l

Esad Baji

KURBAN I HADD

Mostar, 2012.g.

Naziv knjige: Kurban i hadd Autor: Esad Baji Izdava: Karaoz-begova medresa u Mostaru Suizdava: Fondacija Lijepa rije, Konjic Za izdavaa: Seid Eminovi Urednik: Benjamin Muinovi Recenzenti: Seid Eminovi Suljo Cikoti Lektor: Zehra Alijagi Korektor: Esad Baji tampa: Sabah-print, Ilida Za tampariju:Anel Elezovi Tira:500 primjeraka

UMJESTO PREDGOVORA Svako od nas, ivei ivot dunjaluki nosi se s bremenom svoje sudbine. Nalazi se u tekoama i radostima, upravo na taj nain potvrujui kur'anske istine o prirodi ivota na dunjaluku. Bude tu i alosti i radosti, bude straha i smirenosti, bude trenutaka koji se zareu u pamenje jae od drugih zbog neke svoje posebnosti koja je opet vezana za individualnost svakog ovjeka. Ja iz svoje mladosti nosim jedno sjeanje koje se izdvaja iz mnogih drugih njemu slinih a odnosi se na trenutak kada moj rahmetli dedo polae na zemlju bijelog ovna, mog ljubimca, kako bi ga uinio kurbanom. Plakao sam, ne iz srdbe prema dedi, nego, ponajprije to sam po prvi put svojim umom bio suoen sa neim nejasnim: Kako to da nije grijeh, zaklati neto to sam ja toliko volio? Ne znam koliko sam dugo proveo gledajui u plavkasto mrtvilo ovnovih oiju nakon to ga je dedo, prouivi bismilu i tekbir, uinio kurbanom. To sjeanje nosim u kroz rijei rahmetli nene Amine kojima me tjeila: Nemoj plakat, kenje nenin, njegova je krv beriet! Proi e dosta vremena dok istinski ne spoznam ta mi je tada rekla. Drugi momenat mi se ee ponavlja, ali ba kao i ovaj prvi uvijek se iznova neodoljivo utiskuje u moje sjeanje. To je momenat kada zadnji dan Ramazana ekam iftar. Onaj trenutak kad zaui ezan i po navici, kao i prethodnih veeri krenem da popijem gutljaj vode, a ruka stane u pola
4

pokreta prekinuta nekom specifinom tugom sadranom u konstataciji: Sutra nema iftara! Taj trenutak koji izmamljuje suze i ovjeka od onog podosta oholog i bahatog kakvim uglavnom nastojimo biti u svojoj dunjalukoj svakodnevnici, pretvara u istinskog jetima, koji, eto, kroz trenutak iftara zadnjeg dana posta, shvata da je samo nebitni list koji opstoji u ivotu na pateljci Boije milosti. Trei momenat, slian po intenzitetu i prirodi emocija desio mi se na rastanku sa Boijom kuom u Meki. Iako sam smatrao da nita nee ostaviti dublji utisak od samog susreta s Boijom kuom ipak me rastanak sa njom demantovao. Uinio sam, polazei, seddu i ustajui sa sedde jo jednom pogledao u Kabu. Taj trenutak rastanka nikada nije proao, i danas, godinama kasnije, vidim da se moje bie opire njemu. Rastanka s Kabom u stvari i nema. Kao da su sve ove godine nakon tog momenta u stvari nita, samo san koji je smjeten u onaj vapaj oiju koje se otimaju zapovijedi ostatka tijela koje se vraa ka Bosni, ka svojoj kui i porodici. No, u isto vrijeme, sva deavanja u ovjekovom ivotu, opet, kao da su stalni hod od Safe do Merve, stalno kruenje, stalno skupljanje kamenia i njihovo bacanje na sluge ejtanove, s jednim ciljem, da se ovjek povrati Kabi i da ostane u kruenju oko nje... Esad Baji

KURBAN U KUR'ANU I PRETHODNIM OBJAVAMA O kurbanu se u Kur'anu ne govori esto ako uzmemo u obzir sam izraz kurban, no rtvovanje imetka, vlastitog ivota u ime Uzvienog Allaha teme su koje nalazimo u brojnim ajetima asne Knjige. Iz Kur'ana se posve jasno vidi da je kurban bio propisan prvom ovjeku na Zemlji Ademu a.s., i njegovoj porodici. U suri El-Maide, 27. ajet itamo rijei Gospodara naega: Istinski im ispriaj dogaaj dvojice sinova Ademovih. Obojica su kurban rtvovali i poklonili. Od jednog je kurban bio primljen a od drugog nije. Tada onaj ree drugom: Tebe u ubiti!, a ovaj odgovori: rtve Allah prima samo od dobrih i bogobojaznih! U ovom asnom ajetu nalazimo potvrdu da kurban kao praksa ne potjee tek od Ibrahima, a.s. kako mnogi misle i kako se esto, pogreno, prezentira. Ovaj nam ajet daje jo jednu bitnu dimenziju kurbana, a to je da u instituciji kurbana glavnu ulogu ne igra rtva (kurban), njena kakvoa, nego iskrenost srca koje rtvu prinosi. Od samog poetka bitisanja ljudi na Zemlji, odnosno od Adema, a.s., ustanovljava se pravilo da se rtva izraava kroz formu rtvovanja (klanja) domaih ivotinja. U ta drevna vremena stoka je predstavljala imetak od najveeg znaaja i vanosti i sasvim je prirodno da su ljudi za Allahovo zadovoljstvo rtvovali upravo stoku.
6

Islam je, dakle, odmah u startu, sa propisima koji su bili objavljeni Ademu, a.s., ustanovio propis kurbana, odnosno klanja stoke na ime rtve Allaha radi. U starim vjerozakonima islama koje su slijedili Ibrahimovi potomci po lozi njegova mlaeg sina Ishaka, a.s. poslanici Benu Israila rtva se prinosila na taj nain to se stoka na posebnom mjestu klala i potom bivala zapaljena. To je bila rtva paljenica kako se danas imenuje u tekstovima Starog i Novog Zavjeta i ona je, kako se vidi, vezana iskljuivo za odnos izmeu Allaha i Njegova roba. Kako je kurban bio propisan prvom ovjeku i poslaniku, Ademu, a.s., i njegovim sinovima tako je bio propisan i svim poslanicima poslije njega. Spominje se u nekim predajama da je Idrisu, a.s., bilo nareeno da prinosi tri stvari: tamjan, zaklane ivotinje i vino. Uz to je prinosio prve plodove od svega; od mirisnog bilja - rue, od itarica penicu, a od voa groe.1 U Starom Zavjetu u Prvoj knjizi Mojsijevoj kae se za Nuha, a.s., da je prinosio rtvu Bogu od svake iste stoke i od svijeh ptica istijeh Inae Stari Zavjet je krcat zapovijedima o prinoenju rtava. Trea knjiga Mojsijeva sadri posebna poglavlja o rtvama naslovljena kao: Zakon o rtvama paljenicama, Zakon o rtvama za grijeh, Zakon o rtvama zahvalnim, Zakon o rtvama jestivim, Zakon o rtvama za prijestup
1

Neddar A. W. Kasasulanbija, Mektebetud-arit-Turas, Bejrut 1978, str 52-53.

Pored stoke i ljetine idovi su u poetku prinosili i ljuske rtve. U Drugoj knjizi o carevima spominje se da je car Ahaz kao rtvu prinio svoga sina. Kasnije se ova rtva preinaila u rtvovanje jednog dijela tijela te je tako obrezivanje (suneenje) ostalo kao zamjena za ljudsku rtvu. U tekstu Istorijat kurbana2, autora Reada Bilalia, nalazimo prenesenu predaju po kojoj tradicija obrezivanja koja simbolie rtvovanje, vodi porijeklo jo od Adema, a.s.. U Barnabinu evanelju3 se navodi da je povod obrezivanju Ademov grijeh. Kae se da se Adem zavjetovao da e poto je zgrijeio, uslia li mu Bog pokajanje, odsjei jedan dio sebe. I kad mu je pokajanje usliano na Dibrilovu uputu Adem se obrezao i ispunio svoje obeanje. Sa hrianstvom ideja rtve dobija nagli i potpuni preobraaj. Obznanjuje se da je Bog beskrajno Blag i Milostiv, ali i Pravedan. On ne trai rtvu za iskupljenje pojedinano od svakog ovjeka, On
2 3

Islamska misao, godina V, Broj 55, jul 1983, str 9. Barnaba je bio Jevrej roen na Kipru. Njegovo ime je bilo Josip, a zbog njegove odanosti stvari Isusovoj, drugi apostoli su mu dali nadimak Barnaba. Ovaj izraz se razliito prevodi kao: Sin utjehe, ili Sin podsticaja. Evanelje po Barnabi je bilo prihvaeno kao kanonsko evanelje do 325. godine. U etvrtoj godini imperatora Zenoa (478.) otkriveni su posmrtni ostaci Barnabe i tu je na njegovim grudima naen primjerak Evanelja po Barnabi, pisanog njegovom vlastitom rukom. (Acia Sanctorum, Boland Junii, tom II, stranice 422 i 450, Antwerp 1698). Ono sada poiva u Hof biblioteci u Beu. Na bosanski jezik preveo ga je M. Mlivo. Isto je dostupno na web stranici http://www.quranm.multicom.ba/barnaba/Barnaba-1.htm.

trai rtvu za iskupljenje itavog ovjeanstva jer svaki ovjek je u biti grjean jer se raa sa praroditeljskim grijehom praoca Adama. Da bi se svijet oistio, po hrianstvu, bilo je potrebno da Bog poalje sina svoga jednorodnoga, koji e otjelovljen u ljudskom liku, ivjeti ljudski ivot i biti iako sam bezgrjean, na krst razapet da bi svojom nevinom krvlju i muenikom smru izbavio ovjeanstvo iz grijeha. Ovdje vidimo prisutnu ideju, ne rtvovanja ovjeka radi Boga nego se rtvuje Bog radi ovjeka. Pored hrianstva rtva je prisutna i kod drugih religija, a u stvari je, kako nam historija govori bila prisutna i kod svih naroda u svim vremenima. Budui da islam ne zapoinje sa Kur'anom i asnim poslanikom Muhammedom a.s., kako se to danas ponegdje pogreno predstavlja, onda nije udo to u Kur'anu asnom nalazimo esto pozivanje na vjeru vaeg pretka Ibrahima i nije udno to neke institucije i odredbe uspostavljene od ovog Poslanika, primjerice hadd, kurban, obrezivanje, nalaze svoju potpunu primjenu u islamu. Kod Ibrahimovih a.s. potomaka po lozi njegova starijeg, prvoroenog sina Ismaila, a.s., kurban (rtvovanje stoke) se vee za obred hodoaa Svetog Hrama Kabe, to ju Ibrahim a.s. skupa sa Ismailom, a.s., izgradi po Allahovoj zapovijedi u dolini Beke, kasnije nazvanoj Meka. Znai, kod potomaka Ismailovih, kurban je vezan za obred hadda i u tom smislu se klanje kurbana obavlja u vrijeme obavljanja hada (Kurban-bajram), i na 9

jednom od mjesta hodoaa (dolina Mina). Sve je ovo, jasno, vezano za opepoznatu kunju kojom je Allah iskuao odanost svog roba Ibrahima, a.s., naredivi mu u snu da kao kurban zakolje svoga sina Ismaila, a.s.,: Pa poto je dostigao s njim (dobu) privreivanja, ree: O siniu moj! Uistinu, ja sam u snu vidio da te ja koljem, pa gledaj, ta vidi? Ree: O oe moj! Uini ta ti se nareuje. Nai e - ako Bog da da sam ja od strpljivih.4 Pa poto se oba pokorie, i poloi ga na elo. I pozvasmo ga: O Ibrahime! Ve si ispunio snovienje. Uistinu, mi tako nagraujemo dobroinitelje. Uistinu, ovo je to, kunja oita. I iskupismo ga rtvom golemom, i ostavismo meu kasnijim (pokoljenjima): Selam Ibrahimu! Tako nagraujemo dobroinitelje! Uistinu, on je bio od robova Naih vjernika. Ibrahim, a.s., je odabrao Boga i od Boga bio odabran. Pored ovog iskuenja da bi smo ovdje samo na tren potakli um na dosezanje dereda koje je imao Ibrahim, a.s., sjetimo se da je isti ovaj poslanik bio bacan u vatru od svog naroda i razna druga iskuenja u kojima je ostao vrst na svom putu ka Bogu.

Smatra se da se to dogodilo blizu ili u samoj Mekki. Neki misle da je to bilo u dolini Mine, sjeverno od Mekke, gdje se vri obredno rtvovanje svake godine kao sjeanje na rtvu Ibrahima i Ismaila. Drugi kau da je pravo mjesto rtve bilo blizu Merwe koja je povezana sa Ismailovim djetinjstvom.

10

Ovaj obiaj klanja kurbana potvren je objavljivanjem Kur'ana direktnom Ismailovom potomku, Resulullahu, Muhammedu, s.a.v.a., tako da kurban ostaje kao propisana forma rtve u islamu sve do Sudnjeg Dana. Takoer je Kur'anom propisano da se meso koristi za ishranu odreenih kategorija ljudi, tako da rtvovanje kurbana nema samo karakter linog odnosa izmeu Allaha i roba koji kolje kurban, ve ono sada poprima iri drutveni i socijalni kontekst. A kamile smo vam uinili jednim od Allahovih obreda hadda i vi od njih imate koristi; zato spominjite Allahovo Ime kad budu u redove poredane; a kad padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; Tako smo vam ih podinili da biste zahvalni bili. Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali e Mu stii iskreno uinjena dobra djela vaa; Tako vam ih je podinio da biste Allaha veliali, zato to vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela ine."5 Bez obzira na to to kurban sada poprima i iri socijalni karakter, njegova sutina i dalje ostaje u relacijama izmeu Rabba i roba zato to do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali e Mu stii iskreno uinjena dobra djela. Prema tome pitanje rtve je uvijek vezano za lini odnos roba prema Allahu i za njegov lini nijjet. Stoga za potpuno shvatanje institucije kurbana trebamo posvetiti truda pokuaju dosezanja unutarnje dimenzije same rtve u islamu.

El-Hadd, 36-37.

11

Da bi donekle na jednostavan nain predstavio pravu dimenziju rtve u islamu posluit u se iznoenjem kur'anskih i starozavjetnih kazivanja o sluaju dvojice sinova Ademovih, od kojih je jednom, kako sam ve naveo rtva bila primljena, a drugom nije. Pogledajmo ovo usporeivanje u kojem se na najljepi nain pokazuje ta je to ono osnovno to se gleda u svakom naem trudu pa i u naem prinoenju rtve. Kur'an se zadovoljava da ovo kazivanje nazove vijeu o dvojici sinova Ademovih koja je istinita zanemarujui mjesto i vrijeme dogaaja, a istiui povod kazivanja kad obojica rtve prinesoe. Stari Zavjet je neto iscrpniji u razradi fabule ove pripovijesti. On navodi imena sinova Ademovih; to su Kain i Abel (Kabil i Habil), njihova zanimanja; Kain je ratar, a Abel je pastir. Spominje se i priroda rtve: Kain prinese Gospodinu od roda zemaljskog, a Abel prinese od prvine stada svojega i od njihove pretiline. Te zato: Gospodin pogleda na Abela i na njegov prinos a na Kaina i njegov prinos ne pogleda.6 Abelova rtva bila je u krvi a Kainova u itu. Iz ovog starozavjetnog kazivanja da se naslutiti da je razlog prihvaanja rtve od Abela taj to je on prinio: od prvina stada svojega i od njihove pretiline, tj. od najboljeg to je imao dok u Kur'anu asnom nalazimo: Bog prima samo od bogobojaznih.7
6 7

Prva knjiga, Moj, 4:4-5. El-Maide, 31.

12

Stari Zavjet stavlja akcent na materijalnu vrijednost rtve dok Kur'an stavlja akcent na vrijednost namjere s kojom se rtvuje. Tamo se trai in, u Kur'anu se ispituje motiv. Tamo se polazi od izvanjskog i sporednog a u Kur'anu od unutarnjeg i bitnog. U prvom sluaju se namjera vrjednuje prema djelima a u drugom se djelo prosuuje prema namjeri. U prvom sluaju se blizina postie ponuenom rtvom a u drugom sluaju ona se postie otvorenim i estitim srcem jer: Bogu nee nikad stii meso njihovo, niti krv njihova. Njemu e stii vaa bogobojaznost.8 Naravno ako elimo da jo dublje proniknemo u unutranju dimenzije rtve u islamu potrebno je da svom umu, emocijama, svim naim unutarnjim ulima podastremo sluaj Ibrahima, a.s.. Moemo li pojmiti bol i borbu njegovu, kada je poslije sna koji je sanjao razabrao ta mu se nareuje. Moemo li sebi predstaviti dijalog izmeu oca i sina, dijalog kakvog do tada historija nije zabiljeila. Budui da je tema ove knjige kurban i hadd, onda je u stvari tema ove knjige Ibrahim, a.s., jer i kurban i hadd obredi su u kojima mi danas oivljavamo sliku ibrahimovskog vremena, ibrahimovskih dogaaja. I jedan i drugi obred u stvari su nae posvjedoenje sveope istine ivljenja, nae posvjedoenje iskrenosti nae odluke da ovaj dunjaluki ivot ivimo kao pravi i iskreni vjernici.

El-Hadd, 32.

13

Ovdje u iznijeti nekoliko injenica potkrijepljenih kur'anskim ajetima kako bi donekle razumu primakao shvatanje veliine Ibrahima, a.s. i samog pojma Ibrahim-jedan ummet te podsjetio itaoce na bitnije momente Ibrahimovog, a.s,. ivota bez ijeg poznavanja nema ni pravog i sutinskog shvatanja obreda kurbana i hadda. Ibrahim, a.s., - utemeljitelj islama Po kur'anskom stavu prvi ovjek koji je imenom Islam prozvao ovu vjeru i koji je svoje sljedbenike zvao muslimanima jeste Ibrahim, a.s.,: ...vjera pretka vaeg Ibrahima, on vas je prije nazvao muslimanima Zbog toga to je Ibrahimovo, a.s., pravo nad muslimanima vee nego to ga mi zamiljamo, ukazat emo na neke od njegovih usluga. 1) izbor imena Islam za vjeru i naziva muslimani za sljedbenike Islama; 2) udaranje temelja kui jednobotva i kible muslimana: I kada su temelje hrama podizali, Ibrahim i Ismail govorili su: Gospodaru na, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve uje i sve zna9 3) traenje od Allaha, d. ., da poalje naega Poslanika, a.s.,: Gospodaru na, poalji im Poslanika, jednog od njih, koji e im ajete
9

El-Bekare, 127.

14

Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si uistinu silan i mudar.10 Allame Tabatabai u tefsiru El-Mizan, u komentaru ovog ajeta citira hadis Poslanika, a.s., gdje kae: Ja sam primljena dova Ibrahimova. Koliko je samo mjesto ovjeka kod Allaha d.., da na njegovu dovu moe poslati linost poput Muhammeda a.s., koji je milost svim svjetovima. 4) Utemeljenje Kabe: Prvi hram za ljude jeste onaj sagraen u Meki, blagoslovljen je on i uputa svjetovima.11 Ibrahim, a.s., uiva veliki ugled meu sljedbenicima triju vjera: jevrejstva, kranstva i islama. On spada u najodabranije poslanike. Otac je svih vjerovjesnika (ebu-l-enbija), jer svaka knjiga koja je objavljena nakon njega, objavljena je poslanicima koji vode porijeklo od njegove loze. Ibrahim je imao dva sina koja je Allah d.., odabrao za poslanike: Ismaila i Ishaka. Ismail je djed poslanika Muhammeda a.s. i djed Arapa Hidaza, jer njihovo porijeklo potie od njegova dva sina: Nabita i Kajzara (Kedara). Kuran ukazuje na Ibrahimovo oinstvo Arapima: ... i u vjeri vam nita teko nije propisao, u vjeri pretka vaeg Ibrahima. Allah vas je odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kuranu... 12 Ishakov potomak je Jakub, koji je nazvan Israil i od njega vode porijeklo sinovi Israilovi, t.j.
10 11

El-Bekare, 129. Ali Imran, 96. 12 Hadd,78.

15

Jevreji. Iz njihove loze je bilo mnogo poslanika, a peat im je bio Isa, a.s. Poznavanje vjere Babilonaca nam pomae da shvatimo kuranske ajete koji govore o vjeri Ibrahimova naroda. Stanovnici Babilona su imali vie bogova. Svaki grad je imao svoje boanstvo koje ga titi, a svaka provincija i selo je imalo manja boanstva koja su oboavali, iako su slubeno imali svi najvee boanstvo. Vladari su osjeali veliku potrebu za oprostom i zbog toga su boanstvima gradili hramove u koje su stavljali namjetaj, hranu i vino. U takvoj sredini odrasta Ibrahim kojem je Allah d.., darovao uputu i saznanje da je samo jedan Gospodar, Allah, i da On nad svim vlada. Nakon toga se Ibrahim upuuje svome narodu ukazujui im na istinu. Mi smo jo prije Ibrahimu razboritost dali i dobro smo ga poznavali. Kad on ocu svome i narodu svome ree: Kakvi su ovo kumiri kojima se i dan i no klanjate? Oni odgovorie: I nai preci su im se klanjali. I vi ste, a i preci vai su bili u oitoj zabludi -ree. Govori li ti to ozbiljno ili se samo ali? - upitae oni. Ne, -ree - Gospodar va je Gospodar nebesa i Zemlje, On je njih stvorio, i ja u vam to dokazati. 13 Pravdanje njegova naroda je bilo da su njihovi preci oboavali kipove i da ih oni samo slijede. To je neosnovan dokaz kojim nasilnici opravdaju svoje postupke u svim vremenima i na taj nain slijepo slijede svoje pretke. Ibrahim je elio da oslobodi svoj narod od vjerovanja u kipove, i da
13

El-Enbija, 51-56.

