UVANJE EDNOSTI

El ejh Bekr Abdullah Ebu Zejd

lan stalne komisije za fetve
____________________________

Prijevod: Emsad Pezi

Izdava: Mektebetu El Guraba

e-mail: ehlisu@yahoo.co.uk

Sarajevo April 2006 godine.



Uvod etvrtom izdanju Hvala Allahu Gospodaru svijetova, i neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. A zatim: Allahovom voljom i blagodati ova knjiga je naila na dobar prijem kod uleme, studenata i svih ljubomornih muslimana, tako da su se daije dobra, poele meusobno natjecati u njenom tampanju i irenju. Otuda je tira ove knjige za dva mjeseca dostigao cifru od petsto hiljada. I dalje je potranja za njenim tampanjem tako da sam u zadnjem izdanju ove knjige (na ar. jeziku) knjizi dodao jo neke naune sadraje. Takoer sam dodao neka miljenja Ibn Kajjima i Ibn Hadera, kao i neka druga miljenja. Takoer sam dodao neka miljenja ejha Ahmeda akira i to na sedam mjesta da bih ukazao kako alim moe da se bori perom protiv zabludjelih poziva u slobodu ene. Bojao sam se da bi me preuivanje ovih navoda moglo svrstati u skupinu onih koji vole da se o vjernicima ire bestidne glasine (shodno Kuranskom ajetu). Ovaj njih h hov rat traje preko stotinu godina. Ustvari ovaj poziv na osloboenje ene, predstavlja poziv na skidanje hidaba i zavjeru protiv ene. To je bitka koja se navodno vodi u ime Vjere. Ova skupina se suprostavila ulemi a uopte nisu struni ni dostojni da u ime Vjere predvode jednu ovakvu kampanju. Ova kampanja je dio borbe koja je jo davno zapoela na zapadu a to je uspostava sekularizma, odnosno odvajanje Vjere od svakodnevnog ivota. Na kraju molimo Allaha, Delleanuhu, da zatiti svoje dobre robove i robinje. Pisac: Bekr Abdullah Ebu Zejd
U Taifu: 22/2/1421 h.

Uvod
U ime Allaha Milostivog, Samilosnog Hvala Allahu Jedinom i neka je salavat i selam na onoga poslije koga nema Poslanika, na njegovu porodicu, drugove i sve one koji ga slijede u dobru do Sudnjeg dana. Izdajem ovu knjigu kako bih uvrstio vjernice na putu njihove ednosti, sjedne strane, i kako bih razotkrio prozapadne propagatore i pozivae u iskvarenost. Naime u ovome vremenu ast i ednost muslimana, koja se temelji na robovanju Uzvienom Allahu, istoti i krijeposti, je doved h dena u opasnost u svakom pogledu. Zaista su mnoge ubhe koje se proturaju meu musd h limane u pogledu ibadeta, ubjeenja kao i bolesti strasti koje se odraavaju na ponaanje, ahlak, i drutveni ivot. Sve to predstavlja najcrnije planove u ratu protiv Islama i to je najzloestija zavjera protiv islamskog Ummeta iza koje stoji tz., novi svjetski poredak. Produkt ovog poredka je mijeanje Istine sa neistinom, dobra i zla, ispravnog i neish h pravnog, Sunneta i novotarija, Kurana sa derogiranim i iskrivljenim knjigama kao to je Tevrat i Indil. Zatim poistovjeivanje damije sa crkvom, vjernika sa nevjernicima, te poistovjeivanje i pribliavanje religija. Ova teorija mijeanja, je ista spletka za topljenje Vjere u duama vjernika i pretvaranje demata muslimana u rasud to stado.


ele da od muslimanskog demata naine ljude koji e utonuti u strasti i prohtjeve, ljude koji e izgubiti dind h ske osjeaje tako da ne mognu razlikovati dobro od zla te da postepeno otpanu od svoje Vjere. Posljedica svih ovih deavanje je zbog zanemarivanja akaidske take koja glad h si ljubav i odricanje u ime Allaha ( eldvela veldbera) te zbog toga to se zabranjuje kompetentnim islamskim linostima da kau i napiu rijei Istine o novonastaloj situd h aciji u svijetu i da tako upozore muslimane na dolazee opasnosti. Istovremeno se oni koji ukazuju na Istinu proglaavaju teroristima, nazadnjacima, fundamentalistima, onima koji odlaze u krajnost, ekstremistima, itd.. Svi pozivi pod imenom prava ene, osloboenje ene, izjednaavanje ene sa mukarcem, i tome slino, dolaze od neprijatelja Islama koji imaju za cilj unijeti i proiriti nemoral meu muslimanima. Oni nastoje da ena otkrije svoje lice, a potom i da u pod tpunosti napusti hidab. Propagiraju mijeanje mukaraca i ena (ihtilat) razgoliavanje i ukraavanje, i tako stvaraju jednu atmosferu u kojoj bi ena rekla: Dobro doli ibahije, tj., vi koji nam sve dozvoljavate. Kao kamen temeljac za svoju zamku su izabrali mjeovita obdanita za djeake i djevojice. Zatim mjeoviti programi na sredstvima ind h formisanja za djeake i djevojice, programi meusobnog upoznavanje djece suprotnih polova na proslavama i zabah h vama. Ovo mogu biti negativni poeci a o emu veina svid h jeta ne vodi rauna. Veina ljudi zaboravlja pogubnost loih poetaka kao to je npr., prakticiranje modnih trendova u pogledu proste odjee a ije se porijeklo ustvari vee za bludnice koje su izgubile svoju ast. Naalost prodavnice
4

su krcate ovakvom odjeom a ene se nadmeu u kupovini iste. A kada bi mnoge znale odakle potjee takva odjea nad h pustila bi ih svaka ena u kojoj je ostalo i trun stida. Od zabludjelih poetaka je i navikavanje djece na oblaenje prostake odjee koja razgoliava djecu. Neprijatelji Islama na svaki mogui nain pokuad vaju eni otkriti lice i razgoliiti je. Nekada je indirektno pozivaju na takav in a nekada stupaju direktno u akciju, a nekada opet nastoje proiriti sredstva i uzroke fesada tako da mnogi ljudi ostaju zapanjeni, a iman im esto biva uzd h drman. La havle ve la kuvvet illa billah. I na koncu, mora se kazati rije Istine kako bi se sauvao ugled i poveao rejting vjernica te da se istovred h meno sauvaju od zla orijentalista i prozapadnjaka koji su neprijatelji Vjere i Ummeta. Istovremeno obaveza je opomenuti vjernice na obavezu hidaba i posjetiti ih da je to ibadet putem kojeg oboavaju svog Gospodara, te da je to sredstvo zatite njid h hove asti, morala, stida i ljubomore spram blie rodbine i vjernica uopteno. Nadam se da e ove rijei biti uzrok da Allah, uvrsti one koje hoe od Svojih robova, na putu ouvanja asti svojih porodica, i da ih sauva od pozid h va onih koji se bore protiv ednosti muslimanke. Treba rei da novine i mas mediji pruaju pomo onima koji zagovd h araju razgolienost ene. Zato je na svakom ocu, sinu, bratu i suprugu kao i ostalima kojima je Allah povjerio vilajet nad enama da se boje Allaha, Delleanuhu, i da ne dozvole enama otkrivanje lica i mijeanje sa mukarcima.
Delleanuhu,

Neka se ne preputaju dunjalukom naslaivanju jer je pokornost Allahu bolja, a to je bolje i za njihovu ast, a Allah e im za to dati i vrijednu nagradu. Na enama vjernid h cama je da se boje Allaha, Delleanuhu, i da Mu se potpuno pokore, te da se prepuste vostvu Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme, te da se ne obaziru na one koji ih pozivaju u smutnju i nemoral. Onaj ko bude iskrenog imana i vrstog ubjeenja, Allah, Delleanuhu, e ga zatiti i sauvati. Ova knjiga govori o temeljima ednosti i krijeposti, i nainu uvanja iste, te podstie vjernice na ouvanje te vrd h line, a razotkriva pozivae ene u nemoral i iskvarenost. Ovu knjigu sam napisao i njen sadraj izdvojio iz otprilike dvjesto knjiga ako se izuzmu knjige iz tefsira, hadisa, fikha i jo neke. Na kraju molim Allah, Delleanuhu, da ova knjiga bude prihvaena kod italaca, i neka je zahvala Allahu God spodaru svijetova. Pisac: Bekr Abdullah Ebu Zejd
1/4/1420 h.g.

Prvo poglavlje Deset temelja u pogledu ouvanja ednosti Prvi temelj: Obaveza vjerovanja u postojanje razlika izmeu ovjeka i ene Drugi temelj: Opti hidab Trei temelj: Posebni hidab etvrti temelj: Boravak u kui Peti temelj: Mijeanje mukaraca i ena je zabranjeno erijatom esti temelj: Otkrivanje i razgoliavanje je zabranjeno erijatom Sedmi temelj: Zabranom zinaluka Allah, Azze ve Delle, je zabranio i uzroke koji vode do njega Osmi temelj: Brak je kruna ednosti Deveti temelj: Obaveza uvanja djece u poetku od zablude Deseti temelj: Obaveza ljubomornosti u pogledu asti blie rodbine i vjernica uopteno

Prva osnova Obaveza vjerovanja u postojanje razliitosti izmeu ovjeka i ene Razlike izmeu ovjeka i ene su tjelesne i mentad lne prirode kao i razlike koje je definisao erijat. One se potvruju kroz erijat, Allahovu odredbu, ula i razum. Objanjenje toga bi bilo, da je Allah, Delleanuhu, stvorio ovjeka i enu kao ljude u paru, te ih uinio mukom i enskom. O tome On kae: I da On par, muko i ensko, stvara. (Nedm, 45) Oni podjednako uestvuju u formiranju ovog svijeta u stvarima za koje su zadueni. Takoer, i ovjek i ena, bez razlika, imaju jednaka zaduenja u pogledu oboavanja Uzvienog, kada su u pitanju opti postulati Vjere kao to je tevhid, akaid, temelji imana, te predanost Allahu, Delleanuhu. Zatim u pogledu nagrade i kazne, obeanja i zastraivanja, te u pogledu ouvanja asti i ednosti. Takoer, podjednako su obuhvaeni erijatskim prod h pisima u pogledu prava i obaveza. Otuda Uzvieni kae: Dinne i ljude nisam stvorio osim da mi ibadet ine. (EzhZarijat, ) I rekao je Allah, Delleanuhu: Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot. (EndNahl, 97) Takoer je rekao: A onaj ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, - ui e u Dennet i nee mu se uiniti ni koliko trun jedan nepravda. (EndNisa, 124)


Pa neka je slavljen Onaj Koji stvara i upravlja, kome pripada vlast i odreivanje propisa. U tom kontekstu Uzvieni Allah kae: Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est vremenskih razdoblja stvorio, a onda se uzdigao iznad Ara; On tamom noi prekriva dan, koji ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju Njegovoj volji. Samo On stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospodar svijetova! (EldEaraf, 54) Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato to oni troe imetke svoje. Zbog toga su estite ene poslune i za vrijeme muevljeva odsustva vode brigu o onome o emu treba da brigu vode, jer i Allah njih titi. (EndNisa, 34) Pogledaj ta za sobom povlai rije, pod (tahte), u rijeima Uzvienog u suri EtdTahrim: Allah navodi kao pouku onima koji ne vjeruju enu Nuhovu i enu Lutovu: bile su udate za dva estita roba Naa, ali su prema njima licemjerne bile i njih dvojica im nee nita moi kod Allaha pomoi, i rei e se: Ulazite vas dvije u vatru, sa onima koji ulaze! (EtdTahrim, 10) Rijei Uzvienog, pod, (u prijevodu ajeta se spominje: bile su udate) je obznana da one nisu imale vlast nad njima dvojicom ve su oni kao dva mua imali vlast nad njima. ena se nikada ne moe izjednaiti sa ovjekom niti se uzdizati iznad njega. Od tih propisa je i stvar poslanstva i objava. Naime ovo dvoje su uvijek nosili i prenosili ljude za razliku od ena. U tom kontekstu Uzvieni Allah kae:
9

A Mi smo i prije tebe samo ljude slali, graane kojima smo objave objavljivali. (Jusuf, 109) U tefsiru ovog ajet mufesiri su rekli:Allah nikada kao Poslanika nije poslao: enu, meleka, dinna niti beduina. Zatim opte starateljstvo i uprava, i oni koji ga zah h mjenjuju, kao to je erijatsko sudstvo i administracija, i drugo pored njih, kao to je starateljstvo u pitanjima braka, nije osim u rukama mukaraca. Mukarci se odlikuju mnogim ibadetima za razliku od ena kao to su npr.: obavezni dihad, dume, prisud stvovanje dematu, uenje ezana i ikameta, i drugo. Zatim, razvod je ostavljen u ruci ovjeka a ne u ruci ene, i djeca se zovu po oevima a ne po enama (shodno Kuranskim upuh h tama). Mukarci imaju duplo vei udio u: nasljedstvu, krvarini, svjedoenju i drugim stvarima. Ovi i drugi prod h pisi sa kojima su odlikovani mukarci odslikavaju znaenje Kuranskih rijei ajeta  sure Bekara: One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu, - samo, muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen. A Allah je Silan i Mudar. Mukarci imaju nad njima jedan stepen a Allah je Sih h lan i Mudar. Ovi propisi, kojima je svakog od njih odlikovao Uzvieni Allah, upuuju na sljedee stvari:

10

Prvo: Vjerovanje i prihvatanje razlika izmeu ovjeka i ene; osjetilnih, moralnih i erijatskih, kako bi svako bio zadovoljan onim to mu je Allah propisao u svome kaderu i erijatu. Te da su ove razlike potpuno pravedne i da se kroz njih ogleda urednost i sklad ljudskog drutva. Drugo: Nije dozvoljeno muslimanu i muslimanki da ude za neim ime je Allah odlikovao jedan pol nad drud h gim od pomenutih razlika jer bi to znailo mrnju i nezadod h voljstvo spram Allahove, Delleanuhu, odredbe i onoga to je propisao i odredio. Na robu je da trai da mu Allah da iz svoje dobrote. Ovo je erijatska etika kojoj nas je poduio Kuran. Na taj nain se otklanja zavist a dua se odgaja da bude zadovoljna sa onim to joj je Allah, Delleanuhu, odreh h dio i propisao. Zabranjujui tako neto Uzvieni je rekao: I ne poelite ono ime je Allah neke od vas odlikovao. Mukarcima pripada nagrada za ono to oni urade, a enama nagrada za ono to one urade. I Allaha iz izoblja Njegova molite. Allah, zaista, sva dobro zna!
(EndNisa, 32)

U povodu objave ovog ajeta prenosi se da je Mudahid rekao: Ummu Selema je rekla: O Allahov Poslanie, mukarci ratuju a mi ne ratujemo, a nama pripada pola nasljedstva, pa je tom prilikom objavljeno: Nemojte uditi za onim ime je Allah odlikovao jedne nad drugima. Ovu predaju biljei imam Taberi, Hakim, Ahmed i drugi. Rekao je Ebu Dafer Et-Taberi u pogledu znaenja tog ajeta: Nemojte da vam se svia stvar kojom je Allah odlikovao jedne nad drugima.



Takoer se prenosi da je povod objave pomenutog ajeta to, to su ene htjele da dostignu stepen mukaraca i da im pripadne ono to pripada i njima, pa im je Uzvieni Allah to zabranio, i naredio svojim robovima da se klone neispravnih elja, te im je naredio da Ga mole da im da iz Svoje dobrote. Jer takve elje kod njihovih nosioca uzrokuju zavist i neopravdanu mrnju. Tree: Ako se zna de se ova Kuranska zabrana odnod h si na same elje u pogledu pomenute tematike, ta onda rei za onoga ko nijee postojanje erijatskih razlika izmeu ovjeka i ene, i poziva da se iste dokinu, te zagovara izjednaavanje pod parolom, jednakost ovjeka i ene? Nema sumnje da je to jedna nova teorija koja se sud h prostavlja Allahovoj kosmikoj volji i odredbi kada su u pid h tanju tjelesne i duhovne razlika izmeu ovjeka i ene. Islam i njegov vjerozakon su daleko od toga da i jedh h na trunkica ovakvih shvatanja bude zastupljena u erijatu onoga Koji je od svih najpravedniji. Otuda je ena u Islamu, uivajui plodove erijata, dobila ulogu kraljice kue i mad h jke koja e odgajati budue generacije za ovaj Ummet. Neka se Allah smiluje Mahmudu Muhammedu akiru koji je nadovezujui se na prethodni govor Taberija rekao: Ovo je govor koji se proirio i koji je zaokupio ljude naeg vremenu. Nastala je zbrka u koju su upali i iz koje nema spasa osim sa iskrenim nijjetom i ispravnim razumih h jevanjem i poimanjem stvari u pogledu ljudske prirode. Obaveza je povui razliku izmeu lanih elja koje nemaju osnovu kako bi skinuli omu slijepog slijeenja vladajuih naroda i osloboditi se utjecaja porodica pokvad h


renog drutva koje unosi velike pometnje u druga zdravija drutva. I na Ummet, da ga Allah uputi i popravi njegovo stanje, je krenuo putem zablude te su pomijeali ono to je korisno, nakon to je ponestalo pameti i mudrosti, sa onim to je pokvareno a to im se predstavlja u lijepom svijetlu. I zaista su mnogi u tom pogledu pretjerali od naih savremenika pogotovo oni koji u rukama dre tampu od onih koji ne kriju svoju mrnju prema Islamu. Otuda su mnogi pustili jezike i preokrenuli svijetu pamet te se mnoh h go ljudi povelo za njihovim pozivom tako da smo poeli slijediti put mnogih koji se deklariu kao uenjaci od Vjere a koji su o tome izrekli ono ega se svaki vjernik odrie. Allaha molimo da nas uputi na Pravi put u vremenu kada laljivi jezici govore oni to im pamet ne poima. I neka se pripaze oni koji se suprostavljaju Allahovom nareenju i odredbi u pogledu njih, da ih ne stigne kakva kazna koja bi pobrisala sve njihove tragove na zemlji kao to je to bio sluaj sa onima prije njih. U ovom poglavlju smo potvrdili osjetilne, moralne i erijatske razlike izmeu ovjeka i ene. Oslanjajui se na ovu osnovu spomenut emo sljedee temelje u pogledu rad h zlika izmeu ovjeka i ene koje se odnose na ukraavanje i hidab.



Drugi temelj: Opti hidab Hidab ili zastiranje u optem znaenju znai: zabrad h nu i prekrivanje. On je farz svakom muslimanu, ovjeku i eni, i to, ovjek se zastire od ovjeka, ena od ene, i jedan pol od drugog pola. Mukarcima je vadib da prekriju stidna mjesta najmanje od koljena do pupka bez obzira da li bio pred mukarcima ili enama, osim pred svojim suprugama ili eventualnim robinjama. erijat je zabranio da djeca zajedno spavaju pod jednim pokrivaem u jednom krevetu, i naredio je da se razdvoje njihove postelje kako ne bi dolo do dodirivanja i gledanja u stidna mjesta to opet uzrokuje pobuivanje strasti. Takoer je ovjeku u namazu zabranjeno da klanja u odjei koja mu ne prekriva ramena. I nikome nije dozvoljeno da klanja go, pa makar bio sam po noi na mjestu na kome nema nikoga. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je zabranio da se hoda golo pa kae: Nemojte hodati goli. Takoer je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio razgoliavanje i kada je ovjek sam samcat pa kae: Allah je najprei da ga se stidite. Takoer kada ljudi stupaju u obrede hada ihram mukarca se razlikuje od ihrama ene. Takoer je zabranio mukarcima da se ukraavaju ukrasima koji ne dolikuju mukosti kada je u pitanju odjevanje, nakit, govor, i drugo, kako se ne bi poistovjetio sa enama.
14

Mukarcima je zabranio da sputaju odjeu ispod lanaka (isbal), dok je eni nareeno da spusti odjeu ispod lanaka i do jednog lakta kako bi pokrila stopala. Vjernicima je naredio da obore poglede kada su u pih h tanju stidna mjesta ili ono to moe pobuditi strasti. Ovo je erijatska etika kada je u pitanju odgoj due na putu njenog uvanja i udaljavanja od harama.Takoer je erijat zabranio osamljivanje sa golobradim mladiem i strastno gledanje u njega iz predostronosti da to ne pobudi strasti. I tako u nedogled mnogo je naina i sredstava sa kojima erijat isti i uva ovjeka od grijeha i prljavtina a to opet povlai za sobom slast imana, prosvijetljenost, i jainu srca, a istovremeno uva stidna mjesta od nemorala i izopaenosti te uva ovjekov stid. U vjerodostojnoj predaji od Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, se prenosi da je rekao: Stid ne dolazi osim sa dobrim.



Trei temelj: Poseban hidab erijatom je nareeno svim enama vjernika da se pridravaju erijatski propisanog hidaba koji prekriva cijelo tijelo, kao i lice i ake. Koji treba da prekrije sve ukrase odjee i nakita, kao i druge, od svakog ovjeka stranca (koji joj nije mahrem). To potkrepljuju mnogi dokazi iz Kurana i Sunneta kao i praktini idma ena vjernica iz vremena Poslanika, sallalh h lahu alejhi ve selleme, pa kroz doba pravednih halifa i prvih odabranih generacija, i tako kroz istoriju sve dok nije rasparana islamska drava na manje dravice polovinom etrnaestog hidretskog vijeka. To dokazuju i vjerodostod h jna predanja i ispravan kijas, te opte pribavljanje koristi i sprjeavanje tete (sa stanovita Usuli fikha). Propisno odijevanje je obavezno za ene ako borave u kui ili u prostoru ograenom zidovima ili kanatima. A ako dolazi u susret sa mukarcima onda joj je obaveza da jo obue i dilbab (abaija, himar), tako da prekrije itavo tijelo sa svim ukrasima. Kuransko hadiski tekstovi ukazuju na to da hidab nije validan i da ne ispunjava erijatske norme ako se ne ispune odreeni artovi ili uslovi. Ovaj hidab je vrhunac ednosti i ouvanja asti, i za sobom povlai ved h liko dobro. Zato je erijat na mnoge naine zatitio hidab i zabranio neodgovornost i poigravanje sa njim. Otuda govor u ovom poglavlju moemo podijeliti u etiri tematske cjeline; Prva cjelina: Definicija hidaba. Druga cjelina: ta podrazumijeva hidab? Trea cjelina: Dokazi obaveznosti hidaba. etvrta cjelina: O vrijednosti hidaba.


Prva cjelina: Definicija hidaba Jeziko znaenje hidaba. Rije hidab je korijen od masdar i u jeziku oznaava zabranu i zastiranje. Hidab ene u terminolokom znaenju erijata. To je prekrivanje cijelog tijela ene sa svim ukrasima kako bi sprijeila da mukarci stranci vide neto od njed nog tijela i ukrasa sa kojima se ukraava. A to zastiranje od pogleda mukaraca ogleda se kroz odijevanje i boravak u kui. to se tie pokrivanja tijela, ono podrazumijeva pokrivanje cijelog tijela, ukljuujui i ake i lice, o emu emo navesti dokaze u treoj tematskoj cjelini ovog poglavlja, inaAllah. to se tie prekrivanja ukrasa, to se odnosi na one ukrase koji se ne veu za njen fiziki izgled i grau. O ovim ukrasima se govori u rijeima Uzvienog: I neka ne pokazuju ukrase svoje. (EndNur, 31) Za ove ukrase se moe rei da su to dodatni ili prid bavljeni ukrasi. Od ovih ukrasa Allah, Delleanuhu, je izdh h vojio: Osim to je ionako spoljanje. Pod tim se misli na dodatni ukras, koji ako bi se pogledalo u njega nee nita otkriti od njenog tijela, kao to su dilbab ili abaija po svojoj vanjtini. Po nekima, pod tim se misli na enski ogrta (elh mulaetu). To je neto to se nuno samo po sebi vidi. Kao na primjer da abaija prekrije miris odjee koja je ispod nje, upravo pod ovim se misli na izuzetak koji se spominje u rijeima Uzvienog: Osim to je ionako spoljanje.


Tj., to se nuno vidi a ne to se vidi po svom izboru, a to je opet u skladu sa rijeima Allaha, Delleanuhu: Allah ovjeka ne optereava preko njegovih mogunosti.
(ElhBekara, )

Kada smo govorili o ukrasu, koji ako bi se pogledah h lo u njega nee nita otkriti od eninog tijela, time smo se ogradili od ukrasa kojima se ene inae ukraavaju, a koji za sobom povlai vienje tijela ili jednog njegovog dijela, kao to je surma za oi (ili u naem vremenu minka za oi kao to je npr. kreon, op. p.). Jer vienje surme za sobom povlai vienje lica ili bar jednog njegovog dijela. Isti je sluaj sa kanom ili prstenom. Vienje ovih ukrasa povlai za sod h bom vienje ake. Isti je sluaj sa naunicama, ogrlicom i narukvicama, jer vienje ovih ukrasa za sobom povlai vienje tih dijelova tijela kao to je poznato. Da se u ajetu misli na dodatni ukras a ne na dijelove tijela upuuju dvije stvari: Prvo: Jer rije ukras (ezhzine), u arapskom jeziku oznaava upravo tu vrstu ukrasa. Drugo: Rije ukras u Kuranskoj terminologiji oznah ava vanjski ili dodatni ukras a ne misli se pod tim pojmom na pojedine dijelove tog korjena. Tako da se ovakvim pod h imanjem rijei ukras u suri Nur koji oznaava dodatni ukrd as na eni, s dodatkom onih ukrasa koji su ionako spoljani a koji ne povlae za sobom otkrivanje nekog dijela tijela, ostvaruju ciljevi erijata. A ti ciljevi su obaveznost hidaba, pokrivanje ene, ouvanje ednosti i stida, obaranje pogled h da, uvanje polnih organa, istoa mukih i enskih srca i otklanjanje pohote kod ene, te njenu zatitu od sumnjienja i uzroka koji je vode u iskuenje i iskvarenost.


