u ovakvoj situaciji, moemo nai i ovakav primjer:...u Zenici, koja je
u demografskom pogledu imala, a i danas ima apsolutnu muslimansku veinu, formiran je
arisjki odbor, iji je zadatak bio da okupi dobrovoljce, koji e deurati i uvati kue i
duane uglednih i imunijih zenikih pravoslavaca. Na elu tog odbora nalazi se inicijator te
ideje rahm. Muhamed Seid-ef. Serdarevi, upravitelj i muderis Zenike medrese,
neprikosnoveni moralni, duhovni i intelektualni autoritet tadanje, ali i suvremene Zenice,
koji je ne samo rukovodio ovom humanom akcijom nego je i lino uestvovao u deuranju,
odnosno zatiti ivota i imovine pravoslavnih mjetana. I zaista, nereda u Zenici u tom smislu
tada nije bilo, uprkos pripremama za osvetu. A kada se 1918. g. dogodio dravni prevrat, kada
je svrgnuta austrougarska vlast, ugroeni su bili domai katolici, ali i stranci-katolici, kao to
su to bili: Slovenci, Austrijanci, esi, zaposleni kao tehniko osoblje u Rudniku i eljezari.
Tada je ponovo stupio na scenu rahm. Muhamed Seid-ef. organizirajui njihovu zatitu od
srpskih nacionalista.24
Ovdje svakako treba spomenuti deklaracije bosanskohercegovakih muslimana iz
Drugog svjetskog rata potpisane u veim gradovima Bosne i Hercegovine radi zatite Srba od
zloina Nezavisne drave Hrvarske. Rezolucije su objavljene u Sarajevu, Banja Luci,
Mostaru, Prijedoru, Bijeljini i Tuzli. Postoje naznake da su objavljene u jo nekim mjestima.
Ove deklaracije su potpisali gotovo svi ugledniji muslimani iz tih mjesta. Oni su preuzeli rizik
osvete vlasti NDH, mogli su i sami biti strano kanjeni zbog ovakvih postupaka. Ove
deklaracije treba spomenuti, jer se Bonjaci muslimani pozivaju na svoje historijsko naslijee
vezano za suivot i u osmanskom periodu:
Mi nismo nikada ni oekivali, a kamo li elili ovakve metode rada i upravljanja naim
karajevima. U naoj burnoj prolosti mi se nismo ni pod najteim prilikama sluili ovakvim
sredstvima. I to ne samo zato, to nam to brani Islam, nego i zato to smo vazda vjerovali i to
vjerujemo, da ovakve metode rada dovode do ruenja javnog reda i mira u svakoj dravi i
ugroavaju njezin opstanak.25 U potpisu
rezolucije su dvojica bivih gradonaelnika, nekoliko imama, muftija, erijatskih sudaca,
muderisa, doktora, profesora i ostalih. U ovoj rezoluciji jasno je istaknuto osmansko naslijee
24
Demaludin esti, prilog razumijevanju meukonfesionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini u prolosti,
Takvim za 2006., Sarajevo, 2005., s.231.
25
Rezolucija banjalukih muslimana, www.zoranmackic.com/.../rezolucija-banjaluckih-..
domaih muslimanu u pogledu odnosa prema drugima. U historiji onog to
moemo nazvati zatita manjina nezaobilazan je primjer odnosa Bonjaka muslimana prema
Romina za vrijeme Drugog svjetskog rata. Vlasti Nezavisne drave Hrvatske su ih poele
popisivati kako bi se poelo sa njihovim progonom i slanjem u logore:
Prvi alarm protiv
progona Cigana doa je u prvoj polovici jula 1941. Godine iz Tenja ... Odmah poslije
inicijative iz Tenja u Sarajevu je obrazovana jedna struna komisija koja je uzela za zadatak
da izradi elaborat u odbranu Cigana koji bi onda bio predat njemakim i ustakim vlastima ...