16

ih uputi na pravi put ka robovanju jednom Gospodaru. A da li ste razmiljali -upita on - da su oni kojima se klanjate vi i kojima su se klanjali davni preci vai, doista, neprijatelji moji? Ali to nije Gospodar svjetova, koji me je stvorio i na pravi put uputio, i koji me hrani i poji, i koji me kad se razbolim lijei, i koji e mi ivot oduzeti, i koji e me poslije oivjeti, i koji e mi, nadam se, pogreke moje na Sudnjem danu oprostiti!14 Ovi ajeti ukazuju na Ibrahimov iman, iman onoga koji je pokoran Allahu, i koji se rijeio briga u svojoj dui u kojoj vlada samo spokoj i srea. Ibrahimov otac ne samo da je oboavao kipove, ve ih je pravio i prodavao. To je Ibrahima jako pogodilo i osjetio je da mu je dunost da posavjetuje svoga najblieg i da ga opomene posljedicama nevjerovanja. Nain na koji ga Ibrahim poziva je pun dokaza, obraajui mu se lijepim govorom, punim njenosti. Spomeni, u Knjizi, Ibrahima! On je bio istinoljubiv, vjerovjesnik. Kada je rekao ocu svome: O oe moj, zato se klanja onome koji niti uje niti vidi, niti ti moe od ikakve koristi biti? O oe moj, meni dolazi znanje, a ne tebi; zato mene slijedi, i ja u te na pravi put uputiti; o oe moj, ne klanjaj se ejtanu, ejtan je Milostivome uvijek neposluan; o oe moj, bojim se da te od Milostivog ne stigne kazna, pa da bude ejtanu drug.
14

E-uara,75-82.

17

Otac njegov je rekao: Zar ti mrzi boanstva moja, o Ibrahime? Ako se ne okani, zbilja u te kamenjem protjerati, zato me za dugo vremena napusti! Mir tebi!-ree Ibrahim. Molit u Gospodara svoga da ti oprosti, jer On je vrlo dobar prema meni. I napustit u i vas i sve one kojima se mimo Allaha klanjate i klanjat u se svome Gospodaru; nadam se da neu biti nesretan u klanjanju Gospodaru mome. I poto napusti njih i one koji su se mimo Allaha klanjali, Mi mu Ishaka i Jakuba darovasmo, i obojicu vjerovjesnicima uinismo. 15 Njegov govor je bio iz srca i svaki svoj savjet poinje rijeima: O moj oe! Ibrahim navodi dokaze svome ocu i savjetuje ga da ne oboava onoga koji nema moi da mu pomogne. On ne naziva svoga oca neznalicom, niti sebe poznavaocem kako ne bi odvratio oevu panju od sebe. Ibrahim nastavlja da ga savjetuje, ali njegov otac mu prijeti kamenovanjem. Na to mu Ibrahim ne uzvraa istom mjerom, ve govori da e traiti oprosta za njega i da e se odvojiti od njih ako im nanosi zlo. On trai oprosta za svoga oca, ali je to bilo prije nego to njegov otac odbija istinu: A to je Ibrahim traio oprosta za svoga oca bilo je samo zbog obeanja koje mu je dao. A im mu je bilo jasno, da je on Allahov neprijatelj, on ga se odrekao. Ibrahim je doista bio pun saaljenja i obazriv. 16
15 16

Merjem, 41-49. Et-Tevbe, 114.

18

U Hadisu Kudsi je objavljeno: Robe moj klanjaj mi se da bi te uinio Sebi slinim. (da bi u sebi oivio moje sifate). Bilo bi dobro da se ovdje podsjetimo na nekoliko momenata iz asne Knjige u kojima se nareuje poslanicima da se na lijep nain ophode ak i prema onima za koje bi nejak ljudski um rekao da nema prilike da prihvate pravu vjeru. Sjetimo se Allahova d.. nareenja Musa a.s. da se na lijep nain on i brat njegov obrate Faraonu. Ova naredba na lijep nain upuena Musau i njegovu bratu Harunu a.s. dva puta se ponavlja u Kur'anu. Ovo je pouka svim vjernicima kako da u islam pozivaju. Vidimo da nema mjesta srdbi, bijesu i krutosti, jer ako je Faraon zasluio da bude lijepom rijeju pozivan u islam, u pravu vjeru, onda su to sigurno zasluila i naa sabraa, komije itd. Ujedno ovo je poruka svim ljudima, dobrim naim Bonjacima da za pokajanje nikad nije kasno, da za kurban nikad nije kasno, da za hadd nikad nije kasno, da za namaz nikad nije kasno, naravno u smislu da se prihvatimo ovog ibadeta a ne u smislu da ga pod ovom izlikom ostavljamo za sutra. Ovo je poruka svima onima koji kau: Mi smo ivjeli u takvu vaktu, nae je vrijeme prolo! Prolo je jedino vrijeme onih koji nisu htjeli razmiljati, niti Bogu u pokajanju ruke podii za sve druge do zadnjeg daha njihova, ako Bog da, ima nade ukoliko se osvijeste. Allah d.. u Kuranu kae: Pa strpi se radi presude Gospodara tvog, i ne budi kao saputnik (velike) ribe, kad je povikao, a on je bio oajan. I 19

da ga nije stigla blagodat od Gospodara njegovog, doista bi bio izbaen na pusto mjesto, i on bi prekoren bio. Pa ga je odabrao Gospodar njegov te ga uinio (jednim) od pravednih.17 Ovdje se, oituje prednost Poslanikova a.s. nad Junusom a.s.. On je dopustio da ga srdba savlada pa je bio na udaru srdbe Allahove. Ali smo ga ipak izabrali na osnovu onoga to je ranije inio i na osnovu ibadeta njegovih. Dakle, ono to ovjeka uzdie jeste robovanje Bogu. Slijedea poruka ajeta sure An-Naml jeste da je svaka nova odlika i stupanj u usavravanju ovjeka ustvari milost od Allaha d.. i da je sve to kunja jer se kae da bi vidio hou li biti zahvalan ili u porei. Zato je svaka podarena odlika ujedno i kunja koja ovjeka moe odvesti u propast. Takoer se u suri Al-Qamar: 54-55, kae: Zaista, samo oni koji taqwu18 posjeduju oni e biti na mjestu istine u Dennetu vjenom. Ovdje treba naglasiti da izmeu djela i njegova uinka postoji zbiljska nit koja ih povezuje, npr. namaz se ne svodi samo na obavljanje dunosti, nego ostavlja i drugi trag u nama inei onu stvarnu vezu sa Bogom. U suri Al-Bekare: 183, kae: O vi koji vjerujete, propisuje vam se post kao i onima prije vas da biste takvaluk postigli.
17 18

Qalem, 48-50. Rije takwa koja se u Kur'anu esto spominje uglavnom se kod nas prevodi kao bogobojaznost, no znaenje ove rijei je mnogo dublje i ire te bi smo ga prije mogli naslutiti kao svjesnost o Bogu, predanost Bogu itd.

20

I u suri At-Talak: 2: ...Oni koji su mutekini On e za njih izlaz nai (okoristit e se Objavom). Takoer se na slian nain govori i u suri Ali 'Imran o onima koji ne posjeduju nikakav strah nego se oslanjaju samo na Allaha d... Svi ovi ajeti ukazuju na sutinsku vezu djelo uinak i kazuju o tome da e svako na Sudnjem Danu biti gost vlastitih djela. Svaka osoba ije ponaanje i djelovanje bude u skladu sa zakonima na kojima poiva kreacija Allahova d.., napredovat e putem svog savrenstva do konanog cilja. Stoga se u suri Al-Bekara: 261, kae: Primjer onih koji udjeljuju na putu Allahovu je primjer onoga koji posije zrno iz koga nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. To umnoavanje ovjekovih djela grana se beskonano do Sudnjeg Dana kao ono zrno koje e ve u sljedeoj etvi dati 49.000 zrna. I to umnoavanje djela dobrih e biti razlogom tuge mu'mina i kafira. Mu'mina zato to nije vie dobra inio, a kafira to ga nikako inio nije. Allah d.. na kraju ajeta kae: Allah e dodati koliko On hoe, Allah je neizmjerno dobar i sve zna. Pouka iz kazivanja o Ibrahimu i Ismailu, a.s. Za istinsko shvatanje uloge kurbana i same sutine ovog obreda neophodno je da shvatimo ovu bitnu povezanost dijela i nijjeta. U jednom rivajetu se prenosi da je jedan ovjek sa prijateljima utanaio odlazak na hadd nekom 21

karavanom, ali je u posljednjem trenutku odustao. Kad su se prijatelji vratili rekoe mu: to nas prevari, kad si ve iao zato nisi htio ii s nama. On im odgovori: Pa ja uope nisam iao. Oni e na to: Kako nisi kad smo te i mi i drugi vidjeli tamo. Rijeili su svi skupa otii njihovu imamu da razrijee ovaj nesporazum. Imam ga je upitao za razlog zbog kojeg je u zadnjem trenutku promijenio miljenje o odlasku. ovjek ree: Prije svog polaska sam sreo enu koja je u ruci nosila crknutu koko. Pitao sam je zato e joj ta koko. Ona mi nije htjela odgovoriti ali nakon mog insistiranja ipak je rekla da njome kani prehraniti bolesnog mua Sejida i njihovu djecu, te da misli da, s obzirom da nemaju drugog izlaza, njima nije haram jesti crkotinu. Ja sam se malo zamislio stavio ruku u dep i dao joj novac namijenjen za hadd da prehrani svoju porodicu. Eto zato su te tvoji prijatelji vidjeli na haddu iako ti i ne zna da si bio tamo. Allah d.. je poslao meleka u tvom obliku da svake godine do Sudnjeg Dana obavlja hadd za tebe, ree mu imam . Naa djela na ovom svijetu imaju rezultate, a njihove rezultate emo ubirati i na onom svijetu. Dakle, odnos djelo rezultat djela nije samo onaj odnos koji mi na prvi pogled vidimo nego je to neto mnogo dublje. Kada Allah d.. u Kuranu kae da e 700 puta uveati naa dobra djela (7 klasova puta 100 zrna) da li se to odnosi samo na naa djela ili se odnosi i na nas same?

22

ovjek je taj koji uzrokuje dobro djelo i svako djelo je uinjeno od nas samih. U suri At-Tevba se kae: Allah je od vjernika kupio due i imetke njihove... Takoer Al-Bekare, 207: A meu ljudima je i onaj koji je prodao sebe (svoju duu) traei zadovoljstvo Allahovo... Ako Allah d.. na ovaj nain pravi transakciju sa djelom onda e sigurno praviti istu transakciju i sa ovjekom. Onaj ko uradi dobro djelo (npr. pokloni neto) dobija 700 puta viu nagradu ali onaj ko preda (Bogu) svoju duu Allah mu je 700 puta uvea. U suri An-Nahl: 120, kae se: Ibrahim je bio jedan ummet... Kako je to Ibrahim postao jedan ummet? Nije li on zadobio Boiju nagradu u onom omjeru u kojem je to Bog obeao te tako uveao sebe i svoju duu na veliinu jednog ummeta.. Kur'an kae uvajte svoje due, pazite na njih , a ako to budete radili, ako ste na pravom putu, zalutali vam nee moi nauditi. Jer erijat i razum nalau da prije oienja djela treba oistiti duu. Zato Poslanik a.s.. kae: Ko nekog uputi na dobro djelo pie mu se sevab. Iz Poslanikova a.s. kazivanja: Ja sam proizvod Ibrahimove dove. da se zakljuiti da e Ibrahim a.s. biti uesnik u dobrim djelima svih muslimana, a do ovakvog stupnja doao je poto je nakon eslim-pokori se, rekao teslim-pokoravam se Gospodaru Svjetova i ustrajao na tome. 23

Ibrahim a.s. je odlikovan u Kuranu sa titulom Halilullah (Allahov bliski prijatelj). U suri AnNisa, Allah kae: Allah je uzeo Ibrahima za (bliskog) prijatelja.19 On je takoer opisan u suri En-Nahl kao primjer: Ibrahim je bio primjer estitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim. 20 Mnogo ajeta u Kuranu opisuje Ibrahimovo, a.s., suprotstavljanje idolopoklonstvu. On to ini racionalnim argumentima nasuprot skepticizma i stavova mnogoboaca. U suri Al-Bekara Allah d.. objavljuuje Zar nisi uo za onoga koji se s Ibrahimom o njegovu Gospodaru prepirao, onda kad mu je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim ree: Gospodar moj je Onaj koji ivot i smrt daje, on odgovori: Ja dajem ivot i smrt! Allah ini da sunce izlazi sa istoka ree Ibrahim -, pa uini ti da grane sa zapada! I nevjernik se zbuni. A Allah silnicima nee ukazati na pravi put.21 Napustio je zemlju svojih oeva da bi postao stranac u obeanoj zemlji. Zemlja gdje je Ibrahim nastavio svoju ivotnu borbu, pozivao u vjeru, sam nosei ogromnu odgovornost svoje monoteistike misije u vremenu mraka, tiranije, nepravde i neznanja. Ibrahim a.s. nije imao djece. Kroz svoj poslaniki vijek i slubu Bogu, Ibrahim a.s. je stario i sve vie elio da ima sina, ali njegova ena Sara je bila nerotkinja.
19 20

En-Nisa, 125. En-Nahl, 20. 21 El-Bekare, 258.

24

Gospodaru moj, daj mi porod estit!22 molio je Allaha d.. I Allah je ispunio svoje obeanje i uinio Ibrahima, a.s., zaetnikom dugog niza Poslanika, korijenom velianstvene univerzalne religije. I Mi smo ga obradovali djeakom blage naravi.23 Allah d.. se smilovao starosti, usamljenosti, beznau i muci svog vjernog Poslanika. Za Ibrahima, a.s., Ismail nije bio samo sin oca koji nije prije imao djece, on je bio kraj ekanja koje je trajalo cijeli ivot, bio je nagrada za cijeli vijek patnje, plod njegovog ivota. Ismail, a.s, je bio obeanje za budue generacije i na neki nain Ibrahimov a.s. cijeli dunjaluki svijet. Kroz radost i veselje Ibrahimovog doma, Ismail, a.s., je brzo rastao obasjan svjetlom oeve ljubavi. Ali Allah d.. je odluio da ne ostane tako. Ibrahim, a.s., je trebao biti iskuan jo jednom. Ibrahim je imao viziju u kojoj mu je Allah d.. naredio da usmrti svog jedinog sina. Nemogue je rijeima iskazati ta je znaila Ibrahimu, a.s., Allahova, d.., naredba da rtvuje svog jedinog sina Ismaila, a.s., Veliinu tog bola ne moemo ni da zamislimo a da ne zadrhtimo od straha. Kako moe Ibrahim uzeti svog voljenog sina, plod svog ivota, radost svog srca, smisao svog ivljenja; svog Ismaila, poloiti na zemlju, staviti no na njegov vrat i ubiti ga?
22 23

Es-Saffat, 100. Es-Saffat, 101.

25

Lake je da Ibrahim bude zaklan od ruke Ismaila! Ali ne, mladi Ismail mora umrijeti a stari Ibrahim ivjeti. Ibrahim, ruitelj idola, morao se osjeati raskomadanim! Ibrahim nije odmah odluio. Kroz snaan bol odluivao se, a tek nakon tree vizije konano je odluio da sprovede Allahovo nareenje. Ovo je predstavljeno na hadu kroz ritual kamenovanja tri idola koji predstavljaju prokletog Iblisa koji iskuava Ibrahima, a.s., da se ne pokori Allahu, d.. Kada istina vee neiji zemaljski ivot, veina ljudi odmah postane tragalac za istinom. Ali kada se istina protivi ivotu i vodi tekoama, gubitcima i opasnostima, vrlo je malo tragalaca za istinom. Iblis prokleti se daje na posao odmah im nae tragove straha, slabosti, dileme, oajanja, zavisti, sebinosti i tada ima veu uspjenost protiv nekoga ili neega. Iblis prokleti ponekada propagira logine razloge, intelektualna ili religiozna opravdanja da bi dosegao svoj krajnji cilj. Na primjer, mi moemo zamisliti da je, slomljen bolom i rastresen, Ibrahim, a.s., mogao nai mnogo opravdanja: Moda rtvovanje ima samo metaforino znaenje i treba da predstavlja ubijanje ega? Moda Ismail ima generalni smisao i ne odnosi se na Ibrahimovog, a.s., sina? Moda usmrti Ismaila zapravo znai usmrti ljubav prema Ismailu?

26

Ibrahim, a.s., je mogao interpretacija svoje vizije.

pronai

mnogo

Ali Ibrahim, a.s., Allahov bliski prijatelj, je imao vjeru u Allaha, d.,. i znao da Allah od njega zahtjeva rtvu. Ibrahimova savjest je ismijala sva logina opravdanja i razloge. Ibrahim, a.s., je stavio ljubav prema Bogu iznad samoljublja, poslanstvo iznad sina, odanost prema Bogu iznad lojalnosti obitelji, Istinu iznad stvarnosti, savjest iznad instinkta, odgovornost iznad zadovoljstva, dunost iznad prava, monoteizam iznad mnogobotva. Izabrao je napredak a ne stagnaciju. Ibrahim je izabrao Boga i predao Ismaila. Na Mini24 se desila nevjerovatna i zastraujua konverzacija izmeu oca i sina. Ibrahim, a.s., ree Ismailu: O sinko moj, u snu sam vidio da treba da te zakoljem, pa ta ti misli?25 Kako zastraujue rijei za dijete! Ismail, a.s., je mogao ne odgovoriti. Mogao je pitati Ibrahima da se uzdri od toga. Ali Ismail, a.s., je takoer bio vjernik. On se predao volji Allaha, d.. Oslobaajui svog oca oaja, Ismail, a.s., mu je dao ove utjene rijei: O oe moj ree onako kako ti se nareuje postupi; vidjeti e, ako Bog da, da u sve izdrati.26
24 25

Mjesto na kom se u vrijeme hadda bacaju kamenii. Es-Saffat, 102. 26 Es-Saffat, 102.

27

Ibrahim, a.s., je pitao sina i on se svojom voljom ponudio Allahovom nareenju. Ibrahimov izbor je rtva. Ismailov izbor je vlastita rtva, ehadet. To je Ibrahimu dalo snage. Vezao je svoje srce za Boga, u jednu ruku uzeo Ismaila, radost svog ivota, a u drugu no svoje vjere sve dok nije stigao do mjesta za rtvovanje. Kroz svu patnju, bilo mu je mogue da se okrene i vrati. Ipak je poloio Ismaila na zemlju, okrenuo njegovo lice od sebe da bi naao snage za slomljenu duu i ukoenu ruku. I tako je zaklan Ismail. Ali, Allahovom milou, no Ismaila nije zasjekao. Ibrahim, a.s., je primio ovna i bio pozvan od Allaha:O Ibrahime, ti si se Objavi u snu odazvao; - a Mi ovako nagraujemo one koji dobra djela ine, - to je zaista bilo pravo iskuenje!27 Ibrahim je dobio sve i sauvao Ismaila. To znai da Ibrahimov Bog nije krvoedan kao bogovi Inka ili Hindu boanstva. I, simbolino, jedina krv prolivena u ovoj prii je krv Iblisa prokletog. Ljudi imaju potrebe dok Bog ne treba nita. On je Sebi dovoljan. Allah, d.., i Njegova Mudrost su uzdigli Ibrahima, a.s., na najvii nivo rtvovanja sina, bez rtvovanja Ismaila.
27

Es-Saffat, 104-105.

28

Allah d.. uzdie Ismaila na najvii nivo rtvovanja sebe Bogu, bez bilo kakve tete po njega. Ovaj dogaaj ne govori o muci i patnji ljudskog roda, ve nas upuuje u perfekciju ovjeanstva, slobodu iz zatvora instinkta i sebinosti, uzdizanje duha. Ovaj velianstveni dogaaj nas takoer ui, kroz Ibrahima, da ljudski ivot, Ismailov, Ibrahimov, svaiji, dobiva svoje znaenje i vrijednost od Boga, Izvora Kreacije a ne od prirode. Znaajno je da dobre stvari u ivotu, predstavljene Ismailom, ne crpe svoju vrijednost iz injenice da postoje i da mogu biti vrednovane, uivane i da se njima moe odueviti, ve od Boga, Izvora Kreacije. Ibrahim, a.s., je, na neki nain, dao Ismaila da bi ga potom dobio natrag na prikladnijoj osnovi. Ovaj dogaaj nas ui da je Bog Dobrota, Ljepota Ljudi razliito ispoljavaju svoju odanost Bogu, familiji ili naciji (dravi). Sekularno orjentisan um ispoljava osjeaj apsolutne odanosti naciji (i familiji) dok religiozna savjest e se usmjeriti apsolutnom osjeaju obaveze prema Bogu. Za sekularno orjentisan um, Ibrahim, a.s., je bio spreman ubiti Ismaila, dok e savjestan i religiozan um to tumaiti kao spremnost da rtvuje Ismaila. Ibrahim, a.s., nas dakle upuuje da smo duni ispoljavati apsolutnu privrenost samo Bogu, a kroz nau odanost Bogu shvatit

29

emo koje pozicije zauzeti prema obitelji i naciji, nikako obratno. Ibrahimov Ismail je bio njegov sin. Ali mi, ko je na Ismail? ta je to? Naa diploma? Naa reputacija? Na poloaj? Na novac? Naa kua? Na automobil? Na voljeni? Naa obitelj? Nae znanje? Nae zvanje? Naa odjea? Naa slava? Naa dua? Naa duhovnost? Naa ljepota? Naa snaga? Naa karijera....? Kako znati? ta god u naim oima zauzima mjesto Ismaila u oima Ibrahima! ta god nas slabi na putu vjere! ta god nas zaustavlja u naem pokretu! ta god donosi odgovornosti! sumnje naem osjeaju

ta god je zatvorilo nau slobodu! ta god nas tjera na kompromise i izgovore! ta god ini nae ui gluhe na Poruku Istine!
30

ta god nas poziva da se zadovoljimo sobom! ta god uzrokuje da izbjegavamo dunosti! Ko god ili ta god nas eli zadrati samo pored njega/nje ili toga! To su znakovi naeg Ismaila. Potraimo ih i unitimo ih da bi se mogli pribliiti Allahu, d.., i otkloniti no sa grla potlaenih Muslimana. Mi veinu poslova radimo po navici ili po dikatatu situacije. Nije greka ako je neka naa navika proistekla iz smiljenog postupka uinjenog u ime Boga, no greka je kad itav ivot provedemo kao kuglica u fliper-aparatu preputajui se udarcima poluga, tad i ako uinimo neko dobro - to dobro nije nae, jer nije nas bilo u njegovom planiranju niti je tog dobra bilo u naem nijjetu. Veina muslimana danas prepustila se ovom fliper-ivotu izgubivi sutinsku povezanost sa svojom vjerom.