Druga cjelina: ta podrazumijeva hidab? Vidjeli smo da hidab u optem znaenju nae temad h tike oznaava zastiranje. U terminolokom znaenju to znai zastiranje enskog tijela i dodatnih ukrasa kao to su odjea, nakit i drugo, od mukaraca koji su strani za enu. Prouavanjem dokaza iz Kuransko hadiskih tekstova mod e se rei da se hidab sastoji iz dva dijela: Prvo: Zastiranje u smislu to dueg boravka u kui, jer se na taj nain zaklanja od pogleda mukaraca stranaca (koji joj nisu mahrem) i mijeanja sa njima. Drugo: Zastiranje odjeom ili hidabom koji se sastoji od dilbaba i himara koji se jo naziva abaija i mesfea. Otuda bi se odjevni hidab mogao definisati ovako: hidab je zastiranje cjelokupnog enskog tijela ukljuujui lice, ake i stopala, zatim vanjske dodatne ukrase, kojim sprjeava strane mukarce da vide neto od njenog tijela. Ovako definisan hidab realizuje se pomou dilbaba i himara. Himar je rije koja u arapskom jeziku oznaava jedd h ninu a mnoina bi glasila humur. Njegovo znaenje se svodi na zastiranje i prekrivanje (setr ve tagtije). To je odjevni predd h met kojim ena prekriva glavu, lice, vrat i izrez na koulji sa prednje strane. Svaka stvar koju prekrije ili zastre ustvari si je stavio pod himar. U tom znaenju se prenosi poznati hadis: Prekrijte posude (hammiru anijetekum). Tj., prekrid h jte otvore ili ogrljake posuda.

19

U tom kontekstu Numejri u stihovima kae: Od bogobojaznosti prekrivae (juhammirne) jagodice prstiju, i izioe u nonoj tami u alove zavijene. Himar arapi jo nazivaju maknea, a mnoina te rijei je mekania, od glagola tekannea, to znai zastrid h jeti se. Tako se prenosi u hadisu koji biljei imam Ahmed u Musnedu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kada bi klanjao dva rekata digao ruke tako da bi njima prekrio ( jukanniu) lice i tako bi dovio. Himar se jo naziva i en-nesif. Nabiga u stihu kae: Nesif joj spade a nije namjeravala, zatim ga je dohvatila, a rukom drugom prekri lice. Arapi ga nazivaju jo eldgadafe. Korijen ove rijei upuuje takoer na zastiranje i prekrivanje. Tako arapi kau: Agdafet kanaaha. Tj., prebacila je al preko lica. Nain oblaenja himara. ena ga stavi na glavu zatim spusti niz vrat pa ga onda omota oko njega kruei tako oko lica a onda ostatak prebaci preko lica, prednjeg dijela vrata, i prsa. Na taj nain se prekrije ono to se po obiaju otkriva u kui. Za ispravnost himara se jo uslovljava da ne bude tanak i providan kako se ne bi vidjelo ono to je ispod njega od vrata, kose, lica i prsa. Prenosi se od Ummi Alkame da je rekla: Vidjela sam Hafsu bint Abdurrahman bint Ebi Bekr kada je ula kod Aie, radijallahu anha. Na njoj je bio providan himar ispod kod h
20

jeg se vidjelo elo. Aia ga podera na njoj a zatim ree: Zar ne zna ta je Allah, Delleanuhu, objavio u suri Nur? Zad h tim je pozvala da joj se donese jedan himar pa ju je prekrila njime. Biljei ga Ibn Sas i imam Malik u Muvetti. Druga vrsta odjee koja ispunjava uslove hidaba je dilbab. Mnoina bi bila delabib. To je kompaktna jednodjelna odjea kojom se ena pokriva od glave do pete i tako prekriva kompletno tijelo prekrivajui odjeu i ukrase. Ovo se jo naziva elhmulaetu, elhmilhafetu, erhridau, edddisar, i eldkisa. To je dobro poznata abaija koju oblae ene na arapskom poluotoku. Nain oblaenja. Prvo se preko glave stavi himar koji pokriva lice zatim se na glavu stavlja abaija koja se spusti niz itavo tijelo te tako prekrije kompletno tijelo sa svim ukrasima ukljuujui i stopala. Iz ovoga se moe zakljuiti kakva bi abaija trebalo da izgleda. Moemo rei da se za ispravnost abaije uslovljava da prekrije cijelo tijelo ukljuujui odjeu i nakit, i da bude od jakog i gustog materijala a ne od tankog i providnog. Zah h tim da se oblai sa glave a ne sa ramena jer ako bi se oblaila sa ramena onda je to suprotno onome dilbabu koji je Ald h lah, Delleanuhu, propisao enama vjernicama i jer takav dilbab oslikava pojedine dijelove tijela i jer je se u tome nalazi slinost sa mukim ogrtaima i njihovim abaijama. Zatim ova abaija ne bi sama po se bi trebala biti ukraena niti da joj se dodaju vidljivi ukrasi kao to su vezovi. Takoer ovakav dilbab treba da prekriva od vrha glave pa sve do stopala. Postoji vrsta odjee koja se zove


nisfu fede, a koja prekriva do koljena. To se ne moe smatrati erijatski validnim hidabom.

Trea cjelina: Dokazi o obaveznosti hidaba Poznato je da se ova stvar prenosi sa koljena na koljeh h no jo od vremena ashaba, radijallahu anhum, i onih poslije njih. To je samo po sebi erijatski dokaz koji je obaveza prid h hvatiti. Takoer se prenose dokazi u pismenoj formi, te radni idma (amelij) kroz neprekidnu praksu koju su nasljeivad le ene vjernice od prethodnih generacija o obavezi boravka u kui, i izlasku samo u sluaju nude i potrebe. Te, da ne trebaju izlaziti pred mukarce, osim sa hidabom pokrived h nog lica, neotkrivenog i neukraenog tijela. Svi se muslimani slau oko ovog djela koje je u sklad h du sa principima zgrade ednosti, istoe, stida i ljubomore na koju nas podstie Islam u pogledu ena. Zato su zabrad njivali enama izlazak iz kue otkrivena lica, razkolienog tijela, i sa istaknutim ukrasima. Ova dva konsenzusa su poznata i prenose se jo od prvih generacija kao to su ashabi i tabiini, neka je Allah sa njima zadovoljan. Ovakav stav se prenosi od skupine imama kao to su Hafiz Ibn Abdul-Ber, imam Nevevi, Ibn Tejmijje i drugi, Allah im se smilovao. Ovakva praksa u pogledu hidaba je nasd h tavljena sve do polovice etrnaestog hidretskog stoljea prenosei se sa jedne na drugu islamsku dravu.


Hafiz Ibn Hader je rekao u Fethul-bariju, 9/224: Nikada nije prestajao obiaj kod ena, u prolosti i sadanjosti, da prekrivaju lice. Poetak razgoliavanja je bio skidanje himara sa lica u Egiptu, zatim u Turskoj, pa amu i Iraku, a potom se raid rio na zemlje magriba (sjeverna Afrika) i na ostale nearapske sredine. Zatim je ova stvar kulminirala, tako da je otkrivah nje preraslo u potpuno razgoliavanje i skidanje odjee sa cijelog tijela. Inna lillahi ve inna ilejhi radiun. Na Arapskom poluotoku su takoer vidljivi zaeci ovakvog djelovanja. Allaha molimo da uputi zalutale muslimane i da ih zatiti od nesree. Sada emo navesti dokaze. Prvo: Kuranski dokazi Raznovrsni su ajeti u suri Nur i Ahzab o obaveznosti hidaba koji ukazuju na njegovu strogu i vjenu obavezu (farz muebed) za sve ene. Prvi dokaz su rijei Uzvienog: dU kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, (AlhAhzab, ) Ovo je govor Allaha, Delleanuhu, koji je upuen enama vjerovjesnika, a ostale ene vjernika su dune da ih slijede u tome. Allah, Delleanuhu, je posebno naglah h sio ene Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, zbog njihovog znaaja i ugleda, zbog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i jer su one uzor ostalim vjernicama jer su u bliskom srodh h stvu sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme


hO ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene! Ako se Allah bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno govorite! (ElhAhzab, ) dU kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavaljajte i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova sluajte! Allah eli da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno oisti. (ElhAhzab, ) Poznato je da od njih ne bi potekao nemoral, daleko od toga, ovo je priroda svakog obraanja u Kuranu i Sunnd etu. Naime ovim se obraanjem eli uoptenost imperativa jer su i propisi opti za sve, i jer su pouka i ibret Objave uopteni i ne vae samo za one ijim povodom je objavljed h na, (elhibretu biumumu lafz la bi hususi sebeb), osim ako za to doe dokaz. A po ovom pitanju nema dokaza da je naredba posebna i da se odnosi samo na pojedince. Isti je sluaj sa rijeima Uzvienog: A tebi, i onima prije tebe objavljeno je Otuda je pree da propisi dva pomenuta ajeta i drud h gi njima slini budu uopteni za sve ene vjernika. Slian sluaj je sa zabranom neposlunosti roditeljima izgovarand h jem rijei uf, koja se spominje u rijeima Uzvienog: I ne reci im ni uf! (Isra, ). Ako im je zabranjeno rei uf, onda je pree da se zabrani udariti ih. I ne samo to, u dva pomed h nuta ajeta u suri Ahzab nalazi se pokazatelj koji upuuje da je naredba opteg karaktera, kako za ene vjerovjesnid h ka tako i za druge. A to su rijei Uzvienog: I obavljajte namaz i udjeljujte zekat i pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku! Ovo su opte poznati farzovi u Vjeri (kako za ene Poslanika tako i za sve druge vjernice). Isto vai i za pokrivanje lica.
24

Kao rezime, moemo rei da ta dva ajeta sadre velid ki broj dokaza o obavezi hidaba i pokrivanja lica uopteno za sve ene vjernice i to na tri naina: Prvo: Zabrana govora kojim se izaziva panja Uzvieni Allah je zabranio majkama vjernika, a ostale vjernice su dune da ih slijede u tome, da na sebe skreu panju govorom a to je blag i njean govor pri razgovoru sa mukarcima. U ovoj zabrani je zatita od onih ija su srca bolesna od pohlepe za zinalukom kao i udaljavanje od uzh h roka koji bi mogli navesti srce da se oda nemoralu. Na eni je da govori onoliko koliko ima potrebu da govori bez oduljivanja i uljepavanja govora, onoliko koh h liko joj je potrebno da rijei svoje potrebe . Pa ako je eni zabranjeno da govorom na sebe skree panju onda je to neoboriv dokaz koji dokazuje da je hidab prei da se obue. A neskretanje panje na sebe prilikom govora je jedan od naina kojim se uvaju stidna mjesta. Voenje rauna o govoru ne moe se ostvariti ako nema stida, ednosti i srameljivosti, a sve to za sobom povlai hidab. Otuda je dola jasna naredba o zastiranju od mukaraca tako to e ene boraviti u svojim kuama. Drugo: Rijei Allaha : U kuama svojim boravite. Ovaj ajet je objavljen u pogledu zastiranja tijela ena od stranaca tako to e boraviti u svojim kuama. Ovo je naredba koja se odnosi na majke vjernika a ostale vjernice su dune da ih slijede u tom propisu jer je to mjesto u kod h jem ena izvrava svoju ivotnu zadau i ne bi trebala da naputa kuu osim u sluaju nude ili potrebe.


Prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ena je avret (stidno mjesto), pa im izae iz svoje kue prati je ejtan. ena je najblia milosti svog Gospodara dok je u svojoj kui. ejhuldislam Ibn Tejmijje u Fetvama, 15/297, kae: Zbog toga jer je eni obaveza da se uva, i o sebi vodi rauna, za razliku od ovjeka u tom pogledu. Otuda je ena odlikovana hidabom i zastiranjem te ostavljanjem ukrasa i uljepavanja. Kako bi to ostvarila, eni je obaveza da se zasd h tre odjeom i da boravi u kui to nije obaveza mukarcima. Jer izlazak pred ljude vodi u smutnju a mukarci su ti koji vode brigu o njima. U istoj knjizi, 15/379, ejhulhislam Ibn Tejmijje , kae: Kao to obaranje pogleda ovjeka uva od gledanja u stidna mjesta i gledanja u zabranjene stvari isti uinak se postie sa boravkom u kui. ovjekova kua na svoj nain zastire njegovo tijelo kao to to ini odjea. Otuda je Ald h lah, Delleanuhu, nakon ajeta o traenju dozvole za ulazak u tue kue, spomenuo obaranje pogleda i uvanje pold h nih organa.Tako se moe rei da su kue zastor kao to je odjea na tijelu takoer zastor. Spoj te dvije odjee se nalazi u rijeima Uzvienog: i odjeu koja vas uva od vruine; daje vam i oklope koji vas u borbi tite, (EndNahl, 81) U svah h koj od ove dvije odjee je zatita od uznemiravanja kao to su vruina, sunce, hladnoa zatim ljudsko uznemiravanje oima i rukom. Tree: Rijei Uzvienog: I ljepotu svoju kao u davno pagansko doba ne pokazujte.



Nakon to im je Uzvieni naredio da borave u svod h jim kuama poslije toga im je zabranio da pokazuju svoju ljepotu kao to se to radilo u dahilijetu putem mnogobrod h jnih izlazaka iz kue. Naime ene su u dahilijetu izlazile uljepane, namirisane i otkrivenog lica, otkrivajui ukrase koje im je Allah, Delleanuhu, naredio da ih pokriju. Pokazivanje ljepote (teberrud) vodi korjen od rijei eldberd, to bi moglo znaiti pojaviti se ili pokazati neto. U tom kontekstu i dolazi u ovoj tematici a oznaava pretjed rano isticanje i pokazivanje ukrasa i ljepote kao to je je oth h krivanje glave, lica, vrata, prsa, podlaktica, potkoljenica i drugog, bilo da je od tjelesnih ili dodatnih ukrasa. Poto esti izlasci, a pogotovo izlasci koje prati razgolienost (eshsufur), uzrokuju veliki nered i smutnju na zemlji, Allah, Delleanuhu, je tu stvar okarakterisao kao davno dahilijetsko doba. Pokazivanje ljepote i ukrasa (et-teberrud) sainjavaju stvari koje emo spomenuti u estom temelju ove knjige, inaAllah. Drugi dokaz obaveznosti hidaba je ajet hidaba. Allah, Delleanuhu, kae: dO vjernici, ne ulazite u sobe Vjerovjesnikove, osim ako vam se dopusti radi jela, ali ne da ekate da se ono zgotivi; tek kad budete pozvani, onda uite, i poto jedete, raziite se ne uputajui se jedni sa drugima u razgovor. To smeta Vjerovjesniku, a on se stidi da vam to rekne, a Allah se ne stidi istine. A ako od njih neto traite, traite to od njih iza zastora. To je istije i za vaa i za njihova srca. Vama nije doputeno da Allahova Poslanika uznemirujete


niti da se enama njegovim poslije smrti njegove ikada oenite. To bi, uistinu, kod Allaha, bio velik grijeh!
(ElhAhzab, )

dNjima nije grijeh da budu otkrivene pred oevima svojim, i sinovima svojim, i braom svojom, i sinovima brae svoje, i sinovima sestara svojih, i enama vjernicama, i pred onima koje su u vlasnitvu njihovu. I Allaha se bojte, jer Allahu, doista, nije skriveno nita. (ElhAhzab, ) Prvi ajet je poznat kao ajet pod imenom ajet hidaba jer je to prvi ajet koji je sputan po pitanju obaveznosti hidaba majkama vjernika i ostalim vjernicama. Ajet je sputan u mjesecu zulkade pete godine po hidri. Povod objave ovog ajeta je ono to se pouzdano prenoh h si u hadisu Enesa, radijallahu anhu, da je Omer, radijallahu anhu, rekao: Rekao sam o Allahov Poslanie kod tebe ulaze ljudi dobri i pokvareni, kada bi naredio majkama vjernika da se zastru., pa je tim povodom Allah, Delleanuhu, objavio ajet o hidabu. Hadis biljei Ahmed i Buharija u Sahihu.
anhu, rezonovanje poklopilo sa Objavom to predstavlja njeh h

Ovo je jedna od stvari u kojoj se Omerovo, radijallahu

govu veliku vrlinu.

Poto je objavljen ovaj ajet Poslanik, alejhissellam, je pokrio svoje ene od stranaca. (koji nisu mahrem eni. op.p.) Ostali muslimani su takoer svoje ene zastrli od mukaraca stranaca, od glave do stopala kao i dodatne ukrase. Tako je hidab postao opti farz za svaku vjernicu vjeno do Sudnjeg dana. Ajeti na raznovrsne naine dokad h zuju ovaj propis i to:


Prvo: Poto je sputan ovaj ajet, Poslanik, sallallahu aleh takoer pokrili svoje ene prekrivajui pri tom lica, ostatak tijela i dodatne ukrase. I to se tako nastavilo kroz istoriju u praksi vjernih h ca. Ovo je praktini konsenzus ili idma koji upuuje na uoptenost propisa pomenutog ajeta za sve ene..
jhi ve selleme, je pokrio svoje ene, i ashabi su

Otuda je Ibn Derir, 22/39, u komentaru ajeta: A kada od njih neto traite, traite to iza zastora. rekao: Kada traite neto od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve selleme, ena, i ena ostalih vjernika, koje nisu vae ene, traite to iza zastora, tj., traite to iza pregrade koja se nalazi meu vama. Drugo: U rijeima Uzvienog: To je ie za vaa i njihova srca., je razlog (illet) zbog kojeg je hidab uinjen farzom. U rijeima Uzvienog: Traite to od njih iza zastora., je opaska koja upuuje da je razlog opte prirode za sve. Jer se istoa srca, ljudi i ena, te njihovo uvanje od sumnjivih stvari, trai podjednako za sve muslimane. Otuda je obaveznost hidaba prea za vjernice uopteno nego za majke vjernika jer su one iste i kreposne od svih mahana i poroka, neka je Allah zadovoljan njima. Otuda razaznajemo da je obaveznost hidaba opti propis za sve ene a ne poseban propis za Poslanikove, salh h lallahu alejhi ve selleme, ene. Jer uoptenost razloga propisa je dokaz da je i sam propis opti. Da li ijedan musliman kae: Ovaj razlog (illet) propisa: To je ie za vaa i njihova srca, se ne odnosi ni na jednog vjernika? Ovaj illet nije ostavio nijednu stvar, ni veliku ni malu, koja se vee za obaveznost hidaba, a da je nije obuhvatio.
29

Tree: Ibret i poruka erijatskih tekstova se shvata i uzima uopteno a ne vai samo za onoga ijim povodom je objavljen osim u sluaju da se prenosi dokaz koji ukazuje na njihovu posebnost. Veliki broj Kuranskih ajeta su objavljeni nekim povoh h dom pa ako bismo njihove propise ograniili samo na one ijim povodom su objavljeni to bi znailo brisanje erijatd skih propisa. Postavlja se pitanje ta bi u tom sluaju preod h stalo ostalim vjernicima. Ovo je hvala Allahu oigledno. Ovo jo vie pojanjad va pravilo da se neko obraanje (erijatskih tekstova) i propis koji iz njega proizilazi odnosi na itav Ummet, osim ako nije doao dokaz koji upuuje na posebnost i specifinost dotinog propisa koji je onda obaveza prihvatiti. U ovom sluaju ne postoji takav dokaz. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je prilikom primah nja prisege od ena rekao im sljedee: Ja se ne rukujem sa enama, ono to reknem jednoj eni kao da sam rekao stotinu drugih ena. (Isto se odnosi i na hidab, tj., ako je prod h
pisan jednoj eni onda je propisan i svim drugim enama.)

etvrto: Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, ene su majke svim vjernicima kako nam to govori Kuran: A njegove ene su njihove majke. (ElhAhzab, ) enidba sa njima je vjeno zabranjena kao i sa pravim majkama. O tome Uzvieni kae: I nije vam dozvoljeno da nikada poslije njega oenite njegove ene. (ElhAhzab, ) Ako se zna da je takva situacija sa enama Poslanid h ka, sallallahu alejhi ve selleme, onda nema osnove da se hidab ogranii samo na njih mimo ostalih ena vjernica.
30

Otuda moemo zakljuiti da je obaveznost hidaba opti i vjeni propis za sve vjernice do Sudnjeg dana. Tako su i ashabi razumjeli tu meselu i pokrili svoje ene kao to smo to ve spomenuli. Peto: Od indicija (karain) koje upuuju na uoptenost propisa obaveznosti hidaba za sve ene vjernice je zapoinjanje ajeta sljedeim rijeima: O vjernici ne ulazite u Poslanikove kue osim sa doputenjem... Traenje doputenja za ulazak u neiju kuu (istizan) je od opte etike za ulazak u kue svih muslimana i niko nije rekao da se ovaj propis odnosi samo na Poslanikovu, sallalh h lahu alejhi ve selleme, kuu mimo ostalih. Otuda je Ibn Kesir u svome tefsiru, 3/505, rekao: Ovo je upozorenje muminima da ne ulaze u Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, kue bez doputenja kao to su to radili meusobno u dahilijetu i na poetku Islama. Allah je ljubomoran u pogledu asti ovog Ummeta pa im je to i naredio. To je Allahova poast ovome Ummetu. Otuda je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: uvajte se ulaska meu ene.... Onaj ko bi ustvrdio da se propis hidaba odnosi samo na Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, ene, morao bi i da propis istizana ogranii a takvo miljenje ne zastupa niko. esto: Na uoptenost propisa ukazuje ajet koji dolazi poslije: Njima nije grijeh da budu otkrivene pred oevima svojim... Nijekanje grijeha u ovom ajetu predstavlja izuzid h manje koje upuuje na uoptenost prethodne osnove a to je obaveza hidaba. A da bi se donio poseban propis iz osd h nove (elhasl) za sobom povlai donoenje posebnog propisa iz ogranka (elhfer). Opte je poznato da nema grijeha da ena izae pred mahrema, kao to je otac, otkrivenog lica i


i aka. A to se tie drugih mimo mahrema, obavezan joj je hidab pred njima. Ibn Kesir u tefsiru ovog ajeta, 3/506, kae: Poto je Allah, Delleanuhu, naredio enama da obuku hidab pred strancima onda je pojasnio da pred ovim roacima nije obavezna da se pokrije. Isto tako ih je izdvojio i u suri Nur rekavi: Neka ne pokazuju ukrase svoje osim pred oevima svojim... (EndNur, 31) Ovaj ajet emo u potpunosti navesti kod spomena etvrtog dokaza. Sedmo: Ono to negira posebnost ovog propisa a doh h kazuje njegovu uoptenost su rijei Uzvienog u 59 ajetu sure Ahzab: i enama vjernika. Ajet u potpunosti glasi: O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se... 1 Iz ovog se jasno vidi uoptenost obaveznosti ovog propisa za sve vjernice vjeno. Trei dokaz: Drugi ajet o hidabu koji nareuje sputanje dilbaba preko lica. dO Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane biti. A Allah prata i samilostan je. (EldAhzab, 59) U komentaru ovog ajeta Sujuti je rekao: Ovo je ajet hidaba u pogledu ostalih ena u kojem je stroga naredba o pokrivanju glave i lica.


Allah, Delleanuhu, je u ovom ajetu naglasio Poslanikh h ove, sallallahu alejhi ve selleme, ene i keri zbog njihovog ugled h da i asti jer su one njegova rodbina za razliku od ostalih. A Allah, Delleanuhu, kae: dO vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, (EtdTahrim, 6) Zatim Allah, Delleanuhu, jasno uoptava propis na sve ene vjernika. Ovaj ajet je jasan i nedvosmislen,kao i prvi ajet, da je na svim enama obaveza da zastru i pokriju svoje lice, itavo tijelo i dodatne ukrase od stranih mukaraca a to se izvodi pomou dilbaba koji prekriva njihova tijela i lica kao i dodatne ukrase, i to ih razlikuje od ena dahilijeta. Na taj nain su zatiene od uznemiravanja kao i onih koji za njima nezakonito ude a ija su srca bolesna. Ovaj ajet na vie naina dokazuje da su ene obavezne pokriti svoje lice i to: Prvo: Znaenje rijei dilbab u Lisanul arab je sljedee: To je iroka odjea koja prekriva cijelo tijelo. Spominje se kao eldmulaetu i abaetu tj. abaija. ene ga oblae preko odjee sa vrha glave prekrivajui njime lice i ostale dijelove tijela te dodatne ukrase na njoj tako sve do stopala prekrivajui ih. Na ovaj nain je potvreno i jeziki i terminoloki da dilbab pokriva lice kao i ostale dijelove tijela. Drugo: Pod dilbab ulazi i pokrivanje lica. To je njed h govo prvo znaenje koje se trai. Jer ono to su otkrivale neke ene u dahilijetu je lice. Otuda je Allah, Delleanuhu, naredio svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i enama ostalih vjernika da pokriju lice. To pokrivanje se izvodi sa


sputanjem dilbaba preko njega. Jer ovo sputanje (idna) dolazi poslije sa rijeicom na (ala). Sputanje neega ne moe biti osim sa neega iz visine a to je u ovom sluaju sputanje sa glave preko lica i itavog tijela. Tree: Prekrivanje lica sa dilbabom zatim itavog tijela sa odjeom ddodatnim ukrasomd je stvar koju su tako razumjele ene ashaba, radijallahu anhum. Prenosi Abdurrezak u Musannefu od Ummi Seleme, radijallahu anha, da je rekla: Poto je sputen ovaj ajet: Neka spuste niza se svoje dilbabe., izale su ene ensarija kao da su im na glavama vrane od smirenosti, a na sebi su nosile crnu odjeu. Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Neka se Allah smiluje ensarijkama, kada je sputan Kuranski ajet: O Vjerovjesnie, reci svojim enama i svojim kerima..., pocjepale su svoje ogrtae i sa njima se pokrile pa su klanjale za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, kao da su im na glavama vrane. Hadis biljei Ibn Merdevije. Od Aie, radijallahu anha, se takoer prenosi da je rekd h la: Neka se Allah smiluje prvim muhadirkama, kada su objavljene rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje..., pocjepale su svoje ogrtae i njima se pokrile. Biljei ga Buharija u svime Sahihu. Itidar znai isto to i ihtimar tj., pokrivanje lica. Prenosi se od Ummi Atije da je rekla: Naredio nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, da izvedemo na ramazanh h ski i kurbanski bajram, punoljetne robinje, ene sa menstrud h acijom i djevojke. to se tie ena sa menstruacijom, ne bi
34

klanjale ali bi uestvovale u dobru i dovi muslimana. Red kla sam: O Allahov Poslanie ta ako neke od nas nemaju dilbaba? Neka posudi i obue dilbab svoje sestre. ree Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme. Hadis biljee Buharija i Muslim. Ovo je jasan dokaz koji zabranjuje eni da izlazi pred strance bez dilbaba. A Allah najbolje zna. etvrto: U ajetu je indicija koja upuuje na ovakvo poimanje dilbaba i na ovakav oblik prakse kojoj su prisd h tupile ensarijke i muhadirke u pogledu noenja dilbaba, tj., prekrivanje lica i putanje dilbaba preko njega. U ajetu se spominje obaveza pokrivanja Poslanikovih, sallallahu alejhi ve selleme, ena sa pokrivanjem lica ali se isto to nareuje i njegovim kerima i enama ostalih vjernika. Ovo jasno ukad h zuje na obavezu pokrivanja lica oblaenjem dilbaba i to vai za sve vjernice. Peto: Spominjanje razloga propisa u rijeima Uzvid enog: Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane biti., se vee sa rijeima ..i neka spuste.... To je prvobitni propis za pokrivanje lica jer je pokrivanje lica znak ednosti, to ih titi od napastovanja i uznemiravad nja iskvarenih mukaraca. Kada ena pokrije lice onaj ko je bolesnog srca nee uditi da ga vidi ili otkrije ostali dio njenog tijela i glavne avrete (stidna mjesta). Otuda ovaj razlog (izbjegavanje ezijeta i uznemiravanja) ukazuje na obaveznost hidaba sa pokrivanjem cijelog tijela i dodatnih ukrasa dilbabom. To je znak njihove ednosti i krijeposti, i na taj nain uvaju sebe da ne padnu u smutnju ali i druge da zbog njih ne upadnu u grijehe, te da ne budu napastvovane i uznemiravane.