Ipak je i poslije toga dolazilo do ekscesa protiv Cigan. Najizrazitiji se desio u Travniku u
proljee 1942. kada su ustake vlasti poele upuivati tmnonje Cigane u koncentracione
logore ... Revoltirani ovim postupkom muslimani u Zenici su izdali 26. maja 1942. svoju
rezulociju, koju je potpisalo 27 uglednih zenikih muslimana ... 'Sveta uzviena i zakonom
priznata vjera islam ne poznaje podjelu ljudi po rasi i klasi. Jedino priznaje razlikovanje po
uljudbi i pojedinanoj vjernosti poto su najpribraniji i najplemenitiji kod Boga d. . Samo
oni koji se najtanije dre propisa vjere. Muslimani tzv. cigani jesu sastavni dio
muslimanskog elementa u Herceg-Bosni. Oni se ni po emu ne razlikuju od ostalih
muslimana. Raaju se i umiru kao muslimani, vode se u istim matinim knjigama, izvravaju
sve obrede islama, ene se i udaju sa ostalim muslimankama. Muslimani ih nisu nikada ni
smatrali da su to drugo nego muslimani, kao i ostali ... Svi muslimani hoe i jednoduno
trae da ovi muslimani imaju isti poloaj kao i svi muslimani Herceg-Bosne ...' U odgovoru
na tu predstavku slubeno je obavijeten Ured reis-ul-uleme dopisom u kojem se meu
ostalima navodi: 'Ministarstvo unutranjih poslova na traenje potpredsjednika vlade
brzojavno je izdalo nalog logoru u Jasenovcu da se Cigani puste. Inae svim redarstvima i
upama izdat je ponovni nalog da muslimane Cigane puste na miru i da ih ne smiju upuivati
u logore, a logori su dobili nalog, da ukoliko koji Ciganin bude upuen u logor, da ga ne
primaju.'26
Ope poznata je injenica da u Sarajevu na maloj meusobnoj udaljenosti stoje
katolika katedrala, pravoslavna crkva, sinagoga i damija. Ovakva urbana situacija diretna je
posljedica osmanske tolerancije koja je obezbijedila ovu mogunost koja u istom periodu nije
postojala u drugim dijelovim svijeta. U Sarajevu su navedene bogomolje ostale da stoje jedna
pored druge. Ovo je posljedica vizije multikulturalne Bosne i Hercegovine koja je egzsitirala
stoljeima. Duhovne osnove ove vizije dolaze iz dubina historije i ine ga bogumilski i
26
Rezolucija zenikih muslimana za zatitu Roma, www.rijaset.ba/index.php?...rezolucija..., preuzeto
Muhamed Demaludinovi, Jedno svjedoanstwvo nae humanosti iz ratnih dana, Takvim, 1971., st. 72-
75.
osmanski islamski odnos prema drugima. Sarajevo je u tom tekom periodu bilo pod
kontrolom vlasti koja se nije rukovodila nekakvim ideologijama, ve je imala vjerski profil i
vrijednosti koje su u kontinuitetu naslijeene iz prolosti.
Eto, to je Makov put od mene do tebe.
Grijeh prema Maku Dizdaru i zloupotreba znaenja Ovaj
grijeh i zloupotreba nalazi se u upanju pjesnika iz njegove zemlje, grada, istinskog
historijskog pamenja, apstrahiranju stihova, njihovom raslanjivanju, davanju simbolima
smisla koji sakriva pravu poruku stihova do mjere da se gubi odnos pjesnika prema zemlji i
narodu koje je volio i razumijevao. Gubi se njegovo lino iskustvo i spoznaja. Ovo se moe
primijetiti kod nekih knjievnih teoretiara koji se vjerovatno osjeaju neugodno zbog jasnoe
i otrine Makovih Puteva i Poruke kojima se bolno secira odnos drugih prema Bosni i
Bonjacima, odnos koji je u ovom radu prikazan u osnovnoj trasi puteva od tebe do mene i
od mene do tebe.
W. Wundt (1879), u psiholokoj literaturi poznat kao osniva naune psihologije, je u
periodu od 1900. do 1920. godine objavio u deset tomova "Wolkerpsihologije" (Kulturna ili
etnika psihologija), u kojoj je ukazao na probleme koji se ne mogu eksperimentalno
istraivati ali koji su od posebne, psihosocijalne vanosti. Ovi problemi su sadrani u sintagmi
"psihologija naroda", "etnika psihologija" i "duh naroda". W. Wundtovo isticanje da se vie
psihike funkcije, ustvari mentalna struktura, mogu prouavati samo analizom sadraja
duhovnih tvorevina toga (jezika, mitova, bajki, vjerovanja, obiaja, drutvenog
komuniciranja) ukazalo je na potrebu prouavanja osobenosti etnikih skupina,
karakteristinih naina miljenja i ponaanja naroda.27
Radi potsjeanja:
Neoanalitiari (E. Fromm, K. Horney)), u objanjenju formiranja karaktera, su
ukazali na vanost drutvenih inilaca (kulture).28
Pojedinac je pod uticajem onog to karakterizira drutvenu zajednicu kojoj pripada:
Emil Durkheim tvrdi da nain miljenja i ponaanja pojedinaca odreuje ono to je
sadrano o nainima doivljavanja i reagiranja u pisanim i nepisanim pravilima socijalne
zajednice kojoj pojedinac pripada. Kultura (posebno obiaji, religija, moral, jezik, pravo itd.)