31

KURBAN-PROPISI Kurban28 je propisan druge godine po hidri, kao i zekat i oba bajram namaza. Njegovu utemeljenost nalazimo u Kuranu, sunnetu i idmau. Klanje kurbana takoer spada u djela kojima se pribliava Allahu d.. i pokazuje spremnost na materijalnu rtvu. Allah, d.., u suri Kevser kae: Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali, zato namaz radi Allaha klanjaj i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno e on bez pomena ostati!29 Doista e kurban na Dan stajanja (Jevmu-lkijameh) doi sa svojim rogovima, vunom i papcima. Zaista kurbanska krv stigne Allahu prije nego to padne na zemlju, pa zato lijepo postupajte sa kurbanima30 Poslanik, a.s., za one koji imaju mogunost da zakolju kurban, pa to ne ele uiniti kae, da ne dolaze na klanjanje Bajram-namaza. Prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao: Ko bude u mogunosti da zakolje kurban, a ne zakolje ga, neka se ne primie naoj musali (mjestu gdje se klanja Bajram-namaz)!31 Kurban nisu duni zaklati siromasi i dunici. Kurban se ne moe klati prije klanjanja Bajram28

Kurban je vadib po naem mezhebu a kod drugih je sunnet-i muekkede. 29 Sura Kevser. 30 El-Hakim, Ibn Made i Tirmizi; Fikhul-islami ve ediltetuhu, V, 527.; El-Mugni, VIII, 617. 31 Ahmed i Ibn Made, Nejlul- ewtar, V, 117.; Zuhajli, Fikhul-islami ve ediltetuhu, V, 527.

32

namaza, kao to stoji u hadisu. Prenosi ElBedeli:Klali smo kurban sa Poslanikom, a.s., jednoga dana (od Kurban-bajrama), a ve su neki ljudi zaklali svoje kurbane prije obavljenog namaza (bajrama), pa kada smo zavrili i kada ih je vidio Poslanik, a.s., da su zaklali kurbane prije namaza, ree im: Ko zakolje kurban prije namaza neka zakolje drugi kurban, a onaj ko to nije uradio neka sada u ime Allaha to uini!32 Kurban je, dakle, vrsta ibadeta koja podrazumijeva rtvu odreene vrste ivotinja, brava i goveda u odreeno vrijeme s ciljem pribliavanja Allahu, d.. Ova vrsta ibadeta je, kako smo na poetku poglavlja naglasili, vadib po naem hanefijskom mezhebu, a ustanovljena je naredbom Kur'ana i Hadisa Boijeg Poslanika. Uzvieni objavljuje: Zaista smo ti mi dali najvee dobro, ovog i budueg svijeta. Pa klanjaj svome Gospodaru i kolji kurban. Zaista je onaj koji te mrzi bez spomena.33 Reci, Moja molitva, moj kurban, moj ivot i moja smrt pripadaju samo Allahu Gospodaru svjetova.34 Ebu Rafi, r.a., prenosi da je Boiji Poslanik, a.s., kada bi kupovao kurban, traio da izabere najljepeg, a kada zavri sa hutbom na Bajram, izabrao bi od dva kupljena kurbana jednog i sobom ga zaklao izgovarajui: Boe, ovo je od mog itavog ummeta, za svakog onog ko svjedoi
32 33

Buharija. El-Kevser, 1-3. 34 El-En'am, 162.

33

da si Ti samo Jedan i ko svjedoi meni da sam prenio Objavu, a potom bi uzeo drugog i sobom ga zaklao izgovarajui: Ovo je od Muhammeda i Muhammedove porodice. Kada su upitali Poslanika, a.s., ta predstavljaju ovi kurbani, odgovorio je: Sunnet vaeg oca Ibrahima, a.s. Upitali su: A ta mi od tih kurbana dobijemo? Odgovorio je: Za svaku dlaku kurbana pie vam se dobro djelo. Upitali su: A ta ako je vuna? I za svaku dlaku vune pie vam se dobro djelo. Ko bude u mogunosti da zakolje kurban, a to ne uradi neka se ne pribliava naem dematu. Neka niko ne kolje kurbana dok ne klanja bajram-namaz.35 Vrste kurbana Postoje vie vrsta kurbana, i to: -redovni kurban koji se kolje svake godine, o ovoj vrsti kurbana se govori u daljem tekstu; -zavjetni kurban, koji se kolje nakon ispunjenja datog zavjeta, kao naprimjer: Zaklat u kurban ako mi projekat uspije. Nakon to je projekat uspio, dunost je ispuniti zavjet i zaklati kurban, ova vrsta kurbana se mora u potpunosti podijeliti;

35

Buhari, Muslim.

34

-kurban po oporuci, to znai ako jedan ili oba roditelja ostave u emanet svojoj djeci ili se u testamentu vakifa spominje da se za njeg nakon smrti kolje kurban, ova vrsta kurbana se takoer u potpunosti dijeli; -kurban koji se kolje u sklopu propisa nijjeta hadda, temetu', kiran (hedjun). -kurban koji se kolje pri roenju djeteta i drugim slinim prilikama. Djeca su dar i ukras kojeg daje Allah, d.., svojim robovima, kako stoji u suretu Kehf u 46 ajetu:"Imetak i sinovi (djeca) su ukras ovozemnog ivota". Tih blagodati treba biti svjestan i treba ih cijeniti i zahvaljivati Uzvienom. Jedan od naina zahvale Allahu jeste da provedemo akiku - zakoljemo Kurban sedmi dan po roenju djeteta. Akika je utemeljena hadisom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: Ashabu sunen prenose od Semure, r.a., koji kae da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao: "Svako dijete je talac-zalog svoje akike (kurbana), na ime njega se zakolje sedmi dan, u tom danu mu se daje ime i brije mu se glava." Buharija biljezi u svome Sahihu hadis od Selmana lbni Amara da je Alahov poslanik sallallahu alejhi ye sellem rekao: "Roenjem djeteta provodi se akika, pa pustite krv na ime U hadisu kog prenosi Imami Ahmed i Tirmiizija od Umi Kerze El-Kabije koja je pitala Poslanika s.a.v.s. o akiki, a on je odgovorio: Za djeaka dvije ovce, a za ensko jedna. ta se moe zaklali kao kurban

35

Kurban moe biti govee, vo, bik ili krava, brave, ovan, ovca, koza ili jarac. Za govee je uvjet da je napunilo dvije godine. U ovu vrstu kurbana moe se udruiti do sedam osoba pod uvjetom da su svi zanijetili kurban, dok brave ne smije biti mlae od godinu dana, osim ako po izgledu, veliini i teini odgovara onom od godinu dana. U svakom sluaju, prilikom kupovine i odabira treba paziti da kurban nema odreenih nedostataka i mahana. Za kurban se ne moe zaklati brave ili govee koje ima jednu od sljedeih fizikih mahana: ako je slijepo u oba ili u samo jedno oko, ako je hromo i mravo da ne moe doi na mjesto klanja, ako mu je obrezano pola uha i repa, ali ako je roeno zakrljalih uiju ili repa - moe, ako je odbijen rog tako da povreuje modani ivac, ako je bolesno da nee preivjeti, ako je polomljenih zuba ili odsjeenog vimena da ne moe hraniti mladune.

El-Bera ibn Ajib, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: etvero nije doputeno klati za kurban: oravu ivotinju ija je sljepoa jasna, bolesnu ivotinju ija je bolest jasna, hromu
36

ivotinju ija je hromost jasna i ivotinju slomljene kosti na koju se ne moe oslanjati. Alija, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., zabranio da kurban bude oteenog uha, slomljenog roga vie od etvrtine ili da nema vei dio uha ili roga. Ako nakon kupovine primijeti jedan od spomenutih nedostataka vjernik je duan da kurban zamijeni, ako pak nije u mogunosti zbog siromatva kae se da je i takav kurban je valjan. Vrijeme klanja kurbana Vrijeme klanja kurbana vezanog za Kurbanbajram poinje nakon klanjanja bajram-namaza i traje do pred zalazak Sunca treeg dana bajrama. Muhammed, a.s., veli: Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, onda je to samo meso koje je podijelio svojoj porodici.36 Dundub ibni Sufjan je rekao: Jednom prilikom sam klanjao bajram-namaz za Poslanikom i kada je zavrio namaz, vidio je nekoliko zaklanih kurbana, pa je rekao: Ko je zaklao kurban prije namaza, neka sada zakolje drugi, a ko nije, neka sada kolje u ime Allaha.37 Nain klanja kurbana i njegova podjela Ranije smo kazali da je kurban vrsta ibadeta, pa je stoga neophodno da onaj ko kolje kuban to lino uradi, kao i sve ostale vrste ibadeta.To je
36 37

Buhari Buhari

37

praksa Boijeg Poslanika, i on je lino klao kurban za sebe, porodicu i cijeli Ummet. Dabir prenosi: Kada bi Muhammed, s.a.v.a., klanjao bajram-namaz, tada bi prouio hutbu, odmah bi naredio da se dovedu njegovi kurbani, koje bi zaklao izgovarajui: U ime Allaha, Allah je najvei! Ovo je kurban za mene i za onog od mojih sljedbenika koji nije kurban zaklao. Aia, r.a., prenosi kako je Poslanik, a.s., klao kurban: Muhammed, a.s., bi naredio da mu se dovede kurban na mjesto gdje e ga zaklati. Kada mu je doveden rogat ovan, crnih nogu i ispod trbuha, crnih oiju, zatraio je da mu donesu otar no. Nakon toga bi povalio ovna i izgovarao: 'U ime Allaha, Boe, Ti primi ovaj ibadet od Muhammeda, njegove porodice i svih sljedbenika. Lijepo je prilikom klanja kurbanu povezati noge, povaliti ga na lijevu stranu i okrenuti prema Kibli, naotriti no i obazrivo postupati. Poslanik, a.s., je govorio: Allah je naredio da se ini dobroinstvo prema svakom i svaemu, ako se neemu oduzima ivot, inite to na obazriv nain, ako koljete kurban, koljite ga paljivo. Naotrite dobro svoje noeve, olakajte kurbanu i ne muite ga.38 Najbolje je da ovjek svojom rukom izvri klanje, a ako nije vian tom poslu ili se boji, to e povjeriti strunoj i pobonoj osobi. Svakako da e biti prisutan prilikom izvravanja tog ina. Poslanik, a.s., rekao je kerki Fatimi: Idi i
38

Muslim.

38

prisustvuj klanju svoga kurbana, sa svakom njegovom kapi krvi bit e ti oproten svaki grijeh koji si poinila! Prilikom klanja treba paziti da se otrim noem presijeku dvije glavne krvne ile, dunik i grkljan. Ebu Davud prenosi da je Poslanik, a.s., prije klanja kurbana klanjao dva rekata nafila-namaza. U ovoj vrsti ibadeta ogleda se i socijalni momenat, njime se eli pomoi ugroeno stanovnitvo u danima ope radosti i raspoloenja. Uzvieni kae: Da bi koristi imali i da bi u odreene dane prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah d.. opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite siromaha gladnog.39 Jedite od kurbana, zadrite za sebe i podijelite sadaku.40 U prethodnom ajetu i hadisu navodi se odreena koliina koja se zadrava za sebe i porodicu, kao i koliina koja se dijeli.

39 40

El-Hadd, 28. Muslim.

39

BAJRAM

d na arapskom znai: bajram, blagdan potie od korjena ada, eud, a kada bi se bukvalno prevelo znai povratak neemu. Ovaj povratak je povratak istinskoj prirodi, povratak koji znai vraanje toka koji se na koncu vrati na poetnu taku. Po tumaenju hazreti Alija, u Nehdu-l-Balagi, sve u Ovom svijetu se odvija po preciznom prirodnom vremenskom ciklusu, i ta preciznost prirodnog ciklusa vrtnje godinjih doba daje ovjeku dobru referentnu poziciju za pravilno osmatranje. Kao to sati dijele i jedu dane, tako i dani dijele i jedu hefte. Jedan sat u danu nije neto, kao to jedan dan u hefti nije neto; a i sama hefta je u odnosu na mjesec mala; kao to je i mjesec u odnosu na godinu mali i godina je u odnosu na prosjean ivotni vijek mala. Pogledamo li paljivo, svaka otkucana sekunda otkida komadi naeg ivota. Svaki dan tako vrtei se od njegova starta ka njegovu okonanju biva pojeden. Isti takav kruni proces odvija sa sa heftom, mjesecom, godinom i na koncu i ivotom. Stoga imamo stalno kruenje i prirodni povratak, ali sve je to priprema za jedan trajni povratak.

40

One koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kau: Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti!"41 I kad mu dam lik i u nj udahnem od svog ruha, vi mu se poklonite!42 Tako e ovjek definitivno morati jednog dana da se vrati svome Gospodaru. ...A poslije e se svome Gospodaru vratiti, pa e ga i On tekom mukom muiti.43 Ali za razliku od poetne take u njegovu ivotu, njegova taka povratka uveliko e se razlikovati. U sutonu ovjekova ivljenja, na Sudnjem danu, pri definitivnom povratku, dogodit e se i konana podjela ljudi na dvije skupine. Kuran obznanjuje generalni i opi razlog povratka. ...I sakupit e se poslije pred Gospodarom svojim.44 No, neki e doivjeti povratak pred svojim Gospodarem sa crnom knjigom svojih djela, a neki sa svijetlom knjigom svojih djela. Hazreti Ali smisao bajrama tumai na sljedei nain: Svaki dan u kojem neko ne pogrijei i ne uini grijeh to je njegov Bajram i to je dan njegovog povratka njegovu Gospodaru. Kad se u Kuranu u 7. ajetu sure El-Inikak istie sintagma: Onaj kome bude knjiga njegova u
41 42

El-Bekare, 156. El-Hidr, 29. 43 El-Kehf, 87. 44 El-Enam, 38.

41

desnu ruku njegovu data misli se na ovjeka koji je uskladio svoje postupke sa iskonskom svojom prirodom pohranjenom u svome fitretu i koji je time postigao taj pravi povratak. Za ovakve e provjera njihovih djela biti lagodna, i takav e se vratiti svojoj porodici veseo. Ali, ovdje se ne misli bukvalno na porodicu, nego na one koji su na Dunjaluku batinili istu vjeru i akidu sa njim. Jedna od dova koje uimo glasi: Boe moj, ne uini me takvim pred mojim prijateljima, pa da se oni od mene ustruavaju Jer svjetlost se moe spajati samo sa svjetlou. Meleki, koji su najistija bia, ne mogu se pribliiti onima koji nisu takve prirode. Prema nekim hadisima, ako je neija kua mjesto (duhovne) prljavtine, na primjer rok muzike i slinih grijeha, tu meleki ne ulaze. Isto tako, ako je neije srce mjesto gibeta, ogovaranja i lai - to srce ne obasjava Boije Svjetlo i ne posjeuju meleki. Zato se kae u dovi: Boe moj, daj mi da oni koji trebaju da se drue sa mnom ne budu prestraeni od mene i da ne pobjegnu od mene. Fahruddin er-Razi je kazao: Nae due su prestraene od naih tijela i organa koji grijehe ine. Te je rekao: Bojim se da ne otputujem s Ovog svijeta, a da Ovaj svijet nisam upoznao, pa kako da odem s Ovog svijeta Dunjaluka i doem za sofru Pejgambera, a nita nisam pripremio. Kako u doi u drutvo
42

Pejgambera, a ovamo ga nisam sluao. Kad u Ovom svijetu nisam osjetio duhovnosti, kako u onda moi na Onom svijetu ui u svijet duhovnosti. Stoga, istie Kuran, kad se svi na Maheru saberu i vide visoki status Resulullaha, a.s., kazat e: Kamo sree da sam se uz Poslanika Pravoga puta drao.45 Tamo emo svi vidjeti Poslanika, a.s.. Ljudi e na Onom svijetu vidjeti Boijeg Poslanika, a.s.; ali je jasno da e se status blizak njemu moi priskrbiti samo na Ovom svijetu, nikako onamo na Ahiretu. Kad uzimamo abdest i istimo desnu ruku uimo dovu: Boe moj, daj mi knjigu moju u desnu ruku i uini mi moj raun lahkim za polaganje.

45

El-Furkan, 27.

43

Kurban-bajram Kurban bajram je vrlo dragocjen blagdan. Do izraaja dolazi njegova vrijednosna dimenzija to poveavamo svoju panju prema rodbini, ali i njegova negativna dimenzija to se ovaj blagdan pretvorio u isti adet. Zakoljemo ovcu i mislimo sve smo uradili. Svaka stvar koja pree u naviku, ima dobru i lou stranu. Adet nastaje tako kada neku radnju ponavlja viekratno da bi ista na koncu prerasla u automatizam. To je slino s vozaem automobila, koji je na poetku jako paljiv i briljiv, a kasnije mu vjetina vonje prerasta u rutinu i on po automatizmu pravilno vozi. To bi bila dobra strana adeta savlada se dobra vonja, barata se s komplikovanim stvarima bez problema a dok poetnik s istima ima problema. Rijeju, dobra osobina adeta je da on olakava ovjeku ivot. Njegova mahana ili negativna strana, pak, je to kada se postigne automatizam, nema vie duhovnog napredovanja. Kada se duhovne vjebe pretvore u obiaj, one postaju automatizam i u njima se vie ne razmilja. Tako biva sa naim namazom: klanja 5 namaza da bi uzdigao svoj ruh. Meutim, mi napredujemo u namazu sve dok ga nismo uadetili i dok ga nismo pretvorili u svakodnevnu rutinu. Ne moemo se ba lahko suprostaviti tom psiholokom pravilu. Upadamo u taj ablon automatike i oputamo se u tome. No, islam je predvidio i za to rjeenje. Postoji jedna stvar koja tu rutiniranost moe da uini plodonosnijom. To je nijjet. ovjek pri valjanom
44

nijjetu u sebi kae: Ja s ciljem sticanja Boijeg zadovoljstva stupam na ovaj namaz. Neki alimi vele da ovaj nijjet mora biti stalno prisutan do kraja namaza. Kada nijjet vrsto u sebi utuvimo, onda nam se iznutra javljaju podsjeanja: Gospodar te gleda, On e te nagraditi! To poluuje odjek i podsjeanje u nama. Poznata je predaja da bi se Poslaniku a.s., kada bi nastupio ezan za namaz, promijenila boja lica od usredsrijeenosti i strahopotovanja pred Koga ja sada stajem!? Znano je da je praunuk Boijeg Poslanika, hazreti Sedad, izgovarajui na hadu: Odazivam Ti se (lebejke)!, zapeo ne mogavi nita izgovoriti, kao da ga je snaao srani udar. Prekinulo mu se disanje. Upitae ga od ega mu je toliko pozlilo. On im kaza: Ja izgovaram lebejke. . . odazivam Ti se Boe, a ta ako mi stigne odgovor ne prima se tvoje lebejke, ta u onda sa sobom. Zato hazreti Sedad moli: Boe, pomozi mi da ronim suze nad sobom i nad svojom zlom sudbinom. A hazreti Ali moli: Boe, daj mi da prethodno s tobom komuniciram, a poslije toga da ponem s djelima. to e rei, daj da budem pri punoj svijesti i koncentraciji da bi to moje kasnije djelo bilo plodonosno. Mati koja misli o svom djetetu prvo je zamislila svoje dijete a potom krenula na autobus da ga obie ta misao je prouzrokovala da ona ode do djeteta. Razlika izmeu nas i evlija Boanskih je u tome to oni prvo uspostave razgovor s 45

Gospodarom, a poslije dolazi djelo i aktivnosti. U nas ide prvo aktivnost, a onog drugog uope nema. ovjek se uvijek moe prisjetiti svojih ivotnih scena. Nekome prijanja scena izgleda smijena pa se nasmije, a neko, pak, oivi neku scenu putem koje oivi neki novi plan. Nijjet je, prema tome, taj koji pozitivno koristi adet, a uklanja tetu navike i rutine. Pokuajmo samo 5 minuta dnevno da se sa sobom osamimo. Probajte nakon namaza da to inite 5 minuta. Dakle, prije namaza sjednemo i meditiramo: Ja sada stupam pred svog Gospodara! i tako vrti svoje misli oko 5 minuta i onda stupa na namaz. Ili da se za onaj kurban koji ete, ako Bog da, zaklati prije nego podijelite kurbansko meso prisjetite smisla Boijih rijei: O poslanie reci svom ummetu, to meso prije nego to doe u ruke siromanog Ja prvo preuzimam! onda ete osjetiti koliku revoluciju u vama pravi taj kurban. Koliko vie dijeli siromanima osjeat e iznutra vee zadovoljstvo, smirenost i toplinu nutarnju, za razliku od kafira koji iznutra osjeaju samo vie leda. Dakle, da bismo postigli bilo ta, potrebno je barem 5 minuta duhovne pripreme. Da nam Bog podari uspjeh da sebe to bolje upoznamo. Navest u ponovo rijei hazreti Alija: Ja se udim ovjeku da traga za neim to je izgubio, a sebe je izgubio, a za sobom ne traga.

46

Obiaji i propisi kurban-bajrama Prvo bajramsko jutro odlazimo u damije ili na musale (odreeni prostor za klanjanje bajramnamaza) da klanjamo sabah i bajram-namaz. Onako kako se petkom pripremamo za dumunamaz tako inimo i na bajram. Okupamo se, lijepo obuemo, namiriemo i sa tekbirima i zikrom rano krenemo u damiju. Kako je to inio Allahov Poslanik i njegovi ashabi vidimo iz sljedeih primjera. Na Ramazanski bajram Alejhiselam ne bi izlazio iz kue dok ne bi neto pojeo, a na Kurbanbajram ne bi nita jeo dok ne bi kurban zaklao.46 Kada bi izlazio na bajram-namaz Muhammed, a.s., iao bi jednim, a vraao se drugim putem.47 Allahov Poslanik vazio je pa je rekao i ovo: Prvo ime otpoinjemo ovaj na praznik (Kurban-bajram) je da klanjamo bajram-namaz, a potom se vratimo (kui) i koljemo kurban. Ko tako postupi slijedi nau ustaljenu praksusunnet.48 Kurban je izraz naeg islama. Ovaj in opskrbljuje srce i duu najboljom opskrbom, bogobojaznou, a nae tijelo titi od belaja. Izvravajui ovaj vjerski propis i prinosei kurban kao rtvu, iskazujemo svoju odlunost i spremnost da se, u ime Boga, portvovano i

46 47

Ahmed, Tirmizi, Ibnu Made, Hakim. Buharija. 48 Buharija.