Opte poznato je da ena koja se potpuno pokrije nee doi u iskuenje da je napadnu ljudi bolesnog srca niti da je gledaju oi iskvarenih ljudi za razliku od one koja se razgolii ili otkrije lice, kao takva moe postati predmetom poude. Znaj da zastiranje dilbabom, a to je je odjea kreposd h nih ena, biva sa glave a ne sa ramena. Kod njega se jo uslovljava da abaija ne bude sama po sebi ukras niti da joj se dodaju ukrasi kao to su ipke ili vezovi, ili neto drugo to privlai pogled ljudi. U protivnom to bi se onda suprosd h tavljalo cilju zbog kojeg je Zakonodavac propisao dilbab, a to je zastiranje tijela i ukrasa ene od oiju stranaca. I neka muslimanke ne dozvole da ih zavedu i zah h varaju one koje izlaze razgoliene i koje uivaju u tome to ih mukarci promatraju, i to su predmet naslaivanja njid h hovih pogleda. Vjernica se naslauje time to robuje svome Gospodaru, to je svjetiljka u svojoj kui i to je ista, pobona, kreposna, dobra i asna. Allaha molim da uvrsti ene vjernice na putu ednosti i uzrocima koji vode istoj. etvrti dokaz: Dva ajeta iz sure Nur dReci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uisitinu, zna ono to oni rade. (EndNur, 30) dA reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje;


neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim,...,i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. (EndNur, 31) Mnogobrojni su dokazi u ova dva plemenita ajeta o obaveznosti hidaba i prekrivanju lica, i to na etiri meusobno povezana naina. Prvo: Naredba o obaranju pogleda i uvanju stidnih mjesta podjednako za ene i mukarce u prvom ajetu i na poetku drugog ajeta. Razlog ove naredbe je zbog veliine grijeha zinaluka. Obaranje pogleda i uvanje stidnih mjesta je ie i bolje vjernicima kako na dunjaluku tako i na ahired h tu, i udaljava ih od upadanja u takav grijeh. uvanje stidnih mjesta se ne moe postii osim uz upotrebu uzroka koji dovode do zatite i spokoja u tom pogledu. Niko pametan ne sumnja da je otkrivanje lica uzd h rok koji dovodi do gledanja i naslaivanja sa istim. Oi ine blud a njihov blud je gledanje. Propis za sredstva povlai isti propis ciljeva neeg. Drugo: Jasna i nedvosmislena naredba o hidabu u rijeima Uzvienog: I neka ne otkrivaju ukrase svoje osim onoga to je ionako spoljanje. Tj., neka nita od svojih ukrasa i ljepote ne pokazuju strancima (mukarcima koji joj nisu mahrem) namjerno osim onoga to je ionako spoljanje jer je to opet nuno a ne svojevoljno. A to je ono to je nemogue sakriti kao to su dilbab ili abaija sami po sebi, koje ena oblai preko svoje odjee i preko himara. A to je opet odjea koja ako bi se u nju pogledalo ne dozvoljava vienje nekog dijela tijela ene strankinje (koju je haram gledati). Pogled u tako obuenu enu se prata.


Ovdje moemo uoiti jednu od Kuranskih mudrosti u rijeima Uzvienog: I neka ne otkrivaju ukrase svoje..., a to je upotreba glagola u enskom rodu u sadanjem vred h menu (fil mudaria) u odrinom obliku, da ne otkrivaju svoje ukrase namjerno. Poznato je da ako zabrana doe u sadanjem vremenu oznaava potvrdu i pojaanje te zabrane to je jasan dokaz o obaveznosti hidaba za itavo tijelo ukljuujui i dodatne ukrase. A lice i ake su onda jo prei da se pokriju. Dok u rijeima Uzvienog: Osim to je ionako spoljanje, koje predstavljaju izuzimanje (istisna) glagol nije doao u enskom rodu i ne prenosi se rijeicom poslije njega, ve dolazi u direktnom obliku. to bi znailo da je eni nareeno da sve ukrase uopteno prekrije i nema prad h vo izbora da otkrije bilo ta od njega. I nije joj dozvoljeno da ita otkrije namjerno osim onoga to je nuno ionako spoljanje, i u tom sluaju nije grijena kao to nije grijena ako bi joj nekim sluajem vjetar otkrio dio tijela. Ili ako bi otkrila dio tijela zbog potrebe lijeenja ili ako je u pitanju neka druga nuda. Otuda ovo izuzimanje dolazi u smislu otklanjanja potekoe kao to je i znaenje rijei Uzvienog: Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih,
(ElhBekara, )

Tree: Rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje... Poto je Allah, Delleanuhu, strogo naredio vjernicah ma pokrivanje tijela i ukrasa u dva pomenuta ajeta, te da ne otkrivaju nita od svojih ukrasa osim to je ionako spoljah nje, te da e ono to se otkrije nenamjerno biti oproteno, onda je radi potpunosti pokrivanja spomenuo da u ukrase koje je zabranjeno pokazivati ulazi itavo tijelo.


Poto koulje na prednjem dijelu obino imaju prod h reze koji otkrivaju dijelove vrata i prsa, Uzvieni je pojasnio obavezu pokrivanja i zastiranja tog dijela tijela sputanjem dilbaba d vela na taj dio koji ne prekriva koulja. Izraz u ajetu ed-darb moe znaiti stvavljanje neeg na neto tj., prekrivanje neega. Tako na drugom mjestu kae Uzvieni: Pa ih je prekrilo (snalo) ponienje. (Ali Imran, ) Prekrilo ih je ponienje kao to ator prekrije onoga po kome padne. Rije humur je mnoina od himar, a korijen rijei je eldhamr, to znai zastiranje i pokrivanje. Zbog toga je alkohol dobio naziv hamr jer prekriva i zastire pamet i rad h zum. Hafiz ibn Hader u Fethul bariju, 8/489, kae: Zbog toga je himar ene dobio to ime jer zastire njeno lice. U arapskom jeziku se kae, ihtemeret il-meretu ve tehammeret, tj., ena je prekrila i zastrla lice. Izraz eld dujub je mnoina te rijei a jednina je dejb. To je razrez na koulji koji pada po vratu. Otuda znaenje rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje..., dolazi u kond h tekstu Allahove naredbe vjernicama da himarom prekriju otkrivene dijelove tijela (koje obina haljina nije prekrila) kao to su glava, lice, vrat i prsa. To se realizuje tako to ena omota himar koji stavi na glavu a zatim ga sa desne strane prebaci na lijevo rame. Ovo se jo na arapskom jeziku nah h ziva etdtekanuu. Nasuprot ovome ene su u dahilijetu putale himar od pozadi a otkrivale su prednji dio tako da je sa dolaskom Islama nareeno da to pokriju. Na ovakvo znaenje i poimanje himara upuuje arad pski jezik, a tako su to pitanje razumjele i ashabijke, radijalh h
39

lahu anhunne,

i po tome radile. Otuda je i Buharija u svome Sahihu naveo poglavlje pod nazivom Poglavlje: I neka svoja vela spusta na grudi svoje. Zatim je naveo hadis sa njegovim senedom od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Neka se Allah smiluje prvim muhadirkama, poto je sputan ajet: Neka vela svoja spuste na grudi svoje.., pocjepale su svoje ogrtae i pokrile se sa njima. Hafiz ibn Hader u Fethul-bariju, 8/489, je rekao: Znaenje rijei fe ihtemerne, u ovom hadisu je, da su prekrile svoje lice. Zatim je spomenuo opis toga kao to smo to ve naveli. Onome ko se ne slae sa ovim miljenjem i smatra da ena moe otkriti lice, jer Allah, Delleanuhu, ovdje to nije spomenuo odgovorit emo: Allah, Delleanuhu, ovdje nije spomenuo glavu, vrat, prsa, nadlakticu, podlakticu i dlah h nove, pa da li je eni dozvoljeno otkriti te dijelove? Pa ako rekne ne, odgovorit emo mu, isti je sluaj sa licem, I jo je pree da se ne otkriva lice jer je ono izvor ljepote i smutnje. Pa kako to da erijat naredi pokrivanje glave, prsa, vrata, podlaktica i aka, a da ne naredi pokrivanje i zastiranje lica koje je najvei izvor smutnje (fitne) i najvie ostavlja traga na onog ko gleda, kao i na onoga ko je predmet gledanja. Takoer ih moemo zapitati: ta je va odgovor na injenicu da su ene ashaba, radijallahu anhum, pourile da prekriju lica nakon to je objavljen ovaj ajet? etvrto: Rijei Uzvienog: I neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju... Poto je Allah, Delleanuhu, naredio prekrivanje ukrasa, nain oblaenja himara te njegovo sputanje na lice, grudi, vrat i ostalo, Allah, Subhanehu ve Teala, je radi upotpunjavanja
40

i savrenosti pokrivanja, kao i zbog otklanjanja svih uzroh ka od enskog zavoenja, vjernicama naredio da ne udad h raju svojim nogama u hodu kako se ne bi uo zveket njid h hova nakita kao to su halke i slino tome. Jer bi na taj nain obznanile svoje ukrase to bi mogao biti uzrok smutnje a to je ejtanski posao. Iz ovog dijela ajeta se mogu izvui tri dokaza. Prvo: enama je zabranjeno udarati svojim nogama kako bi se uo zveket nakita koji ih prekriva. Drugo: Na eni je obaveza da prekrije noge i eventud h alni nakit koji se na njima nalazi. Tree: Allah, Delleanuhu, je enama zabranio sve ono to vodi u smutnju. Ako je nareeno pokrivanje stod h pala i skrivanje ukrasa na nogama onda je pree da joj bude zabranjeno razgoliavanje i otkrivanje lica pred strancih h ma jer je otkrivanje lica najvei pokreta smutnje, zato je ponajpree da se pokrije a ne da se otkriva pred stranim mukarcima i u to ne sumnja niko pametan. Sada moemo uvidjeti kakav je redoslijed napravljen u ovom ajetu u pogledu pokrivanja ene, od glave do stod h pala i kako su sprjeeni svi uzroci koji vode namjernom otd h krivanju nekog dijela tijela ili ukrasa u strahu od smutnje. Neka je slavljen Onaj koji je mudro odredio ove propise. Peti dokaz: Olakica (ruhsa) za stare ene koje ne ude za udajom da mogu odloiti svoje ogrtae, a da ostanu kred h posne to im je bolje. Uzvieni kae: dA starim enama koje vie ne ude za udajom nije grijeh da odloe ogrtae svoje, ali ne pokazujui ona mjesta na kojima se ukrasi nose; a bolje im je da budu kreposne. Allah sve uje i zna. (EndNur, 60)
41

Allah, Delleanuhu, je starim enama koje vie ne ude za udajom propisao olakicu. To su one ene koje su ule u pozne godine, koje su odavno izgubile hajz i mogunost trudnoe. Njima je dozvoljeno ako hoe da odloe dilbab i himar koji je Uzvieni spomenuo u ajetu o hidabu za ene vjernice. Njima je dozvoljeno da otkriju lice i dlanove, i u tome ne snose grijeh i odgovornost ali pod dva uslova. Prvi uslov: Da su od onih na kojima nije ostalo ukrasa ili mjesta koja pokreu strasti. To su one koje koje ne ude i ne ele da se udaju, niti neko drugi udi da ih oeni. Jer su one starice koje to ne ele niti bi ih neko poelio. A to se tie onih koje su ostale lijepe i koje svojim fizikim izgledom mogu uzburkati strasti, takvima nije dozvoljeno da odloe svoje ogrtae. Drugi uslov: Da ne pokazuju ona mjesta na kojima se nose ukrasi (shodno Kuranskom ajetu). Ovo podrazumijeva dvije stvari: Prvo, da ne oblae namjerno ukraenu odjeu koja razgoliava. Drugo, da ne upotrebljavaju ukrase poput nakita, surme, boje i uljepavanje odjeom kao i drugim ukrasima kojima bi mogle izazvati smutnju. Na vjernicama je da ne pretjeruju u pogledu ove olakice tako da se deklariu kao starice a one to nisu, i da kao takve pokazuju neke od svojih ukrasa. Zatim je Allah, Delleanuhu, rekao: A da budu kreposne to im je bolje. Ovo je podsticaj Uzvienoga starim enama da uvad ju ednost, te da je to bolje i efdalnije (vrijednije).
42

Ovaj ajet upuuje na obaveznost pokrivanja lica ena kao i ostatka tijela ukljuujui i ukrase. A pomenuta olakid ca vai za ene koje su ostarile i kao takve nije ih mogue potvoriti jer su toliko ostarile. Ako se poslue ovom olakicom nisu grijene. Olakica (ruhsa) u erijatu dolazi u stvarima koje su strogo nareene i propisane. U ovom sluaju stvar koja je strogo nareena je hidab o kojem smo govorili u prethodnim ajetima. injenica da je za stare ene bolje i kreposnije da ne koriste ovu olakicu te da ne odlau svoje ogrtae sa lica i aka, ukazuje na obaved h zu pokrivanja onih ena koje nisu dostigle tu starosnu dob. Mladim enama je najpree da se potpuno pokriju, to ih uva i udaljuje od smutnje i nemorala, a ako bi to prekrile bile bi grijene. Kao rezime moemo rei da je ovaj ajet najjai dokaz o obaveznosti pokrivanja lica i aka, te ostatka tijela sa ukrasima, i to dilbabom i himarom. Drugo: Dokazi iz vjerodostojnog Sunneta Mnogobrojni su dokazi iz vjerodostojnog Sunneta koji na razliite naine jasno ukazuju na pomenuti propis. Ponekad na obavezu pokrivanja lica, ponekad da ne izlaze iz kue bez dilbaba, a ponekad u vidu naredbe sputanja haljine kako bi pokrila stopala. Ponekad u kontekstu upozorenja da je ena sva avret (stidno mjesto) te da je obavezna da se sva pokrije, ponekad u vidu zabrane osamljivanja sa enama i ulaskom meu njih.
43

Ponekad se spominje olakica u tom pogledu kod pronje kada joj je dozvoljeno da otkrije lice kako bi je proh h sac vidio. I tako na razne naine Sunnet titi vjernice i podstie ih na ednost, krepost, stid, ljubomoru i pokrivanje. U tom kontekstu preneeno je mnotvo hadisa od Poh h slanika, sallallahu alejhi ve selleme. Neki od njih su:
. Prenosi se od majke vjernika, Aie, radijallahu anha, da je rekla: Dok smo bile u ihramima pored nas bi nailazili putnici. Kada bi prolazili pored neke od nas, ona bi prebacila svoj dilbab preko glave i lica, pa kada bi nas proli ona bi lice opet otkrivala. Hadis biljei Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made, Darekutni i Bejheki.

Ovo je jasan dokaz koji prenosi Aia, radijallahu anha, o ashabijkama koje su bile muhrime (pod ihramom) sa Poslah nikom, sallallahu alejhi ve selleme. Ovdje se spominju dva vadiba (obaveza) koji su u situaciji da se jedan drugom suprostavljaju. Prvi vadib je pokrivanje lica, a drugi je njegovo otkrivanje u situaciji kada su muhrime (obredi hada). U takvoj situaciji one su pri prolasku mukaraca stranaca primjenjivale osnovu propisa a to je obaveza pokrivanja lica, a kada u njihovom prisustvu nije bilo stranaca primjenjivale su osnov propisa za muhrime a to je otkrivanje lica. Ovo je jasan dokaz, hvala Allahu, Delleanuhu, o obavezi pokrivanja itavog tijela za sve ene vjernice. U korist uoptenosti propisa kao to smo to spomih njali u tefsiru  ajeta sure Ahzab, je i sljedei hadis:
44

. Prenosi se od Esme bint Ebu Bekr, radijallahu anha, da je rekla: Pokrivale smo naa lica od mukaraca, i eljale smo se prije toga, dok smo bile u ihramima. Biljei ga Ibn Huzejme i Hakim. Hadis je sahih po artovima Buharije i Muslima, a Zehebi se sa tim sloio. . Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Neka se Allah smiluje prvim muhadirkama. Kada je objavljeno: I neka vela svoja spuste na grudi svoje. Pocjepale su svoje ogrtae i prekrile se njima. Hadis biljei Buharija, Ebu Davud, Ibn Derir u svome tefsiru, Hakim, Bejheki, i drugi.

Hafiz ibn Hader u Fethul bariju, 8/490, kae: Rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ihtemerne, znae da su prekrile svoja lica. Na uvaeni ejh Muhammed El-Emin E-enkiti u Edvaul-bejanu, 6/594d595, kae: Ovaj vjerodostojni hadis jasno ukazuje da su pomenute ashabijke iz rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje, razumjele obah vezu pokrivanja lica, te da su tom prilikom pocjepale svoje ogrtae i prekrile lica pokoravajui se Allahovoj naredbi iz pomenutog ajeta. E-enkiti nastavlja: Zastiranje ena od mukaraca i prekrivanje lica je potvreno u vjerodostojnom Sunnetu, a Sunnet tefsiri Allahovu Knjigu kao to je poznato. Otuda je Aia pohvalila pomenute ene jer su pourile da sprovedu naredbu sadranu u pomenutom ajetu. Opte poznato je da one same nisu mogle to razumjeti iz rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje., ve da im je to protumaio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Jer je Poslanik, bio prisutan meu njima a one su ga pitale o
45

svim propisima Vjere koji im eventualno nisu bili jasni. U tom kontekstu Allah, Delleanuhu, kae: Mi smo ti objavili opomenu (Kuran) kako bi objanjavao ljudima ono to smo im spustili. Nemogue je da su ashabijke same po sebi protumad ile ovaj ajet. Hafiz ibn Hader u Fethul-bariju, navodi drugu predaju od Ibn Ebi Hatima od Safije, koja pojanjava ovu predaju. Predaja je preneena u sljedeem obliku: Kod Aie smo spomenuli ene Kurejijke i njihovu vrijednost pa je rekla: Zaista su Kurejike dobre ali tako mi Allaha nisam vidjela boljih ena od ensarijki i nisam vidjela ena da su iskrenije i vre prihvatile Allahovu Knjigu. Kada su objavljene rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje., tada su im doli njihovi ljudi uei ono to je sputeno po pitanju njih. Nije ni jedna ostala a da nije uzela svoj ogrta. Tako pokrivene su klanjale sabah za Posland h ikom kao da su im na glavama vrane. Ovaj dogaaj je takoer pojanjen u predaji kod Buharije koju smo malo prije spomenuli. Shodno svom znah nju, bogobojaznosti i razumjevanju Vjere, Aia, radijallahu anha, je donijela na pomenute ashabijke ovu veliku pohvalu i jasno izrekla da su one ene koje su najiskrenije i najvre prihvatile Objavu. Ovo je jasan i neporeciv dokaz da su ashabijke rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje., shvatile kao naredbu o pokrivanju lica. Ovo je takoer dokaz da prekrivanje lica predstavlja iskreno vjerovanje u Allahovu Objavu i iskreno prihvatanje iste.

46

Zato je veliko udo, da pojedinci koji se deklariu kao ulema, govore kako nije doao nijedan dokaz u Kuranu i Sunnetu o pokrivanju lica ene pred mukarcima. Iako se zna da su ashabijke to radile pokoravajui se Allahu, Delleanuhu, i iskreno vjerujui u Njegovu Objavu. Iako se to jasno vidi iz vjerodostojnih predaja, kao to smo vidjeli predaju koju prenosi Buharija, to predstavlja jedan od najveih i najjasnijih dokaza o obaveznosti hidaba (pokrivanju lica) za sve ene.
4. Hadis Aie, radijallahu anha, u sluaju potvore na nju. U njemu se prenosi sljedee: Safvan me je vidio prije hidaba, pa sam se probudila dok se vraao nakon to me je prepoznao, pa sam prekrila svoje lice od njega sa svojim dilbabom. Hadis biljee Buharija i Muslim.

A kao to smo ve objasnili u komentaru  ajeta sure Ahzab da je hidab farz kako za majke vjernika tako i za ostale vjernice. po mlijeku a to je Eflah, brat Ebu EldKajsa, koji je doao kod nje i traio dozvolu za ulazak nakon to je sputan propis o hidabu. Poto ga je odbila, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je dozvolio jer je on bio njen amida po mlijeku. Hadis biljee Buharija i Muslim. Hafiz ibn Hader u Fethul-bariju, 9/152, kae: U hadisu je dokaz obaveznosti zastiranja ene pred mukarcima strancima (koji joj nisu mahrem). Hafiz Ibn Hader je miljenja da je hidab uopten za sve ene i to je istina.
47 . Hadis Aie, radijallahu anha, u prii o njenom amidi

. Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: ene vjernice su za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjale sabah umotane u svoje ogrtae. Zatim su odlazile svojim kuama nakon zavrenog namaza i niko ih ne bi prepoznao od crnila. Hadis biljee Buharija i Muslim. . Hadis Ummu Atije, radijallahu anha. Naime u njemu se spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio enama da iziu na musalu za vrijeme bajram namaza, pa su rekle: O Allahov Poslanie neke od nas nemaju dilbaba? Pa im je odgovorio: Neka obue dilbab svoje sestre. Hadis biljee Buharija i Muslim.

Poenta lei u tome to je znaenje hadisa shodnjo njed h govom vanjskom znaenju, a to je, da eni nije dozvoljeno da iz svoje kue izlazi, osim pokrivena dilbabom koji bi prekrio itavo tijelo i to je bila praksa vjernica u vrijeme Pod h slanika, sallallahu alejhi ve sellem.
alejhi ve sellem,

rekao: Onaj ko bude pustio da mu se odjea vue iz uobraenosti, Allah, Delleanuhu, ga nee pogledati na Sudnjem danu. Pa je Ummu Seleme rekla: Kako da postupe ene sa dijelom haljina koji se vue po zemlji ( zuh h julihinne)? Neka ih spuste jedan pedalj. ree Poslanik. A ako im to bude otkrivalo stopala, ponovo priupita? Neka ih spuste za jedan lakat i neka na to ne dodaju vie. odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Hadsi biljei Ahmed i vlash h nici Sunena i drugi, a Tirmizi kae da je hasenun sahih. Dokazivanje u ovom hadisu se ogleda u dvije stvari: Prvo: ena je za stranog mukarca sva avret (stidno mjesto) jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio enad ma da pokriju svoja stopala u duini od jednog lakta.
48

. Prenosi se od Ibn Omera da je Poslanik, sallallahu

Drugo: U njemu je dokaz o obaveznosti hidaba na itavo tijelo. Analogno tome, pree je da bude pokriveno lice koje je izvor smutnje. Mudrost Sveznajueg i o svemu dobro obavjetenog odbija da naredi pokrivanje neega to je manje vano od onoga to je vie vano i to predstavlja vei izvor smutnje.
9. Prenosi se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je Poh h slanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ena je avret (stidno mjesto) pa kada izae iz kue prati je ejtan. ena je

najblia milosti svoga Gospodara dok je u svojoj kui. Hadis biljei Tirmizi, Ibn Hiban, i Taberani.

