Percepcija II dio.

Do sada smo utvrdili da su u toku evolucije formirani razliiti ulni organi (prijemnici ili receptori), specijalizovani za pojedine drai koje su bile znaajne za odravanje ivota. Drai za koje su se u toku evolucije razvili posebni ulni organi nazivaju se adekvatnim draima. Za drai koje nisu imale znaaja u toku evolucije ovjeka, nisu formirani posebni ulni organi. Takve su npr.magnetne sile i elektrine drai. Poto je elektrina struja veoma snana dra, ona moe da nadrai bilo koje ulo i da izazove osjeaje karakteristine za draeno ulo. Takve drai se nazivaju neadekvatnim draima. Elektrina struja na oku izaziva odreeno bljeskanje, na uhu umove, na koi bol i td. Osjeaji i opaaji1 koji na taj nain nastaju su neodreeni, nejasni i razlikuju se od osjeaja i opaaja koje izazivaju adekvatne drai. Utvrdili smo da opaaj nije prost zbir osjeaja, ve organizovana cjelina. Npr. Svaka melodija se sastoji iz niza tonova, ali melodija nije prost zbir tonova, ve je posebna organizacija ili cjelina. Na primjer, melodija se moe transponovati, tj.odsvirati za oktavu vie ili nie, moe se odsvirati na razliitim instrumentima, mogu je otpjevati razliiti glasovi, a da to ipak bude ista melodija. Znai, svi tonovi mogu biti izmijenjeni, a da se ona kao melodija ne promijeni. No i pored toga, vidjeli smo kolika je uloga iskustva u izgradnji opaaja. Iskustvo daje smisao opaajima. Npr. kad sa ulice dopire jedan zvuk, ali za nas to nije prosto zvuk, ve zvuk automobila, a za poznavaoca ak i zvuk odreenog automobila. Rijei stranog jezika bi bili prazni i besmisleni zvuci bez prethodnog iskustva. Ali iskustvo omoguava da se rijeli ne samo razumiju, ve i na ispravan nain uju i opaze kao posebne rijei, izdvojene od drugih. Iskustvo pomae u opaanju prostih kvaliteta boja tekstilni radnici razlikuju 30 do 40 nijansi crne boje, to obini ljudi (bez odreenog iskustva) ne mogu. lanovi izvjesnih primitivnih plemena teko razlikuju razliite geometrijske figure, ali odlinom zapaaju i prepoznaju tragove divljih ivotinja, koje bi stanovnik modernih gradova teko mogao da opazi.

Opaanje se naziva i percepcijom. Rije percepcija potie od latinske rijei Percipere, perceptum : Per preko i capere, ceptum uzeti.