47

samoprijekorno borimo na putu dobra, istine i pravde. Obaveza svakog muslimana je da obrati panju na nain obavljanja bajram-namaza, kako bi bio u mogunosti da ga propisno obavi i da prisustvuje hutbi kako bi se okoristio o nju. Ovaj Bajram je praznik zahvalnosti Allahu d.., i dunost nam je uzeti pouku iz njegovih propisa i uiniti u njemu to vie dobroinstva. Pojam praznik ne smijemo shvatiti onako kako to shvataju nemuslimani, pa uiniti taj dan danom razuzdanosti, nezahvalnosti ili sezonom neposlunosti i irenja harama, kao to je muzika, opijanje i sl., to svakako moe biti uzrokom propasti naih dobrih djela uinjenih u ovim danima Hadd i kurban kao posebni znaci ovog Bajrama, predstavljaju vane duhovne resurse za obnavljanje nae snage koja nam je potrebna u naem sueljavanju sa izazovima i kunjama nae sloene ivotne stvarnosti. Bajram nas upuuje na veliku i izdanu meusobnu solidarnost. Okrenimo se onima prema kojima dug u vjeri imamo i koji su potrebni nae panje. Bajramsku radost podijelimo sa svim dobrim i plemenitim ljudima iz naeg komiluka. Prema Kur'anu, posljednjem Allahovom testamentu, ljudski koraci na licu Zemlje nisu zaludu, ljudska djela nisu bez odgovornosti i vie svrhe.Neka nas ne naputa nada u Allahovu milost i pomo kao to nije bez nada ostao Muhammed a.s., kome je njegov Gospodar objavio: Zar ti Mi nismo grudi tvoje prostranim uinili, i breme tvoje s tebe skinuli, koje je plea tvoja pritislo, i spomen tvoj podigli visoko! Zbilja, s mukom je i last,zbilja, s
48

mukom je i last! A kad zavri molitvi se predaj i samo se Gospodaru svome obraaj! Nacin klanjanja bajram-namaza Bajram-namaz, i jedan i drugi, imaju samo dva rekjata. Za valjanost ovog namaza vae isti uvjeti kao i za duma-namaz, s tim to je ovdje hutba sunnet, pa se moe, u krajnjem sluaju, i izostaviti, ali je vrednije obaviti ovaj namaz sa hutbom koja dolazi nakon klanjanja dva rekata. Ovaj namaz se klanja bez ezana i ikameta, na temelju hadisa Dabira b. Semurea, r.a, u kojem kae: Sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s, sam klanjao vie puta bajram-namaz, bez ezana i ikameta. Ova dva rekjata se klanjaju kao i svaka druga dva rekjata namaza, s tim to se dodaju, u hanefijskom mezhebu, po tri tekbira sa dizanjem ruku kao kod poetnog tekbira i to: na prvom rekjatu odmah nakon prouenog Subhaneke a na drugom rekjatu nakon zavretka uenja a prije odlaska na ruk'ju; est na prvom a pet na drugom rekjatu kod malikija i hanbelija a sedam na prvom a pet na drugom kod afija. Tekbiri, osim poetnog, su sunnet, pa ako bismo ih izostavili, namjerno ili nenamjerno, neemo pokvariti ovaj namaz. Treba napomenuti da se ovaj namaz klanja kada Sunce odskoi koliko za koplje ili dva ili, otprilike, 45 minuta nakon izlaska sunca i traje sve dok sunce ne doe u zenit i u tom periodu nema namaza ni prije a ni poslije ova dva rekjata, shodno hadisu Ibn Abbasa, r.a, koji kae: Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije klanjao nita ni prije a ni poslije dva rekjata ramazanskog bajrama. 49

Tekbiri-terik Kao to se obredi hadda, klanje kurbana, podizanje Kabe i voda Zemzem uglavnom veu za Ibrahima i Ismaila, a.s, tako je i sa uenjem tekbira. Kada se pojavio ovan - kurban od Allaha d.. kao zamjena za Ismail a.s. kojeg je Ibrahim a.s. pripremio, po odredbi Allaha d.. kao rtvu, prisutni melek ui tekbir: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. Ibrahim a.s. takoer, ui: LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. Na kraju Ismail a.s. kao djeak donosi tekbir i ini zahvalu Allahu d.. rijeima: ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD. Tekbiri se poinju uiti iza sabahskog farza na dan Arefata, uoi Bajrama, pa do iza ikindijskog farza etvrti dan Bajrama. Dakle, tekbiri se ue pet dana iza farzova dnevnih namaza, kada se preda selam. Tekbiri-terik glasi: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD. Muhammed, a.s., kae: Ukraavajte vae bajrame tekbirima ALLAHU EKBER, tehlilom LA ILAHE ILLALLAH, tahmidom - zahvalom EL-HAMDU LILLAH i takdisom - uzdizanjem i velianjem Allaha, d..49
49

Taberani hasen.

50

estitanje Prilikom susreta i zijareta jedni drugima ovaj na praznik estitamo rijeima: BAJRAM ERIF MUBAREK OLSUN! Rodbini i prijateljima koje ne obiemo, to inimo telefonom ili bajramskim estitkama. Sada su popularna bajramska estitanja putem oglasa na radiju, televiziji ili u novinama. Na kraju da se podsjetimo kako je Allahov Poslanik estitao Bajram. To je ustvari prigodna dova koja glasi: TEKABBELELLAHU MINA VE MINKE!

51

HADD Jeziko znaenje rijei hadd je cilj, svrha, namjera (qasd). Terminoloko znaenje ovod pojma je namjera i putovanje u Mekku s ciljem obavljanja odreenih obreda, u odreeno vrijeme i pod odreenim uslovima prema metodi opisanoj od Poslanika Muhammeda, a.s.. Dakle, hadd u samom znaenju rijei predstavlja cilj, namjeru, stavljanje pred sebe neke namjere u elji da se ona izvri. Mnogobrojni su kur'anski ajeti koji govore o haddu, Kabi i drugim pojavama i pojmovima vezanim za ovu temu: Prvi Hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima50 ...i ne borite se protiv njih kod asnog Hrama, dok vas oni tu ne napadnu. Ako vas napadnu onda ih ubijajte...,a ako se prou, pa Allah prata i samilostan je51 I uinili Smo Hram utoitem i sigurnim mjestom ljudima. Neka vam mjesto na kome je stajao Ibrahim bude prostor iza kojeg ete molitvu obavljati!- i Ibrahimu i Ismailu smo naredili: Hram Moj oistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.52

50 51

Ali Imran, 96. El Bekare, 191-192. 52 El Bekare, 125.

52

Safa i Merva53 su Allahova asna mjesta, zato onaj ko Kabu hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje uini kakvo dobro djelo, pa Allah je doista blagodaran i sve zna54 Hadd je u odreenim mjesecima. Onom ko se obavee da e u njima obavljati hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei i nema svae u danima hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. I onim to vam treba za put opskrbite se. A najbolja opskrba je Bogobojaznost. i Mene se bojte, o razumom obdareni!55 Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da neto steknete. A kad poete sa Arefata spominjite Allaha kod Mearul-harama, spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi.56 Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi i traite od Allaha oprosta jer Allah uistinu prata i samilostan je.57 A kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha kao to spominjete pretke vae i jo vie Ga spominjite! Ima ljudi koji govore: Daj ti nama Gospodaru na na ovome svijetu! Takvi na onom svijetu nee imati nita.
53

Safa i Merva su dvije humke u Mekki udaljene jedna od druge 576,5 m. 54 El Bekare, 158. 55 El-Bekare, 197. 56 El Bekare, 198. 57 El Bekare, 199.

53

A ima i onih koji govore:Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu i sauvaj nas patnje u ognju! Njih eka nagrada koju su zasluili! A Allah brzo svia raun. I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane samo dva dana nije grijeh, a nee se ogrijeiti ni onaj koji se due zadri, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim sakupljeni.58 ...i oglasi ljudima hadd - dolazit e ti pjeke i na kamilama iznurenim; dolazit e ti iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u odreene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo Ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog! Zatim neka sa sebe prljavtinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog obilaze.59 A kamile smo vam uinili jednim od Allahovih obreda Hadda i vi od njih imate koristi; zato spominjite Allahovo Ime kad budu u redove poredane; a kad padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji pros ; Tako smo vam ih potinili da biste zahvalni bili. Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali e Mu stii iskreno uinjena dobra djela vaa; Tako vam ih je

58 59

El Bekare, 200-203. El-Hadd, 27-29.

54

potinio da biste Allaha veliali, zato to vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela ine.60 Allah e obistiniti san Poslanika Svoga da ete sigurno u Sveti Hram ui bezbjedni, ako Allah bude htio, neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha. On je ono to vi niste znali znao i zato vam je prije toga, nedavnu pobjedu dao.61 Hadd i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onda meu vama koji se razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kad budete slobodni, obavite umru do hadda i zakoljite kurbana do koga moete lahko doi. A onaj koji ga ne nae neka posti tri dana u danima hadda i sedam dana po povratku, to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Meke. I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava. Hadd je u odreenim mjesecima. Onom ko se obavee da e u njima obavljati hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei i nema svae u danima hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. I onim to vam treba za put opskrbite se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni!.62

60 61

El-Hadd, 36-37. El-Feth, 27. 62 El-Bekare ,196-197.

55

...dok obred hadda obavljate nije vam dozvoljeno da lovite... O vjernici, ne omalovaavajte Allahove odredbe hadda, ni sveti mjesec, ni kurbane, naroito one ogrlicama obiljeene, ni one ljude koji su krenuli ka asnom Hramu elei nagradu i naklonost Gospodara svoga. A kad obrede hadda obavite, onda loviti moete. I neka vas mrnja koju prema nekim ljudima osjeate, zato to su vam sprijeili pristup asnom Hramu, nikako ne navede da ih napadnete! Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu. I bojte se Allaha jer Allah strano kanjava!...63 O vjernici, Allah e vas dovoditi u iskuenje sa divljai koja e biti nadohvat ruku vaih i kopalja vaih - da Allah ukae na onoga koji Ga se boji kad ga niko ne vidi. A onoga ko i poslije toga nasilje uini eka bolna patnja. O vjernici ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hadda! Onome od vas ko je hotimino ubije kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti dvojica vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time to e, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet uradi Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog. Vama se doputa da u moru lovite i da ulov jedete, da se njime vi i putnici koristite, a zabranjuje vam se da na kopnu lovite dok obrede hadda
63

El-Maide, 1-2.

56

obavljate.I bojte se Allaha, pred Kojim ete se sabrati.64 U asnom Kur'anu Allah d.. kae poslaniku Ibrahimu, a.s.,: Oglasi ljudima hadd! Dolazit e ti pjeke i na kamilama iznurenim, i dolazit e iz mjesta dalekih.65 Na drugom mjestu On kae: Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj ko je u mogunosti, a onaj ko nee da vjeruje - pa, Allah nije ovisan ni o kome.66 Poslanik Muhammed, a.s., kae: Namaz i drugi ibadeti su propisani, hadd i tavaf uinjeni obaveznim samo iz jednog razloga - da bi ovjek Allaha na umu imao. jo kae: Oni koji odu na hadd i umru su Allahovi gosti. A onaj ko Allahu doe On mu da sve to trai, prihvati njegov ibadet i nadoknadi mu sve to je potroio na putu Njemu. Sam ivot nije samo putovanje, ve je ustvari i hodoae, bio ovjek toga svjestan ili ne, jer na kraju ivota stoji kapija smrti i sueljavanja sa Svetim, na isti nain kao to hodoasnika njegovo putovanje dovodi u sveti prostor koji je i cilj i svrha putovanja. Islam je preuzeo ovu sutinsku istinu i uinio je integralnim elementom vjerskog ivota, uinivi obaveznim hodoae u Mekku.

64 65

El-Maide, 94-96. El-Hadd, 27. 66 Ali-Imran, 97.

57

Hadd rekapitulira cijelo duhovno putovanje ovjeka na zemlji. Kao obred koji je ustanovio Ibrahim, a.s., u ast Jedinoga Boga, hadd se svakim svojim dijelom naslanja na Poslanikov primjer i praksu. Obavljanje hadda, koje bezbrojni muslimani vre stoljeima, dolazei po egi i hladnoi, izbliza i izdaleka, pjeke i na kamilama, u amcima i na konjima, sa visokih planina ili udaljenih ostrva, samo po sebi je dihad, nastojanje i ulaganje truda na Boijem putu. Za vrijeme tavafa, u moru ljudi, crnih, bijelih i utih, Arapa i nearapa, stie se svijest o injenici da je jedina bitna razlika meu ljudima pred Bogom njihova unutarnja istoa i duhovni karakter. Tavaf pokazuje jedinstvo u razliitosti... Hadd je u odreenim mjesecima; onom ko se obavee da e u njima hadd obavljati, nema snoaja sa enama i nema runih rijei, i nema svae u danima hadda. A za dobro koje uinite, Allah zna. I onim to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni!67 Hadd je, kao to citirani ajet navodi, u odreeno vrijeme, u kojem, dok se hadija nalazi u ihramu, nije dozvoljeno da se sastaje sa svojom enom, da runo govori i da se svaa sa drugim hadijama. Na ove zabrane je nuno istinski ukazati svakom naem hadiji, jer ponaanje naih hadija uveliko odudara od ovih zabrana.
67

El-Bekare,197

58

Mnoge hadije vrijeme dok se nalaze u ihramima smatraju uobiajenim stanjem u kojem se moe raditi sve to inae rade, a kada su u pitanju meusobne svae i ogovaranja, to je sastavni dio ivota mnogih od njih. Hadd predstavlja ibadet koji iziskuje odreeni fiziki i psihiki napor. Za taj put je potrebna opskrba, a najbolja opskrba je takvaluk. Oni koji su bili na hadu znaju da je ovo uistinu najznaajnija stvar koja se mora ponijeti na hadd, ko eli da mu hadd bude primljen. Takvaluk predstavlja ono to se ne moe izgubiti i to e uiniti izvravanje ove obaveze potpunom kabul. Na hadu se ne smije runo govoriti, niti prepirati. Oni koji se budu klonili ovih zabrana, bivaju potpuno oieni od grijeha, kao to kae Muhammed, a.s., u hadisu:Ko obavi hadd, a ne bude nepristojne i rune rijei govorio, i ne bude krio Allahove propise, vraa se kao na dan kada je roen (ist od grijeha). Oni koji obavljaju hadd, pored mnogobrojnih blagodati i Allahove milosti, imaju priliku da obavljaju namaze u damijama u kojima je namaz vredniji hiljada puta u odnosu na namaz na nekom drugom mjestu, kao to stoji u slijedeoj predaji: Namaz u ovom mom mesdidu je vredniji od namaza u nekom drugom za hiljadu puta, dok je namaz u Mesdidu-l-haramu, vredniji za stotinu hiljada puta!68

68

Ahmed.

59

Ovo je ujedno podsjeanje i podsticaj svim hadijama da to vie namaza obavljaju u dva Harema, kako bi iskoristili klanjanje namaza u njima. U hadisu ne stoji: Ko ta kupi iz Mekke ili Medine i donese na poklon, da e za to biti viestruko nagraen, osim ako neko ne izda novu fetvu u skladu sa eljama pojedinaca. eni nije dozvoljeno da ide na hadd bez mahrema69. Prenosi Ibn Abbas da je Poslanik, a.s., rekao: Neka se ovjek nikako ne osami sa enom, osim da s njom bude mahrem i neka ena ne putuje osim s mahremom. Neko ree: O Allahov Poslanie, moja supruga je otila na hadd, a ja sam se prijavio za tu i tu bitku. Poslanik, a.s., ree: Idi i obavi hadd sa svojom suprugom!70 Kada je u pitanju hadd i dihad, daje se prednost haddu, ako se radi o dihadu koji je fardi-kifaje. Meutim, ako je dihad fardi-ajn, onda je dihad prei od hadda. Za one koji su osloboeni dihada, kao to su: slijep ovjek, bolesnik i ena, njima je hadd prei od dihada. U tom smislu su i rijei Poslanika, a.s., upuene Aii, r.a.: Va dihad je hadd. Sve ovo je lijepo opisano u jednom govoru hazreti Alija ibn Ebi Taliba r.a. koji je zabiljeen u knjizi Nehdul-belaga71:
69 70

erijatskog pratioca. Muslim. 71 Nedu-l-Belaga (Staza rjeitosti); govori, pisma, izreke Alija Ibn Ebi Taliba koje je sabrao Es-Sejjid e-erif erRadi; prijevod Rusmir Mahmutehaji i Mehmedalija Hadi; izdava: Islamska zajednica, Zagreb; tampano

60

Da je Allah Uzvieni htio vjerovjesnicima Svojim, kada ih je izaslao, otvoriti riznice i rudnike zlata, vrtove zasaene i oko njih sakupiti ptice nebeske i ivotinje zemaljske, On bi to doista uinio. A da je On tako uinio, onda ne bi bilo iskuavanja nikakva, ni naknade, ni vijesti radosnih. Oni koji su prihvatili ne bi zasluili naknade iskuavanih, niti bi vjernici zasluili nagradu dobroinitelja, niti bi imena nuno slijedila znaenja svoja. Ali, Allah Uzvieni uinio je poslanike Svoje vrstim u odlukama njihovim i dodijelio im slabanost izgleda kakav se opaa oima, zajedno sa zadovoljstvom koje ispunjava srca i oi neovisnou i oskudicom koja nanosi bol oima i uima.Da su vjerovjesnici imali mo koja ne bi mogla biti napadnuta, ili ast kojoj se ne bi mogla nanijeti teta, ili vlast prema kojoj bi se okretali vratovi ljudi i usmjeravala sedla konja jahaih, bilo bi ljudima vrlo lahko uzeti pouku, a sasvim teko osjeati oholost. Oni bi onda zasigurno prihvatili vjerovanje iz straha koji bi ih tjerao ili iz elje koja bi ih vukla, te bi namjere bile zajednike a dobra djela razdijeljena. Ali Allah Uzvieni je odredio da slijeenje poslanika Njegovih, priznavanje poslanica Njegovih, poniznost pred licem Njegovim, pokoravanje zapovijedi Njegovoj, i potpuna predanost Njemu bude ono to je samo Njemu namijenjeno, u emu ne smije biti ni najmanje estice bilo ega drugog. I to god su iskuenja i ispitivanja vea nagrada i nadoknada bivaju obilnije. Zar ne vidite da zaista Allah Uzvieni iskuava prve ljude od Adema a.s.
1994 godine; str. 155, 156 .

61

pa do posljednjih na svijetu ovome kamenjem koje niti teti, niti koristi i koje niti vidi, niti uje? On je to kamenje ugradio u asni Hram Svoj, kojega je uinio da bude oivljenje za ljude. On ga je postavio u najkrevitijem kamenitom predjelu Zemlje i na tlu brdovitom, s neznatnou zemlje na njemu, u dolinama tijesnim, meu brdima surim, izmeu pjeskovitih prostranstava mehkih, s izvorima oskudnim i naseljima rasprenim, gdje ni deve, ni konji i njima slini, ni krave, ni ovce ne mogu napredovati. Onda je On naredio Ademu i sinovima njegovim da usmjere klanjanja svoja prema njemu. Tako je on postao sreditem putovanja njihovih i krajnjim stjecitem tovarnih ivotinja njihovih. Njemu tee plodovi srca iz dalekih pustinja bezvodnih, dubokih dolina irokih i otoka rasprenih u morima, da bi potresli plea svoja u poniznosti izgovarajui glasno oko njega odzivanje svoje Bogu, da bi mehko koraali prema njemu, kosa raskutranih i pranjavi. Oni prebacuju svoje komade platna preko lea svojih, porunjuju ljepotu izgleda svojih time to zaputaju kose. A to je kunja velika, ispit teak i provjeravanje jasno! Budui da je to iskuavanje ozbiljno, Allah ga je uinio sredstvom za dodjelu milosti Svoje i pristupom Dennetu Svome.Da je Allah Uzvieni htio postaviti asni Hram Svoj i velika sveta znamenja Svoja meu vrtovima, rijekama, blagim i ravnim nizinama, mnotvom drvea, obiljem plodova, kuama gustim, naseljima zbijenim, nasadima zelenim, predjelima plodnim, ravnicama navodnjenim, vonjacima cvijetnim i putima prepunim, onda bi se zasigurno smanjila
62

vrijednost nagrade srazmjerno lahkoi iskuenja. Da su temelj na kojem je Hram izgraen i kamenje kojim je izidan bili od dragulja zelenih i crvenih, i tu postojali svjetlost i blistavost, onda bi to slabilo djelovanje sumnje u grudima, odbijalo od srca uinak truda Iblisova i prijeilo talasanje slutnji zlih u ljudima. Ali, Allah iskuava robove Svoje tekoama raznim, odreuje im da slue kroz napore raznovrsne i iskuava ih neugodnostima razliitim, sve to da bi istjerao oholost iz srca njihovih, da bi nastanio poniznost u due njihove i da bi sve to uinio kapijama otvorenim za dobrotu Svoju i sredstvima prikladnim oprosta Svoga. Na osnovu hadisa i islamskih predaja, prva osoba koja je sagradila Bejtullah i u njoj klanjao namaz, uinio tavaf oko nje, je bio hazreti Adem a.s.. Nakon njega, vie od 75 boijih poslanika je praktikovalo injenje hadda, meutim, postepeno, ovaj vjerski obred i dunost je prerasla u nevjerovanje i idolatriju. U vrijeme hazreti Ibrahima a.s., ponovnom izgradnjom Bejtullaha i ponovnim oivljavanjem obreda hadda, ova vjerska ceremonija je dobila na svom znaaju, jer je hazreti Ibrahim a.s. ruenjem nevjernikih kipova i idola, opet uspostavio monoteistiku vjeru, unitavajui svaki oblik nevjerovanja i mnogobotva. On je bio taj koji je vratio monoteizam na svjetsku scenu i pretvorio je u goruu baklju koja je osvjetljavala razliite historijske epohe mraka i tame neznanja.

63

Historijat hadda Obavljanje hadda, na odreeni nain, poznato je, dakle, jo od prvog ovjeka na Zemlji. Ovaj mubarek prostor, za koji je vezano obavljanje hadda-hodoaa, vezan je za ljude i ljudsku sudbinu jo od najranijih dana boravka ljudi na zemlji, tanije, od vremena naeg praoca Adema a.s. i njegove ene Have. Nakon to su prekrili zabranu Allaha d.. Adem a.s. i Hava su kanjeni progonstvom iz Denneta i sputeni su na Zemlju. Nakon sputanja na Zemlju krenuli su u potragu jedno za drugim da bi se konano susreli na Arefatu, na brdu koje se i dan danas zove Debelu-r-rahme - Brdo milosti i koje nas podsjea na Allahovu ,d.., neogranienu milost ukazanu ljudskom rodu. Meutim, Ka'ba, tj. Bejtullah, svoj puni znaaj, oblik i vanost dobija tek za vrijeme Ibrahima, a.s. i njegovog sina Ismaila, o emu nas Uzvieni Allah d.. obavjetava u Kur'anu: "I kada smo kao pribjeite Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo: -Ne smatraj nikoga Nama ravnim i oisti ovaj Hram Moj za one koji e tu u blizini njegovoj stanovati i koji e klanjati."72 Hadd je, dakle, skup obreda sa puno simbolike protkane tradicijom ranijih generacija i poslanika od Adema, a.s., preko Ibrahima, a.s. do Muhammeda, a.s., koji kae: Poslao je Allah, d.., Dibrila Ademu, pa mu naredi da sagradi Kuu, a potom da tavafi oko nje. Dibril mu je
72

El-Hadd, 26.