Poenta hadisa je u tome, ako je ena avret onda joj je obaveza da pokrije sve ono to obuhvata rije avret, i da ga zastre. U predaji Ebu Taliba kod imama Ahmeda se kae: Nokat ene je avret pa kada izie iz kue neka joj se nita ne vidi osim papua. Od njega se takoer prenosi predaja: Kod nje je svaki dio avret pa ak i nokat. ejhuldislam ibn Tejmijje dodaje: To je i Malikovo miljenje.
jallahu anhu,

da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: uvajte se ulaska meu ene. Neki ovjek od ensarija ree:O boiji Poslanie ta misli o eldhamwu? dEldhamw je smrt. ree Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Hadis biljee Buharija i Muslim. Ovaj hadis upuuje na obaveznost hidaba jer je Pod h slanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio na opasnost ulaska meu ene, te je uporedio blinje roaka od eninog sud h pruga (eldhamw) sa smru.
49

10. Prenosi se od Ukbeta ibn Amira Duhenija, radih h

Ovakav nain izraavanja upuuje na to da se radi o velikoj opasnosti. Pa ako je mukarcima zabranjeno da ulaze meu ene, a jo je pree da bude zabranjeno osamd h ljivanje sa njima kao to se to navodi u drugim predajama. Otuda je nareeno da, ako se neto trai od njih da to bude iza zastora. A onaj ko ue meu njih taj je ve pocjepao taj zastor. Ovo je opta naredba u pogledu svih ena. Otuda su i rijei Uzvienog: ...traite to od njih iza zastora., uoptene za sve ene.
. Hadis koji dozvoljava olakicu otkrivanja lica kako bi prosac vidio djevojku. Hadisi u tom kontekstu su mnogobrojni i prenosi ih skupina ashaba, radijallahu anhum. Od njih su Ebu Hurejre, Dabir, Mugire, Muhammed ibn Mesleme i Ebu Humejd, radijallahu anhum.

Zadovoljit emo se hadisom koji prenosi Dabir, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada neko od vas prosi eni pa ako moe da vidi ono to e mu omiliti enidbu neka to i uradi. Tako sam zaprod sio djevojku pa sam kriom traio priliku da je vidim dok nisam ugledao ono to mi je omililo enidbu sa njom pa sam je i oenio, pria Dabir. Hadis biljei Ahmed, Ebu Davud i Hakim i kae da je vjerodostojan po artovima Muslima.
radijallahu anhu,

Dokazi iz ovog hadisa su sljedei: Prvo: Osnova je da su ene dune da se pokriju i zad stru od mukaraca. Drugo: Olakica koja je propisana proscu ukazuje da je prije toga postojala neka obaveza a to je obaveza hidaba na osnovu koje je propisana pomenuta olakica. Da su ene bile otkrivenih lica ne bi bilo potrebe za ovom olakicom niti potrebe da se ovaj hadis spominje uopte.
50

Tree: Prikradanje Dabira kako bi vidio kod svoje prosidbenice ono to e mu omiliti brak sa njom (ljepotu njeh h na lica) ukazuje na pokrivanje lica. A da je bila otkrivenog lica ne bi imao potrebe za prikradanjem kako bi vidio svoju buduu enu. A Allah, Delleanuhu, najbolje zna. Kae ejh Ahmed akir u recenziji Musneda, 14/236, u hadisu Ebi Hurejre, radijallahu anhu, koji govori o vienju prosidbenice: Ovaj hadis kao i drugi hadisi koji se prenose u ovom znaenju o dozvoli vienja prosidbenice zloupotrjebili su pokvarenjaci i bezbonici u naem vremenu. To su oni koji robuju Evropi, enama i strastima. Sa ovim hadisom dokazuju neto to se njime ne eli rei i izvru njegovo pravo islamsko znaenje. Pa su tako dozvolili vienje ene u potpunosti, i jo su dozvolili vienje onoga to nije nikako dozvoljeno gledati. I ne samo to, dozvolili su osamljivanje sa enom to je zabranjeno. ak su dozvolili meusobno prijateljstvo i ivot, i u tome ne vide nita loe. Neka ih Allah osramoti njih i njihove ene, i one koji su zadovoljni njima. Najvei grjenici meu njima su oni koji se deklariu kao ljudi od Vjere, a Vjera je od njih ista. Neka nam Allah, Delleanuhu, oprosti i neka nas uputi na Pravi put. Trei dokaz: Ispravan kijas ili analogija (kijas
delijj muttarid)

Kao to ajeti i hadisi upuuju na obaveznost hidab u potpunosti sa prekrivanjem lica i aka, kao i ostatka tijela i ukrasa, te na zabranu otkrivanja bilo ta od toga, tako i kijas muttarid upuuje na obavezu pokrivanja lica i aka zajedno sa ostatkom tijela i ukrasima. Na to upuuju i erijatska pravila koja zatvaraju vrata smutnje, kako ene ne bi bile zavedene, i kako ne bi druge zavodile.


erijat takoer nastoji da ostvari uzviene ciljeve u tom pogledu i da sauva najbolje etike vrijednosti a to je ouvanje ednosti, istoe ,stida, ljubomore, te pokrivanje. A istovremeno nastoji da ovjeka udalji od nekulture, bed stidnosti, usmrivanja ljubomore, neozbiljnosti, razgoliad vanja, i mijeanja mukaraca i ena. Jedno od tih pravila je, Pribavljanje koristi i otkland h janje tete. (delbuldmesalih ve deruldmefasid). Zatim pravih h lo, Prihvatanje manje tete kako bi se izbjegla vea teta. Zatim pravilo, Ostavljanja mubah d dozvoljenih stvari ako to vodi vjerskoj teti. Od primjera kijasa muttarid moemo navesti sljedee: d Naredba o obaranju pogleda i uvanja stidnih mjesd h ta. Analogno tome moemo rei da je otkrivanje lica najvei izazov za pogled i neuvanje stidnog mjesta. d Zabrana udaranja nogama za ene kako ne bi ukad h zivale na svoje ukrase. Analogno tome moemo rei da je otkrivanje lica vei izazov i poziva u smutnju od udaranja nogama. d Zabrana uljepavanja govora. Otkrivanje lica je vei poziva u smutnju od toga. d Naredba pokrivanja stopala, podlaktica, vrata, kose i glave, kroz erijatske tekstove oko ega postoji konsenzus (idma). Analogno tome moemo rei da je lice vei poziva u smutnju i nered od navedenih stvari. I mnogobrojni su drugi sluajevi kijasa koji potvrud ju ono to smo spomenuli. Otuda analogija pokrivanja lica i aka je prea da se sprovede a to se u (usulskoj) terminologih h ji naziva kijas delij. Ovo je hvala Allahu jasno i upeatljivo.



Iz onoga to smo spomenuli vidljivo je svakome onh h ome kome je Allah osvijetlio pamet da je hidab obavezan vjernicama za itavo tijelo ukljuujui i dodatne ukrase na to ukazuju jasni Kuransko hadiski dokazi, vjerodostojan kijas, opta erijatska pravila, i na koncu to je bila praksa ena vjernica od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, do dananjeg dana na Arabijskom poluotoku ali i u ostalim muslimanskim zemljama. Otkrivanje lica ene koje je primjetno danas predstad vlja poetak otkrivanja ostalih dijelova tijela i ukrasa to opet vodi u potpunu razgolienost, ukraavanje i uljepavanje pred strancima. Ovaj belaj koji je zadesio na Ummet nije bio prisutan do poetka etrnestog hidretskog stoljea. Ovu smutnju su zapoeli arapski krani i prozapadno ord h jentisani muslimani kao i oni koji su prihvatili kranstvo od njih nakon to su bili muslimani kao to je to objanjeno u drugom poglavlju. Zbog toga je obaveza vjernicima, onima ije je ene navratio ejtan da se otkriju i razgolie, da se boje Allaha, Delleanuhu, te da pokriju svoje ene onako kako je Allah naredio da se obue dilbab, abaija i himar, te da povedu rauna o uzrocima koji e ih uvrstiti u nonji hidaba. Ald h lah, Delleanuhu, je naredio mukarcima da vode brigu o enama a osnova toga je islamska ljubomora i vjerska prisd h trasnost. Zato je obaveza vjernicama da se odazovu i vrate hidabu, i da obuku abaije i himare pokoravajui se tako Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Neka im uzor budu majke vjernika i Poslanikove ene, a Allah je zatitnik dobrih ljudi i ena. A to se tie napomene i upozorenja treba rei da je obaveza svakom vjerniku i vjernici da se uvaju raznih


poziva njihovih neprijatelja bilo onih iz njihovih redova ili onih vanjskih koji su skloni zapadnim idejama i nainu ivota. To su oni koji pozivaju na ostavljanje hidaba koji je kruna ednosti i tit od otkrivanja i razgoliavanja. Oni pozivaju da ena izlazi razgoliena pred mukarce i da se mijea sa njima. I nemojte nasjesti na neka az miljenja koja gaze i ne respektuju tekstove Kurana i hadisa, i koja bukvalno rue vjerske osnove, i koja se suprostavljaju ciljevima erijata u pogledu ouvanja asti i ednosti a zabranjuje razgoliad vanje i ukraavanje ene, i mjeanja sa mukarcima koje su ohalalili u svojim zemljama. I kaemo svakom vjerniku i vjernici: Poznato je da u asnom erijatu, i na tom su stanovitu valorizatori, ne pod stoji vjerodostojan i jasan dokaz za pozivae u razgolied nost niti postoji konstantna praksa od vremena Poslanih h ka, sallallahu alejhi ve sellem, po tom pitanju sve do poetka etrnaestog hidretskog stoljea. Veina dokaza onih koji pozivaju u otkrivanje lica i aka ne izlazi iz tri okvira: Prvo: Da se radi o tanom i jasnom dokazu koji je derogiran ajetom o obaveznosti hidaba kao to se moe potvrditi kada se provjeri istorijski slijed dogaaja. Tj., ti dokazi se odnose na vrijeme prije pete hidretske godine ili se odnose na stare ene koje vie ne ude za udajom ili na djecu koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ena. Drugo: Postojanje tanog dokaza koji nije jasan i ija se jaina ne moe porediti sa jainom kategorikih dokaza iz Kurana i Sunneta o obaveznosti pokrivanja lica i aka,
54

kao i ostalog dijela tijela i ukrasa. A Kuranski princip glasi da oni koji su dobro upueni u nauku manje jasne dokaze ostavljaju i pridravaju se onih koji su jasni. Tree: Postojanje jasnog ali ne i tanog dokaza koji ne moe posluiti kao dokaz. Nije se dozvoljeno njime suprosd h taviti jasnim i tanim Kuransko hadiskim tekstovima kao i dugogodinjoj konstantnoj praksi u pogledu pokrivanja koje je obuhvatalo i lice i ake. A treba znati i da niko od velikih islamskih autoriteta nije dozvolio otkrivanje lica i aka u vremenu smutnje, iskvarenosti i slabosti Vjere. Naprotiv, svi su sloni oko pokrivanja lica i aka, kao to to prenosi veliki broj uenjaka. Iskvarenost vremena u kojem ivimo obavezuje na pokrivanje lica i aka, kada ne bi postojao nikakav drugi dokaz. Podmuklo je u ovom vremenu pozivati i govoriti uopteno a ne ogranieno o otkrivanju lica i aka, imajui u vidu slabost Vjere kod ljudi te nered (fesad) koji je se rairio u zemljama muslimana. Osnova je pokrivanje tijela ene sa svim dodatnim ukrasima i nije joj dozvoljeno da neto od toga namjerno otkriva pred stranim mukarcima pokoravajui se tako Uzvienom Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a na takvoj su praksi bili ashabi i njihove ene, te osd h tali muslimani kroz etrnaest uzastopnih vijekova. Pa neka je hvala Allahu Gospodaru svijetova.



etvrta cjelina: O vrijednosti hidaba Na enama vjernicama je da oboavaju Allaha, Ded kroz prakticiranje hidaba koji e prekriti cijelo tijelo i ukrase pred stranim mukarcima. Za taj vid ibadeta e biti nagraene, a ako ostave hidab bie kanjene.
lleanuhu,

Otuda ostavljanje hidaba predstavlja jedan od ved h likih upropatavajuih grijeha koji za sobom povlai druge velike grijehe kao to je namjerno otkrivanje nekog dijela tijela ili ukrasa koje nose ene. Zatim ostavljanje hidaba za sobom povlai mijeanje sa mukarcima i druge vidove smutnje koja za sobom povlai naputanje hidaba. Na vjernicama je obaveza da se odazovu onome to im je naredio Allah, Delleanuhu, u pogledu hidaba, zastiranja, ednosti i stida pokoravajui se tako Allahu, Delleanuhu, i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Allah, Delleanuhu, kae: dKada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s Pravog puta. (ElhAhzab, ) A kako i ne bi kada se iza propisa hidaba nalaze mnoge mudrosti i tajne, pohvalna etika, te uzvieni i dobri ciljevi kao to su: za ouvanje asti i uklanjanje uzroka koji vode ka smutnji, sumnjienju i neredu (fesadu).
 . uvanje asti. Hidab predstavlja brigu erijata

. istoa srca. Hidab poziva i vodi ka istoi srca vjernika i vjernica. On je tvrava bogobojaznosti. On je sredstvo velianja i ouvanja svetinja. Rekao je Uzvieni: To je ie za vaa i njihova srca. . Lijep ahlak. Hidab je nain da se stekne lijep odgoj

i ahlak, kao to je pokrivanje, ednost, stid i ljubomora, a s druge strane on je titi od pokvarenosti, nemorala i nereda. je erijatski simbol slobodnih, potenih i asnih ena. On ih titi od svih potvora, prljavtina i sumnjienja. Otuda Uzvieni kae: ...tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane biti. Treba znati da ako je ovjekova vanjtina dobra onda je to dokaz da je i njegova unutranjost dobra. Zaista je ednost enina kruna. I nema nijedne kue u kojoj vlada ednost i krijepost a da nije ispunjena prijatnou. Od bogobojaznosti prekrivae (juhammirne) jagodice prstiju, i izaoe u nonoj tami u alove zavijene polom. Hidab je drutvena zatita od uznemiravanja i ezid h jeta, te bolesti srca ljudi i ena. Hidab sasjeca pokvarene i bezobrazne poude. On je zatita od pogleda iskvarenih oiju i otklanja ezijet od ovjeka i ene u pogledu njihove asti. On je takoer zatita od potvore udatih ena za zid h naluk kao i od runih govorkanja, sumnjienja i ostalih ejtanskih spletki i opasnosti.
. Presjecanje ejtanskih spletki i udnje za drugim 4. Hidab je simbol kreposnih i asnih ena. Hidab



Otuda je neki pjesnik za kreposne ene rekao: One su kao hurije slobodne, nikada nisu ni pomislile na nemoral, kao to su Mekkanske gazele, iji je lov zabranjen
. uvanje stida. Rije stid (elhhajau) vodi porijeklo od rijei ivot (elhhajat) tako da nema pravog ivota bez stida.

Stid predstavlja ahlak koji Allah usadi u due ljudi koje eli oplemeniti. Otuda je stid odlika ednosti a bestid je odlika iskvarenosti. On je osobina kojom se odlikuje insan, on je uroeno svojstvo i odlika je islamskog bontona. Stid je ogranak od ogranaka imana. On je pohvalna osobina kojom su se odlikovali arapi i prije Islama a koju je Islam potvrdio i u koju poziva. Stid odvraa i kori duu da ne upadne u ono to je runo i pokvareno. ukraavanjem i mijeanjem ena sa mukarciam u islamd skom drutvu. i raskalaenosti. Tako da ena pod hidabom ne moe bit posuda sa vodom koju bi svako nalokao. avret a to predstavlja bogobojaznost. Otuda Uzvieni kae: .. odjea estitosti, to je ono najbolje. (ElhEaraf, )
. Hidab je zatita od zinaluka i vanbranog ivota . Hidab sprjeava poude za razgoliavanjem i

9. ena je avret (stidno mjesto). Hidab prekriva taj

Abdurrahman ibn Eslem u komentaru ovog ajeta kah e: Poboji se Allaha pa pokrije svoje stidno mjesto. Eto, to je odjea bogobojaznosti.


U predaji od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se kae: Allahu moj, pokrij moje avrete (sramote) i sauvaj me od straha. Hadis biljei Ebu Davud i drugi. Allahu na sauvaj nae avrete i avrete naih ena.
10. Njegovanje i ouvanje ljubomore. O tome emo opirnije govoriti u desetom temelju ove knjige.

etvrti temelj: Boravak u kui Boravak ene u kui je erijatska obaveza a izlazak iz nje je olakica koja se upranajva shodno veliini potrebe Vjerska osnova po ovom pitanju je da ena boravi u kui jer Allah, Delleanuhu, kae: I boravite u vaim kuama. To je erijatska obaveza ena i nije im dozvoljed h no tek tako izlaziti iz kue bez nude ili potrebe, a odmah poslije toga nastavlja pa kae: I ljepotu svoju kao u davno pagansko doba ne pokazujte. Tj., nemojte izlaziti iz kua uljepane i namirisane kao to je to bio obiaj u dahilijjetu. Naredba da borave u svojim kuama je svojevrstan hidab jer su zatiene u svojim kuama i sobama od pogleda stranih mukaraca kao i mjeanja sa njima. A kada dou u situaciju da izau pred mukarce obaveza im je da obuku odjeu koja e prekriti cijelo tijelo i dodatne ukrase. Onaj ko bolje prostudira asni Kuran vidjet e da se kue na tri mjesta pripisuju enama iako kue u osnovi prid h padaju njihovim muevima ili njihovim skrbnicima.
59

Ovo pripisivanje je izvreno zbog toga to ene najvei dio svoga vremena upravo provode u kui, a Ald h lah najbolje zna. To je pripisivanje stanovanja, boravka a ne istinskog posjedovanja jer Uzvieni kae: I boravite u svojim kuama. (ElhAhzab, ), h I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vaim. (EldAhzab, 34) uvanjem i pridravanjem ove osnove ostvaruju se sljedei erijatski ciljevi:
. Postupanje i raspodjela poslova shodno ljudskoj prirodi koju je odredio i propisao Gospodar svijetova, a to je da ena obavlja poslove u kui a ovjek poslove van kue. . Postupanje po onom to je odredio erijat u pogled h

du drutvenog ivota mukarca i ene unutar islamskog drutva. To je drutvo odvojenosti a ne mjeanja spolova. nom slubom i zadaom. Boravei u kui ona obnaa funkcid h je: supruge, majke, uvara suprugova stana, i odgaja budue generacije. U hadisu koji prenosi Ibn Omer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ena je pastir u ovjekovoj kui i odgovorna je za svoje stado. Hadis biljee Buharija i Muslim. druge obaveze. Njoj nije obaveza prisustvovati dematu i dumi za razliku od mukarca. Takoer je od mogunosti koje se uslovljavaju eni za obavljanje hada prisustvo mahrema. Prenosi se od Ebu Vakida da je Poslanik, sallalh h lahu alejhi ve sellem, rekao svojim enama za vrijeme hada: Nakon ovoga na vama je obaveza da boravite u kuama.
60 4. Boravei u kui ena izvrava obavezu namaza i . enin boravak u kui je u skladu sa njenom ivotd

Biljei ga Ahmed i Ebu Davud. Ibn Kesir u komentaru ove predaje kae: To znai boravite u svojim kuama i nemojte izlaziti. ejh Ahmed akir u komentaru ove predaje u knjizi Umdetu tefsir, 3/11, kae: Ako se ovaka zabrana odnosi za odlazak na had, nakon to je neka ena obavila obavezd h ni had, iako se zna da je had jedan od najveih ibaded h ta, ta onda rei za izlaske ena u naem vremenu koje se deklariu kao muslimanke, koje putuju iz mjesta u mjesta otkrivene i razgoliene? Mnoge od njih tako putuju u zemlje nevjernika same i bez mahrema kao da ih i nema. Gdje su ljudi? Gdje su mukarci? Allah, Delleanuhu, je sa ene skinuo obavezu dihada zbog toga Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i halife poslije njega nikada nisu dali bajrak eni na polju dihada. ena nije u stanju da podnese teret i odgovornost rata. Naprod h tiv potpomaganje sa enama i njihova brojnost na bojnom polju su dokaz slabosti jednog naroda. Prenosi se od Ummi Seleme da je rekla: O Allahov Poslanie, ljudi ratuju a mi ne ratujemo, a nama pripada pola miraza? Pa je Allah, Delleanuhu, tim povodom obh h javio: Nemojte eljeti ono ime je Allah odlikovao jedne nad drugima. Hadsi biljee Ahmed, Hakim i drugi. ejh Ahmed akir u komentaru ovog hadisa, 3/157, kae: Ovaj hadis je dokaz protiv laaca koji u naem vred h menu ele da izvedu enu iz kue skidajui joj hidab i zad govaraju vojnu mobilizaciju ene gdje ena dolazi u situacd h iju da otkriva svoje ruke, noge, i od njih prave grjenice. Na taj nain se poistovjeuju sa prokletnicima idovima koje je Allah prokleo do Sudnjeg dana.


. Realizacija onoga to joj je asni erijat dodjelio od posla u kui i ouvanja njenog ponosa i ugleda. Ako bi ena izala iz kue onda bi sa ovjekom uestvovala u onome sa ime je on odlikovan. Na taj nain bi se poremetili ciljevi erijata a ena bi postala konkurent ovjeku u njegovoj slubi i tako bi blokirala njagovu zadau brige o eni koju mu je Allah, Delleanuhu, dodjelio. Na taj nain dolo bi do ruenja prava ovjeka. Naime ovjek bi bio obavezan da djeluje u dva svijeta ili na dva polja. Svijet traenja nafake i opskrbe, dihada i pribavljanja svega to je potrebno za ivot. Ovo je ono to se vee za vankune djelatnosti. Drugi svijet bi bio svijet odmora i smiraja a to je unutar kue. Ako bi ena napustila kuu onda bi nastao poremeaj u ovjekovom unutranjem svijetu te u kui ne bi mogao nai smiraj. Time bi dolo do problema izmeu ovjeka i ene to bi na koncu rezultiralo unitenjem porod h dice i kue. Otuda se prenosi poslovica: ovjek donosi a ena gradi. I iza svega ovoga treba znati da mijeanje ene sa mukarcima na nju ostavlja posljedice.

Islam je vjera u skladu sa prirodnim sklonostima ovjeka. Opta korist se poklapa sa ljudskom prirodom i potpomae je. Otuda nije eni dozvoljeno da radi poslove koji nisu u skladu sa njenom prirodom i udoreem. Jer je ena ustvari supruga koja nosi djecu zatim ih raa i doji. Ona je kraljica kue. Ona predstavlja naruje za djecu. Ona je odgajatelj generacija u njihovoj prvoj koli. Poto je jasno da ene trebaju boraviti u kuama tred h ba znati da je Allah, Subhanehu ve Teala, kue uinio svetim i sauvao ih od svake sumnje i sumnjienja. On je zbog toga zabranio otkrivanje avreta kue. Zato je propisao traenje dozvole (istizan) za ulazak u kuu, kako ljudi ne bi vidjeli neto to je avret te kue.


Otuda Uzvieni kae: O vjernici, u tue kue ne ulazite dok doputenje ne dobijete i dok ukuane ne pozdravite; to vam je bolje, pouite se! (EndNur, 27) Izraz u ajetu testenisu znai testezinu, tj., dok ne zatraite doputenje za ulazak. I dok ne poselamite pa vam se onda odvrati selam i dopusti ulazak. Preneene su mnogobrojne predaje koje ukazuju da je dozvoljeno iskopati oko onom ko ue ili pogleda u kuu nekoga bez njegove dozvole. Od edeba je da onaj ko trai dozvolu za ulazak ne staje ispred vrata nego desno ili lijevo od vrata. Zatim od edeba je da pokuca blago bez pretjeh rivanja i da nazove selam. Ima pravo tri puta da trai dod zvolu. Sve ovo je propisano kako bi se zatitili avreti i srah h mote muslimana. Pa ta nakon ovoga rei za onoga ko poziva da ene napuste kue razgoliene i ukraene, i da se mjeaju sa mukarcima. Zato se o Allahovi robovi drite onoga to vam je nareeno. Kada se proiri izlazak ena iz njihovih kua bez nude ili potrebe, a to je znak slabe brige o njima ili potd h puno gubljenje tog osjeaja, savjetujem onima koji su na enidbu da se potrude oko svog izbora. Neka se dobro priuvaju onih koje esto i bezrazlod no naputaju kuu. Onih koje e iskoristiti njegovo odsud stvo i zaposlenost da korziraju i etkaju se po putevima. A to se moe primjetiti po prirodi njene porodice i njenih drugarica.



Peti temelj: Mijeanje mukaraca i ena (ihtilat) je zabranjeno erijatom ednost je hidab, koju unitava mijeanje mukaraca i ena (ihtilat). Zbog toga je Islam uzeo princip razdvajah h nja i udaljavanja ene od stranog mukarca. Kao to smo spomenuli islamsko drutvo je drutvo odvojenih polova a ne drutvo mjeanja. Ljudi imaju svoje drutvo, mjesta i nain okupljanja a ene svoje. ena ne ulazi u krug mukog drutva osim u nudi ili potrebi opet shodno erijatskim odredbama. Sve ovo predstavlja uvanje asti, porijekla i ouvanje ednosti. A s druge strane uva od sumnjienja i pokvarenosti te da se ena ne optereti drugim obavezama na utrb njenog osnovnog zanimanja u kui. Zbog toga je mijeanje mukaraca i ena (ihtilat) zabranjeno svejedno da li su u pitanju obrazovanje, posao, simpoziji ili udruenja, opta ili posebna okupljanja jer to za sobom povlai skrnavljenje asti i bolesti srca, opasnost za due, pretvaranje ena u mukarce i mukaraca u ene, nestanak stida, unitavanje ednosti i gubitak ljubomore. Zbog toga je islamskom Ummetu strana pojava mjeanja njihovih ena sa stranim mukarcima. Prva iskra ove pojave vodi porijeklo od vremena kolonijalizacije ish h lamskih zemalja. Od tada se poelo sa osnivanjem stranih kolonijalistikih internacionalnih kola. Prve od tih kola su otvorene u Libanonu kao to sam to pojasnio u mojoj knjizi Strane internacionalne kolonijalistike kole, datiranje i opasnost za islamski Ummet. Istorijski je utvreno da je to najjai metod u pokorad h vanju jednog naroda. Tj., napasti i oslabiti njegovu ast i unititi njegovu ednost. La havle ve la kuvvete illa billah.
64

Istorijski je takoer utvreno da su razgolienost i mijeanje mukaraca i ena (ihtilat) jedan od najveih rad h zloga propasti velikih civilizacija kao to su nestanak grke i rimske drave i civilizacije.Takav je zavretak onih koji slijede svoje prohtjeve i zabludjele ideje. Ibnul Kajjim u, Turuk hikemije, 324d326, kae: Otuda je na vladaru islamske zemlje obaveza da zabrani mijeanje mukaraca sa enama po pijacama, trgovima, konferencijama i slino. Imam - vladar drave, snosi odgovornost u tom pogledu jer mijeanje mukaraca i ena (ihtilat) predstavlja veliku smutnju. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Nisam poslije mene ostavio vee smutnje (fitne) po mukarce od ena. U drugoj predaji rekao je enama: Sklonite se na ivicu puta. Na imamu je obaveza da im zabrani da izlaze iz kue ukraene i uljepane. Zatim da im zabrani da izlaze u tjesnoj i prozirnoj odjei, zatim da zabrani mukarcima razgovor sa enama i obratno. Ako vladar vidi ukraenu i uljepanu enu ima pravo joj unuti ukraenu odjeu. Ovako neto su dozvolili neki fekihi a to bi predstavljalo neku minimalno novanu kaznu. On takoer ima pravo da uhapsi enu ako preesto izlazi iz svoje kue a pogotovo ako izlazi uljepana. A ako bi se to dopustilo enama to bi onda znailo potpomaganje u injenju grijeha a Allah, Delleanuhu, e pitati vladare na Sudnjem danu o tome. Vladar pravovjernih Omer ibn Hattab, radijallahu anhu, je za svoje vladavine zabranio enama da idu putem kod h jim hode ljudi kako se ne bi sa njima mjeale na istom. Na islamskim vladarima je obaveza da se u tome ugledaju na njega. Zavretak Ibnul Kajjimovog citata.