oblikuje svijest pojedinca u skladu sa dominirajuim standardima koji u toj kulturi vladaju. 29
Tolerancija, put od mene do tebe, kontinuirana je karakteristika Bosne. Meutim, u
uobliavanju bonjake kolektivne svijesti, u tom hiljadugodinjem procesu, neizbrisiva su
27
Ismet Dizdarevi Naravi Bonjaka: Izvorna osobenost i iroka otvorenost, Znakovi vremena 22-23
28
Ismet Dizdarevi Naravi Bonjaka: Izvorna osobenost i iroka otvorenost, Znakovi vremena 22-23
29
Isto.
injenice i ovi faktori:
Sadanja svijest Bonjaka o sebi, o svojoj autohtonosti i karakternoj osobitosti je
ishod njihovih vjerskih osjeanja koja su i katolika i pravoslavna crkva osuivale. Ouvati
svoja vjerska uvjerenja, u uvjetima stalnog pritiska dviju jakih crkava, mogu samo pojedinci i
skupine koje posjeduje snane crte linosti i umijee socijalnog komuniciranja.30
I Mak Dizdar je, bez sumnje, nosio ono to mu je u obliku kolektivne svijesti ostalo u
miraz od naroda kojem je pripadao. Nemogue ga je oistiti od Bosne, njenog poloaja i
historijskog iskustva, linog iskustva.
Jasno se vidi koliko su bili, a i danas koliko su istiniti, aktuelni i vizionarski stihovi
Maka Dizdara. Njegova ljubav prema Bogumilima i stecima porodila je izvanrednou
iskaza te ljubavi. Meutim, pruila mu je jo jednu priliku. Iz njegovih stihova sama od sebe
se namee misao da je Mak Dizdar u svoje vrijeme naao vrlo jasan put da se stihom odupre
tadanjim vlastima koje su uglavnom nosile isti negirajui odnos prema Bosni i Hercegovini i
Bonjacima koji su se tada etniki morali drugaije izjanjavati. Mak je stihovima, smjetajui
vrijeme na koji se odnose u bogumilska vremena, u stvari svakom otvoreno rekao i ko je i
kakav je, te istakao samobitnost i posebnost Bosne. To je tada mogao uraditi samo na taj
nain. Bilo koji drugi nain bi ga doveo u situaciju da bude etiketiran kao neprijatelj
sistema, bratstva i jedinstva, kao ovinista, ili neto drugo. To bi opet dovelo do osude,
zatiranja njegovog djela, vjerovatno i do dugogodinje robije. Nisu mu mogli pripisati takvo
neto, ali su mu, kao to je poznato, razaznajui znaenje onoga to im je poruio napravili to
je mogue vie problema, tako ga upozoravali, zatraivali i zagoravali mu ivot. Meutim,
nije se dao, kao to se ni Bosna nije dala.
Kod Maka je Bosna prkosna, jer je i on sam bio prkosan. Bosna je prkosna i opire se
jer su je stalno zatirali, i nju i njen narod, on je prkosan jer su njega naumili zatrijeti zato to o
njoj i njenom prkosu pie.
Pitanje je do kada e Makove poruke ostati aktuelne. Do nekog blieg vremena ili do
prelaska preko Modre rijeke?
U spomen Maku Da Bog da u pravu vie ne bio
Poznanie moj, dugo li se znamo
Davno sam ti legao i dugo ti mi je leati31
Pod kamenim stekom, pod balukom
Danas ti velim ja

30
Isto.
31
Mak Dizdar, Zapis o vremenu
 rtva tvoja stara
Ti opet ne zna
zakon raskrsnice izmeu svjetlila i Tmice32
Moji onda u ime Njega Jedinoga i zbog Miljenika Njegovog
Tebe da ima nakanie
yle ola, yle biline33
Da onda ne nakanie
Ne bi te ni bilo
Razlika je to
Velika k'o Modra rijeka
Sto godina iroka je tisu ljeta duboka jeste
O duljini i ne sanjaj ...34
Zbog ove razlike goleme
On Jedan dade pa moji znadoe
a, i danas Neko zna
da je preko rijeke Spas
gdje su uprija, preica i gaz
ekam te Jer te znam Doi e opet jednog dana35
Jadnie
On ti bolje srce i bolju pamet dao
Pa jadan i kukavan nebio
Jel' to opet zaboravi da je
Njegova uvijek Zadnja, i da
Valja nama preko Rijeke36

32
Mak Dizdar, Putevi
33
Tako da bude, tako da se zna, fraza kojom su osmanski sultani esto zavravali svoje naredbe
34
Mak Dizdar, Modra rijeka
35
Mak Dizdar, Poruka
36
Mak Dizdar, Modra rijeka