64

tada reako: Ti si prvi ovjek, a ovo je prva kua koja je podignuta radi ljudi."73 Allah d.., kae: "Prvi hram sagraden za ljude jest onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svijetovima."74 Taj isti hram su obnovili Ibrahim i Ismail, a.s. I dok su Ibrahim i Ismail temelje hrama podizali, oni su molili: Gospodaru na, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve uje i sve zna!"75 Prva osoba koja pozva ljude na hadd bijae Ibrahim, a.s., po nareenju Uzvienog Allaha, kada mu ree: "I oglasi ljudima had! - dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim; dolazie iz mjesta dalekih." Komentatori Kur'ana, IbnDerir, Ibn-Kesir i drugi prenose predaju od IbnAbasa, r. a., da je Ibrahim, a. s., kad je dobio naredbu od Allaha da oglasi ljudima hadd, rekao: O Gospodaru, kako da pozovem ljude kad moj glas ne moe doprijeti do njih?" Pa mu je reeno: Pozovi, a Nae je da dostavimo!" Pa se popeo - neki kau na kamen, neki na stijenu, neki na Saffu - i povikao: O ljudi, va Gospodar je odredio Sebi - Hram, pa ga posjeujte!" Predaja kae da je glas odzvanjao planinama dok nije doao nakraj Zemlje. Kae se da su se u tom momentu sva brda snizila, tako da je njegov glas dopro do najudaljenijih krajeva zemlje. uli su ga i oni to su bili u matericama i u kimama. Odazvali su mu se i drvo i kamen i zemlja i mora i planine i svi oni kojima je Allah propisao da obave hadd do Sudnjeg dana. Svi su odgovorili
73 74

Bejheki. Ali- Imran, 96. 75 El-Beqare, 127.

65

rijeima: Lebbejke allahumme lebbejk odazivam ti se Gospodaru, odazivam."

Tako je Ibrahim, a.s., sa svojim sinom Ismailom, nakom obnove, uinio Ka'bu mjestom hodoaa za sve one koji su doli i dolaze poslije njega. Kada je izgradio Kabu, poslanik Ibrahim, a.s., je dolazio u Mekku da obavi hadd svake godine, a poslije njegove smrti ovu praksu je nastavo njegov sin. Ipak, postepeno s prolaskom vremena, praksa i cilj hadda su izmjenjeni. irenjem idolopoklonstva Arabijom, Kaba je izgubila svoju istou i kumiri su smjeteni u njenu unutranjost. Konano se oko Kabe nalo 360 kumira. Tokom haddskog vremena, atmosfera oko svetog prostora Kabe je bila kao cirkus. Mukarci i ene bi goli hodali oko Kabe, objanjavajui to da treba da budu predstavljeni pred Allahom u istom stanju u kojem su bili roeni. Njihove molitve su postale liene iskrenog sjeanja na Allaha i bile su svedene na seriju pljeskanja rukama, zvidanja, te puhanja u rog. rtve su takoer bile prinoene u ime Boga. Ipak, krv prineenih ivotinja je prolijevana po zidovima Kabe i njihovo meso je visilo na stubovima oko Kabe, na osnovu vjerovanja da Allah zahtijeva meso i krv ovih ivotinja. Pjevanje, pijanstvo, blud i drugi ini nemorala su bili rasprostranjeni meu hodoasnicima, te pjesnika takmienja koja su se odravala i bila glavni dio cijelog dogaaja hadda. U ovim takmienjima, pjesnici bi hvalili hrabrost i izvanrednost lanova njihovog plemena i priali preuveliane prie o kukaviluku i bijednosti
66

drugih plemena. Takmienja u velikodunosti su takoer prireivana u kojima bi voe svog plemena postavile ogromne kazane i hranili hodoasnike, samo da bi postali poznati po svojoj ogromnoj velikodunosti. Tako su ljudi totalno ostavili uenje svog praoca i voe, poslanika Ibrahima, a.s., Kua (Kaba) koju je sagradio samo za slavljenje Allaha Jedinog, je totalno oskrnavljna od strane pagana i obredi koje je on utemeljio su totalno iskrivljeni. Ovo tuno stanje se nastavilo slijedeih dvije i po hiljade godina. Ipak, poslije ovog dugog perioda, dolo je vrijeme odgovaranja na dovu poslanika Ibrahima, a.s.,:Gospodaru na, poalji im poslanika, jednog od njih, koji e im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar!76 Ne samo da je Poslanik islama, a.s., oistio Kabu od svih njenih neistoa, ve je takoer ponovo uveo obrede hadda koji su etablirani Allahovom dozvolom, u vrijeme poslanika Ibrahima, a.s. Posebne zabrane su objavljene u Kuranu da bi se eliminirali pogreni obredi koji su uzeli maha u predislamskom vremenu. Svi nedostojni i sramotni inovi su postali strogo zabranjeni Allahovim govorom: ...i nema runih rijei, i nema svae u danima hadda...77

76 77

El-Bekare, 129. El-Bekare, 197.

67

A kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha, kao to spominjete pretke vae, i jo vie Ga spominjite!...78 Prenosi se da je Poslanik, a.s., obavio dva puta hadd prije hidre po vjerozakonu Ibrahima, a.s.. To upuuje da je islam potvrdio ve propisani hadd koji je bio poznat u prethodnom eriatu. to se tie propisivanja hadda, koji predstavlja jedan od pet temeljnih osnova islama, meu islamskim uenjacima postoji vie miljenja oko vremena propisivanja. Meutim, u naoj literaturi najprihvaenije je da je hadd propisan devete godine po hidri. Poslanik te godine nije obavio hadd ve tek slijedee. Desete, godine Poslanik, a.s. je lino obavio hadd predvodei ljude i objanjavajui im propise njihovog hodoaa. O uslovima za hadd Hadd postaje obavezan kada su ispunjeni sljedei uslovi: zrelost, psihiko zdravlje, razumnost, sloboda i biti u stanju. Da bi se bilo u stanju mora se: imati dovoljno vremena, biti fiziki zdrav i sposoban, na putu ne naii na prepreke koje e ugroziti ivot, zdravlje, imovinu ili ast, imati za trokove puta i imati sredstva za ivot po povratku. Ako neko odlui da plati trokove hada nekome, onda je na njemu vadib da prihvati ponudu. Vjernik ne smije odgaati hadd ukoliko stekne uvjete da ga obavi. Kad bude u stanju da ga obavi
78

El-Bekare, 200.

68

pa to ne uini, a potom izgubi mogunosti koje je imao, onda sam snosi odgovornost za odgaanje i za uinjeni grijeh. Jer poslije imunosti moe nastupiti siromatvo, poslije zdravlja bolest ili ak i smrt, pa se ovjek vrati Allahu bez izvrenog temeljnog propisa. Zato im stekne uvjete, ovjek treba obaviti hadd, kao to stoji u hadisu Poslanika, a.s.:Pourite sa obavljanjem hadda, jer niko ne zna ta mu se moe dogoditi! Hadd se moe obaviti za pet dana. Ne mora ovjek ostati dugo. Nije farz otii u Medinu, zato se moe ukazati druga prilika. Ne moraju se kupovati hedije porodici, rodbini i prijateljima. To takoe nije farz: ...Allah nikoga ne dui preko njegovih mogunosti! Neka ovjek dijeli prema svojim mogunostima, a onaj ko je u oskudici, prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikog ne zaduuje vie od onoga to mu je dao, a Allah e sigurno poslije tekoe olakanje dati! Gledano sa vanjske strane stvari, hadd predstavlja putovanje Allahu, d.., u goste, u Njegovu kuu tj. u Kabu. Uzvieni Gospodar u ajetima Kurana kada govori o Kabi koristi rije bejtullah, to na arapskom jeziku upravo znai Allahova kua. Isto tako i same rijei telbijje: Lebejkellahumme lebejk (odazivam ti se Allahu, odazivam) ..., koje je duan izgovarati svako ko obavlja hadd ili umru, jasno govore da svaka posjeta Kabi, predstavlja posjetu Allahu, d.. Vidimo da Allah, d.., neka mjesta ili stvari 69

predstavlja kao Svoje svetinje na zemlji. Takvi subjekti dobivaju status svetosti. To su Allahova d.. znamenja na zemlji i tu su sputeni Njegova milost i Njegov blagoslov i bereket.79 Poto je ovo vrlo znaajno pitanje, prijetiemo se i predaje koja opominje ljude da ukoliko mognu obavit hadd, a ne uine to, umiru kao jevjreji ili krani. Prenosi se da je ovjek doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i upitao ga: Moj babo je umro, a nije obavio hadd koji je bio duan. Hou li ja obaviti hadd za njega? ta veli, upitao ga je Poslanik, s.a.v.s, da je tvoj babo ostao nekom neto duan, bi li ti to morao vratiti? Da, odgovorio je. Obavi hadd za svoga babu, rekao mu je. Kad ovjek posjeduje materijalna sredstva za obavljanje hadda, on je tad duan pravovre79

U tom smislu, kroz ajete Kurana Svemogui nam otkriva neke od tih svetinja, pa imamo:Sveti grad (Mekka sa svojim irim podrujem u koje spadaju Arefat, Muzdelifa, dolina Mina i ostala podruja u njenoj blizini), Svetu planinu (Sinajska planina), Svetu zemlju ( podruja dananje Palestine i dijelova Jordana, Sirije), Svetu dolinu (dolina Tuva),Sveto drvo (Maslina i moda jo i Smokva prema ajetu 95:1), Sveti koveg (zavjetni koveg Izraelana, koji su meleki donijeli), Svetu kamilu (kamila poslata Salihovu a.s. narodu kao Allahov znak i zbog njezina klanja je taj narod bio i uniten), Svete Knjige (Kuran, koji samo isti smiju doticati i ostale Allahove d.. objavljene Knjige: Indil, Zebur, Tevrat, Suhufi Ibrahima a.s. i ostale koje su eventualno bile objavljene) Ovo su svetinje koje se mogu otkriti iz ajeta Kurana. Hadis nam otkriva jo dvije: Sveti grad Medinu sa Svetim mesdidom Resulullaha Muhammeda, s.a.v.s., Sveti mesdid El Aksa u Kudsu (Jerusalemu).

70

meno da ga obavi. Kao prepreka u obavljanju hadda, prema miljenju uleme, moe biti dug. Naime ako je ovjek nekome duan, nije mu dozovljeno obaviti hadd, dok ne vrati dug, ili ne zatrai izun od onoga kome je duan. Dug je ljudski hak, a hadd je hak prema Allahu. Ljudi su krti, sebini, egoisti i cjepidlake. Za hadd Allah trai ovjekov sopstveni imetak, a ne tui. Allah je milostiv i ne zaduuje preko mogunosti. Ukoliko je vraanje duga regulisano putem vraanja na rate, kao kad se ovjek zadui kod drave i dogovori vraanje putem rata, onda se on tretira drukije, tj. ovjek ne mora traiti izun. Ako ovjek nije u potpunosti zdrav, on tavaf moe obaviti noen na nosilima, sa'j izmedu Saffe i Merve u kolicima, na Arefat e ga dovesti neko, kamenie e za njega bacati neko drugi itd. U krajnjem sluaju, ako nikako nije u stanju putovati, nai e bedela koji e za njega obaviti hadd. Sve u svemu hadd se ne smije odgaati, a pogotovu potpuno izostaviti i zanemariti. Hazreti Dafer Sadik kae: Svako ko umre a nije obavio hadd a nije bio sprijeen nedostatkom sredstava, boleu ili vladarom, umire kao jevrejin ili kranin. Hazreti Ali ibn Ebi Talib r.a. kae: Za onoga koji je svjestan Boga, namaz je pribliavanje Njemu. Hadd je slabom dihad. Sve ima svoje ienje. Post je ienje tijela. Poslunost muu je dihad ene. 71

Boiji Poslanik, a.s., je rekao: Had uklanja siromatvo. Obratili su se Daferu Sadiku s primjedbom kako neki ljudi govore da je bolje nakon to se jednom obavi had sredstva usmjeravat na milostinju i druge stvari a ne ponoov na had, pa im je Sadik odgovorio: Oni lau, Ako ljudi budu tako inili, ova Kua e ostat naputena, a Uzvieni Allah ju je uinio preporodom za ljude.80 Neke osobenosti hadda kao ibadeta Rekli smo da je hadd i tjelesni i finansijski ibadet. To je naporan i teak put. Dugo i zamorno putovanje. Mnogi muslimani ive daleko od Mekke. Posebno u prijanja vremena ljudi su putovali jako dugo i naporno. Za njih je hadd bio jako teak. Imam En-Nesefi biljei kako je jedan ovjek tokom tavafa upitan odakle dolazi, odgovorio: Ja sam iz daleke Kine. Pitali su ga koliko mu je trebalo vremena do Kabe, a on odgovori:Vidite li moju kosu? Vidimo - rekoe - na glavi nema nijedne crne dlake. On zatim nastavi: Kad sam krenuo iz moje zemlje, na glavi nisam imao nijednu bijelu dlaku, a sada na mojoj glavi ne vidite nijednu crnu dlaku!
80

Mjer amudrosti 1, 1375.

72

Dakle, ljudi su putovali do jedne zemlje, tu bi se zadrali da zarade togod imetka pa bi onda nastavljali do druge, tree, etvrte i ko zna koje i tako se postepeno pribliavali Mekki. Danas je stanje sasvim drukije i lake. ovjeka eto za dva, za tri, etiri, pet sati u Mekki. Dakle, cilj hadda je izmeu ostalog i to da ovjek naui podnositi tekoe i napore. Zato Allah d.. nije propisao hadd u vajcarsku, Australiju ili drugdje?! Propisao ga je u dolinu bez bilja i usjeva. Meu ogoljela i kamenita brda. Ta estoka vrelina, sparina i naizgled beivotna sredina ue ovjeka na izdrljivost, na obian i ivot bez luksuza. Neko kae:Kad promijenim leaj ne mogu nikako zaspati ili ako nije moj jastuk ja nemam sna itavu no! Mora se naviknuti na prirodu, vratiti prirodi. Zaspati na zemlji, u praini, na kamenu ili na bilo emu to je pri ruci. ivot pokreta. Od Mine do Arefata, Muzdelife, ponovo do Mine pa do Meke. Sve je to relativno kratko vrijeme, da se ljudi naviknu na kretanje, na angaman, na inicijativu, na bereket. Da se naviknu na podnoenje napora i tekoe. ivot je protkan i ruama i trnjem, radou i alou, sreom i nesreom, blagodatima i nevoljama, iskuenjima i uspjesima, grubou i njenou. Allah je propisao ovaj ibadet i ovjek u njega ulazi itavim svojim biem. I razumom i srcem, i jezikom i imetkom i trudom i naporom. A sve radi postizanja Allahova zadovoljstva. I ne samo to! 73

ovjek na haddu ui da svi napori, sve tekoe, sve ono to mu je u svakodnevnom ivotu izgledalo jedino kao napor ima i svoju drugu stranu, ukoliko ovjek naui da je prepozna. Otii pjeice iz hotela do Kabe ponekad zahtjeva i petest kilometara pjeaenja ali to ovjeku nije teko jer cilj kojem ide je tako velik da mu je napor neznatan. Sam hadd, kako rekosmo, sa svim svojim inovima i obredima zahtijeva dosta snage i izdrljivosti ali ovjek kad sve to obavi ne osjea tekim te obrede. Zato? Zato to je njegov cilj bio obaviti hadd, izvriti Boiji propis i ovjek svjestan da je Allah Taj koji mu je omoguio da bude poaen samim izvrenjem tog ina zaboravlja na tekoe. To bi trebalo da se prenese i na svakodnevni ivot ma gdje da ivimo, jer na cilj je Boija blizina. Kur'an asni i sunnet Poslanikov su nam upute ka stizanju do tog cilja, sve prepreke na putu, ma kako se velike inile, male su kad postanemo svjesni cilja kojem idemo. Hadd ovjeka izvodi iz njegove mahale, iz sela i grada u irinu i prostranstvo svijeta. Zamislimo ovjeka koji ivi negdje u Kini, u Indiji, u pustinji i zna samo za tjeskobu svoga prebivalita i okruenja. Islam ga dovodi u ovu dolinu, gdje se susreu ljudi i sa Istoka i sa Zapada, razliitih izgleda, boja koe, razliitih jezika i drutvenih slojeva. Dolazi u jedan novi svijet. Svijet novih sadraja i razliitosti. Svijet
74

koji u njegovoj svijesti proiruje vidike i horizonte, svijet koji mu objanjava zato on ne moe biti samo on, zato on postoji jedino u ummi, zajednici, kojoj mora teiti i ijim se sastavnim dijelom treba osjeati.

75

UNIVERZALNE POUKE HADDA Islamska tradicija govori o vremenu kao otoku u moru vjenosti. Adem a.s. je svojim prvim pogledom i prvim korakom na Zemlji odvezao vrijeme ije su epizode oduvijek u svojoj povezanosti bile otisnute na Ploi pomno uvanoj. Vrijeme to e sa Adem, a.s., dovom pri silasku na Zemlju poteci bie vrijeme islama. Adem je bio prvi ovjek i prvi glasnik Allahove milosti u univerzalnoj objavi vremena kao ovjekove nadvremene anse i mogunosti. Poput konca koji sve bisere jedne niske dri na okupu, poslanstvo e biti veza vremena, njegov neprekidni osnov i osnov jedinstva ljudskog roda. Hadd kao sastavni dio islamskog ivota objedinjuje u simbolici svojih propisanih obreda cijelu epizodu ljudskog ivljenja na ovom svijetu predstavljajui svojevrsnu dramu iji inovi daju odgovore na ljudska pitanja: Ko smo? to smo? Odakle smo? Kuda idemo? Kako treba da idemo? Islam u rijeima je Kur'an a.., a u kretanju i akciji je hadd. Kao da je sve to je Allah d.. htio da kae ovjeanstvu sadrano u jednom - haddu. Hadd ne predstavlja ideologiju, komandu. On je sav od islama. On nasluuje filozofiju egzistencije, pogled na svijet filozofije stvaranja ovjeka i tok historije, faze mijenjanja
76

ovjeanstva od vremena stvaranja ovjeka na zemlji do konanog vrhunca savrenstva. Hadd utjelovljuje to to ovjeanstvo mora da proe u svom robovanju, u svom penjanju prema Vrhu i konano plan stvaranja geneze ovjeanstva, stvaranje ummeta-modela ovjeanstva, transformaciju ka savrenstvu ovjeka te principe vjene promjene, utvrenog reda, precizne koordinacije ka vjenoj osnovi i Beskonanoj Perfekciji. Hadd uopteno govorei; to je egzistencijalni tok ovjeka prema Bogu. Simbolina drama filozofije stvaranja djece Ademove. To je objektivno utjelovljenje onoga sto je u ovoj filozofiji relativno. Hadd je simbolina drama iji jezik predstave jeste pokret, a glavne linosti; Adem, Ibrahim, Ismail, Hadera... Sve se deava na teritoriji: Mesdidul Harama, Arafata, Muzdelife, Mine a simboli su : Kaba, Safa, Merva, dan i no, izlazak i zalazak sunca, idol i rtva, odjea i ukrasi.. . A glumci ? Samo jedna osoba. TI! Ma ko ti bio: ovjek ili ena, starac ili mladi, bijelac ili crnac! Ovdje nema razdvajanja. Svi su jedno a to jedno je sve. Odazvao si se na poziv. Doao si da pokretom - akcijom posvjedoi ono to je tvoj jezik davno posvjedoio; nema Boga osim Allaha.

77

Uloio si svoj trud i dalje ga ulae pokazujui vanjsku refleksiju unutranjeg posvjedoenja. Hadd! Odluka - namjera; on znai podrazumijeva pravac tog kretanja. kretanje i

To je okretanje od kolebanja i sumnje. On rasplie prirodu tvog bia u kom si izgubio nit sebe. Zato ne odgaaj! Vrijeme je sazrelo. Vrijeme je za hadd - za povratak Njemu! Povratak Njemu znai povratak Apsolutnoj perfekciji, Apsolutnoj dobroti, Apsolutnoj ljepoti, Snazi, Znanju, Vrlini... A Kako e zapoeti hadd?

78

Zapoet e ga tako to e na mikatu81 - mjestu odreenom, skinuti svoju odjeu i obui ihram.82 Rije odjea (na arapskom-"Iibas") ima znaenje kojeg moemo razumjeti i u formi glagola iltibaz to znai greka. Skini svoju odjeu odluan da sa njom skida elju za grekom grijehom i stavi na se dva pokrivaa. Postani bijel i harmonian sa svim bojama. Obukao si odjeu koju e ti obui kad umre. Iskoristi priliku. Umri prije smrti! Hadd je tvoja prilika - smrt koja die. On je pokret koji poinje izlaenjem tebe iz svakog JA. Postani ovjek - onakav kakav si bio u poetku. Budi jedno: Adem! Obuci jednostavnu odjeu; ihram - bez modela, ukrasa, neiveno, bez indikacije da si to ti, da nije neko drugi.
81

Mikat i mevakit u stvari znai vrijeme, a poslije je dobilo i znaenje mjesta, jer esto puta kada se doe u jedno mjesto nastupa i as i vrijeme da se neto treba uiniti. Upravo zbog toga se odreena mjesta u daljoj okolini Mekke i zovu mikatima, jer kada hodoasnik doe u jedno od tih mjesta mora da odlui da poinje, pone vriti hodoae ve od toga mjesta, mora obui hodoasniku odjeu i povikati odazivanje - glasno izgovoriti telbiju. Mikata ima pet, dakle pet mjesta koja lee na pet puteva kojim se s raznih strana ulazi u Mekku, a ona su: za one od strane Medine Zul-Hulejfe, za Siriju i Egipat Duhfe, za Irak i Horasan Zat-Irek, za Nedd je Karn, za Jemen Jelemlem (Ko bi sluajno iao nekim drugim putem izvan ovih ili izvan puta poao, mikat mu je pravac koji lei izmeu koja dva spomenuta mjesta.). 82 U arapskom jeziku ima znaenje svetosti.