Halal u svome Damiu kae: Obavjestio me je EldKuhal da je rekao Ebu Abdullahu: ta da uradim ako vidim enu sa pokvarenim ovjekom? On ree: Drekni se na njega. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Zaista ena koja se namirie i takva izae iz svoje kue je bludnid h ca. Takoer eni vladar moe zabraniti da prisustvuje jaciji ako izae namirisana u mesdid. A Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Kada ena izae iz kue prati je ejtan. Nema sumnje da je omoguavanje mjeanja mukad raca sa enama osnova svakog zla i belaja. I to je jedan od najveih uzroka optih kazni nad jednim narodom i neizljeivih bolesti kao to je sida, i sl.. U tefsirima se spominju predaje da su se prostitutke umijeale u Musaovu, alejhi selam, vojsku i poto se meu njima rairio nemoral, Allah, Delleanuhu, je na njih poslao kugu tako da ih je u jednom danu umrlo sedamdeset hih ljada. Ova pria je poznata u tefsirima. Od najveih uzroka masovne smrti je upravo rasprod stranjenost bluda jer je omogueno enama da se mjeaju sa mukarciama i da se uljepane i ukraene kreu meu njid h ma. Kada bi vladari znali kakva se teta od te pojave krije za ovodunajluki ivot i podanike sa vjerskog aspekta gledita onda bi to najstroije zabranili Zavren citat. Zbog toga su zabranjeni svi uzroci koji vode do mjeanja mukaraca i ena kao i zabrana ukidanja obiaja i prakse odvajanja ljudi i ena. Od tih uzroka je: nje kao i zabrana osamljivanja sa njom. Po tom pitanju su preneeni mnogobrojni i vjerodostojni hadisi. Neke vrste osamljivanja su npr.: osamljivanje sa vozaem, sluavkom, doktorom i sl.. 1
 . Zabrana ulaska u prostorije ili kuu ene strankid

. Zabrana eni da putuje bez mahrema. Hadisi u tom kontekstu su na stepenu metevatira i opte su poznati. . Obostrana zabrana namjernog gledanja jednih u

druge direktnim Kuransko hadiskim tekstovima.

4. Zabrana ulaska meu ene ak i bliim roacima eninog supruga (hamw) a ta tek rei za nekakva porodina druenja (sa daljnjom rodbinom koji nisu mahremi) gdje ene izlaze ukraene u sveanoj odjei i kojom prilikom pokad h zuju izazovna mjesta svog tijela, uljepavaju govor, smiju se i sl.. . Zabrana dodirivanja tijela strane ene, pa makar se

radilo o rukovanju prilikom selamljenja.

. Zabrana poistovjeivanja jednih sa drugima. . eni je propisano i preporueno da klanja namaz u kui. To jedna od odlika islamskih kua. Namaz ene u kui je vrijedniji od njenog namaza u mesdidu njenog naroda. A namaz u mesdidu njenog naroda je vrijedniji od namaza u damiji Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako se to navodi u hadisu. . Zbog toga ena nije obavezna klanjati dumu. Dod

zvoljeno joj je otii u mesdid uz pridravanje sljedeih propisa: . Da postoji sigurnost od smutnje za nju i od nje. . Da njeno prisustvo ne izaziva erijatom definisanu opasnost. . Da se ne gura sa ljudima po putu i u damiji. 4. Da ne izlazi naminkana i namirisana. . Da izae pod hidaboma ne ukraena.


. Da se u damiji odrede posebna vrata na koja e

ulaziti ene kao to se to prenosi u vjerodostojnom Sunnetu a to je zabiljeio Ebu Davud i drugi. . Da enski safovi budu iza mukaraca. . Najbolji i najvrijedniji saf za ene je zadnji, za rad zliku od mukaraca. 9. Ako imam neto pogrijei u namazu mukarci e ga upozoriti sa izgovaranjem rijei subhanallah a ena e udariti rukom po gornjem dijelu dlana. 10. Na enama je da iz damije izlaze prve prije ljudi, a na ljudima je obaveza da saekaju dok se one ne udalje prema svojim kuama kao to se to prenosi u hadisu Ummi Seleme, radijallahu anha, koji biljei Buharija i drugi. I mnogobrojni su drugi propisi koji na odreen nain uvaju i udaljavaju ene od mukaraca. Treba napomenuti da oni koji pozivaju u raskalaenost svoj posao zapoinju vrlo blago i neprimjetno, koji za sobom povlai postepeno u veliku spletku. A prvi korak na tom putu je mijeanje mukaraca i ena (ihtilat). Pa to prvo pokuavaju uvesti u obdanita zatim se ista stvar propagira kroz sredstva inh h formisanja, zatim kroz novinske lanke za meusobno upd h oznavanje djece, zatim poklanjanje cvijea drugom polu na zabavama i proslavama i sl.. 2 Ovo su poetci koje mnogi ljudi olahko shvataju a kod ji pozivaju u mijeanje mukaraca i ena (ihtilat). Zato se bojte Allaha, Delleanuhu, o muslimani i povedite rauna o postupcima svoga ivota. uvajte ono to vam je Allah dao u povjerenje. I dobro, dobro obratite panju na dolazee opasnosti, uvajte se nemara i smutnje. uvajte se od postepenog odvoenja u zabludu. Neka se svako sa sobom obrauna.


ves-sufur) su zabranjeni erijatom

esti temelj: Razgoliavanje i otkrivanje (et-teberrud

Razgoliavanje (et-teberrud) je optiji pojam od oth h krivanja (es-sufur). Es-sufur se posebno odnosi na otkrivanje lica. Dok etteberrud znai otkrivanje ene i pokazivanje nekog dijela tijela i dodatnih ukrasa pred stranim mukarcima. Pojanjenje toga bi bilo da teberrud znai ukazivanje ili pokazivanje. U ovom kontekstu to znai da ena pokae dio svoga tijela ili svojih ukrasa. Otuda se zvijezde na neh h besima nazivaju burudu semai to se moe prevesti kao sazvjee a moe da znai i nebeski ukras i njihovo ukad h zivanje na nebesima. Neki kau da se rije teberrud vee za otkrivanje enskog lica to je njen dvorac. Kule i dvorci ene su ustvari njena kua. I otuda Ald h lah, Delleanuhu, u pogledu ena kae: dU kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavaljajte i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova sluajte!
(ElhAhzab, )

Dvorac je ovde nazvan kulom (burd) zbog njegova prostranstva jer burd moe da znai prostranstvo. Otuda su neki uai dovili: Allahu moj uini prostranim meni i njemu (ubrud li ve lehu)... to se tie rijei es-sufur ona vodi porijeklo od rijei es-sefr to bi znailo skidanje pokrivaa sa lica. Arapi za enu otkrivema lica kau imreetun safir ili safiretun to bi znailo ena koja je skinula pokriva ili himar sa lica.
69

Otuda Uzvieni u Kuranu kae: Toga dana neka lica e ti biti svijetla (musfire). (Abese, ) Ovdje je Allah, Delleanuhu, to otkrivanje odnosno, svijetlost, kako to dolazi u ovom znaenju, vezao za lica mimo ostalih dijelova tijela. Iz onoga to smo naveli moemo vidjeti da sufur oznaava otkrivanje lica a teberrud moe znaiti otkrivad nje lica ili drugog dijela tijela sa dodatnim ukrasima tako da je teberrud optiji pojam od sufura. Tako za enu koja otkrije lice, za nju kaemo da je safire muteberride a ako otkrije neki drugi dio tijela osim lica sa dodatnim ukrasima za nju kaemo da je hasire muteberride. Kuran, Sunnet, i idma, ukazuju na zabranu teberruda, a to je kao to smo spomenuli otkrivanje nekog dijela tijela ili dodatnih ukrasa koje joj je Allah, Dellead nuhu, zabranio da otkriva pred stranim mukarcima. Isto tako Kuran i Sunnet te praktini idma ukazuju na zabranu sufura a to je otkrivanje lica ene. Postoje i drugi izrazi kojima se oznaava teberrud kao to se ethtekeuf, ettehetuk, daijetu ibahijje i dr.. Teberrud (razgoliavanje) je zabranjen u erijatu prijanjih naroda. U zakonima koje su postavili ljudi (u neh h kim islamskim zemljama) on je zabranjen formalno na papiru ali se u praksi ne primjenjuje jer on predstavlja samo jedh h nu u nizu zakonskih zabrana. Meutim pravi muslimani noeni imanom odgovorno shvataju ovu stvar iz pokornosti
70

prema Allahu, Delleanuhu, i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme. A sve to ima za cilj ouvanje ednosti i asti podanika a udaljavanje od iskvarenosti i grijeha, nadajui se nagradi od Allaha, Delleanuhu, a strahujui od Njegove, Subhanehu ve Teala, kazne. Zato je obaveza enama muslimankama da se boje Allaha, Delleanuhu, i da se klone onoga to im je On i Njed h gov Poslanik, zabranio kako ne bi bile sebebom irenja nereda (fesada) i zavoenja ljudi, pa da na taj nain doe do unitenja porodinih gnijezda i porodica. Kao i to da ne budu uzrokom irenja bluda i predmetom naslaivanja iskvarenih oiju i bolesnih srca, te da tako zgrijee i da drud h gi zbog njih padnu u grijeh. Teberrud moe biti na sljedee naine: Skidanje hidaba i otkrivanje nekog dijela tijela pred stranim mukarcima. Teberrud moe biti u pokazivanju dodatnih ukrasa kao to je odjea koja se nalazi ispod dilbaba. Zatim moe biti u izazovnom hodu, kao kad se ena pred mukarcima uvija i hodi zavodniki. Takoer da udara nogama u hodu kako bi se uo zveket njena nakita. A to najvie pokree strasti i pogled prema njenim ukrasima. Teberrud se takoer ogleda u govoru kada ena govori njenim i zavodnikim glasom. Takoer moe biti u mijeanju sa mukarcima kada ena dolazi u situaciju da dodiruje njihovo tijelo i oni njeno kao to je rukovah nje i dodirivanje po sokacima i prolazima, i gurkanje u odreenim situacijama.



ena koja je pala u teberrud (razgoliavanje) je ena koja se poistovjeuje sa mukarcima i enama nevjernika. O zabrani teberruda (razgoliavanje) govori Kuran. Od toga su dva ajeta koji direktno upuuju na to. U suri Ahzab Uzvieni kae: ...i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte. (ve la teberrudne). U suri Nur: A starim enama koje vie ne ude za udajom nije grijeh da odloe ogrtae svoje, ali ne pokazujui ona mjesta na kojima se ukrasi nose (gajra muteberridatin bi zine); a bolje im je da budu kreposne. Allah sve uje i zna. Zatim ajeti koji nareuju i obavezuju majke vjernika i ostale vjernice na hidab a zabranjuju otkrivanje ukrasa su kategoriki dokazi o zabrani teberruda (razgoliavanje) i sufura (otkrivanje lica). Iz Sunneta se moe navesti hadis Allahovog Pod h slanika, sallallahu alejhi ve selleme, koji prenosi Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Dvije vrste stanovnika Vatre neu nikada vidjeti. Ljudi koji dre bieve poput kravljih repova i sa njima udaraju ljude, i ene koje su pokrivene a ustvari su gole, koje u hodu zanose. Njihove glave su poput devinih grba. Nee ui u Dennet niti e osd h jetiti njegov miris a njegov miris se osjea na tolikoj i tolikoj udaljenosti. Hadis je vjerodostojan a biljei ga Muslim. Ovaj dokaz o zastraujuoj kazni upuuje na injenicu da je teberrud (razgoliavanje) od velikih grijeha. Jer se veh h liki grijeh moe definisati kao onaj za koji je obeana estoka kazna, Dehennem, Allahova srdba ili prokletstvo, zabrad h na ulaska u Dennet i sl..


(razgoliavanje) kako to navodi Sanani u svom djelu Mind h

Postoji idma muslimana o zabrani teberruda

hatulhGaffar ala davinhnehar, 4/2011d2012.

Zatim postoji praktini idma (ida amelij) o nepostoh h janju teberruda (razgoliavanje) u vremenu Poslanika, sallalh h lahu alejhi ve selleme, a da su se ene pokrivale i zastirale sve do pada osmanskog hilafeta 1342 h. kada je podjeljen islamh h ski svijet i kada su ga okupirale kolonijalne sile. Otuda su neki u stihovima, uzvraajui pozivaima u otkrivanje lica, ispjevali kasidu od koje je i sljedei stih: Sufur (otkrivanje lica) je zabranio na Poslanik i naa Knjiga zato proui predaje i ajete Zato neka svaki musliman pazi i uva svoje ukuane i ene od blie rodbine da ne padnu u nemar i neopreznost u pogledu odjee svojih maloljetnih keri. A ako se to proiri na punoljetne to je ve grijeh i nepristojnost. Kao to je kratd h ka i tjesna odjea. Kao to su pantalone i prozirna odjea kroz koju se vide dijelovi tijela i druga odjea koju nose stanovnici Vatre kao to smo to spomenuli u vjerodostoh h jnom hadisu. Ovakva odjea je odlika teberruda i sufura koja unitava linost muslimanke i njen stid. Zatio neka se u pogledu ove pojave boje Allaha oni kojima je data vlast.



anuhu,

Sedmi temelj: Zabranom zinaluka Allah, Delleje zabranio i uzroke koji vode do njega

Od pravila uzvienog erijata je i to kada Allah, Delleanuhu, neto zabrani, zabrani i uzroke i puteve koji tome vode kako bi se istinski ta zabrana mogla realizovati i kako ljudi ne bi pali u nju i kako ne bi zaradili grijeh i kako bi se izbjegla teta za pojedinca ali i drutvo. Kada bi Alh h lah, Delleanuhu, zabranio neku stvar a dozvolio sredstva koja vode do iste to bi onda bila mahana i nedostatak u tom propisu, a Allahov erijat je daleko od toga. Nemoral bluda je najgori i najprljaviji nemoral, najopasniji i ima najgore posljedice u Vjeri. Zbog toga je zabrana bluda postala optepoznata stvar u Vjeri kod svih ljudi. Zbog toga Allah, Delleanuhu, kae: dI to dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ruan put! (ElhIsra, ) Zbog toga je zabranio uzroke koji mogu odvesti u blud kao to je sufur (otkrivanje lica) i ono to dovodi do njeh h ga i kao to je teberrud (razgoliavanje) i putevi koji vode do njega, ihtilat (mijeanje mukaraca i ena) i putevi koji vode do njega, oponaanje ljudi i nevjernica i drugo od uzroka koji vode u smutnju (fitnu) i nered (fesad). Zato dobro razmisli o ovim uzvienim tajnama objave u Kuranskim mudizama. Nakon to je Allah, Delleanuhu, na poetku sure Nur spomenuo runou, zabranu i kazne koje slijede za blud onda je otprilike u trideset i tri ajeta spoh h menuo otprilike etrnaest zatitinih sredstava koje uvaju od bluda i koji spreavaju da doe do ove pojave u drutvu koje je drutvo asti i ednosti.

74

Ova sredstva su nekada govorna, nekada radna a nekada sredstva htijenja. A to su. kaznom
. ienje bludnika i bludnica erijatski propisanom

. ienje drutva kroz izbjegavanje braka sa bludd h nikom i bludnicom osim ako se javno i iskreno pokaju. Ova dva sredstva spadaju u radnje tj., praktine su prirode. . ienje jezika ljudi koji potvaraju estite vjernice za blud. Onaj ko nekoga potvori za nemoral bez jasnih doh h kaza za njega je propisana posebna kazna za potvoru po njegovim leima. 4. ienje suprugova jezika u sluaju da potvori sud h

prugu za blud a da za to nema dokaza. U tom sluaju je propisan lian . 3 pogledu muslimana tako da misli da je uinio nemoral.

. ienje i uvanje dua i srca od pokvarenih misli u

. uvanje od pomisli, elje i dragosti da se meu vjernicima rairi nemoral i bestidne glasine. Jer u irenju nemorala je slabljenje onoga ko to prezire a jaanje grjenika koji to dozvoljavaju. Otuda je Allah, Delleanuhu, za ovu kategoriju ljudi obeao najteu kaznu. Uzvieni kae: One koji vole da se o vjernicama ire bestidne glasine eka teka kazna i na ovom i na onom svijetu. (EndNur,19) U ljubav prema irenju bestidnih glasina o vjernicima spadaju sva odvratna sredstva i putevi koji vode tome bez obzira da lose radi o govoru, djelu, podsticanju ili irenju uzroka koji tome vode, preuivanju ina nemorala i sl.. 

Ova kazna (koja se spominje u ajetu) obuhvata pozivae u slobodu ene koji djeluju u islamskim zemljama, a koji pozivaju u naputanje hidaba i drugih erijatskih naredbi koje su vezane za ednost i stid ene. koja predstavlja prve ejtanske pokuaje u duama vjernih h ka kako bi ih doveli do bluda. Ovo predstavlja vrhunac te zatite. Otuda Allah, Delleanuhu, kae: hO vjernici, ne idite ejtanovim stopama! Onoga ko bude iao ejtanovim stopama on e na razvrat i odvratna djela navoditi. (EndNur, 21)
. Propisivanje traenja dozvole (istizana) kod ulaska u kuu kako ne bi vidjeli neki avret u toj kui. 9. istoa oiju od zabranjenog pogleda u stranu enu . Opta zatita za zatitu dua od opasnih sredstava

i da ona gleda u stranog mukarca.

10. Zabrana eni da otkriva svoje ukrase pred mukarcima strancima (koji joj nisu mahrem). . Zabrana pokreta koji pobuuju ljudske strasti kao

to je udaranje nogom kako bi se ulo zveckanje nakita na eni kako ne bi privukla panju bolesnih dua. edni i kreposni.
. Naredba onima koji ne mogu da se oene da budu

Kuran i Sunnet su krcati propisima i predostronod stima koji tite od pada u nemoral kako u pogledu ljudi tako i u pogledu ena.



Tako se npr., u pogledu ljudi propisuje obaveza zad h stiranja avreta pred mukarcima. Tako da ljudima nije dozd h voljeno otkrivanje avreta od pupka do koljena. Zatim zabrana ljudima da gledaju u strane ene. Zatim ljudima je zabranjeno da se drue sa golod h bradim mladiima i da ih gledaju sa strau (iz straha od hoh h moseksualizma). U pogledu ena prema enama, propisuje se da ena prekrije avret pred enom. Zabranjuje se eni da pred muem opisuje ljepotu druge ene. A najvea zatita od bluda je propis hidaba u pogledu ena u kojem je njihova zatita, ast i ednost, i ouvanje stida.

Osmi temelj: Brak je kruna ednosti Brak je Sunnet i praksa Poslanika i vjerovjesnika. U tom kontekstu Allah, Delleanuhu, kae: I prije tebe smo poslanike slali i ene i porod im davali. (ErhRad, ) To je put vjernika kojim se odazivaju naredbi Uzvid enog: Udavajte neudate i enite neoenjene, i estite robove i robinje svoje; ako su siromani, Allah e im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna, (Nur, 32) hi neka se suzdre oni koji nemaju mogunosti da se oene, dok im Allah iz obilja svoga ne pomogne! (Nur, 33) Ovo je naredba od Uzvienog Allaha skrbnicima da ene one koji su pod njihovim nadzorom od mukaraca i ena. A jo je pree da se i sami oene kako bio ouvali ednost i sauvali se od nemorala. Stupajui u brak ovjek se odaziva i Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve selleme, naredbi


koju prenosi Ibn Mesud da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellh h eme, rekao: O skupino mladia ko od vas ima materijalnih mogunosti neka se oeni to e mu sauvati pogled i stidno mjesto a ko ne moe neka posti on e mu biti zatita. Hadis biljee Buharija i Muslim. Mnogobrojni su hadisi u ovom kontekstu. Od dova dobrih Allahovih robova koje se prenose u Kuranu je i sljedea: Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini da se estiti na nas ugledaju!
(EldFurkan, 74)

Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u poznatom hadisu zabranio onom ovjeku ustezanje od braka kako bi klanjao nou a postio danju. Pa mu je izmeu ostalog rekao: Tako mi Allaha zaista sam ja bogobojazniji od vas pa ipak postim ali i mrsim, klanjam ali i spavam, i enim ene pa ko se okrene od moga Sunneta taj nije od mene. Hadis biljee Buharija i Muslim. Brakom ovjek zadovoljava strasti na plodonosan, halal, zdrav i ist nain. Zbog ovih vrijednosti braka svi se muslimani slau oko njegova propisivanja. Osnova ovog propisa bi bila da je on obavezan za onoga ko se boji da bi mogao pasti u nemoral, pogotovo u vremenu kada su ljudi slabi u Vjeri a kada je mnogo stvari koje pozivaju u to. Allahovim robovima je nareeno da budu kreposni i da se uvaju harama a nain da to realizuju je upravo brak. Zbog toga su uenjaci proglasili poeljnim da ovjek svojim brakom zanijeti praktikovanje Sunneta i ouvanje svoje Vjere i asti.


Zbog toga je Allah, Delleanuhu, zabranio eldadl u suri EldBekara, a to je sprjeavanje ene da se vrati muu nakon to se prvi put rastave. O tome Uzvieni kae: .. ne smetajte im da se ponovo udaju za svoje mueve, kada se sloe da lijepo ive. (ElhBekara, ) U drugom ajetu Allah, Delleanuhu, je uveliao vanost braka pa je brani ugovor nazvao vrstim ugovod h rom. O tome On kae: .. i kada su one od vas vrstu obavezu uzele. (EndNisa, 21) Pogledaj kako je ovaj naziv za brani akt rijedak i poseban, koji ukazuje na povezanost srca, svetost i vanost institucije braka. Pa hoe li napokon muslimani ostaviti crkvenski naziv sveti ugovor koji je u upotrebi u velikom broju muslimanskih zemalja i tako slijede obiaje onih koji nevjeruju!? Brak je erijatska veza izmeu ovjeka i ene koja je regulisana branim ugovorom a koja ima svoje artove i ruknove. Zbog njihove vanosti mnogi muhadisi i fekihi su ih prije naveli nego dihad. Jer dihad ne moe biti osim uz uee ljudi a ljudi ne moe biti osim sa brakom. Brak predstavlja najvaniju stvar u odranju ivota. Objedinjuje mnogobrojne koristi i mudrosti, i njime se ostvaruju pleh h meniti ciljevi od kojih su sljedei: generacije u generaciju to omoguava formiranje drutva, sprovoenje erijata i uzdizanje Vjere, uestvovanje u prod h cesima svemira i popravljanje stanja na zemlji. Uzvieni kae: O ljudi, bojte se Gospodar svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a o njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allah se bojte
79 . Ouvanje potomstva i produetak ljudske vrste iz

 s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vam bdi. (Nisa, 1). U drugom ajetu Allah, Delleanuhu, kae: On od vode stvara ljude i ini da su rod po krvi i po tazbini. Gospodar tvoj je kadar sve. (EldFurkan, 54) Allah, Delleanuhu, je stvorio ovjeka od neznatne tekuine a zatim je od njega nainio mnogobrojno potomd h stvo i podjelio ih na razliite i sline rase i loze. Zato neka je slavljen Onaj koji sve moe i sve vidi. Zbog toga je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, podsticao na vieenstvo.
lallahu alejhi ve selleme, rekao: enite ljupke ene koje vole da

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, salh h

raaju, ja u se na Sudnjem danu meu poslanicima ponosd h iti vaim brojem. Hadis biljei Ahmed u svom Musnedu. Ovo potvruje prethodno navedeni temelj nae knjige boravak u kuama jer samo poveanje potomstva nije osd h novni cilj ve je pored njegovog broja bitan i odgoj kako bi to potomstvo bilo dobro, i druge pozivalo u dobro, i kako bi bilo radost za oi svojih roditelja. I kako bi poslije njid h hove smrti njihova djeca ih spominjala po dobru. A ovakvu djecu ne odgaja ona koja non stop naputa svoju kuu koja je zanemarila svoju ivotnu zadau u kui. Otac ima obavd h ezu da privreuje i troi na porodicu te zbog toga ne moe posvetiti panje djeci kao majka. A izlazak ene iz kue bez potrebe je glavni razlog razvoda. voljenje, postizanje ednosti a uvanje od nemorala i grid h jeha. Ovaj cilj za sobom povlai zabranu bluda i puteva koji vode do njega poevi od teberruda (razgoliavanje), ihtilata (mijeanje mukaraca i ena), i pogleda.
80 . Ouvanje asti i stidnog mjesta, seksualno zadod h

A s druge strane povlai za sobom ljubomoru blie rodbine (meharim) i osjeaj odgovornosti od napastvovanja ena kojima su mahremi a istovremeno postavlja ogradu kako ne bi ene postale predmetom neije udnje. Najvanija stvar u tome je svakako pokrivanje ena tj., hidab. Zato pogledaj i razmisli kako su ova dva cilj uzrokovali radnju koja pribavlja temelje ednosti.
. Brakom se ostvaruju i drugi ciljevi kao to je smih h raj supruga od tuge i ivotnih tegoba, u njemu ena nalazi spas od tekog rada i privreivanja.