Psihopatologija opaanja Uslovi za normalno opaanje su: postojanje informacija, anatomska i fizioloka ispravnost ulnog organa (receptora, sprovodnika i elementarnog centra), ouvano iskustvo. Agnozije.- Pod uslovom da je ulna funkcija normalna, a uniten psihoulni centar, doivljeni osjeaj se ne moe povezati sa iskustvom, te bolesnik nije sposoban da prepozna predmet. Dakle, agnozija je nesposobnost prepoznavanja predmeta uz ouvano ulo i ouvane engrame. Uzrok agnozije je oteenje psihoulnog centra. U sluaju da se oteti psihovizuelni centar, bolesnik vidi predmete, opisuje njihove karakteristike, ali ne moe da prepozna upotrebnu vrijednost predmeta niti naziv predmeta. U sluaju agnozije, proces opaanja se zaustavio na nivou doivljaja osjeaja. Agnozije se mogu javiti u oblasti svih ula (optika agnozija, akustina, taktilna i dr.). Zdravstveni radnici koji su imali dodira sa osobama koje imaju agnozije opisuju da pacijenti gledajui u kredu odgovaraju samo bijelo i valjkasto. Napreu se da prepoznaju predmet, ali ne uspjevaju. Kada bi im se kreda dala u ruke, odmah bi rekli: AH, kolska kreda. Njegovo ulo dodira i psihosenzitivni (gnostiki) centar su funkcionisali normalno. Dakle pacijent je patio od optike ali ne i od taktilne agnozije. Primjer drugog pacijenta kada bi mu se pokazala kreda, on bi rekao To je ono ime se pie po tabli, ali nije mogao da prepozna naziv predmeta. Ovdje se radi o poremeaju opaanja kod kojeg se prepoznaje upotrebna vrijednost predmeta ali se ne prepoznaje naziv predmeta. Agnozije su vaan dijagnostiki znak jer se javljaju uvijek kod arinih strukturnih lezija modane kore i orijentiu nas o mjestu arita. Iluzije.- Iluzija je pogreno prepoznavanje predmeta. Kao prolazni fenomen (trenutni) javlja se i kod normalnih osoba uslijed intenzivnog straha. Iluzije se mogu javiti u sferi svih ula. Najee su optike iluzije. U alkoholiziranom stanju (delirium tremens) bolesnik okoline predmete prepoznaje kao ivotinje, esto zmije, druge gmizavce, deformisane ljude i dr. Bolesnik u sumranom stanju esto doivljava zastraujue iluzije i moe postati opasan za okolinu. Sluajnog prolaznika pogreno prepoznaje kao agresora na njegov ivot, doivljava intenzivan strah, bjei ili kidie na agresora i moe da ga ubije. U sluaju da bjei, moe da iskoi kroz prozor o pogine. Halucinacije.- Opaanje bez postojanja predmeta je halucinacija. Halucinacije se bitno razlikuju od agnozija i iluzija. Kod agnozije predmet opaanja postoji, ali ga osoba ne moe prepoznati. Kod iluzije isto tako postoji predmet, samo ga osoba pogreno prepoznaje. U sluaju halucinacije predmet ne postoji, a osoba ipak opaa. Halucinacija je za laika najupadljiviji fenomen, nerazumljiv, misteriozan. Vjerovatno je to razlog to i sam naziv halucinacija ima neobino porijeklo. Na latinskom Hallutinare znai trabunjati, a halutinatio je trabunjanje. Kao to se vidi, latinski izraz ne sadri pojam ulne obmane. Sasvim je druga situacija sa izrazima iluzija i agnozija. Iluzija je isto latinskog korijena: illusio znai ulna obmana. Izraz vjerno reprezentuje sutinu pojma. Isti je sluaj i sa izrazom agnozija. Grkog je korijena, a bez, gnosis saznanje. Pravu halucinaciju karakteriu dva kvaliteta: prvo karakter tjelesnosti (osoba predmet opaa kao realni predmet u tri dimenzije, a ne kao neku maglovitu sliku ili predstavu sjeanja; i drugo pozitivan sud realnosti (osoba vjeruje da halucinantni predmet postoji u sferi njegovog opaanja.

Halucinacije su rijetko trajne. esto se javljaju u odreenim periodima dana, samo nou ili se javljaju u odreenim situacijama. Halucinantni fenomeni se mogu javiti i kod mentalno zdravih osoba, ali se u takvim sluajevima radi o pseudo-halucinacijama bez karaktera tjelesnosti, ili bez pozitivnog suda realnosti, ili se pak radi o pravim halucinacijama koje traju samo par sekundi. Npr. Mala djeca i neke odrasle osobe imaju osobinu da predstave sjeanja doivljavaju veoma intenzivno. Isto tako, prilikom matanja, saraj mate im je vrlo slikovit i plastian, tako da lii na pravu halucinaciju. Halucinacije u trajanju od par sekundi se mogu javiti kod zdravih osoba u toku buenja i usnivanja. Osobe kojima je amputirana noga (ili ruka) mogu par sekundi halucinirati da im taj ud postoji, ak ta vie da svrbi ili boli. Poslije tog kratkod doivljaja bol se moe produiti, ali osoba postaje svjesna da je to ulna obmana. Tada nastaje tzv.negativna sud realnosti karakteristian za pseudohalucinacije. Ovaj fenomen se zove fantomski ud. Razlikuju se optike halucinacije (u vidu fotoma-iskre,bljeskovi, dugih konaca, ica, mrea, pauine, zmija, pacova, deformisanih bia, vizija kao sloenih optikih halucinacija, autoskopska halucinacija doivljaj opaanja sopstvenog tijela ili dijela svog tijela, ekstrakampina halucinacija (ekstra van, campus polje) kada osoba jasno vidi ovjeka iza svojih lea a da pri tome ne okree glavu), akustine (jedni uju glas kroz uho, drugi tvrde da glasove uju iz glave kao glasne misli), vestibularne (ljuljanje, letenje, padanje u ambis i sl), senzitivne (taktilne, algohalucinacije u sferi senzibiliteta na bol, cenestetike kao da mi noem sjeku crijeva, kohabitalne halucinacije polnog odnosa, kinestetike doivljaj pokretanja sopstvenih udova), olfaktorne (mirisne), gustativne (ukusne).