79

Poao si da suoi svoju istinsku prirodu - prirodu ovjeka - sa onim sobom kakav si postao kroz vrijeme dunjalukog ivljenja. Poeo si hadd, znak povratka ovjeanstva Allahu d... Obukao si ihram, odjeu svetosti, klanjao dva rekjata i donio nijjet. Sada kreni dalje i ne smetni s uma da su za tebe sada poele mnogobrojne zabrane koje mora potovati; ne lovi, sexualno ne opi, ne nosi iveno, ne priaj prazne prie, ne svaaj se, ne kuni se Bogom. Reci glasno: Lebbejke, Allahumme lebbejk. Odazivam Ti se Boe! Odazivam Kaba... U dolini, koju Kur'an naziva blagoslovljenom, Ibrahim, a.s., sagrauje Kabu, radi obavljanja namaza. Nakon toga on upuuje dovu svome Gospodaru da uini da srca vjernika eznu za Kabom, odnosno da namazom i hadom svjedoe svoje vjerovanje. Ibrahim, a.s., ne moli Allaha, d.., samo za isto duhovne stvari, nego se obraa dovom da one koji budu hrlili prema Kabi opskrbi nafakom, na kojoj e oni biti zahvalni. Ova dova Ibrahimova, a.s., primljena je, kao i druga dova u kojoj moli za primanje djela koja je uinio sa svojim sinom Ismailom: Na Gospodaru, primi od nas, Jer ti, uistinu, sve uje i zna!83 Allah d.. u suri Hadd govori o tome kako je Ibrahim a.s. u neplodnoj dolini sagradio Kabu, kae:
83

El-Bekare, 127.

80

I kada smo kao pribjeite Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo: 'Ne smatraj Nama nikoga ravnim i oisti ovaj Hram Moj za one koji e ga obilaziti, koji e tu u blizini njegovoj stanovati i koji e namaz obavljati. Kakvu poruku i pouku mi moemo izvui iz saznanja da Allah d.. Svoju kuu gradi u neplodnoj kotlini? U tome e nam pomoi karta svijeta. Pokuajmo zamisliti u svojoj glavi tu kartu. Sjetimo se kako su ljudi, Allahovom odredbom, rasporedili kontinente na toj karti. Sjetimo se gdje se nalazi Arabija (kotlina u kojoj se nita ne sije). Ona se nalazi na istom mjestu na Zemlji gdje se nalazi srce u ljudskom organizmu. Dakle, sa lijeve strane. Mogli su ljudi napraviti i drugaiji raspored pa da Arabija bude na drugom mjestu, i tada bi karta bila tana jer je zemlja okrugla, ali Allah d.. to nije dopustio. U srcu Zemlje Allah d.. gradi Svoju kuu. Nas narod ima obiaj rei hadijama: Ko odavde ne ponese Kabu nee je nai u Mekki. ta to u stvari znai? To znai da, ako je prostor Arabije srce svijeta i u njoj Kaba, svako od nas mora izgraditi Kabu u svom srcu ako eli da je nae u Mekki. Kako sada povezati srce sa neplodnom kotlinom, sa pustinjom. Kada ujemo rije pustinja u naoj glavi se formira slika nepreglednog pjeanog prostranstva na kome nema niega i nikoga i na takvom mjestu Allah d.. gradi Svoju kuu. Isto tako mi moramo u svome srcu napraviti pustinju, 81

oistiti ga od svega i svakoga i onda u njemu sagraditi jednu Kabu za Jednog i Jedinog Allaha d.. ili jo bolje cijelo srce pretvoriti u Kabu. Zato ba u srcu, zato ne u mozgu na primjer ? Zato to Poslanik, a.s.. kae o srcu sljedee: Zaista, u svakom tijelu ima jedan komad mesa, ako je on ispravan ispravno je itavo tijelo, a ako se on iskvari iskvari se cijelo tijelo, to je srce.84 Zato srce, jer je ono centar tijela, jer ono zapovijeda cijelom tijelu i ako je ono ispravno, ispravno je i cijelo tijelo i obrnuto. Od ega to zavisi? To zavisi od dva druga organa, od dva druga komada mesa u ljudskom organizmu za koje Allahov Poslanik, a.s., kae: Ko mi garantuje dvije stvari, ja mu garantujem Dennet. To su jezik i polni organ. Od ova dva organa zavisi da li e naa Kaba u srcu biti izgraena ili sruena i hoemo li zasluiti Dennet. Ako sauvamo jezik i polni organ Poslanik a.s. nam garantuje Dennet, a ako ne Dehennem. Dovoljno je da samo jedan od ova dva organa ne bude sauvan pa da se naa Kaba pretvori u prah a na Dennet u Dehennem. To nam potvruje sluaj ene iz vremena Allahovog poslanika a.s., koja je danju postila a nou klanjala, ali je bila loeg ponaanja, uznemiravala je komiluk svojim jezikom, pa je Poslanik a.s., rekao: Nema dobra u njoj, ona e biti od stanovnika vatre.85
84 85

Muttefekun alejh. Muttefekun alejh.

82

Postila je i vie nego to je obavezno, klanjala nafilu, ali nije sauvala svoj jezik i bit e u Dehennemu. No, naa nas pria odvedi u drugom pravcu, onaj ko je krenuo ka Kabi naoruao se, ako Bog da, dobrim znanjem i ahlakom, preao dalek put, bio na mikatu, obukao ihram, odjeu svetosti i sad se, ako si meu takvim, nalazi na pragu Mesdidul Harama. Kaba je pred tobom. Na sred nepokrivenog prostora prazna soba. Nema arhitekture - umjetnosti na kakvu si navikao. Komadi tamnog kamena uzeti od planine Ajun u blizini Mekke sloeni jednostavno u obliku kocke. Kocka? est smjerova: Istok, zapad, sjever, jug, gore, dolje. Svi smjerovi znae neusmjerenost! Svugdje i nigdje! U svim smjerovima i ni u jednom! Ili kad razmisli; svi smjerovi ukazuju na jedan, na smjer ka Gospodaru svjetova.86
86

Zanimljivo je takoer napomenuti da gledajui Kabu s bilo koje strane, ljudskom oku ostaje uvijek skriven jedan oak (rukn), te se time vide samo tri oka. Jedan od njh odgovara Boijoj prisutnosti u ljudskom srcu (el-hatir elilahi), drugi melekskoj (el-hatir el-meleki), dok trei simbolizira nefsansku koja se odnosi na ego (el-hatir ennefsi) prisutnost u ljudskom srcu. Prvoj odgovara kabenski ugao Haderu-l-esweda (Crni kamen), drugoj ugao od strane Jemena, a treoj ugao od strane ama (Sirije, Jordana i Palestine). Prema ovom obliku se ravnaju srca svih Allahovih vjerovjesnika, tako da vjerovjesnik moe imati samo tri prisutnosti (hawatir) koje ga nadahnjuju: boansku, meleksku i onu koja proizlazi iz njegovog nefsa. Meutim,

83

Zna kad si putnik da skrauje namaz ali to ovdje ne ini. Ovo je Allahova kua, niko nad njom osim Njega nema vlast a ti si doao Njemu u goste te je ona postala i tvoja kua. Stoji u dvoritu Kabe i prisjea se suznih oiju i s usnama koje izriu dove. Tu je hazreti Hadera ostala sama i sa malim djetetom na grudima. Nije razmiljala kako e preivjeti u pustinji u dolini bez vode. Pitala je samo je li to Allahova naredba i pokorila se. Ti si na mjestu pokoravanja Allahu d..
na ovom meqamu (stepenu) mogu biti i neki od Allahovih evlija koji imaju snanog udjela u vjerovjesnikoj zbilji, poput Sulejmana ed-Dunbulija. Oitovanjem etvrtog kabenskog oka njegova energija biva usmjerena na ejtansku (satansku) prisutnost, to odgovara kabenskom oku od strane Iraka. Da upravo iraki ugao odgovara ejtanskoj prisutnosti svjedoi i dova koja se ui kada se prilikom tavafa (obilaenja) oko Kabe naie na ovaj oak, a koja glasi: Utjeem se Allahu od edepsuzluka, nifaka (licemjerstva) i iskvarenog morala! Prema ovom obliku (etverouglu), za razliku od vjerovjesnika, se ravnaju srca ostalih vjernika tj. stoje na etiri duhovna stuba. etverougaoni oblik Kabe je ujedno i paradigma za Ar (Allahovo Prijestolje, cjelokupnost Bitka), kojeg nose etiri meleka a kojeg e na Ahiretu (nakon Sudnjega dana) nositi osmero meleka. Tako je i sa ljudskim srcem tj. na Ahiretu e ga nositi osam ''stubova'' tj. pored ve etiri postojea pojavit e se nova etiri izrazito duhovna stuba: Znanje, Mo, Volja i Kelam (govor kao takav). To znai da e ova etiri atributa svoje potpuno ozbiljenje ostvariti tek na Ahiretu, iako su i danas oni prisutni. Primjerice, sretnici na Ahiretu ta god poele to e im se ostvariti tj. njihova volja e biti potpuna. Kada za neto kau budi, to e i biti. (Iz teksta Kenana eme: Neki od unutarnjih aspekata Hrama u Mekki- www.znaci.com).

84

Pogledaj! Na zapadu Kabe ima neto to mijenja njen oblik i daje joj smjer. To je Hidre Ismail. Mjesto gdje je bio Haderin dom. Pokazuje li to Allah na nju kad nam nareuje da obilazei Njegovu kuu moramo obii i njen dom. Sve je proeto sjeanjem na nju. Haderu! Crnu Etiopljanku, enu robinju ene. Gleda kraljeve i bogatae koji inei tavaf pokretom svojim svjedoe da se ni ugledom ni plemstvom, ni moi ni bogatstvom ne postie Allahova blizina ako nema onoga to ima Hadera; pokornosti i robovanja! Gleda siromane kako shvataju da njihovo siromatvo nije prepreka da se priblie Gospodaru svih svjetova. Ui na primjeru hazreti Hadere! Ona je vojnik odabran u naciji monoteizma. Pokazatelj da i najponienije stvorenje, po naem miljenju, moe kod Allaha stei najvei stupanj svojim robovanjem i pokoravanjem. Ako si shvatio mjesto i vrijeme donesi nijjet i stupi u tavaf! Nisi sam, ti sam ne postoji. Ti postoji u ummi drutvu. U vanjskom svijetu i ti i oni koji s tobom tavaf ine ste ljudi; Hasan ili Husejn; ovjek ili ena; istonjak ili zapadnjak... Ovdje su sve realnosti izbrisane. Sad samo ljudi tavaf ine oko Kabe, samo ljudi i niko drugi. Kada si posao na had ti si bio potok, ulio si se u rijeku na mikatu, a sad si u moru. Ovdje se pridruuje sistemu svemira. Ako se ljubav moe opisati pokretom koji je to pokret? 85

Leptir nas je tome davno nauio. Kaba je centar ljubavi. Ti si igla na kompasu koja pokazuje pravi put i smjer. Krui. itav ivot je krug. Svi smo Boiji i svi se Njemu vraamo. Tvoji pokreti to potvruju. Hadera nas je to nauila: Allah d.. joj nareuje da uzme dijete i ide iz zemlje i civilizacije ka bezvodnoj dolini gdje ak i bilje bojaljivo nie. Ona se potpuno pokoroava i izvrava naredbu. Naredbu koju jedino ljubav moe prihvatiti i pojmiti. Obavi sedam krugova. Sedam podsjea na stvaranje svemira. A ti? Ne osjea li se dok krui oko Kabe kao estica iz svemira? To je interpretacija monoteistikog pogleda na svijet kroz pokret. Haderu-l-esved. Kada govorimo o Kabi, sasvim pouzdano znamo da je originalna Ibrahimova a.s. graevina kroz historiju bivala vie puta dograivana i obnavljana, ali mislimo da temelje niko nije uklonio pa odatle vjerujemo da Kaba i dan danas (ako ne potpuno ono sigurno djelimino) stoji na Ibrahimovim a.s. temeljima. On je, kako nam predaje kazuju, prvi u jugoistoni ugao Kabe ugradio dennetski kamen po imenu Haderul-esved. Taj kamen je, zajedno sa kamenom Mekami-ibrahimom, sputen iz Denneta i ekao je na jednom od oblinjih brda stotinama, moda ak i hiljadama godina, sve dok ga melek nije dodao Ibrahimu, a.s., da ga ugradi u jugoistoni ugao Kabe.

86

Smatra se da je Haderul-esved ustvari peat na ugovoru izmeu Allaha i ljudi kojom prilikom su se ljudi obavezali Gospodaru svome na predanost i iskreno robovanje samo Njemu i nikome osim Njega i da e na Sudnjem Danu taj kamen svjedoiti o tome ko ga je poljubio sa tevhidom a ko ne. Ovako je, prema nekim predajama, hazreti Ali ibn Ebi Talib, r.a., pouio Omera ibn Hattaba, r.a., o svrsi i ulozi ovog svetog kamena. O njemu se prenosi da je isprva bio bijel poput mlijeka, ali su grijesi sinova Ademovih a.s. bili sebeb (uzrok) da on pocrni. Smatra se da su Haderul-esved i Mekami-ibrahim87 jedina dva subjekta porijeklom iz Denneta koji se nalaze na Zemlji i oni predstavljaju sastavne dijelove Mesdidul-harama, arhitektonske cjeline svetog hrama Kabe. Haderul-esved je sastavni dio Kabe jer je ugraen u njezin jugoistoni ugao, a Mekamiibrahim se nalazi kojih desetak metara udaljen od istonog zida Kabe. Kaba je Allahovom odredbom najsvetije mjesto na Zemlji i ta njezina svetost se manifestuje i u tome to je ona preporod za ljude i u tome je jedna od tajni i jedna od svrhovitosti obavljanja hadda: Allah je uinio da Kaba, asni Hram bude preporod za ljude, a tako i sveti mjesec i kurbani, naroito oni ogrlicama oznaeni, zato da znate
87

Kamen na kojem je stajao Ibrahim a.s. prilikom gradnje Kabe i na kojem su ostali otisci njegovih stopala kao trajni znak.

87

da je Allahu poznato ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, da Allah, zaista sve zna.88

88

El-Maida, 97.

88

Saj Saj-potraga89...Zavrio si tavaf, obiao propisani broj puta oko Kabe i Haderu -l- Esveda, klanjao dva rekjata namaza i zanijetio da uini saj; da sedam puta pree razdaljinu izmeu dva breuljka u blizini Kabe; Safe i Merve. Da bi shvatili historijsku dramu koja se odigravala na ovom prostoru prisjetimo se ponovo Ibrahima, a.s., i hazreti Hadere: Nakon to je Ibrahim, a.s., dobio sina sa svojom drugom enom Haderom90 Allah d.. mu je naredio da ih odvede u pustinju i tamo ostavi. Kad su stigli do odreenog mjesta, Ibrahim a.s. se oprostio sa svojom enom, govorei da ih tu ostavlja po naredbi Uzvienog Allaha, to je ulilo smirenost u njeno srce. I tako su Hadera i njen mali sin Ismail ostali sami u surovoj pustinji sa malim zalihama hrane i vode. Kada su potroili sve to su imali sa sobom i mali Ismail poeo plakati od gladi, Hadera se popela na jedan od oblinjih breuljaka, traei vodu. Posto nije vidjela sa tog breuljka nikoga ko bi im mogao pomoi pouri ka drugom breuljku traei pomo i vodu. Meutim opet nije nala nita. Uinilo joj se da je ula neke glasove iza
89

Saj je prelaenje puta sa Safe na Mervu, kao i s Merve na Safu - po sedam puta, pri emu, izmeu odreenih granica koje su obiljeene naroitim znakovima, treba reml uiniti tj.lagano potrati tresui ramenima. 90 Ona je bila robinja njegove prve ene Sare pa ju je ona dala njemu da se oeni njome, jer mu ona nije mogla roditi dijete.

89

breuljka na kojem je bila malo prije, pa ponovo potra ka njemu, ali kad je tamo stigla opet nije nita nala. Zatim joj se uini da je ula glasove s druge strane po pouri nazad. Tako je uradila dok se nije umorila. Na kraju je umorna krenula ka svome sinu Ismailu. Kad je stigla do svog malog sina zaprepstila se od uda. Allah je dao da ispod nogu njenog sina provre voda. I u strahu da voda ne iezne, a u nekim predajam se kae poto je voda jako nadolazila, u strahu da ne potpi malog Ismaila, povika: Zem-zem! Stani- stani!Upravo je to vrelo vode Zemzem, a dva spomenuta breuljka su Saffa i Merva izmeu kojih hadije obavljaju s'aj. S'aj je, da jo jednom naglasimo, dio obreda koji se sastoji od uurbanog hodanja izmedu Safe i Merve, aludirajui na postupak hazreti Hadere. Saj izmedu Safe i Merve moe da nam simbolizira historiju bitka izmeu negacije i afirmacije. U poetku je bila Safa. Bio je Allah i nita vie s Njim. Bila je bespoetnost i ono to je prethodilo nama u Boijem znanju prije nego to smo stvoreni i prije nego to je nastalo vrijeme. Zatim se nala Merva... Kada je potekla voda nastalo je vrijeme i buknuo ivot. Saj je prelaz od jedne Realnosti ka vjerozakonu radi njihovog objedinjavanja u srcu. Saj je simbol odazivanja obavezi i prihvaanja poziva.
90

I ne zaboravi nju ije pokrete oponaa. Ona tri sedam puta s jednog breuljka na drugi traei vodu dok njeno edno dijete plae stotinjak metara dalje. Ona se trudi. Tri oekujui da e neko naii s vodom. Njen trud prati njena dova. I nakon sedam prelazaka ta se deava? Ispod nogu njenog sina Allah daje da provre voda. U sunoj dolini voda izvire takvom brzinom da se majka zabrinula za sigurnost svog djeteta. Tri prema njemu i, kako sam ve rekao, govori: Zem-Zem! (Stani-Stani) I voda staje zadravajui intenzitet svoga izviranja do dana dananjeg. Prelazi razdaljinu izmeu Safe i Merve. To je tvoj ivot. Ti se trudi a zna da e tvoj trud uspjeti samo s dovom Allahu, zato ini dovu svjestan da u dunjalukom ivotu nee ostati vjeno i da njegov hod ne vodi njegovu poetku isto kao to ni tvoj saj nee zavriti tamo gdje si ga poeo. Kad zavri otii e do vrela Zemzem i utoliti svoju e a onda se povuci u razmiljanje! Obavio si tavaf - kruenje; Apsolutna ljubav. Obavio si saj- potragu; apsolutni intelekt. Kruenje - On. Potraga - ti. Kruenje - Boanska predodreenost. Potraga - ovjekova slobodna volja. Kruenje - ovjek zaljubljen u istinu. Potraga - ovjeanstvo, samorazvijenost. 91

Kruenje - ljubav, oboavanje, duh, ljepota, ehadet, etika, dobrota, vrlina, duhovnost, istina, vjera, pobonost spoznaja srca, pokornost, poslunost. Potraga - intelekt, logika, potreba, ivot, realnost, objektivnost, zemlja, materijalno, priroda, prosparitet, nauka, industrija, politika, profit, civilizacija, ekonomija, slobodna volja, svijet, snaga. I kao to si vidio, ili e, ako Bog da, vidjeti da Kaba nije kraj puta tako ni saj nije kraj hadda. Odmori se, eka te Arefat, Muzdelifa, Mina. Arefat - Muzdelifa Mina. Deveti dan Zulhideta zastaje na Arefatu. Tu su se sreli Adem a.s., i hazreti Hava. To je kolijevka ovjeanstva. Tu je poela civilizacija. Tu su se sreli nas praotac i naa pramajka. Zaustavlja se tu i biva cijeli dan. Taj dan je vrijeme pokajanja. U tom danu i na tom mjestu Allah d.. oprata grijehe i spaava vatre najvie svojih robova. To je i vrijeme i prostor pokajanja; i fiziki i metafizki. Tu je Allah d.. primio Ademovo a.s. pokajanje. Tu mu je usliao dovu i dao mu da se sastane sa svojom druicom. Taj susret uzmi kao simbolino oznaavanje mogunosti ljudskog upotpunjenja. Uvidi tu mogunost i nain na koji se postie. I Ui. Ti si na Arefatu a Arefat znai znanje.91 Bez znanja nema svijesti. Bez svijesti nema ljubavi. Bez ljubavi nema pokoravanja iskrenog.
91

Korijen rijei Arefat znai znanje.

92

Razmisli i vidi kako je Allah u obredima hadda pokazao istinu koju Zapad jo nije shvatio. Prvo je Znanje (Arefat) i ono se stie po danu kada se vidi, onda slijedi svijest (Mash'arMuzdelifa) s poetkom noi. Uvia da opte miljenje kako svijest dolazi prije znanja ovdje pada. Intelekt nastaje iz veze uma u kontaktu sa realitetima vanjskog svijeta. Ako bi prvo bila svijest onda bi znanje bilo imaginarni idealizam. No, vratimo se obredima hadda. S prestankom dana kree sa Arefata na Muzdelifu (znanje vodi ka svijesti)92. Na Muzdelifi razmislja, na Muzdelifi se naoruava kameniima koje e sutra nakon izlaska sunca baciti na ejtana na Mini. A ta znai Mina? Ljubav. Svijest roena iz pravog znanja raa ljubav i nita vie. Ljubav prema emu? Prema Istini. Na Minu dolazi s jutrom prvog dana Kurbanbajrama. Baca kamenie na demreta koja simboliziraju ejtana. Baca kamenie na svoju strast, nemar, lijenost, la, neposlunost prema Allahovim odredbama, na sve ono sto ti postaje strano i mrsko od tog trenutka-od trenutka kad si zavolio Istinu. Nakon bacanja kamenia ide ka Kabi da klanja bajram namaz, a onda prema svome hotelu. Ako si odluio da kolje kurban 92

Korijen rijei muzdelifa u arapskom jeziku ima znaenje svijesti.

93

zakolji ga. Oivi uspomenu na sunnet Ibrahimov i opet se sjeti. On je trebao da zakolje sina i povinovao se Allahovoj naredbi, ti treba da rtvuje malo od dunjaluka ali odluno, svjestan da do Allaha ne dolazi niti krv niti meso tvojega kurbana nego tvoja pokornost, odlunost, iskrenost, poslunost. A nakon ovoga slijedi jo nekoliko dana boravka u Mekki i povratak kui. Iskoristi ih. Tvoje obaveze nisu prestale. Utvrdi vrsto svoju odlunost. a kad poe kui poi s dovom ne zaboravljajui rijei Uzvienog: Pa kada izvrite vae obrede (i molitve hadda) sjeajte se Boga kao to se sjeate vaih oeva ili (Ga se) jo vie sjeajte.93

93

El-Bekare, 200.