Zato pogledaj kako se upotpunjava veza izmeu enine slabosti i ovjekove snage te se tako dva spola meusobno upotpunjavaju. Brak biva uzrokom bogatstva i nestajanja siromatva i neimatine. Otuda Allah kae: Udavajte neudate i enite neoenjene, i estite robove i robinje svoje; ako su siromani, Allah e im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (Nur, 32). Brak oba suprunika titi od pokvarenog ivota i smutnje, a omoguuje mu astan i ednostan ivot te meusobno naslaivanje na erijatski propisan nain. Brad h kom svako od njih dvoje upotpunjava svoje sposobnosti naroito mukarac upotpunjuje svoju mukost kako bi se nosio sa sa ivotnim obavezama i odgovornou. Brakom se ostvaruje vrsta veza meu suprunicima koja se temelji na ljubavi, samilosti, suosjeanjima i meusobnom potd h pomaganju. Otuda Allah, Delleanuhu, kae: .. i jedan od dokaza njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju. (ErhRum, )


Brakom se produava ivot i ljudi se povezuju sa drud h gim porodicama a to opet ima za posljedicu meusobno pomaganje, uspostavu vrstih veza i meusobnu razmjenu koristi. I mnoge su druge koristi koje se ostvaruju kroz brak a koje se poveavaju sa poveanjem branih veza ili koje se smanjuju ili potpuno gube sa gubljenjem ili smanjivanjem broja brakova. Ako zastanemo nad ovim ciljevima braka uvidjet emo koliku tetu povlai odustajanje od branog ivota kao to je nepostojanje potomstva, gaenje arulja ivota, unitenje kua, nestanak ednosti i krijeposti, i ruan zavretak na ovom svijetu. Od najveih posljedica koje prouzrokuju naputanje branog ivota je slabost vjerskog odgoja dua. Njihovom imanskom jaanju doprinosi ednost i brana zatita. Zato neka svaki ovjek uloi trud kako bi se oenio i tako intimno zatitio. A Allah kae: A ko se Allaha bude bojao On e mu izlaz iz svake situacije nai. (Talak, 2). Jedan od najveih razloga izbjegavanja branog ivota je irenje sredine u kojoj vlada sufur (otkrivanje lica), teberrud (razgoliavanje), i ihtilat (mijeanje mukaraca i ena) jer se onaj ko je edan boji da ne uzme za enu onu koja se pretvara da je edna i potena. Za razliku od pokvad h renjaka koji uvijek moe nai zabranjene naine kako da ispolji svoje strasti u kuama nemorala, Allahu se utjeemo od runog zavretka. Zato je obaveza pokrenuti kampanju protiv onih koji izbjegavaju brak i kampanju protiv sufura (otkrivanje lica) , teberruda (razgoliavanje) i ihtilata (mijeanje mukaraca i ena). Iz navedenog u ovom poglavlju se moe uoiti znaaj branog ivota za osnove ednosti.


Deveti temelj: Obaveza uvanja djece jo u djetinjstvu od zablude Od najveih blagodati braka su svakako djeca. Djeca su emanet kod njihovih skrbitelja bilo da su to roditelji ili neko drugi. erijatska je obaveza ispotovati ovaj emanet kroz islamski odgoj i obrazovanje u pogledu vjerskih naela i drugih korisnih dunjalukih nauka. Prvi vadib u pogledu djece je usaivanje imana u Allaha, Delleanuhu, Njegove Poslanike, meleke, Knjige, Sudnji dan i odreenje bilo dobro ili zlo te formiranje istog tevhida u njihovim duama sve dok on ne ispuni njihova srca. Zatim poduavati ih i navid h kavati ih osnovnim temeljima Islama (islamskim artima). Zatim stroga oporuka za ouvanje namaza, unapreenje njihova morala i ahlaka te uvanje od loeg drutva. Ovi odgojni postulati su optepoznati u Vjeri i zbog njihova znaaja ulema je napisala odvojena djela i poglavlja koja obuhvataju propise o djeci poevi od njihova roenja. Ovako osmiljen odgoj su praktikovali Allahovi poslanici i odabranici. Zato pogledaj u sljedeu poruku jedinstvene sadrine mudrog Lukmana njegovom sinu. O tome Allah, Delleanuhu, kae: hKada Lukman ree sinu svome, savjetujui ga: O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogobotvo je, zaista, velika nepravda. dMi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. dA ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema njima se, na ovom svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi put onoga koji se iskreno Meni obraa; Meni ete se poslije


vratiti i Ja u vas o onome to ste radili obavijestiti. dO sinko moj, dobro ili zlo, teko koliko zrno goruice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah e na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je sveznajui. dO sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj od ravih i strpljivo podnosi ono to te zadesi dunost je tako postupiti. dI, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nedmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog. dU hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca! (Lukman, 13d19) Ova poruka sina ocu sadri temeljne principe i osnove odgoja koji su neophodni za formiranje linosti dijeteta. A ona je vrlo jasna za svakog ko o njoj dobro razmisli. I rekao je Allah, Delleanuhu: O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvriti. (EtdTahrim, 6) Kuranski izraz u ajetu uvajte sebe, obuhvata dijete jer je dijete dio oca a izraz i porodice svoje, takoer obuhd h vata dijete jer ono spada u porodicu. U komentaru ovog ajeta se prenosi da je Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu, rekao: Poduite ih i odgojite ih. Pred h daju biljei Ibn Ebi Dunja u knjizi EldIjal, 1/495. Dobro potomstvo je ono za ta su vjernici molili Alh h laha, Delleanuhu, a to spominje Kuran:
84

h.. i oni koji govore: Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini da se estiti na nas ugledaju! (EldFurkan, 74) Hasan El Basri kae: Zar ima vee radosti za oi kad da ovjek vidi svoju enu i svoje dijete kako se pokoravaju Allahu, Delleanuhu? Prenosi Ibn Ebi Dunja u El Ijalu. Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je rekao: uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako kae: Svi ste vi pastiri i svi e te biti odgovorni za svoje stado. ovjek je pastir za porodicu unutar svoje kue i odd h govoran je za njih. Jasno se vidi na osnovu ovih Kuransko hadiskih teh kstova da je obaveza odgajati djecu u duhu Islama i islamh h ske pedagogije. Ovaj islamski odgoj predstavlja emanet koji je okaen o vratove njihovih skrbitelja od oeva, onih kod h jima je oporueno da se brinu o njima ili nekom drugom. Treba znati da trud uloen na putu islamskog odgoja predd h stavlja dobro djelo kojim se roditelji pribliavaju Allahu, Delleanuhu, te da im se neprestano piu sevabi kao to je to sluaj sa trajnom sadakom.
lallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada umre ovjek prestaju njed h

Prenosi se u vjerodostojnom hadisu da je Poslanik, salh h

gova djela osim u tri sluaja: ako je ostavio korisnu nauku kojom se ljudi koriste, ako je ostavio dobro odgojeno dijete koje dovi za njega, i ako je ostavio trajnu sadaku.

Svako onaj ko se nemarno ponese prema ovom emah h netu treba znati da je grijean pred Allahom, Delleanuhu, i da e doi sa tim grijehom pred Allaha, Delleanuhu, i pred sve ljude.


Prenosi se od Humejda Dabija da je rekao: uli smo za ljude koje su njihova djeca odvela u propast. Predaju biljei Ibn Ebi Dunja u El Ijalu, 2/622. Otuda Allah, Delleanuhu, u Kuranu kae: O vjernici, i meu enama vaim i djecom vaom, doista, imate neprijatelja, pa ih se priuvajte! (EtdTegabun, 14) Njihovo neprijateljstvo prema roditeljima je ustvari nemarnost u pogledu njihova odgoja to za sobom povlai grijeh. Katade Sedusi kae: U nae se vrijeme govorilo ako mladi dostigne punoljetnost i ako ga otac ne oeni pa on poini nemoral grijean je njegov otac. Predanje biljei Ibn Ebi Dunja u El Ijalu, 1/172. Mukatil Ateki je rekao: Bio sam sa ocem i bratom kod Ebi Ishaka Harbija, pa je Harbi rekao mom ocu: Jesu li ovo tvoja djeca? Da.d odgovori. uvaj se da te ne vide u onom to je Allah zabranio pa da se sroza u njihovim oima. Isto se spominje u Sife i safve od Ibn Devzija. Nemarnost u pogledu odgoja za sobom povlai ukid h danje skrbnitva. Jer pravilo glasi da skrbnitvo ne moe imati kafir i grijenik (fasik) zbog opasnosti takvih osoba za djecu tj., po njihov Islam i ahlak. Ovdje govorimo o dijagh h nozi tetnih poetaka i zabluda s kojima se susreu djeca u dobi kada poinju raspoznavati stvari i razlikovati dobro od loeg. To razlikovanje se razlikuje shodno djeijim spod h sobnostima. To je period u razvoju djece u kojem mnogi neodgovorno pristupaju odgoju djece. Tako da se te ned h pravilnosti i greke utkaju u srce i krv djece a roditelji poslije punoljetstva istih dou u situaciju da ne znaju ili ne mogu


vie dijete vratiti na pravi put tako da za njih vae rijei Uzvienog: .. da ovjek ne bi uzviknuo: Teko meni, koliko sam samo dunosti prema Allahu propustio, ak sam se i izrugivao! (EzhZumer, ) Otuda nam je obaveza govoriti i objasniti ovo poglavh h lje sa stanovita ljudske naravi, ispravne akide i zdrave pah h meti i to u svijetlu Kurana i Sunneta. Ovo ima za cilj skreh h nuti panju roditelja da ispravno odgajaju svoju djecu i da ih u startu tj., ranom djetinjstvu uvaju od tetnih poetaka koji se mogu negativno odraziti na njihovu Vjeru i dunjah h luk. Od tih poetaka koji mogu koditi ednosti je svakako i pitanje hidaba.
. Odgoj u okrilju grijenika (fasika). Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svako se dijete raa u prirodnoj vjeri pa ga onda njegovi roditelji uine idovom ili kranom ili vatropoklonikom. . Hadis biljei Buharija u svome Sahihu.

Ovaj velianstveni hadis ukazuje na dugotrajne posljedice roditelja na svoju djecu i njihovo skretanje sa uroene prirode u nevjerstvo i grijeh. Ovo je poetak svih poetaka. Od loih poetaka je svakako i loa majka koja npr., nije pokrivena i koja neprestano neopravdano naputa kuu. Takoer ako je razgoliena i otkrivenog lica, i ako se mijea sa stranim mukarcima ona praktino linim primd h jerom svoju ker skree sa pravog na krivi put i tako joj uskrauje ispravan odgoj sa svim onim to ta rije podrad zumijeva kao to je pokrivanje, ednost, stid, itd.. Ovo jo nazivaju uroenim odgojem. Takoer od kuepaziteljice koja bdije nad djecom uveliko zavisi hoe li njihov odgoj ii u pozitivnom ili negativnom pravcu. Zbog


toga su islamski uenjaci rekli da nevjernik i grijenik ned ma pravo na odgoj djece (muslimana) zbog potencijalne opah snosti za njihovu Vjeru i ahlak.
. Nerazdvajanje djece u postelji. Prenosi se od Abdud llaha ibn Amra da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nareujte svojoj djeci da klanjaju sa sedam godina a zbog njega (namaza) ih u desetoj godini (ako zatreba) i udarite, i rastavite ih u posteljama. Biljee Ahmed i Ebu Davud.

Ovaj hadis jasno zabranjuje poetak svakog mijeanja mukaraca i ena (ihtilata) jo unutar kue kada djeca nad h pune deset godina. Zato je obaveza nad skrbnicima djece da razdvoje djecu u posteljama kako je to spomenuto u hadisu. Na taj nain se usauju korijeni ednosti i stida u mlade due a sprjeava se mogunost probuivanja strasti koju bi mogao proizvesti ovaj ihtilat (mijeanje mukaraca i ena) jer ko krui oko zabranjenih stvari postoji opasnost da padnje u njih kako to u jednom hadisu kae Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme. Ibrahim Harbi je rekao: Prva iskvarenost djece dolazi jednima od drugih.
. Mijeanje u obdanitima. Ovo je prvi ihtilat izvan kue. Ako je ihtilat djece u posteljama unutar kue, koji je pod nadzorom roditelja, ono to je zabranio erijat, ta onda rei za ihtilat van kue koji nije pod nadzorom roditelja. Zato neka se roditelji boje Allaha u pogledu djece koja su izloena ihtilatu u ovakvim obdanitima. 4. Poklanjanje cvijea djevojicama. Ovo predstavlja poetak sufura i teberruda (razgoliavanje), unitenje stida

i ljubomore. Ovako neto se usadi u u duu djevojica i pobuuje strasti kao to vatra obuzme suhu travu. Zato se o Allahovi robovi bojte Allaha u pogledu vae djece.


. Zaeci teberruda kroz odjeu. Odjevanje djece odjeom koja je u osnovi zabranjena punoljetnima kao to je tijesna, providna, odjea koja ne pokriva cijelo tijelo, ili odjea na kojoj se nalaze slike, krst, odjea mukaraca, nevjernica, i tome slino, kao to je odjea koju oblae nage ene i prostitutke koje prodaju svoje tijelo. Molim Allah, Delleanuhu, da nas pokrije i da nam podari lijep zavretak.

Deseti temelj: Obaveza ljubomornosti u pogledu asti blie rodbine i vjernica uopteno Ljubomora je metaforiki reeno ograda koja uva hidab a titi od sufura (otkrivanje lica), teberruda (razgoliavanje) i ihtilata (mijeanje mukaraca i ena). Ljubomora je osjeaj koji je Allah, Delleanuhu, usadio u due svojih robova u pogledu asti i ednosti blie rodd h bine od svakog povarenjaka i prevaranta. Ljubomora je u Islamu pohvalno svojstvo i propisan dihad, jer je Poslad nik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Onaj ko pogine branei ast svoje porodice on je ehid. Hadis biljei Tirmizi. U drugom rivajetu se kae: Ko pogine zbog svoje asti taj je ehid. I rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme: Zaista je Allah ljubomoran i mumin je ljubomoran. Zaista se Allah h hova ljubomora ogleda u tome da vjernik uradi ono to mu je Allah zabranio. Hadis biljee Buharija i Muslim. Hidab je jedna od velikih stvari koja je propisana kako bi poveao ljubomoru u pogledu asti blie rodbine
89

kako se ne bi natrunila i obeastila. Hidab takoer povlad i za sobom nasljeivanje ove vrline s koljena na koljeno u porodicama i njihovom potomstvu. Otuda same ene tred h baju biti ljubomorne u pogledu svoje asti, skrbnici trebaju biti ljubomorni na njih, a vjernici trebaju uopteno biti ljuh h bomorni u pogledu asti vjernika kako se ne bi oskrnavila ili uprljala njihova svetost, ast i ednost, pa makar koliko iznosi i jedan pogled stranog mukarca. Suprotno ljubomori je neljubomora (ed-dejase). Neljubomoran je onaj ko podraje raskalaenost i nemoral u svojoj porodici i nije zbog toga ljubomoran spram njih. Zbog toga je asni i isti erijat uklonio sve uzroke koji bi doveli do unitenja hidaba i do neljubomore. Zato posluaj ta je rekao ejh Ahmed akir u komentaru hadisa koji je zabiljeen u Musnedu imama Ahmeda, a koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nema nijedne ene koja namirisana krene u damiju da e joj Allah, Delleanuhu, primiti namaz, dok se ne okupa kao to se okupa od dunupluka. Naime u recenziji Musneda, 15/108d109, ejh Ahmed akir kae: Pogledaj o muslimanu i muslimanko na ovu strogou kojom je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabrah h nio eni da iz svoje kue izlazi namirisana kako bi otila u damiju radi ibadeta. Njoj se nee primiti namaz dok ne sapere svoj miris onako kao to se ovjek okupa od dunupluka sve dok nestane trag mirisa. A pogledajte ta rade ene naeg vremena koje se deklariu kao muslimanke, one koje su skinule hidab, razgoliile se i ponaaju se kao grjenice. Iste u tome pomah u skupine pokvarenih ljudi suprostavljajui se tako Allad hu Delleanuhu, i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme,
90

a svi zajedno misle da u sufuru (otkrivanje lica) ene nema nita loe i da nema nita loe u tome to su gole i neasne. Misle da nema nita loe u tome to se mijeaju sa ljuh h dima po pijacama, mjestima zabave i nemorala. Misle kako Islam nije zabranio sufur (otkrivanje lica) u vremenu nauke i jo joj dozvoljavaju da preuzme i zauzme funkcije u politici. I ne samo to, ve pogledajte ove bezobraznice po pijacama i putevima otkrivenih avreta koje su im Allah, Delleanuhu, i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredili da ih pokriju. Tako e vidjeti ene otkrivenih glava, ukraene bez hidaba. Mnoge od njih su otkrivenih grudi, prsa, lea, pazuha i podpazuha. Oblae tijesnu i providnu odjeu, odjeu koja nita ne pokriva ve naprotiv to je odjea ispod koje se sve oslikava i pokazuje enu u najljepem liku. I to je jo alosnije ove slike viamo i u mjesecu ramazanu. Ne stide se niti one niti onaj pod ijim su nadzorom od skrbd h nika. Zaista su to ljudi dejusi - neljubomorni. I nakon svega moemo li rei da su ovi ljudi i ovakve ene muslimani!? Zavren citat ejha Ahmeda akira. Kaem: ako eli da spozna vrijednost hidaba i pokrivanja lica ena od stranih mukaraca, pogledaj kakvo je stanje pokrivenih ena. Zaista se one odlikuju stidom i izbjegavaju bilo kakvo mijeanje i gurkanje sa ljudima po trgovima i pijacama, te kako su se potpuno zatitile od pokvarenosti i pogleda pokvarenjaka i grijenika. Zatim pogledaj u stanje njihovih skrbnika h velija kako ljuboh h morno vode rauna o ednosti svojih rodica te kako asno i ponosno brinu o asti. Zatim uporedi ovo stanje sa stanjem one koja je ukraena i otkrivenog lica. Ponekad moe vidjeti kako ned ka otkrivena pokvarena ena razgovara sa nekim pokvad h renim strancem tako da pomisli da su brani par. I to je
91

jo gore, da je vidi njen ovjek koji je dejus - neljubomoran, uopte ne bi reagovao jer je u njemu umrla ljubomora, Allah h hu se utjeemo od umorstva ljubomore i runog zavretka. Pa gdje su ovakvi u odnosu na beduina koji je rastavio enu zbog toga to je neko pogledao u nju, a sve iz ljubomore koja se trai u pogledu blie enske rodbine. Kad je upitan o razlogu zbog kojeg je to uinio, on je odgovorio kroz stihove i tom prilikom ispjevao poznatu kasidu: Ostavit u njenu ljubav bez srdbe jer je u njoj mnogo sauesnika. Kada muha dotakne hranu ustuknem rukama, i suzdrim duu koja je to jelo eljela. Lavovi napuste pojilo kada vide pse koji su ga nalokali. Gdje su dananje supruge naspram beduinke kojoj je spao himar sa lica, pa ga je dohvatila jednom rukom, a drugom bijae prekrila lice, pa je na osnovu toga reeno: Nesif joj spade a nije namjeravala, zatim ga dohvatila, a rukom drugom prekri lice. Jo uzvieniji primjer od ovoga je pria koju spominje Uzvieni u dvjema kerkama starca sa Medjena. O tome Allah, Delleanuhu, kae: I jedna od njih dvije doe mu, poslije, idui stidljivo. (Kasas, ) Prenosi se vjerodostojnim senedom da je Omer ibn Hatab, radijallahu anhu, rekao: Dola je stidljivo, a odjeom je pokrila lice, nije bila bestidna od onih koje tek tako naputaju kuu.
92

Izraz esdselfe, u ovoj predaji je pojanjen u tefsiru Ibn Kesira, 3/384. Ajet takoer ukazuje na zauujue veliki edeb, stid i ednost kerke medjenskog starca, kao i veliku predostronost i zatitu kad je rekla: Moj te otac zove kako bi te nagradio zbog toga to si nam napojio (stoku). Naime ona je poziv pripisala ocu kako bi na taj nain izbjegla svaku sumnju i sumnjienje.

Drugo poglavlje Razotkrivanje onih koji pozivaju u nemoral Rekao je Ebu Muhammed Abdulhakk Ibilij: Nemoj da te u pogledu Vjere zavede grupica onih koji na putu Istine nemaju pomagaa. Slijepih srca i bez ikakva pravca zato to su se poveli, i u Allaha uznevjerovali. Tema o kojoj govorimo je ednost i krijepost ene vjernice. Spomenuli smo osnove i postulate ove tematike na osnovu kojih se uva ednost i krijepost od svih onih koji je ele uprljati. Meutim neki ljudi bolesnih srca su uporni u napadd h ima na ednost vjernica. Upravo ovo poglavlje tretira tu problematiku. Naime oni se javno oglaavaju u tom pogledu pa Allaha molimo da zatiti na vid i sluh od reklama koje pozivaju u grijeh, koje rue dobro i odvraaju od njega.
93

Zato je obaveza dobrim ljudima iz naih redova da otro dignu svoj glas i da upozorimo sve na ovu opasnost pa neka oni koji uju i saznaju obavijeste one koji o tome nisu obavijeteni, a sve opet s ciljem navraanja na dobro a odvraanja od zla. Jer je institucija navraanja na dobro a odvraanja od zla, nain da se sauva Vjera i da se posad vjetuju vjernici i upozore na one koji se s njima poigravaju. Na ovaj nain se uva islamska ednost i krijepost, a iskorjenjuje nemoral i pokvarenost, i razotkrivaju se mah h loumnici (eshsufeha) iz naih redova. Opte je poznato da se grijeenje iri kada se preuh uju veliki i mali grijesi ili kada se mali grijesi tumae u nekom prenesenom znaenju. Povod vie da se o ovome govori i pie, je i taj, to vidimo navalu nepoznatih prozah h padno orjentiranih smutljivaca kako svojim perima ele da se poigravaju sa Allahovom Vjerom i Njegovim erijatom. Vjeto se skrivaju iza sredstava informisanja i novih h narstva. Svoje grudi su irom otvorili prema grijesima a jeziine pustili da govore ono to je zlo i loe. Svi piu po istoj osnovi koja se svodi na jedno, i to kako je ludo i eksh h tremno boriti se protiv prirode i onoga to je uroeno, tj., tiho se bore protiv erijata. Polahko pruaju svoje prljave ruke i pokuavaju pokvariti ene vjernice i unititi njihovu ednost, sluei se sloganom, sloboda ene! I jednakost izmeu ovjeka i ene u svim propisima i zakonima, kako bi na taj nain izveli dobro planirani zloin a to je proirenje teberruda (razgoliavanje) i ihtilata (mijeanje mukaraca i ena) i skih h danje hidaba.

94

Meutim njihovi pozivi su bezuspjeni za skupinu ena koje su se predale Allahu, Delleanuhu, i koje su kao vou i upuivaa izabrale Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Allaha molimo da nas i takve vjernice uvrsti na Prad h vom putu i Njemu se utjeemo od svake zablude i utjeed mo mu se od runog zavretka. Ovi strijelci su varalice svoga Ummeta, svojih poroh h dica i ne samo njih vee varaju i sami sebe. Zlo i nered u koji su se upustili se jako poveao i poprimio je razliite oblike poevi od rijei koje izlaze iz njihovih usta pa do onoga to piu svojim perima. Na razne naine pripremaju teren koji vodi u nemoral a napadaju i omaloavaju ednost i one koji su kreposni i asni. I zaista ovi prozapadnjaci piu o ueu ene u svim porama ivota, i to proturaju u svim praktinim asopisima, osim o jednoj pori a to je majinstvo, prirodna sklonost i ouvanje asti i ednosti ene. Sve ove lai i lana oplakivanja nad enom te tobod nja borba za njena prava i slobodu kao i poziv da se izjedh nai sa pravima mukaraca i da se sa njima ravnomjerno mijea, imaju dalekosene grijene ciljeve a to je skidanje hidaba i himara sa lica vjernica. Ako ene otkriju lica onda moemo zamisliti ta bi to znailo za vjerniku ljubomoru. Zamisli kako bi se umanjilo svijetlo ednosti a poveala tama pokvarenosti, i kako bi sve to utjecalo na slabljenje Vjere. Zatim koliko bi se proirio teberrud (razgoliavanje) i sufur (otkrivanje lica) i kako bi se proirilo djelovanje onih
95

koji sve dozvoljavaju (ibahijun). 4 Koliko bi se samo proirio blud a mnoge bi se ene prepustile onome ko im se dod h 5 padne i koga poele. Imam Ibn Derir navodi u svome tefsiru, kod rijei Uzvienog: Allah eli da vam oprosti, a oni koji se za strastima svojim povode ele da daleko s pravog puta skrenete. (EndNisa, 27), da je Mudahid rekao: Rijei Uzvienog: .. a oni koji se za strastima svojim povode ele..., se odnose na bludnike, i rijei: .. da daleko sa pravog puta skrenete. tj., ele da muslimani ine zinaluk kao to ga i oni ine. Slinu sadrinu i poruku ima sljedei ajet: .. oni bi jedva doekali da ti popusti, pa bi i oni popustili .(EldKalem, 9). Zavren citat. Ovaj problem nije vie samo problem ene muslid h manke ve je to problem iskvarenja cijelog islamskog svid h jeta. Plan o tome nije nastao danas ili preko noi. To je plan onih koji jo od prije prave spletke Islamu i muslimanima u razliitim dijelovima islamskog svijeta. Stvar je kulminirala tako da je na kraju rezultirala proirenjem bluda i otvarah njem kua nemorala. Takoer su se proirila pozorita sa prostakom umjetnou uz kombinaciju muzike i plesa. U mnogim islamskim zemljama izglasani su zakoni koji negiraju erijatski propisane kazne (hudud) i tazir. Kao posljedicu takvog stanja imamo unitenje asti, ahlaka i islamskog edeba. O ovoj grijenoj ibahijskoj situah ciji ne raspravlja niko osim onaj kome je Allah, Delleanuhu, iz srca istrgo osjeaj i pamet. Zar ele najamnici zapada da stvar dostigne do te mjere kao to je dostigla u drugim zeh mljama u pogledu nemorala, gorke i grijene realnosti.
96

elimo upozoriti muslimane na neprijateljstvo sprd am ednosti kao i pomaganje grijenika koji zagovaraju iskvarenost, a koji su prozapadno orjentirani i koji su sluge zapada kao i na one koji su se poveli za njima u borbi protiv ednosti vjernica. Sve to objedinjuju rijei Allaha u Nisa, 27: Allah eli da vam oprosti, a oni koji se za strastima svojim povode ele da daleko s pravog puta skrenete. Komentariui ovaj ajet imam Ibn Derir kae: Oni koji slijede strasti i prohtjeve svojih dua od pokvarenjah h ka i onih koji zagovaraju blud, i koji se ene sestrama po ocu i rade drugo to je Allah, Delleanuhu, zabranio ele da skrenete sa Istine i sa onoga to vam je Allah dozvolio pa da Mu iz pokornosti preete u nepokornost pa da postanete kao i oni u slijeenje strasti u pogledu onoga to je zabranio i da Mu prestanete biti pokorni. Zato je i rekao za njih kako ele da daleko skrenete sa Pravog puta. Meutim pree je miljenje kako se ajet odnosi na slijeenje svih prohtjeva i strasti uopteno jer ih je Allah, Delleanuhu, opisao uopteno pa kae: A oni koji se za strastima svojim povode... On ih je ovde opisao da slijede sve pokuene strasti bez izdd h vajanja neke od njih. Otuda je pree da se ajet protumai po svom vanjskom znaenju bez traganja za unutranjim znaenjem za koji ne postoji pokazatelj u osnovi ili kijasu. Otuda u skupinu onih koji slijede strasti ulaze i: idovi, krani, bludnici, kao i svako onaj ko slijedi lai i neistine. Jer svako onaj ko slijedi ono to je Allah, Delleanuhu, zabrah h ni slijedi svoje strasti. Zloinci, zagovornici pomenutih zabludjelih ideja o naputanju hidaba, pozivaju na direktno ili indirektno naputanje hidaba u svim porama ivota. Sada emo nabrojati polja njihova djelovanja.
97

. Poziv na skidanje hidaba sa lica ene (himara) i osh h tavljanje dilbaba (abaije). 6

Drugim rijeima ovo je poziv na potpuno naputanje hidaba u pogledu cijelog tijela. A istovremeno predstavlja poziv za oblaenje izazovne odjee razliitih vrsta i oblika. Zatim oblaenje tijesne, kratke i providne odjee kroz koju se nadziru dijelovi tijela. Zatim tu je poziv na oponaanje mukaraca u odjevah nju i oponaanje ena nevjernica u njihovoj odjei.
. Protivljenje noenju hidaba u kui pred stranim mukarcima (koji joj nisu mahram), te poziv na mijeanje sa njima u svim porama ivota. . Poziv na ukljuenje ene u sve dijelove i djelatd h nosti savremenog ivota, to je indirektni poziv da ena izae na puteve i ulicu, te na druga mjesta otkrivenog lica, razgoliena i ukraena. 4. Poziv na uestvovanje ena zajedno sa mukarcima

na sastancima, organizacijama, simpozijima, klubovima i zabavama.

Ovim se ena indirektno poziva da pred ljudima govd h ori uljepanim glasom i da se rukuje sa njima. To je ujedd h no poziv da napusti svoju kuu u odjei koja se oblai na takvim mjestima i situacijama. U takvim situacijama ena se mirie, zanosi u hodu, oblai tikle i odjeu koja je ini kao djevojkom. I tako u nedogled mnogobrojni su naini obmanjivanja i varanja muslimanke kao i putevi koji je vode u smutnju.
98

. Poziv na otvaranje klubova za ene i organid h zovanje pjesnikih emisija a poziv je otvoren za sve. Poziv na otvaranje kafia i internet klubova za ene ali i onih zajednikih. Poziv eni da vozi auto. . Poziv ljudima na nemarnost u pogledu rodica. U to

spada poziv eni da putuje sama bez mahrema. U to spada i putovanje u zemlje istoka i zapada radi kolovanja. Kao i putovanje u druge zemlji radi odreenih simpozijuma i konferencija.
. Poziv na osamljivanje sa enama strankinjama (koje mu nisu mahrem). U to spada osamljivanje prosca sa prosidh h

benicom nakon sklopljenog ugovora sa njom.

pjevanje i gluma, a vrhunac ovog poziva je uee ene na izboru kraljice ljepote.

. Poziv na uee na polju umjetnosti kao to je

Poziv na uee u proizvodnji i odjevanju prozapadne odjee. Otvaranje bazena za ene u centrima i udruenjima kao i mnogi drugi pozivi. Poziv enama da se ukljue u sport. Otuda su i zahtjevi za osnivanjem enskih fudbalskih timova i klubova za obuku jahanja trkaih konja.
10. Pri ureenju kose i minkanju su takoer pozivi u grijeh kao to je upanje obrva, ianje i pravljenje muke frizure to predstavlja poistovjeivanje sa mukarcima ili enama nevjernicama. . Slikanje i prikazivanje ene u novinama, i nastud h

9. Pozivi na uee u mas medijima i reklamama.

panje ene na televiziji kao pjevaice, glumice, razgoliene i u zavodnoj odjei.

99

. Organizovanje posebnih programa sa mogunod u direktnog uea mukaraca i ena pri kojem ene god vore zavodnim i uljepanim glasom na televiziji i radiju. . Pozivi na sklapanje prijateljstava i uspostavljanje kontakata meu suprotnim polovima putem tampe, teled h vizije i radija kao i razmjena hedija uz pratnju muzikih nud h mera i slino. 14. Prodaja i rasturanje pokvarenih asopisa sa slikad h

ma zavodljivih ena. irenje pornografskih slika. Na polju obrazovanja.

. Poziv na mijeanje mukih i enskih kola u svim ili pojedinim razredima. Zagovaranje da ene predaju mukarcima i obrnuto. . Zagovaranje predmeta Tjelesnog odgoja u kolama za djevojice. Uz to ide poziv na otvaranje kola za lijepe umjetnosti za ene.

Na radnom mjestu i u slubama.

. Poziv na dodjeljivanje poslova i funkcija eni u svim resorima i oblastima ravnopravno sa mukarcom bez izuzetka. . Uz prethodnu taku slijedi poziv na poslove: u prodavnicama, hotelima, avionima, ministarstvima, trgovakim i turistikim agencijama, firmama, organizacid h jama, itd.. Da se ena zaposli u erijatskim sudnicama. Poziv na angaman u policiji i vojsci. Uz to ide i poziv na na uee u politici, na izborima i parlamentu. 100

I tako u nedogled. Zaista je dug spisak onoga to potraivaju u pogledu ene. Allaha molimo da uniti njid h hove spletke i da muslimane zatiti od njihova zla, nema boga osim Njega. Ovo su samo neki primjeri u ta se sve ena poziva od strane onih ija su djela propala a ovakvi pozivi se proturad h ju kroz novine i asopise. U pojedinim asopisima se objad h vljuju lanci onih koji su iskuani prozapadnim nainom ivota. Neki od njih su otili tako daleko da se ismijavaju sa hidabom i sa pokrivenim enama a neke su erijatske propise i Kuransko hadiske tekstove izokrenuli i tumae ih u kontekstu koji njima odgovara. Vlasnici ovih djela su u velikoj opasnosti i na granici su izmeu kufra, nifaka i velikog grijeha. Ezijeti i uznemiravanja ove prirode su se i prije daavali ali je ulema dizala svoj glas i takvo neto sasjecala u korjenu, a one koji bi irili takvu propagandu stizala je zasluna kazna. Meutim u naem vremenu ovi zloinci su se jako proirili i ojaali a njihove spletke su vidljive. Svi ovi pozivi upueni eni sadre mnotvo kontrad h diktornosti po svom obliku i tematskom pristupu. Prvo, ako pogleda u same pisce koji piu o tome uvidjet e da samo nose islamska imena. Ako pogleda u sadraj onoga to piu vidjet e da su to prozapadnjaci koji rade na unitavanju Islama ija su srca opijena strau evd h ropeizacije. A opte je poznato da su govor i djela dokaz onoga to je u srcu od imana ili nifaka. A ako pogleda u nain njihova izraavanja vidjet e kako govore slabim i nepovezanim arapskim jezikom koji ukazuje na injenicu da to nisu ljudi od pera i nauke a to moe uvidjeti svako onaj ko imalo bolje poznaje arapski jezik.
101

I zaista ovako je stanje onih koji su zapostavili araph ski jezik, koji su zapostavili Kuran i Sunnet Allahova Poh h slanika, sallallahu alejhi ve selleme. Pa onda nije ni udo kada dolazi sa ovako udnim stvarima. Posljedica ovakvog njid h hovog stanja su prevare i obmane u koje su i sami upali. Postavlja se pitanje zar neuspjeli ljudi poput ovih treba da zauzimaju poloaje u novinarstvu i tampi i da usmjeravaju idejni razvoj Ummeta. Zaisto je ovo neto to nanosi boli i tugu zbog ovakvih pisaca i njihovih djela. Tako mi Allaha zaista je sramota da jedna ovako zalutala skupina svojim perima upuuje Ummet u kultud rolokom smislu, skupina koja se razila sa dematom mud slimana i napustila njihov pravac a koja radi na prekrivah nju Istine i potpomaganju strasti i prohtjeva. Neka im Allah da ono to zasluuju. Allah e im svidjeti raune a mi ih upozoravamo na opasnost od Allahove kazne i srdbe a nid h kada niko nije pobjedio Allaha, Delleanuhu. Takvima bih prouio rijei Uzvienog: I ne govorite neistine jezicima svojim: Ovo je doputeno, a ovo je zabranjeno, da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu govore neistine nee uspjeti, kratko e uivati, i njih e strana patnja ekati. (EndNahl, 116d117) Postupke ovih galamdija i paniara, koji nastupaju u mas medijima, prezire Allah, Delleanuhu, i mrzi kao to se to prenosi u hadisu od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista Allah perezire svakog oholog hvalisavca, koji galami po pijacama, koji je kao strvina po noi a kao magarac po danu, znalac u stvarima dunjaluka a neznalica u stvarima ahireta. Hadis biljei Ibn Hibban u svome Sahihu.
102

Uvaeni ejh, muhadis Ahmed Muhammed akir, umro  h.g., u komentaru Sahiha od Ibn Hibbana, 1/230, kae: Ovo je odlian Poslaniki opis ove skupine, izvanredne rijeitosti, kako opisuje ove ljude koji su, da mi Allah oprosti, poput stoke. Takve e nai svakodned vno oko sebe od onih koji se deklariu kao muslimani. I ne samo obini svijet ve ak i velikane islamskog svijeta. Oni su velikani u stvarima dunjaluka ali ne i velikani u stvarima Vjere. Nekada e nai kako se opisuju nadimkom alima i tako skreu znaenje rijei ilm iz njegovog pravog islamskog znaenja, kao to ga tretiraju Kuran i Sunnet, u znaenje ilma ili znanja u pogledu dunjalukih nauka, industrije i imetka. Zatim bivaju obmanuti sami sobom pa sa takvim znanjem koje ustvari predstavlja potpuni dehl ele da kreiraju propise unutar Vjere. Takvi misle da o Isd h lamu znaju vie od onih pravih muslimana a ustvari time potpomau zlo a zatiru dobro. ele da predvode Ummet u vjerskim naelima onako kao to to rade galamije i paniari, koji se spominju u hadisu. Pa ako bolje razmisli o ovom hadisu prepoznat e ljude o kojima se ovde govori na svakom mjestu oko sebe. Zavren citat. Ne vidim nita ispravnije od toga da se ovi zloinci vrate u obdanita kako bi se poduili islamskom bontonu i kulturi i da budu pod strogim nadzorom odgajatelja. Neka se Allah smiluje ejhu Ahmedu Muhammedu akiru koji je u govoru o prethodnicima ovog Ummeta u uvodu recenziranog izdanja Tirmizijinog Sunena, 1/71d , rekao: Zato neka sazna svako onaj ko hoe da zna... Ima ljudi iju su pamet i srca zaveli kranski misionari (mubeirun) pa ne gledaju osim njihovim oima, ne sluaju osim s njihovim uima, ne vide uputu osim njihove upute. Ne vide svijetlost osim njihove vatre koju smatraju nurom
103

a takav nosi muslimansko ime i upisan je u knjigu roenih kao musliman. I nai e da takav brani vjeru kao svoje dravljanstvo ili porijeklo a ne iz ubjeenja u njene posd h tulate i temeljne principe. Otuda e ga vidjeti da Kuran tumai po svojim prohtjevima kako bih varao a to je upravo nauio od svojih profesora (orjentalista sa zapada) i ne prihh h vata hadise koji se kose sa njegovim miljenjem i stavovima. Ovakav zaista nita ne poima od Islama. Primjer drugog ovjeka od ove skupine je kao i primjer prethodnog s tim da je on naao duevni smiraj i potpuno se predao onome emu su ga poduili u pogledu vjere i akideta. Takav odbija da uopte spozna pravi Islam, i da ga prizna i prihvati ,osim u nekim stvarima kao to je prihvatanje islamskih imena, enidba, nasljedstvo i ukop mrtvih. Primjer tree vrste ljudi su oni koji su odrasli i kolod vali se u kolama muslimana i koji su spoznali i izuili mnd ogobrojne nauke ali je Vjeru i vjerske propise spoznao i izuio povrno, i kada je doao na zapad evropski nain ivota ga je obmanuo. Visok stepen nauke koji su postid h gli naveli su ga da misli kako su njihove zemlje i gradovi savreni i predobri te kako su u svojim naukama i teorijah ma postigli duboka ubjeenja. To ga je onda navelo na pod h misao kako on bolje poznaje svoju Vjeru od uleme, hafiza i iskrenih Allahovih robova i boraca za ovaj din. Pa je poeo da udara po Vjeri lijevo i desno kako bi je toboe spasio od onih koji je vrsto dre i da je onda on profiltrira onako kako to on poima. Ima drugih koji su jasno izrazili svoj ateizam i ilhad u pogledu ove Vjere i koji su jasno uznevjerovali. Jedan od ovih prozapadnjaka je jedan veliki Egipatski knjievnik i mnogi drugi koji su pali u to iskuenje. Zavren citat. Svi prethodno pomenuti zahtjevi u pogledu ena odd h vijaju se pod parolom osloboenje ene, a po tom pitanju
104

postoje dvije teorije a to su: sloboda ene i ravnopravnost ene sa mukarcom. Obadvije teorije su strane, i erijatski i razumno neispravne, sa kojima muslimani nemaju nita. One u stvari predstavljaju pravac i put kojima su krenuli oni ija e djela biti ponitena i koji ele da izad zovu smutnju meu vjernicama u pogledu njihove Vjere te da se meu njima proiri nemoral i pokvarenost. Zatim postavljaju ove zabludjele zahtjeve a poetna taka njid h hova djelovanje je skidanje hidaba sa lica ena. Zatim su pourili u realizaciji svojih zamisli. Skinue hidab sa lica, bacie ga pod noge i zapalie na vatri. Tako su u nekim zemd h ljama doneeni zakoni koji zabranjuju pokrivanje lica, kao to je Tunis. Pokrivanje lica u tim zemljama je proglaeno zloinom koji za sobom povlai kanjavanje zatvorom ili novanom kaznom. Ovako se ljudi smiljeno putem zakona prisiljavaju na prostotu, iskvarenost i zapadni nain ivota. Otuda je veliki broj ena vjernica u islamskom svijetu priklonio se zapadnom nainu ivljenja u pogledu teberruda. Tako dad h nas u mnogim islamskim zemljama imamo javne kue koje su zakonski registrovane. I ne samo da su to dozvolili ve su uspostavili slubene zakone koji tite bludnike. S druge strane ukinuli su erijatski propisane kazne to je doprinjelo irenju zinaluka a mnoge djevojke su se odale bludu i u rah h nim godinama izgubile nevinost. Blud je u svijetu poprih h mio razliite oblike tako da u nekim zemljama dozvoljavaju brak ene sa enom (kao i brak mukarca sa mukarcem) zatim iznajmljuju se maternice itd.. Zatim irenje kontracepcijskih sredstava koje spreavaju zaee. ena se zloupotrebljava na razne naine. U novije vrijeme svjedoci smo trgovine enama. ena je uzgubila svoju vrijednost i znaaj zato se poveao broj samoubistava meu enama.
105

Ovaj nemoral je doveo do ogranienja potomstva tako da je u mnogim zemljama negativan prirodni prirataj. Ish h tovremeno zabranjeno je vieenstvo ili poligamija. Poveao se broj odbaenih i naputenih beba. Zakonski je dozvoljeno imati prilenicu kao prijateljicu ili djevojku. Ono to je Allah, Delleanuhu, propisao i dozvolio od branog prava i prava u pogledu potomstva to zabranjuju i ograniavaju a to je zabranio od posjedovanja prilenica (prostitutki) i posinovljavanja vanbrane djece to zakonski upotpunosti dozvoljavaju. Pa gdje su oni u odnosu na rijei Uzvienog kada govori o kanjavanju bludnika: .. i neka vas pri vrenju Allahovih propisa ne obuzima prema njima nikakvo saaljenje. (EndNur, 2) Zbog ove opte razuzdanosti i slobode u pogledu inh h timnog ivota poveao se broj puenica, drastino se smand h jio broj erijatski zakonite djece jer misle da veliki broj djece zaokuplja majku kad je u pitanju njena karijera i posao van kue, dok se istovremeno poveao broj vanbrane djece. Kao posljedica ovakvog ivota pojavile su se neizljeive zarazne bolesti. I tako su uspjeli zavesti jednu veliku skupinu mush h limana i idejno ih usmjeriti na zapadni nain ivljenja, Ald h lah im raun svidio. Muslimanima su zadali krvave rane u njihovoj asti i Vjeri, i omilili im njihov nevjerniki ivot a udaljili ih od svod h je vjere. Muslimani na taj nain slue kranima i idovima, bezbonicima, ateistima i drugima. Tako je dolo do susreta dviju civilizacija, islamske i nevjernike civilizacije. Otuda danas skoro da ne moemo razlikovati muslimanske zemd h lje od nemuslimanskih. Inna lillahi ve inna ilejhi radiun.
106

pogledu ene) sa dva aspekta.

Sada emo govoriti o ovim zabludjelim zahtjevima (u

. Sa istorijskog aspekta pojave teorije i teze sloboda

i ravnopravnost ene, i njenim pogubnim posljedicama po islamski svijet. Prvo treba znati da se ideja o slobodi ene i izjednad avanju ene sa ovjekom pojavila u kranskoj Evropi, pred h ciznije u Francuskoj. U to vrijeme pod uticajem kranstva ena je smatrana izvorom grijeenja, zla i nemorala. Ona je za njih predstavljala pol nedaseta (neist) kojeg se treba klonuti, osobu ija su djela propala pa makar se radilo o majci ili sestri. I tako su kranski monasi po Evropi irili neprijateljski stav u pogledu postupanja sa enom a treba znati da su oni predstavljali nedaset (neist), tjelesno i duevno. Oni su ti koji su inili razna zlodjela i otimali djecu i odgajali ih po crkvama kako bi postali monasi i sveenici. Tako da se na kraju njihov broj i uticaj poveao u srednjod h 8 vjekovnoj Evropi. Vremenom je srednjovjekovna Evropa poela da se suprostavlja crkvenom uenju koje se u mnogome kosilo sa naunim injenicama. Tako je dolo do renesanse. Na kraju se poelo govoriti o slobodi ene (koja je prije bila spaljivana) i njenoj ravnopravnosti sa ovjekom. Krajnji cilj svih ovih preokreta je bio usprotiviti se crkvenom uenju i ljudima koji su vodili crkvu. Protesti su nastavljeni kroz istoriju tako da su se uli protesti kako se vjera i nauka ne slau, i kako se razum takoer ne slae sa kranskom vjerom. Zatim su poeli pozivi u apsolutnu i neogranienu slobodu bez vjerskih ili prirodnih ogranienja. Na kraju su ovi pozid h vi preplavili svijet i eni je data apsolutna sloboda i ravnod h pravnost sa ovjekom i da meu njima nema nikakvih razd h lika kako u drutvu tako i u vjeri.
107

Svako od njih je potpuno slobodan i moe raditi ta god poeli. Vjera nad njim nema nikakvog prava kako u pogledu propisa tako u pogledu ahlaka i edeba. I na krah h ju smo dobili ono to nam nudi Evropa i Amerika, i druh h ge nevjernike zemlje od ibahijeta h potpune slobode u injenju nemorala. Tako da su ove zemlje postale izvor i arite zaraze u pogledu nemorala za itav svijet. Treba rei da ove dvije teze koje je iznjedrio nevjernid ki zapad i koje se proturaju u islamskom svijetu a koje su nam donijeli prozapadno orjentisani muslimani predstavh h ljaju neprijateljstvo spram muslimana. Ovo je zlokoban poetak u novijoj istoriji muslimana gdje je dolo do pred h okreta u veini islamskih zemalja u kojima su muslimani pokrivali svoje ene i brinuli se o njihovim potrebama i pravima a i one su izvravale ono to im je Allah propisao. Svjedoci smo teberruda (razgoliavanje), sufura (otkrivanje lica), ihtilata (mijeanje mukaraca i ena), i ibahijeta (poth h pune slobode u injenju nemorala), tj., raskalaenosti koja je na sceni meu muslimanima. 9 Ve smo spomenuli kako su vjernice skoro etrnaest vjekova od vremena Poslanika,sallallahu alejhi ve selleme, noh sile hidab, pokrivale tijelo i lice, i nisu se javno gizdale i ukraavale pred stranim mukarcima. U drugoj polovini etrnaestog hidretskog stoljea je dolo do raspada isd h lamske drave na manje dravice koju su uglavnom kolod h nizirali nevjernici iz zapadnih zemalja i od tada ubacuju sumnje i nejasnoe muslimanima te pokuavaju muslimand h sko vostvo preokrenuti i zbrisati islamske a nametnuti nevjernike zakone i obiaje. Prvi napad u tom pogledu je bio otkrivanje lica ene muslimanke. Ovo se po prvi put desilo u Egiptu kada je
108

Muhamed Alij paa poslao delegaciju koja bi uila u Frand h cuskoj. Meu njima je bio i propovjednik Rifaatu Rafia Tahtavi koji je umro 1290 h.g. Nakon to se vratio u Egipat posijao je sjeme teze o slobodi ene. Za njim su i drugi prod pagirali istu tezu od onih koji su podpali pod zapadni uticaj i njihov nain ivota. Meu njima su i neki krani kao to je krsta Markus Fehmi, umro 1374 h.g., koji je objavio knjigu ena na istoku. Ta knjiga je imala za cilj skidanje hidaba, proirenje ihtilata (mijeanje mukaraca i ena) i ibahijeta (dozvoljavanje svega). Sljedea vana linost u ovom procesu je bio Ahmed Lutfi Essejjid, umro  h.g. On je prvi pomjeao djevojke studentice sa mukarcima studentima na univerzitetima Egipta koje su otkrile lica. Takvo neto se desilo prvi put u istoriji Egipta. U tome ga je pomogao dekan pozah h padnjavanja Taha Husejn, koji je umro 1393 h.g. Ovu smutnju je zaeo propagator sufura (otkrivanje lica) Kasim Emin, umro  h.g., koji je napisao knjigu

pod naslovom Osloboenje ene. Na ovu njegovu knjigu oglasila se ulema Egipta, ama i Iraka koja mu je napisad h la odgovore a neki su proglasili njegovo odmetnitvo od Vjere. Nakon izvjesnog vremena napisao je drugu knjigu koja tretira istu tematiku pod naslovom Nova ena, tj., preobrazba muslimanke u evropljanku. U ovome mu je pomagao Abdurrahim iz kraljevske svite koji se bijae pokrstio i tako otpao od Islama. Zatim je Kasimovu ideju o sufuru (otkrivanje lica) preuzeo Sad Zeguli, umro 1346 h.g., i njegov brat Ahmed Fethi Zeguli, umro  h.g.. Potom se u Kairu pojavio pokret koji se bori za sloh h bodu ene 1919 h.g., koji je predvodila Huda arevi, umrla  h.g.
109