94

Medina U ovoj udesnoj oazi njenoj, gostoljubivoj i punoj izobilja, asni Poslanik je proveo posljednje godine svoga ivota. Ovdje je uspostavljena prva islamska zajednica. Ovdje je Poslanik umro, a ovdje su ukopani i mnogi od njegovih prijatelja i bliskih roaka. Medinsko tlo je blagoslovljeno jer u sebi uva tijelo posljednjeg Boijeg poslanika. Njen blagoslov osjea svako ko kroi na njeno tlo. Nije stoga udo da su u staro doba neki poboni ljudi daleko prije stupanja na medinsko tlo sjahivali sa konja i ostatak puta pjeaili, kako bi iskazali potovanje zemlji u ijim njedrima lee zemni ostaci tako dragoga stvorenja. ak donedavno, Medina je liila na iroku bau sa velianstvenim palmama koje okruuju kue i trgove i pruaju sliku izobilja. Moglo bi se, uslovno reeno filozofski, kazati da, ako Mekka predstavlja realnost Boga kao Apsolutnog, Medina odraava Njegovu realnost kao Beskonanog. Medinom dominira Poslanikova damija. Posvuda se osjea njegov bereket. Srce ezne da posjeti Medinu upravo stoga to je ona Poslanikov grad, njena damija model za sve druge, a njena tradicija izvorite mnotva islamskih praksi. Da bi volio Boga, ovjek mora voljeti i Poslanika. Da bi volio Mekku, neko mora voljeti i Medinu. Dva grada ustvari sainjavaju jedinstvenu svetu stvarnost veini muslimana koji ive izvan njih, stvarnost i blagoslovljenu i blistavu. 95

Mekka Ovdje je srce islamskog svijeta, pa ak i islamskog kosmosa, stoga jer je u njenome sreditu Kaba, taka gdje svjetska osa islamskog univerzuma koja vezuje Nebo i zemlju dodiruje na ljudski svijet. Ovo je grad ijim tlom su hodili Ibrahim i Ismail, grad u kojem je roen najsavreniji Boiji stvor, Muhammed, sin Abdullaha, neka ga Bog blagoslovi i podari mu mir, mjesto gdje je Bog objavio prvu objavu u Kur'anu. Ovdje je roena prva islamska zajednica, ovdje je Poslanik doivio svoja najvea iskuenja i trijumfe. Njenim ulicama su hodali veliki ashabi poput Ebu-Bekra, Omera, Osmana i Alije. Ima li drugih gradova koji su dali toliko mnogo linosti koje su izmijenile svjetsku historiju? Tu su i svi oni veliki islamski uenjaci, teolozi, filozofi i arifi koji su kroz stoljea posjeivali Mekku. Njihov duh, kao i duh svih onih velikih ljudi od akcije koji su dolazili na njene kapije kao ponizni hodoasnici kao da lebdi nad gradom. Mekka je Boiji grad koji odraava Njegovu Apsolutnost. Biti ovdje znai biti u sreditu. Stati pred Kabu znai shvatiti kraj putovanja. Nema se otii drugdje na Zemlji, jer je ovdje cilj svih zemaljskih putovanja. Od Mindanaoa do Mauritanije, muslimani u svojim srcima gaje ljubav prema Mekki, Majci gradova i eznu da dou u njeno gostoljubivo okrilje, da stanu pred Boijom Kuom u gradu koji je imao ast da bude mjesto roenja i djelovanja Boijeg Poslanika iji je vrhunski trijumf bio da se pred
96

kraj svoga zemaljskog putovanja pobjedonosno vrati u Mekku i da u zemlji koja odavno bjee svjedokom zazivanja Jedinog Boga od strane Ibrahima, oca monoteizma, ponovo uspostavi vjeru Jednoga. Mekka nikada vie nee zaboraviti vjeru Boije jednoe i do kraja vremena e ostati duhovni centar vjere islama kojoj je sami raison d'tre svjedoenje Jedinoga, koji je jedina Realnost, jer je sve to je na zemlji prolazno, ostaje samo plemenito Lice Tvoga Gospodara. U Mekki je najstroije zabranjeno svako nasilje. U vezi sa ovim moemo navesti sljedei ajet: Nevjernicima i onima koji odvraaju od Allahova puta i asnog hrama - a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mjetanina tako i za doljaka i onome ko u njemu bilo kakvo nasilje uini, Dat emo da patnju nesnosnu iskusi.94 Prema tome vidimo da je Mekka grad u kome nema nasilja. To je grad u kome treba ivjeti u miru sa svima i sa ljudima (ponaanje treba biti kao u Dennetu, gdje nema zavisti, svae i prepirke, gdje se samo uju rijei: Selam, Selam kako nam je to Kuranom asnim otkriveno); i sa ivotinjama (zna se da je za vrijeme hadda zabranjen lov na kopnu, a isto tako se mora dobro paziti da se ne ubije niti insekt); i sa biljkama (za vrijeme hadda ne smije se sjei drvo, otkidati granice, listove ili cvijetove). Mekka je zabranjen grad za nevjernike. Ova zabrana proizilazi iz sljedeih ajeta Kurana asnog: ...i proglas od Allaha i Njegova Poslanika ljudima
94

El-Hadd, 25.

97

na dan velikog hadda: Allah i Njegov Poslanik ne priznaju mnogoboce. Pa ako se pokajete, to je za vas bolje, a ako se okrenete, znajte da Allahu neete umai! A nevjernike obraduj kaznom nesnosnom!95 O vjernici, mnogoboci su sama pogan i neka vie ne dolaze na hadd asnom hramu poslije ovogodinjeg hadda. A ako se bojite oskudice, pa Allah e vas, ako hoe, iz obilja Svoga imunim uiniti. Allah zaista sve zna i Mudar je.96 Kaba je prvi hram koji je sagraen u slavu istinskog Boga, Allaha d.., jednog i jedinog na planeti zemlji: Prvi Hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.97 Kabu je izgradio (tj. obnovio) Allahov prijatelj, Ibrahim, a.s.,: I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali oni su molili Gospodaru na, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve uje i sve Zna!98 Iz ovog se vidi kolika je Allahova d.. milost prema Ibrahimu a.s. jer je Allah d.. uzeo graevinu koju je Ibrahim a.s. zajedno sa sinom svojim izgradio, kao, najvjerovatnije, najvee svetite na planeti Zemlji i kao prostor za obavljanje hadda ummetu Resulullaha

95 96

Et-Tewbe, 3. Et-Tewbe, 28. 97 Ali-Imran, 96. 98 El-Bekare, 127.

98

Muhammeda, a.s., te konano kao kiblu99 tog ummeta100. Arefat i Mina Visoravan Arefat, na kojoj se iskupljaju hadije i gdje se Bogu upuuju najdublje molitve za oprost
99

Iznad Kabe po vertikali na nebesima, prema nekim predajama, se nalazi Bejtu-l-mamur (Kaba meleka koja se nalazi na sedmom nebu) Bejtu-l-mamur je Hram koji se nalazi na sedmom nebu i on za meleke predstavlja ono to Kaba predstavlja ljudima na zemlji. Prema vjerodostojnim hadisima u taj Hram svakodnevno ulazi sedamdeset hiljada meleka da slave i veliaju Allaha d.. i koji se, kada zavre jednodnevni ibadet, vie nikada ne vraaju. Znai taj Hram je svakodnevno pun robova Milostivog koji Mu se klanjaju. Smatra se da se upravo na ovu nebesku Kabu odnose Ajeti Milostivog iz sure Kurana Gora (Et-Tur): Tako mi Gore, i Knjige u retke napisane na koi razvijenoj, i Hrama poklonika punog. 100 Kad je Poslanik Muhammed a.s. zapoeo svoju Misiju u Mekki, nekoliko puta je rekao da nije donio novu religiju ve je to ista vjera koju su propovjedali i praktikovali Adam, Nuh, Ibrahim, Musa i Isa. Kur'an takoe kae da je Ibrahim bio pravi Musliman. Nakon gradnje Kabe Hadera i njen sin Ismail su ostali u Arabiji. Ismail se izgleda tu i oenio i u njegovom potomstvu su bili Haim i Abdu-Sems. Haim je bio pradjeda Muhameda, Poslanika Islama, i zato je Poslanik poznat kao Haimit. uvanje hrama koji su utemeljili Ibrahim i Ismail ostalo je u rukama lokalnog plemena u Mekki gdje se Ismail oenio do etvrtog, odnosno petog vijeka. Do tog vremena, Mekka je bila gomila rasutih atora i koliba. Negdje u to vrijeme, pojavio se ovek po imenu Kusa, potomak Maada, Adnanovog sina, koji je vodio porijeklo iz Ismailovog potomstva. Kusa je obnovio Kabu, postavio pravila za odgovarajau upravu, osnovao savjet za pregovore i postavio pravila za obezbjeivanje objekta hadijama u vrijeme hadda dizanjem poreza. Kad je Kusa

99

linih grijeha i za dobrobit drugih, simbolizira Maher, pozornicu proivljenja, gdje e svako na Sudnjem danu stati pred Boga razotkriven i lien svega bespotrebnoga, samo sa svojim djelima i njihovim posljedicama po duu. Dan Arefata je dan uoi Bajrama, a bez stajanja na Arefatu, nema hadda. Stajanje na Arefatu podsjea na Dan proivljenja, a Poslanik, a.s., govorei o Allahovoj milosti na Dan Arefata, u hadisu koji prenosi Aia, kae: Nema dana u kojem Allah vie oslobodi robova od vatre, od Dana Arefata. On se priblii Svojim robovima kod meleka i kae: ta ele ovi robovi? (zadovoljan njihovom dovom).101 Bacanje kamenia na demretima na Mini simbolizira kamenovanje prokletog ejtana. Ovaj obred nije, meutim, samo izvanjski akt, ve i izvanjska potpora unutarnjoj borbi protiv ejtana, borbi koja se ustrajno mora voditi do konane
umro, odgovornost je prela na njegovog najstarijeg sina, Abd-ud-Dara. Poslije Abd-ud-Darove smrti izbila je svaa izmeu njegovih unuka i sinova njegovog brata Abd Munefa. Problem je rjeen podjelom vlasti na dvije grupe. Rukovoenje snabdijevanja vodom i dizanje poreza je povjereno Abd-u-Semsu, Abd Munefovom sinu, a kljuevi Kabe i savjet za pregovore, kao i odgovornost za vojna pravila data su Abd-ud-Darovim unucima. Abd-u-Sems je obino mnogo putovao. On je, prema tome, svoju odgovornost prenio na svog brata Haima. Kurejije, kako su ljudi Mekke bili kolektivno zvani, bili su podijeljeni u razliite klanove. Klan koji je vodio porijeklo od Haima bio je poznat kao Bani Haim a oni od njegovog brata Abdu-Semsa, bili su poznati kao Bani Abd-u-Sems. Kasnije je grana od Abd-u-Semsa koji su bili iz potomstva Umeje, postala je poznata kao Bani Umeja. 101 Muslim.

100

pobjede. Dani hada su dani telbije i istinskog odazivanja Gospodaru. To su dani u kojima se uju rijei: Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk, inne-l-hamde ven-ni'mete leke ve-lmulk, la erike lek! (Odazivam Ti se Stvoritelju i Uzdravatelju moj, odazivam Ti se! Odazivam Ti se, Ti nema druga, odazivam Ti se! Zaista, svaka zahvalnost i blagodat i vlast pripadaju Tebi! Ti nema sudruga!). Telbija Iako u ovoj knjizi nemam naum objanjavati fikhske propise osvrnuu se u ovom dijelu sa nekoliko rijei na propis telbije. Nakon klanjanja dva rekata ihram-namaza hadija e zanijetiti hadd (ovim ili slinim) rijeima: Allahumme inni uridul-hadde fejessirhu li ve tekabbelhu minni. Boe, elim da obavim hadd pa mi ga olakaj i primi! Poslije izgovorenog nijjeta nastupa vrijeme uenja telbije koja glasi: Lebbejkellahumme lebbejk. Lebbejke la erike leke lebbejk. Innel-hamde ven-niamete leke velmulk. La erike lek. Odazivam Ti se, Boe, odazivam. Odazivam Ti se jer Ti nema sudruga. Odazivam Ti se jer se 101

samo Tebi zahvaljujem, Ti dijeli blagodati i vlast, Ti nema sudruga! Telbija je art (uvjet) za ispravnost ihrama i bez nje oblaenje ihrama nije ispravno. Telbija se izgovara glasno, nakon svakog pokreta, izlaska, ulaska, penjanja, silaska, poslije namaza i svakom prilikom. Muhammed, a.s., je jednom prilikom rekao: Doao mi je Dibril i saopio: 'Naredi ashabima da glasno izgovaraju telbiju jer to spada u propise vjere!' Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Kad god vjernik izgovori tekbir i telbiju bude obveseljen Dennetom! Vrijeme trajanja telbije traje od mjesta oblaenja ihrama pa sve do prvog bacanja kamenia na Mini. Takvi postupci su potvreni u praksi Boijeg Poslanika, a on je jednom prilikom rekao: Preuzmite od mene propise hadda!

102

ESTITO OBAVLJEN HADD Hadul-mebrur (estito obavljen hadd) znai da je nijjet iskren, ist, da je iskljuivo radi postizanja Allahova zadovoljstva i da je zatien od svih natruha i dunjalukih primjesa. Dakle, ne obavlja ga radi trgovine, ugleda i postizanja veeg autoriteta. Istina, na hadu je dozvoljeno trgovati, ali to ne smije biti cilj. Nijjet za obavljanje hadda mora biti iskren i ist, radi Allaha. To je prvi uvjet za estito obavljen hadd. Drugi uvjet je da nafaka ili sredstva za obavljanje hadda budu steena na halal nain. Dakle, musliman strogo vodi rauna da imetak stie na halal nain i da u njemu nema nikakve sumnje, jer hadd obavljen sa haram imetkom nije hadd. U jednom hadisu stoji: Kad ovjek obavi hadd haram imetkom i kae: - odazivam ti se Allahu, odazivam, njemu bude odgovoreno: ne odaziva se ti, nisi postigao sreu, tvoj je hadd odbijen, vrati se pod teretom i bez nagrade! ovjek ne vodi rauna kako stie svoj imetak, da li mu je halal ili haram, a potom eli da se oisti hadom?! Hadd ne moe ovjeka oistiti od harama. Tano je da hadd brie sve grijehe osim tueg hakka. Tano je i to da je Poslanik, a.s., rekao:Ko obavlja hadd, pa se sauva bestidnosti i grijeenja, vrati se ist od grijeha kao na dan kad ga je majka rodila!

103

Meutim, ako je u pitanju dug prema nekom od Allahovih robova, taj dug hadd ne moe izbrisati. On se brie vraanjem duga onome kome pripada: Allah vam nareuje da emanete predate onima kome pripadaju! Naravno ovjek moe biti u nemogunosti da vrati tude hakkove i on je time opravdan kod Allaha, meutim, da cijelog ivota ini ljudima zulum, uzurpira njihova prava i eksploatie ih putem trgovine, kroz razne prijevare, zakidanja i slino, a potom krene da obavi hadd i da se haddom oisti, od toga hadda nema nita. Moe takav ovjek obaviti hiljadu puta hadd i umru, ali se ne moe oistiti sve dok ne vrati tue hakkove. Znamo da je ehadet na Allahovome putu vei stepen od hadda. I onaj ko pogine kao ehid, a bude nekome neto duan, njega ehadet ne moe osloboditi toga duga. Muslim biljei u svome Sahihu da je Poslanik, a.s., rekao:ehidu je oproten svaki grijeh osim duga! To je uo neki ovjek pa doe do Poslanika i upita:Allahov poslanie, znai ako poginem na Allahovome putu, svi mi se grijesi oprataju? Da - odgovori Poslanik. ovjek zadovoljno krenu, a Poslanik ga pozva da saeka i ree: ta si ti ono maloas pitao? ovjek mu ponovi isto pitanje, a Poslanik dodade: Da, oprataju mu se svi grijesi osim duga! O tome me je ovog momenta Dibril obavijestio!

104

Dakle, ehidu se oprataju svi grijesi osim duga! A hadd nije vrijedniji od ehadeta na Allahovome putu, jer je ehadet najvei stepen koji je dat jednom muslimanu. I Dibril posebno zbog toga dolazi Poslaniku da ga o tome obavijesti i saopti mu istinu. Dakle, za estito obavljen hadd potreban je iskren nijjet, halal imetak, zatita od bestidnosti, grijeenja i nepotrebne diskusije. Allah, d.., je objavio: Hadd je u poznatim mjesecima, pa ko se obavee da u njima obavi hadd, onda nema bestidnosti, grijeenja i bespotrebne diskusije. Pojam er-refeth podrazumijeva sve to je vezano za seksualne odnose i enu. U ovom peridu, periodu ihrama, ovjek se mora sauvati od tih stvari, kao i od drugih vrsta grijeenja uopte. Grijeenje je haram u svakom vremenu, ali u vremenu ihrama je jo tei haram. Isto tako na hadu nema bespotrebne i jalove diskusije, polemike i naglabanja. ovjek mora biti dostojan, tolerantan, blag, da olakava, a ne da oteava, kako bi se ovo mubarek putovanje zavrilo na najljepi nain. Nadalje ovjek mora voditi rauna da hadd obavi u potpunosti, sve njegove farzove, sunnete, dakle kompletne propise. To je ono to ljudi jedan drugom poele prilikom estitanja odlaska na hadd: Hadun mebrur, we sajun mekur, we zenbun magfur! To je hadd za koji nema druge nagrade osim Denneta.

105

Prenosi se od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Umra do umre je iskup za ono izmeu njih, a za hadd mebrur nema druge nagrade osim Denneta. Kolike su vrijednosti ispravno obavljenog i od Allaha, d., primljenog hada vidimo u brojnim hadisima: Upitan je Allahov Poslanik: Koje je najbolje djelo? On odgovori: Vjera u Allaha i Njegova Poslanika. A koje je sljedee? On ree: Borba na Allahovom putu-dihad. A koje je onda? On odgovori: Ispravno obavljen i primljen had."102 Zajedno izvrite had i umru, jer ova dva ibadeta otklanjaju siromatvo i grijehe, kao to vatra odstranjuje hru sa gvoa i preiava zlato i srebro. Za had mebrur (tj. pravilno i potpuno izvren had) nema druge nagrade osim Denneta."103 Dihad starijih (iznemoglih), maloljetnih, slabih i ena je had i umra."104 Ko obavi had u ime Allaha i ne bude (u vrijeme hada) imao polni odnos sa suprugom, niti uinio neki grijeh, vratie se (svojoj kui bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila."105 Vidimo i razumijemo iz ovih plemenitih izjava Poslanika Muhammeda a.s, kolike su, zapravo

102 103

Buhari i Muslim Nesai i Tirmizi 104 Nesai 105 Buhari i Muslim

106

vrijednosti i fadileti ispravno obavljenog hada, u Ime Allaha, bez primjese dunjalukog efekta. NEDOSTACI U ORGANIZACIJI HADA KAO SVEISLAMSKOG KONGRESA Mnogo je tekstova u naoj literaturi napisano o problemu nedostatka sutine u organizaciji hadda ovakvog kakav mi sada obavljamo. Pripadnici islama iz svih krajeva svijeta i iz najudaljenijih mjesta, ne alei ni truda ni materijalnih sredstava, dolaze na hadd, okupljaju se u Haremima Mekke i Medine, na Arefatu, Muzdelifi i Mini. Danima i danima posjeuju Kabu u Mekki i Revadi Mutahheru Mezar Muhameda a.s. u Medini. Oko milion hadija nae se u istom asu okupljen na Arefatu, Muzdelifi i Mini. Ostaju tu danima obavljajui obrede hadda i ponavljajui za vodiima rijei koje ne razumiju. I konano se vraaju kuama, a da gotovo nita nisu ni uli ni vidjeli od svega onoga emu je hadd namijenjen i zato su oni podnijeli toliko truda i toliko rtava. Niko se, na alost, nije pobrinuo da se iskoristi ova zaista rijetka i izuzetno velika ansa. Jedan svjetski kongres od stotinjak ljudi kota organizatore na stotine hiljada maraka. Zamislite takav kongres od dva do tri miliona ljudi. Mase su izvrile svoje, dole su, ali ta su tamo nale? Je li se iko pobrinuo, da se neto kae i pokae hadijama? Ovakvih primjera ima jo dosta. 107