Prvi sastanak lanica ovog pokreta odran je u crkvi Marksiji u Egiptu 1920 h.g. Huda je bila prva ena koja je javno skinula hidab sa lica. Pria o tome je ispunjena tugom i oajem. Allahu se utjeemo od nesree. Poto se Sad Zeguli vratio iz Britanije sa svim prih h premama da pokvari Islam i muslimane, u ast njegova doeka napravljena su dva atorska kampa, muki i enski. Kada se iskrcao iz aviona uputio se ka enskom kampu gdje ga je doekala Huda arevi sa svojim hidabom koji je on trebao skinuti. On je tada pruio svoju ruku i skinuo hidab sa njena lica to je doekano sa aplauzom tu prisutnih ena da bi poslije sve redom skinule hidab sa lica. Drugi tuan dan koji je oznaio skidanje hidaba sa lica muslimanki vee se za Safiju bint Mustafa Fehmi enu Sada Zegula koja je po Evropskom obiaju nakon to se udala za Sada prihvatila ovjekovo prezime pa je se zvala Safija hanum Sad Zeguli. Naime ona je u enskim demonstracijama koje su organizovane u sred Kaira, ispred dvorca na Nilu, skinula hidab sa lica zajedno sa ostalim enama i bacile ga pod noge, i na taj su nain zapalili vatru smutnje a to mjesto je prozvano Trgom slobode. I tako su nesretnici od Kenanija zapoeli svoju prljd avu borbu zahvaljujui Abdulkudusu, Mustafi Eminu, Nedibu Mahfuzu, Taha Husejnu, i drugima koji su porid h jeklom od muslimana. Zatim u ovom su uestvovali i krani: ibli emil, Fereh Antun i drugi. Treba rei da u svim ovim spletkama,
110

pomenuti pokret protiv Islama i muslimana su pomagali novinari. Allahu se utjeemo od nesree i nesretnika koji su zalutali u pogledu svoje vjere i koji su druge zaveli. Oko 1900 g. pojavio se asopis pod nazivom Esdsud h fura, koji je zagovarao sufur (otkrivanje lica) a istovremeno napadao ednost i moralne vrline na sljedee naine: Prikazivali su sramotne slike ena i dijaloge izmeu ene i mukarca koji su se svodili na tezu kako ena treba da ravnopravno uestvuje sa ovjekom u svim porama to je predstavljalo poziv u jednakost izmeu ovjeka i ene a istovremeno su ismijavali stav da se ovjek brine o eni. Zatim asopis je prikazivao prozapadnu nemoralnu odjeu, salone nevjernica, slike sa bazena na kojima su se mukarci i ene kupali zajedno. Zatim razna udruenja za zabavu i razonodu, kafie, nemoralne lanke, velianje glumica i pjevaica te vodii za lijepe umjetnosti. 9 Ovaj organizovani napad na ednost muslimanke potpomogle su dvije stvari: potpomaganje iznutra (od strane sekularnih i ateistikih vlasti) te istovremeno slabost muslimana koji bi kvalitetno odgovorili ovom izazovu bilo jezikom ili perom. utnja i uutkivanje onih koji bi se borili protiv toga i popravljali ovu greku muslimana je jo jedan od razloga koji je doprinio irenju ove pojave i nemorala uopteno. Istovremeno nije se omoguavalo tampanje i irenje lanaka koji bi upozorili na ovu pojavu dok su hidab i pokrivanje lica od strane pomenute kampanje prikah h zivani nazadkom i zaostalou. Svemu tome je doprinjela injenica da su vlast u islamskim zemljama preuzeli oni koji ne zasluuju da predvode muslimane. 10


Ovako je zapoeo zloslutni poetak sufura (otkrivanje lica) u ovom Ummetu skidanjem hidaba sa lica ena. O

ovoj temi podrobno govori knjiga Urota protiv ene musl imanke od profesora Ahmeda Fereda, i knjiga Povratak hidaba, od ejha Muhameda Ahmeda Ismaila. Nakon pomenutih dogaaja ova smutnja se proirila diljem islamd h skog Ummeta kao rasplamsala vatra na sasuenoj travi. Vrh h hunac te smutnje predstavljaju zakoni koje su uspostavile pojedine islamske zemlje na elu sa pomenutim vlastima u kojima se nareuje sufur, tj., otkrivanje lica. U Turskoj je bezbonik Ataturk izdao zakon kojim nareuje skidanje hidaba 1920 g. U Afganistanu je isti zah h kon uspostavio Muhamed Eman. U Albaniji je zakon o skih h danju hidaba postavio Ahmed Zugu. U Tunisu je to isto uradio Ebu Rakibe. I ne samo da je zabranio hidab ve je vieenstvo proglasio zloinom. Za eventualne prestud pnike u tom pogledu kazna je godinu dana zatvora i doh h datno se kanjava novanom kaznom. Glavnu ulogu u ovoj stvari je odigrao Tahir Hadad koji je umro  h.g. On je napisao knjigu Dvije ene u erijatu i u drutvu u periodu izmeu 1920 i 1930 g., u koh h joj poziva na osloboenje ene muslimanke. Spominje se da je to djelo ustvari napisao kranin EldEb Selam a da je predstavljeno u javnosti kao djelo Tahira Hadada. Na kraju knjige on je postavio dvanaest pitanja na koja je odgovorio veliki broj muftija. Marokanski muftija malikijskog mezheh h ba je za njega kazao kako je izaao iz Vjere. Zbog te knjige a po naredbi drave mu je zabranjen ispit na pravnom fakultetu. Zatim je izolovan a svijet ga je odbacio zbog pomenute knjige da bi na kraju umro . Nije ga ispratio niko osim mali broj prijatelja i rodbine.


Sluao je muziku i posjeivao kafie a teio je socid jalistikom pokretu. O ovoj knjizi su neprestano pisale novine i veliale je sve dok se Tunis nije pretvorio u bolesno tijelo i pokrenuo veliku kampanju na dravnom nivou protiv pokrivanja lica i hidaba uopte. Detalje o ovoj velikoj bezbonikoj bitci protiv hidaba moe pronai u knjizi Hidab i ednost na otprilike etiri stotine stranica. Inna lillahi ve inna ilejhi radiun. U Iraku su poziv na skidanje hidaba predvodile Ezd Zehavi i ErdRusafi Allahu se utjeemo od njihova stanja. Danas moemo uti alosne vijesti iz Alira o skidand h ju hidaba u toj zemlji kao to se spominje u knjizi Pozad h padnjavanje u politici, ekonomiji i misli. Naime trinaestog maja 1958 g. poinje proces skidanja hidaba sa lica. Pria od ijeg se spomena srce cijepa od tuge i alosti. Kada je petkom na hutbi hatib obezvrijedio dumu pozivajui na skidanje hidaba. Nakon to se zavrila duma ustala je neka alirska djevojka i na mikrofon pozvala na skidanje hidaba. Zatim je skinula svoj hidab i bacila ga a u tome su je slijedile druge okupljene djevojke koje su unaprijed bile pripremljene za takav zadatak. A oni koji su bili zavedeni tom idejom su pljeskali. Isto se desilo u gradu Veh h heran. Slian sluaj je isceniran i uglavnom gradu Alira. Sve ove dogaaje je pratila i podravala tampa. Sufur (otkrivanje lica) se proirio i u krajnjim dijelovih h ma Maroka kao i u sva etiri dijela ama: Siriji, Palestini, Libanonu i Jordanu. Nekada se sufur irio posredstvom socijalistike partije EldBas, a nekada pozivima u arapd h ski nacionalizam. U svakom sluaju sufur (otkrivanje lica), teberrud (razgoliavanje) i ibahijet (dozvoljavanje svega) su brzo zavladali.


Izvori koje sam prouio ne objanjavaju kako je dolo do toga i nije mi jasno zato pisci u to vrijeme nisu pisali o tome iako je opte poznato do koje mjere su sufur (otkrivanje lica), teberrud (razgolienost), i ibahijet (dozvoljavanje svega) dospjeli. U Indiji i Pakistanu stanje meu vjernicama u pogled du hidaba je bilo u najboljem redu. Pokrivenost i stid su krasili ene muslimanke. Otprilike u pedesetim je poela kampanja o tobonjoj slobodi ene i ravnopravnosti sa ovjekom. Prevedena je knjiga Kasima Emina Osloboenje ene, a ista se ideja proturala kroz tampu kao i ideja o mjeovitom kolovanju mukaraca i ena, i poziv na skid h danje himara. Tako da je na kraju i ovaj dio zemlje zapao u stanje o kojem se ne moe poaliti nikome do Allahu Delleanuhu. Ovakvo stanje u koje su zapali muslimani opih h sano je u knjizi, Posljedice zapadne misli u skretanje muslimans skog drutva na Indijskom poluotoku, od Hadima Husejna. I tako je pod utjecajem poziva u osloboenje ene i ravnopravnost, dno do kojeg je propala ena zapada postad h lo poetak ponora za enu muslimanku u naim zemljama. Parola slobode i ravnopravnosti uzrokovala je: d ena je izala iz kue i postala konkurencija ljudima u svim porama ivota d Sa ene je odstranjen hidab a kao posljedica toga dolo je do gubljenje stida, ednosti i istoe. d ena je baena u najdublji ponor i postala je predd h metom naslaivanja, i trguju s njenom au. d Time su uklonjene sve prepreke da se ene mjeaju i osamljuje sa stranim mukarcima kako bi se unitila njih h hova ednost.
114

d Time je ubijena njena ivotna funkcija, a to je da bude majka, ena, odgajateljica generacija, i smiraj i odmor muevima. Uinjena je jeftinom robom koja je na dohvatu svakom pokvarenjaku. I mnogi drugi belaji u koje je upah h la ena a o kojima govore i piu oni koji su ljubomorni na stanje vjernica kao to je knjiga, Prava ene u Islamu, od Muhameda Abdullaha Arafeta. Ovo su zalutali zahtjevi koji odvode od puta vjernika i ono to smo spomenuli su razarajue posljedice toga po islamski svijet. Druga stvar. Zabludjeli zahtjevi i napadi na ast ene se i dalje ponavljaju na posljednjem uporitu Islama kako bi to mjesto uinili mjestom javnog razvrata. Svaki poetak ima i svoj zavretak. Prva stvar za koju su potegli pozivai u iskvarenost je simbol islamske ednosti a to je hidab vjernica. Pa kada skinu prekrivae sa lica ene ona e razgoliiti i ostale dijelove tijela i pokazati ukrase za koje im je Allah naredio da ih zastru od pogleda stranih mukaraca. Tako se stanje vjernica od ednosti poelo kretati ka iskvad h renosti, otkrivenosti i ibahijetu (dozvoljavanje svega) u veini zemalja islamskog svijeta. Allaha, Delleanuhu, molimo da popravi stanje svih muslimana. Danas orjentalisti i prozapadnjaci ele da isti scenarij sprovedu u srcu islamskog svijeta, prijestolnici Islama i omiljenom mjestu Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, a to je Arabijski poluotok ije je srce i kiblu Allah, Delleanuhu, uvao jo od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a sauvao ju je i od kolonijalizacije. Tako da je hvala Allad h hu Islam jo uvijek na ovim prostorima uzvien, na snazi je erijat a drutvo je islamsko bez nevjernika. Oni koje je Allah iskuao u Vjeri koriste iste metode kao i njihove preh h


thodnicima u napadima na hidab. Oni koriste tampu na tom putu i ponavljaju zahtjeve kao i njihovi prethodnici. Kao to smo prethodno rekli oni napadaju na temelje ednosti tj., pozivaju u sufur (otkrivanje lica), teberrud (razgoliavanje), i ihtilat (mijeanje mukaraca i ena). Pozivaju enu da bude konkurencija mukarcu kako se mukarac ne bi brinuo o njoj kao i na druge pogubne stvari o kojima smo prethodno govorili. Stvarnost ovih zahtjeva svodi se na udaljavanje od Pravog puta, puta mumina i pozivanje u zlo i grijeh a naputanje dobra, te borba protiv sopstvene prirode i prirodnih sklonosti ena i erijata. To je ustvari borba protiv moralne istote, ednosti te borba protiv islamskog vostva koje sudi po asnom erijatu kako bi se isti zatro, a kako bi zemljom zavladao nered, sufur i teberrud. Ova borba jezikom nekada moe biti opasnija od borbe rukom i to predstavlja injenje nereda na zemlji. O tome ejhulhislam Ibn Tejmijje u knjizi Sarimuldbettar, 2/735, kae: teta koju moe napraviti jezik u Vjeri je mnod h go vea od tete koju moe nainiti ruka. Takoer ono to moe popraviti i doprinjeti jezik u Vjeri je mnogo vee nego to to moe ovjek uiniti rukama. Kao rezime do sada reenog moemo rei da je na odd h govornima sljedee: Prvo. Da poduzmu odgovarajue mjere u cilju zatite hidaba i ednosti muslimana, a da one koji se ismijavaju sa hidabom i zagovaraju sufur (otkrivanje lica), teberrud (razgoliavanje), i ihtilat (mijeanje mukaraca i ena) kazne shodno propisima erijata.


Takoer da kazne ene koje su nepropisno odjevene jer predstavljaju izvor smutnje. I to, njih bi trebalo kazniti prije mladia koji ih napadaju i uznemiravaju jer su one te koje su ih na sebe namamile. Drugo. Na ulemi i studentima je obaveza da maksid h malno savjetuju i upozoravaju na opasnost zle propagah nde, i da bodre i uvravaju vjernice na putu ednosti i krijeposti. Zaista je od milosti prema njima da se upozore na one koji robuju strastima a koji ih pozivaju u zlo. Tree. Svako onaj kome je Allah povjerio odgovornoh st u pogledu ena, od oeva, mueva, sinova, i drugih tred h ba da se boji Allaha, Delleanuhu, u pogledu odgovornosti spram ena, i da upotrjebi sve mjere predostronosti kako bi sprjeili sufur (otkrivanje lica), teberrud (razgoliavanje), i ihtilat (mijeanje mukaraca i ena), kao i one stvari koje vode i pozivaju u to. I neka znaju da je glavni uzrok iskvarenosti ena zbog nemarnosti ljudi. etvrto. Savjetujem enama vjernicama da se boje Allah, Delleanuhu, u pogledu sebe kao i svoje djece. Neka uvaju ednost i neka oblae erijatski propisan hidab i neka oblae abaiju i himar, i neka se ne povode za onima koji ih pozivaju u fitnu i nemoral. Peto. Savjetujem piscima i propagatorima ove smuth h nje da se iskreno pokaju kako ne bi bili uzrokom propasti svojih porodica i muslimanskog Ummeta pa da tako zasluh e Allahovu srdbu i kaznu. esto. Neka se svaki musliman priuva sauesnitva u irenju nemorala. Jer Allah, Delleanuhu, obeaje teku kaznu onima koji vole da se meu vjernicima iri nemoral.


ejhuldislam Ibn Tejmijje kae: Ljubav prema nemoralu se ne ogleda samo u govoru i radnjama, ve i srcem, i spominjanjem same te stvari ili tenja ka istoj. Takoer utnja i preuivanje nemorala pospjeuje irenje istog, a u tom kontekstu Allah, Delleanuhu, kae: One koji vole da se o vjernicama ire bestidne glasine eka teka kazna i na ovom i na onom svijetu. (EndNur, 19) Ovim u zavriti ono to sam namjeravao objasniti u pogledu ove tematike, a na ulemi i vjernicama je samo da opominju kako bi na taj nain izbjegli odgovornost pred Ald h lahom, Delleanuhu, jer Vjera je savjet kako to Poslanik, salh h lallahu alejhi ve selleme, kae: Vjera je savjet, upitali su kome Allahov Poslanie? On ree: Allahu i Njegovom Poslaniku, voama muslimana i obinom svijetu. Hadis biljei Muslim u svome Sahihu. Hafiz Ibn Redeb u Hikemulddedire, 43, prenosi od imama Ahmeda da je bilo reeno: Abdulvehab Verak negira to i to. Pa je on na to odgovorio: Neprestano emo biti na hajru dok meu nama bude onih koji negiraju. U tom kontekstu su i rijei Omera, radijallahu anhu, kada je rekao onome koji mu ree: Boj se Allaha., a on mu na to ree: Meu vama ne bi bilo hajra da nam to niste rekli a u nama ne bi bilo hajra kada to ne bi prihvatili. I na kraju opomenu e prihvatiti oni koji su razumom obdareni, a Allah, Delleanuhu, je taj koji e svakome svesti raun. Neka je salavat i selam na Muhammeda, njegovu pod h rodicu i ashabe. .. Fus note : =


Fus note :
1 (38 str.)

Ibn Kesir u svome Tefsiru, tumaei ajet: O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane biti. (EldAhzab, 59), prenosi: Ali ibn Ebi Talha prenosi od Ibn Abbasa:Allah nareuje vjernicama da, kada iz svojih kua izlaze zbog neke potrebe, pokriju lica preko glave sa svojim dilbabom i da ostave nepokriveno samo jedno oko. Muhammed ibn Sirin kae: Pitao sam Ubejda esd Selmanija o rijeima Uzvienog Allaha: ...neka spuste haljine svoje niza se..., pa je pokrio lice i glavu, a ostavio otkriveno samo lijevo oko. Ibn Ebi Hatim prenosi da je Ummu Seleme rekla nah h kon to je objavljen ovaj ajet da su ene ensarija izale kao da su im na glavama gavranovi, a na sebi su imale crne prekrivae. d Tefsir Ibn Kesir, str.1084.
2 (73 str.)

Treba napomenuti da je pisac navedene primd h jere osamljivanja spomenuo na osnovu stanja saudijskog drutva iako se zna da je u toj zemlji na snazi erijat, i gdje su uglavnom sve ustanove odvojene u pogledu polova. Tako npr., imaju kole za mukarce i kole za ene. Ali i pored toga ljudi su kroz svakodnevni ivot u situaciji da se ponekad mjeaju ili osamljuju sa enam. Postavlja se pid h tanje kakva je situacija kod nas gdje nema te zabrane na dravnom nivou a veina muslimana i ne zna, i ne praktid kuje ovaj propis. Otuda je obaveza na svakom muslimanu koji je spoznao ovaj ali i druge propise Vjere da ustraje na tome i da na lijep nain pozove i druge muslimane u prakd h ticiranje istog. Molim Allaha, Delleanuhu, da nas pomogne na tom putu. Amin. (Op. p.)
119

3 (75 str.)

U onome to se danas prikazuje na televiziji kod nas i na zapadu moemo vidjeti mnogobrojne filmove koji ue omladinu kako da se zabavljaju sa djevojkama, kako da na tom putu savladaju mnogobrojne probleme i sl.. Zatim kako da jedni druge zavedu i sl.. Drugim rijeima razvila se itava umjetnost na tom polju kako najlake i najbezbolnije pasti u blud. I umjesto da drava i razne organizacije upod h zore na opasnost bluda i nemorala uopte, oni su se stroh h valili u jo vei ponor pa omladini savjetuju da se zatite ali ne i da se okanu vanbranog ivota. Ali hvala Allahu Islam je ostavio lijek za sve pa i za to. Preporuio je omlad h dini da to prije stupe u brak kako bi se sauvali razvrata. Znajui ovo muslimani moraju voditi rauna kakve im emisije gledaju djeca. Ovdje nije rije o klasinim sapunid h cama u iji nemoral i zabranu gledanja istih ne sumnjamo, ve i o mnogim djeijim emisijama zapadne ili prozapadne proizvodnje. (Op. p.)
4 (83 str.)

Lian je meusobno proklinjanje suprunika u sluaju da mu optui enu za blud a da za to nema svjed h doka a ona odbije da to potvrdi. U tom sluaju oni se rastavd h ljaju i donose prokletstvo na onoga ko lae. O tome govori sljedei ajeti iz sure Nur: A oni koji okrive svoje ene, a ne budu imali drugih svjedoka, nego su samo oni svjedoci, potvrdie svoje svjedoenje zakletvom Allahom, i to etiri puta da, zaista govore istinu, a peti put da ga pogodi Allahovo prokletstvo, ako lae! A ona e kazne biti poteena, ako se etiri puta Allahom zakune da on, doista, lae, a peti put da je stigne Allahova srdba, ako on govori istinu! (EndNur, 6d9)
5 (103 str.)

Pisac ovdje govori o moguim posljedicama koje bi mogle pogoditi jedno islamsko drutvo kao to je Saudijska Arabija u kojoj je erijat na snazi i gdje uglavnom sve ene
120

pokrivaju lice. Meutim ako pogledamo veinu muslimanki naeg vremena u naem podneblju i ire, vidjet emo da se ve odavno ostvarilo to o emu on govori. Naime nasilnim otkrivanjem lica ene muslimanke kod nas poslije drugog svijetskog rata nije ostalo samo na tom. Veina muslimand h ki je vremenom skinula i mahramu, i ne samo to ve se i potpuno razgoliila. I ako malo bolje analiziramo sredinu u kojoj ivimo vidjet emo da je takav nain odjevanja te opte udaljavanje od vjerskih propisa doveo do toga da su mnogi dananji muslimani i muslimanke skloni nemoralh h nom ivotu. Allaha molimo da nas sauva od tog velikog grijeha. (Op. p.)
6 (103 str.)

Svjedoci smo brane nevjere koja vlada na zapadu gdje je brak samo formalnost a gdje svako od suprunika vodi dvostruki intimni ivot. Normalno, sve ovo prouzd h rokuje neislamski nain ivota gdje se ljudi svakodnevno mjeaju sa enama od kole i radnog mjesta, pa do kua i stanova. Drutvo koje svoj bonton gradi na neljubomori spram supruge, kerke i blinje rodbine, je drutvo osueno na propast. I ne samo da se taj nemoral ne osuuje ve god h tovo da nema filma i tv programa u kojem nema nemorala koji se svakodnevno plasira u mas medijima. Hvala Allahu, Delleanuhu, koji nas je poastio Islamom, i nas i nae porod h dice zatitio od nemorala i brane nevjere.(Op. p.)
7 (105 str.)

Umjesto himara moe se obui jedan drugi odjevd h ni predmet koji pokriva lice i koji ima otvor za oi a to je nama dobro poznati nikab. Do zavretka drugog svijetskh h og rata nae nane su nosile zarove i ferede koji je takoer prekrivao lice. Umjesto abaije kod nas se upotrebljava manh h til za ene a obadvoje se svodi pod termin dilbab. Stim to je pisac, kada je bilo govora o dilbabu, spomenuo da je ispravnije da se obue abaija jer ona poinje sa glave i ne


oslikaje nikakav dio tijela za razliku od mantila koji moda oslikaje ramena ene. (Op. p.)
8 (114 str.)

U srednjovjekovnoj Evropi eni je naneeno veliko zlo. ak po nekim crkvenim uenjima vjerovalo se da ena nema duu. Bila je dovoljna i najmanja sumnja ili optuba na raun ene pa da se proglasi vjeticom, bludnicom ili heretikom, pa da zavri spaljena na lomai. U jednom dod h kumentarnom programu hrvatske televizije koji sam lino pratio jedna doktorica istorije doslovno je rekla: Evropa i crkva se trebaju stidjeti onoga ta su uinili eni u srednjem vijeku. U srednjem vijeku je na lomai spaljeno etiri miliona ena. Na kraju da kaem i ovo da u crkvenim podrumima postoje itave biblioteke i protokoli o svim tim rtvama koje su prole kroz inkvizicijske sudove i muilita. I na kraju zar oni koji su ene spaljivali u srednjem vijeku a danas ih prodaju po nonim barovima i javnim kuama, da nam govore o pravima i slobodi ene? (Op. p.)
9 (115 str.)

Ibahijjet vodi porijeklo od glagola ebahadjubihu, to bi znailo dozvoljavati. Ovdje dolazi u kontekstu spomd h ena ljudi koji dozvoljavaju stvari koje je Allah, Delleanuhu, zabranio i koji ire nemoral. Moglo bi se rei da su to nemoralni i raskalaeni ljudi i ene. Otuda se takvi ljudi u arapskoj terminologiji nazivaju ibahijjun. (Op. p.)
10 (118 str.)

Dok sam studirao u Saudijskoj Arabiji uvidio sam da je proturanje ovih asopisa i renje nemorala putem njih meu muslimanima jo uvijek prisutno. Isto tako je alosno da veliki broj muslimanki iitava te asopise i povodi se za onim to propagiraju isti. Iako je u ovoj zemlji zvanino erijat na vlasti, drava nee ili ne moe to da zaustavi. Iako je ova pojava u Saudijskoj Arabiji odnedavno zaivila pod h sljedice su uasne po moral omladine. Onda se samo moe


zamisliti kakvo je stanje u onim zemljama gdje se ova proh h paganda iri ve stotinu godina. Najbolji primjer za to je Turska i Egipat, pa ako hoete i naa zemlja. Svako ko posd h jeti ove dvije, skoro najvee muslimanske zemlje, razoarat e se u tom pogledu. (Op. p.)
11 (118 str.)

Ovdje treba rei da su neprijatelji Islama planski i godinama pripremali sekularne i ateistike partije koje su uglavnom diktaturom i vojnim puevima doveli na vlast, koji bi potom za njih odraivali ove prljave poslove putem zakona i institucija vlasti. (Op. p.) Ovdje moramo ukazati na ovjeka koji radi na irenju nemorala i bezstidnosti, a koji ima jaku propagandu i na naim prostorima i veliki broj sljedbenika. Pored Karh h davijeve zabludjele akide, on rui i linost muslimanke. Kardavi kae: Vano je da ustvrdimo da mijeanje mukaraca i ena nije zabranjeno, kao to to predstavljaju pozivai estine i suavanja. Kardavi neumorno radi na skidanju zavjese neporonosti i ednosti sa pokrivenih ena. Mnogo puta je izjavio da je razdvajanje ena i mukaraca na predavad njima novotarija i obiaj koji nema nita sa Islamom . Po njemu je neophodno prelomiti ovu zapreku izmeu ena i mukaraca. Kardavi dozvoljava dodirivanje (rukovanje) ene tuinke, putovanje ene bez mahrema. Kardavi dozvoljava da ena muslimanka bude glud h mica. Od najudnijih fetvi vezanih za enu, jeste dozvola glume za enu muslimanku, tvrdei da je uee ene u glumi nuna stvar bez koje se ne moe. Izjavio je da je nuno da se pokrivene ene pojave na TV, na satelitskim kanalima, kao to je nuno da se pojave u pozoritima i glumakoj odori. (Op. izdavaa)

...

Knjige u izdanju Mektebetu El Guraba :

- KOMENTAR OTKLANJANJE SUMNJI

El ejh Muhammed Salih El Usejmin

- SVJETLOST SUNNETA I TAMA BIDATA

Dr. Seid El Kahtani

- SVJETLOST IMANA I TAME NIFAKA

Dr. Seid El Kahtani

- Jusuf Kardavi NA VAGI ERIJATA

El ejh Sulejman Salih El Harrai

- LJUBAV PREMA POSLANIKU s.a.v.s.

Abdurreuf Muhammed Usman h

DA LI JE MUSLIMAN OBAVEZAN
DA SLIJEDI JEDAN OD ETIRI MEZHEBA
Muhammed Sultan El Masumi ________________________________________

InaAllah, uskoro NOVA KNJIGA

PUT ISTINE I ZABLUDE

___________________________________
ehmail:ehlisu@yahoo.co.uk
124