Svjetovna laicistika rukovodstva su u velikoj mjeri odroena i otuena od masa i duhovnih osnova sredina u kojima djeluju. Za njih je hadd preivjela religiozna ustanova kojoj u savremenom razvoju ne moe biti mjesta. Tako rezonuju kompleksirane svjetovne snage u islamskom svijetu. to se tie uleme, ona u veem svom dijelu, naroito slubene uleme, stoji pod uticajem laicistikih shvatanja. S druge strane mogue je da zbog ogranienosti i jednostranosti u obrazovanju, nije dorasla vremenu u kojem se ivi. Nije u stanju odgovoriti na potrebe savremenog ivota. Ona poznaje hadd kao vjerski obred. Za nju su vani fikhski propisi o ihramu, tavafu, saju, vakufu, bacanju kamenia itd. Tu ona nalazi smisao hadda i o tome raspravlja. Niko ne porie znaaj forme. Hadd ima svoju savrenu formu. Ta se forma mora uvati. Ali iza svih tih formalnih propisa i iza svakog detalja forme krije se velika misao koja se ne smije u formi izgubiti i zanemariti, to se to, po mom linom vienju i osjeaju kod velikog broja hadija, ini sada.Jedinstvu, bratstvu i opoj solidarnosti islam pridaje veliki znaaj. To je jedan od njegovih osnovnih principa i uenja. Prihvatite se svi za Boije ue. Nemojte se ni pod koju cijenu cijepati. Zaista su muslimani braa. Sjetite se kada ste bili u neprijateljstvu, pa vas je Bog izmirio i zahvaljujui Njegovim blagodatima postali ste braa, kur'anske su poruke. Muhamed, a. s., je stalno naglaavao da su ne samo muslimani nego svi ljudi meusobno jednaki, da su od jednog oca i jedne majke, da su
108

od iste materije stvoreni i da, prema tome, meu njima moraju vladati bratski odnosi i puna ljudska solidarnost. Hadd bi trebao biti najjaa manifestacija ove meumuslimanske solidarnosti, bratske povezanosti, meusobne ljubavi i jednakosti. Oblaei ihrame, automatski se briu sve razlike. Svi se utapaju u jednu jedinstvenu cjelinu, proetu istim mislima, osjeajima i doivljajima. Ovdje ne postoje nikakve zemaljske titule. Na ovim svetim mjestima, stojei pred Bogom, okrenuti samo Njemu, svi su jednaki. Kralj je izjednaen sa svojim portirom, ef sa svojim najniim slubenikom, gospodar sa svojim slugom itd. Ovdje ne dolaze u obzir drutveni poloaj i ljudske ocjene i mjerila. Na ovom mjestu vai, najblii Bogu i najodabraniji kod Njega je onaj, koji se najvie uva grijeha tj. onaj koji je najkorisniji ljudima i drutvu uope. Kaba kao simbol sveislamske solidarnosti i jedinstva predstavlja znaajnu ulogu u jaanju bratstva, sloge, meusobnog povezivanja, pribliavanja i upoznavanja islamskih naroda, zemalja, zajednica. U njenom haremu Muhamed a.s. je mirio zavaena plemena, brisao razlike i stvarao monolitno i jedinstveno islamsko drutvo. Ispred Kabe i sa Arefata upuivao je plemenima, narodima i generacijama kroz sve vjekove poruke jedinstva, ljubavi, sloge, bratstva i opeljudske solidarnosti. Da li te poruke ujemo i kako ih doivljavamo danas kada obilazimo Kabu i kada stojimo na Arefatu? 109

ini se, da je eho tih poruka davno iezao, on vie ne odzvonjava u uima hodoasnika, niti se zadrava u njihovim duama i srcima. Islamski svijet je posve razjedinjen. Na Arefatu svako svome jatu svoju priu pria. Muslimani bi, s obzirom na objektivne mogunosti, bili u stanju mnogo bre prevladati postojee tragove ope zaostalosti. Postoje objektivni uslovi za mnogo bre kretanje. Broj muslimana danas je vei nego ikada ranije. Veina arapskih zemalja posjeduje ogromna prirodna bogatstva. Kad se osposobe da ih u cijelosti mogu samostalno eksploatisati bie to najbogatije zemlje na svijetu. Najtee, to pritie savremeni islamski svijet, jeste struna i tehnika zastarjelost. Jo gore od toga je pomanjkanje svijesti i jedinstva. Kada bi se postojei raspoloivi kapaciteti dovoljno iskoristili, poloaj muslimana bi se iz temelja izmijenio. Najbolji je primjer za to arapske zemlje u odnosu na izraelsko-cionistiku agresiju. Niko ne moe tvrditi da su Arapi u asu sukoba bili materijalno slabiji. Imali su oni dovoljno i vojnika i oruja i materijalnih sredstava. Ali ta od svega toga kad nije bilo jedinstva, sloge, savijesti, spremnosti na rtve. Iako su sve arapske zemlje direktno ugroene od Izraela, ne osjeaju se neke krupnije promjene u dranju pojedinih arapskih zemalja u odnosu na jedinstvo. Muslimanima danas nita vie ne nedostajekoliko jedan iskren islamski i bratski dogovor kojem bi se pristupilo s najplemenitijim pobudama. Ne moe se rei, da muslimani nisu
110

svjesni ove injenice. Muslimanske mase je duboko doivljavaju, ali ne vide pokuaje od strane politikog i vjerskog rukovodstva, da se ove slabosti prevladaju i otklone. Veliki je propust to se ne koriste mogunosti koje prua hadd. A one su veoma velike i mnogostruke. Na prvom mjestu, bio bi to opi dogovor na kojem bi se razmotrila situacija muslimana u itavom svijetu, njihov poloaj i problematika, donijeli odgovarajui zakljuci i poduzete potrebne mjere za njihovo izvrenje. Ne bi trebalo neislamske zemlje da s ebave pitanjima Avganistana, Pakistana, Libije, Iraka, Sirije... Zatim bi se mogli organizirati razni sajmovi, izlobe, smotre i priredbe. Hadd bi trebao da bude smotra svih naih drutvenih, kulturnih, ekonomskih, umjetnikih i politikih aktivnosti i dostignua. Tu bi nastupile razne organizacije, savezi knjievnika, umjetnika, naune institucije itd. Tu bi se na kraju krajeva, zato to ne rei kao ideju, mogle dodjeljivati Nobelove nagrade i promovisati muslimanski velikani. Da bi se hadd organizovao u tom smislu i da bi njegova misao nala pravu primjenu, Mekka i Medina bi se morale pretvoriti u velike centre visokih naunih institucija, koje bi izuavale islamski svijet iz svih aspekata i pripremile potrebne materijale za sveislamski dogovor. U tim ustanovama radili bi najistaknutiji naunici iz islamskog svijeta. U sklopu tih ustanova postojao bi islamski univerzitet, akademije nauka i svi drugi potrebni instituti. U okviru akademije nauka postojao bi poseban institut koji bi vrio 111

funkciju idtihada, razraivao islamsku misao i iznosio njene koncepte za rjeavanje problema i dilema ivota, kako o tome na veoma lijep nain pie rahmetli H. ozo u svojoj knjizi Islam u vremenu. Konkretne prijedloge nalazimo takoer u nadahnutim govorima lidera islamske revolucije u Iranu, rahmetli Homeinija i dananjeg imama Hamneija te u obraanja velikog broja znaajnih alima dananjice, koji govorei o haddu istiu i onu drugu stranu ovog obreda, tako moemo uti: Islamski ummet je danas u fazi iskuavanja. Muslimanski narodi i drave imaju velike obaveze i odgovornosti spram ovih realnosti. Islamski svijet prolazi kroz jednu veoma osjetljivu fazu svoje historije. Upoznavanje sa obavezama i osjeaj odgovornosti spram ovih realnosti moe da okrene stranicu dekadencije i slabosti u knjizi islamske historije i ponovno otvori stranicu snage i moi muslimana u duhovnom i materijalnom aspektu islamskog svijeta. Zapad, koji je due vrijeme bio intenzivirajui faktor slabosti i zaostalosti islamskih zemalja, danas se suoava sa velikim i nerjeivim problemima. Hronina oboljenja koja su bila skrivena pod velom industrije i kapitala izlaze na svjetlost dana i nagovjetavaju veliku krizu. Najjae oruje protiv ovog talasa buenja islamskog umeta koje se nalazi u rukama arogantnog neprijatelja iji su nelegalni interesi dovedeni u opasnost jeste oruje psiholoke prirode. Stvaranje beznadenosti, poniavanje identiteta islamskih naroda, unitavanje njihovih materijalnih kapaciteta i moi. Hiljade propagan112

dnih sredstava danas su aktivna, a bit e i sutra, da bi muslimani svijeta izgubili svaku nadu u bolju i svjetliju budunost, ili da bi bili privueni nekoj drugoj budunosti koja je u harmoniji sa interesima i eljama neprijatelja islama. Ovaj kulturni i psiholoki rat je najefikasnije sredstvo kojim je Zapad ovladavao islamskim zemljama. Meta ovih napada u prvoj fazi su bili i bit e intelektualci i obrazovana elita, a zatim i obini ljudi. Borba sa ovom igrom mogua je samo ako prije nje odbacimo nametljivu i dominirajuu zapadnjaku kulturu. Zapadnjaka kultura mora biti odvojena i preraena od strane intelektualaca i obrazovanih slojeva drutva. Pozitivni elementi te kulture trebaju biti preuzeti i apsorbovani, a negativni, unitavajui elementi te civilizacije moraju biti odstranjeni i protjerani iz misli i prakse islamskog drutva. Kriterij ove prerade zapadne kulture mora biti islamska kultura, misli i upute koje su sadrane u Kuranu i sunnetu Cijenjene hadije iz svih zemelja moraju izvui Boiju Kuu iz otuenosti kroz sve ove dimenzije... Poto smo mi u doticaju s politikom i drutvenom dimenzijom hadda, moramo rei da smo se miljama udaljili od nje. Dunost nam je to promijeniti. Hadd je i kongres koji se odrava na poziv Ibrahima i Muhameda, mir i blagoslov Boiji neka je na njih i njihove, i tu se okupljaju ljudi iz svakog kutka svijeta i iz najudaljenijih podruja. To je skup radi ljudske koristi i zato da bi ljudi pravedno postupali. Njime se nastavlja 113

Ibrahimovo i Muhamedovo ruenje idola i taguta i Musaovo svrgavanje faraona. A ima li idola koji su barem do nogu dananjem Velikom ejtanu i tagutima koji deru svijet i koji sve slobodne robove Svevinjeg pretvaraju u njima pokorne robove?! U farzove hada, koji jeste odaziv Istinitom, iseljenje Svevinjem i Ibrahimova i Muhammedova blagodat, spada i kazati "ne" svim idolima i tagutima, ejtanu i ejtanovom potomstvu. Prilikom izgovaranja odaziva Lebejke govori se ne idolima, kae se la106 svim tagutima. Prilikom tavafa oko harema Boijeg, to je znak ljubavi prema Istinitom, odvratite srca od drugih i oistite se od straha od drugih mimo Boga. Kroz ljubav prema Istinitom oslobodite se velikih i malih idola, taguta i njihovih privrenika, kao to su se oslobodili Njegovi prijatelji. Dodirujui Haderul-esved, zakunite se Bogu da ete biti neprijatelji s neprijateljima Njegovim, Njegovih poslanika, dobrih ljudi i slobodara, da se neete Njegovim neprijateljima pokoravati niti im robovati, ko god i gdje god oni bili, i iupajte iz srca strah od neprijatelja Boijih. Otiite ustro i produhovljeni na Arefat i na svakom zastajalitu uvjerenog srca pomislite na Boije obeanje o uspostavi vladavine potlaenih. utei porazmislite o ajetima Istinitog, i o spasu potlaenih iz kandi imperijalista. Traei od Istinitog na tim asnim zastajalitima puteve spasa. Otiite potom na Minu i iznaite ondje istinske elje, aone su rtvovanje svega najdraeg
106

La- Ne na arapskom jeziku.

114

na putu Ljubljenog. Znajte da do Apsolutno Ljubljenog neete stii sve dok ne preete preko svega onog to vam je drago, a to je prvenstveno ljubav prema svojoj dui i prema ovom svijetu. Tada kamenujte ejtana i on e pobjei od vas. Ponavljajte na razliite naine kamenovanje ejtana, shodno Boijim naredbama, pa e ejtan i ejtanski porod bjeati od vas. Uvjet za sve ove obrede kojim se dosee do elja i idola izvorne ljudske prirode jeste okupljanje muslimana na ovom mjestu i potpuno jedinstvo muslimana, bez obzira na jezik, boju, pleme, granice ili narodnost. Radi se o ujedinjenju protiv zajednikog neprijatelja, protiv dumana dragog islama, jer mi smo u naem dobu zadobili od njih amar i oni nas u zadnje vrijeme jo krvavije i jae amaraju. Oni jedinstvo muslimana vide kao neprelaznu prepreku pred sobom i ele da kroz sektaenje i djelidbe sklone sa svog puta tu prepreku. Potrebno je da cilj ovog velikog ibadeta i okupljanja muslimana iz svih podruja svijeta bude usmjeren ostvarenju koristi za potlaene svijeta. A koja je to korist vea od odvraanja ruku deratelja svijeta od islamskih zemalja?! Nai emo, budemo li tragali, jo mnogo uenih ljudi koji pozivaju na upotpunjavanje programa hadda, nai emo milione hadija koji su se zapitali zato u svetim mjestima jedemo i pijemo proizvode koji dolaze iz neislamskih zemalja. ut ete i one koji se pitaju, emu sve ovo, emu ovaj skup, ova formalnost bez sutine. Zar smo se ovdje sakupili samo da bismo kui ponijeli poklone i titulu hadije. 115

Nai ete na hadu muslimane zabavljene pitanjima o vaem mezhebu, nainu klanjanja i slino. Vidjet ete one koji sebe nazivaju sljedbenicima Muhammeda, a.s. kako su zabavljeni sitnicama dok sutinske probleme ostavljaju da ih Bog rijei. Vidjet ete to i sjetiti se kur'anskog govora o Izraelianima koji su rekli Boijem poslaniku da on i njegov Bog idu da ratuju a oni e saekat. Ako sve to vidite i zapitate se zato i kako, ve ste uinili neki trud. No, ako vas to sve ne bude zanimalo, ako mislite da ste samo vi vani, onda, zaista, mislim, vi niste bili na haddu.

116

Boiji Poslanik, a.s,.: Ko upamti od moga ummeta etrdeset hadisa od kojih e imati koristi u njihovoj vjeri, Allah e ga proiviti na Sudnjeme danu kao fakiha, znalca.107 ETRDESET HADISA O HADDU Zbirke od etrdeset hadisa bile su i ostale u islamskoj tradiciji vrlo specifina forma prezentiranja hadisa Allahovog Poslanika a.s. Nastavljajui tu tradiciju donosim u koricama ove skromne knjige izbor etrdeset hadisa o haddu. 1.- Ebu Hurejre, r.a, kae: uo sam Allahovog Poslanika (s.a.v.s.) da kae: Ko hadd obavi u ime Allaha, nemajui spolni odnos sa enom, niti uini neki grijeh, vratie se (kui bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila! 2.- Dabir, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao:Doista je Kjaba jedan od stubova islama, pa ko izvri hadd ili umru on zadobije garanciju kod Allaha: ako umre uvede ga u dennet, a ako ga vrati njegovoj porodici vrati ga sa nagradom i plijenom! 3.- Abdullah ibn Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao:Borac na Allahovom putu, hadija i onaj koji umru izvrava su Allahova delegacija: ako Ga zamole, On im se odazove, a ako ta od Njega zatrae, On im uslia!
107

El-Bihar, 2/156/10.

117

4.- Dabir, r.a, prenosi da je Resulullah (s.a.v.s.) rekao: Za primljen hadd kod Allaha ne postoji druga nagrada izuzev Denneta! Prisutni su upitali: Koji je to primljeni had, Allahov Poslanie? Odgovorio je: U kome je hadija dijelio hranu potrebnim i obraao se drugima lijepom i prijatnom rijeju! U drugom rivajetu stoji: ...i nazivao ljudima selam! 5.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Poslanik islama (s.a.v.s.) upitan: Koja djela su najvrednija? Allahov Poslanik (s.a.v.s.) odgovorio je: Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika! Ponovo je upitan: A koje onda? Odgovorio je: Borba na Allahovom putu! Nakon toga, ponovo je upitan: A koje onda? Odgovorio je: Propisno obavljen i kod Allaha primljen hadd! 6.- Abdullah b. Derad, r.a, prenosi da je Muhammed (s.a.v.s.) rekao:Obavljajte hadd, jer on isti grijehe, kao to voda isti prljavtinu! 7.- Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.vs.) rekao: Obavljajte hadd i umru, jer vam oni odstranjuju siromatvo i grijehe, kao to kovaki mijeh odstranjuje u kovanicu trosku rude eljeza, zlata i srebra. Za hadd primljen kod Allaha nema druge nagrade osim denneta! 8.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Umra do umre je otkupljenje od grijeha poinjenih izmeu njih, a za uredno izvren i primljen hadd nema druge nagrade osim Denneta!

118

9.- Burejde, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao: Troenje imetka na putu za hadd je kao i troenje u borbi na Allahovom putu: nagrauje se sedam stotina puta! 10.- Abdullah b. Amr, r.a, kae: uo sam Allahovog Poslanika (s.a.v.s.) da je rekao: Ko tavaf uini oko Kjabe i klanja dva rekjata namaza, ima nagradu kao da je roba oslobodio! 11.- Sehl b. Sa'd, r.a, prenosi da je Poslanik Istine (s.a.v.s.) rekao: Nema ni jednog muslimana koji zanoi sa grijesima, a krene u dihad na Allahovom putu, ili na hadd puno spominjui La ilahe illellah, Allahu ekber i Lebbejke Allahumme lebbejk, a da ne osvane bez grijeha! 12.- Dabir, r.a, prenosi da je (s.a.v.s.) rekao: Ko umre odlazei vraajui iz nje, nee biti podvrgnut obraunu (na Sudnjem danu) ili oproteno! Muhammed u Mekku ili pregledu niti e mu biti

13.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) Allaha molio: Moj Allahu, oprosti hadiji i onome za koga hadija bude oprost od grijeha traio! 14. Dabir r.a. prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Uzmite od mene obrede hadda! 15.- Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao: Svaki dan Allah spusti na hadije u Mesdidu-l-haramu 120 milosti: 60 za one koji tavaf ine, 40 za one koji klanjaju i 20 za one koji posmatraju! 119

16.- Dabir b. Abdillah, r.a, kae da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Hadija nikada nee osiromaiti! 17.- Aia, r.a, supruga Vjerovjesnika (s.a.v.s.) prenosi da je on rekao: Ni u jednom drugom danu Allah ne oslobaa svoje robove od dehennemske vatre, kao to to uini na dan Arefata! 18.- Talha b. Ubejdullah, r.a, prenosi da je Allahov Miljenik (s.a.v.s.) rekao: ejtan se ni u jednom danu ne osjea tako siunim, bijedenim, ponienim i nitavnim, kao to se osjea na dan Arefata i to, zbog toga, to vidi u njemu sputanje Allahove milosti i Njegovo pratanje velikih grijeha. Takvo ponienje samo je jo doivio na Bedru kada je vidio Dibrila kako postrojava meleke za borbu! 19.- Hasan b. Ali, r.a, kae:Jedan ovjek je doao Vjerovjesniku (s.a.v.s.) i rekao mu: Ja sam plaljiv i slab! On mu je rekao: Prihvati onda dihad koji bodlje nema. To je hadd! 20.- Ummu Selema, r.a, majka pravovjernih, prenosi od Resulullaha (s.a.v.s.) da je rekao: Hadd je dihad svakog slabog! 21.- Ebu Hurejre, r.a, prenio je od Poslanika (s.a.v.s.) sljedei hadis: Hadd i umra su dihad za starog, slabog i ene! 22.- Aia, r.a, je rekla:Allahov Poslanie, mi smatramo dihad najvrednijim djelom, pa zato se ne idemo boriti na Allahovom putu!? Ne! odgovori Poslanik (s.a.v.s.) Najbolji dihad za vas je obavljen bez grijeenja i kod Allaha primljen hadd!
120

23.- Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao: enama je zabranjeno dok su u ihramu, oblaiti rukavice, prekrivati lice i oblaiti haljinu obojenu miriljavom bojom. Po izlasku iz ihrama ona moe oblaiti odjeu kakvu eli, nositi svilenu haljinu, koulju, gae i nakit. 24.- Aia, r.a, kae: Dola sam u Mekku i poto sam imala menstruaciju nisam tavaf inila a ni sa'j izmeu Safe i Merve. Nakon toga sam se potuila Vjerovjesniku (s.a.v.s.) koji mi je rekao:Radi onako kako radi svaki hadija, izuzev tavafa oko Kabe, dok ne bude ista! 25.- Boiji Poslanik (s.a.v.s.): Ko otie na hadd sa haram imetkom i kae: Odazivam Ti se, Moj Boe, odazivam Ti se., u odgovoru Allah njemu kae: Nema tebi odaziva i niti sree, hadd ti je odbijen i tebi vraen! (Ed-Durrul-mansur, 2/63). 26.- Ebu Bekr, r.a, prenosi da je Muhammed (s.a.v.s.) upitan:Koji hadd je najvredniji? Odgovorio je: U kome se telbija ui naglas i u kome se zakolje kurban! 27.- Zejd b. Halid el-Duheni r.a. prenosi da je Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Doao mi je Dibril i kazao: Naredi ashabima neka podignu svoje glasove prilikom izgovaranja telbije, jer je ona jedan od simbola hadda! 28.- Sehl b. Sa'd, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s) rekao: Kada hadija naglas izgovori telbiju, zajedno sa njim, sve na njegovoj i desnoj i lijevoj strani, i kamen, i stablo, i pijesak, pa ak i zemlja, izgovore telbiju! 121

29.- Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je tekst telbije koju je Poslanik (s.a.v.s.) izgovarao glasio: Lebbejkellahumme lebbejk. Lebbejke la erike leke lebbejk. Inne-l-hamde ve-n-ni'mete leke ve-lmulk. La erike lek! (Odazivam ti se, Allahu, odazivam! Odazivam Ti se, koji nema sudruga! Odazivam Ti se! Tebi pripada svaka hvala, blagodati i vlast! Ti nema sudruga!). 30.- Abdullah b. Abbas, r.a, kae: Vjerovjesnik (s.a.v.s.) nije prestajao sa uenjem telbije dok nije poeo bacati kamenie na Akabi! 31.- Abdullah b. Omer, r.a, je rekao: Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je doavi u Mekku, nakon obilaska Kabe sedam puta, klanjao dva rekjata iza Mekami-Ibrahima! 32.- Abdullah b. Abbas, r.a, veli: Vjerovjesnik (s.a.v.s.) je doao u Mekku, obavio tavaf oko Kabe, obavio sa'j izmeu Safe i Merve, i nakon tog svog obilaska oko nje, nije se vie pribliavao Kabi sve dok se nije vratio sa Arefata! 33.- Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Tavaf oko Kabe slii klanjanju namaza, samo to prilikom tavafa moete razgovarati, pa ko tom prilikom bude htio govoriti, neka, govori samo ono to je dobro! 34.- Abdullah b. Abbas, r.a, rekao je: Vjerovjesnik (s.a.v.s.) obilazio je oko Kabe na devi, i kada god bi doao do Crnog kamena, pokazao je na njega neim to je imao uzase i izgovarao tekbir!

122

35.- Abis b. Rebi'a prenosi da je Omer, r.a, doao do Crnog kamena, poljubio ga i rekao: Ja, doista, znam da si ti kamen koji ne moe ni tetiti ni koristiti i da nisam vidio Allahovog Poslanika (s.a.v.s.) da te ljubi, ne bih te ni ja ljubio! 36.- Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao:Allah e na Sudnjem danu proivjeti Haderu-l-esved sa oima i jezikom, koji e svjedoiti onima koji su ga prilikom hada doticali! 37.- Ebu Ejjub el-Ensari, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) prilikom Oprosnog hada, spojio klanjanje akama i jacije na Arefatu! 38.- Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) spojio akam i jaciju na Muzdelifi sa prouenim ikametom za svaki od tih namaza; izmeu, a ni poslije njih, nije klanjao nikakvu nafilu! 39.- Abdullah b. Omer, r.a, je rekao: Vjerovjesnik (s.a.v.s.) se obrijao i jedna grupa njegovih ashaba, a neki od njih su samo kosu potkratili! 40.- Boiji Poslanik, s.a.v.a.: Ko odgaao hadd sve dok ne umre, Allah e ga proiviti na Sudnjeme danu kao jevreja ili kranina. (ElBihar, 77/58/3).

123

Predaja o haddu od Zejnul Abidina Prenosi se da je hazreti Zejnul-Abidin objanjavajui jednom ovjeku hadd, izmeu ostalog, rekao i sljedee: Ukoliko hadske obaveze nisi obavio sa sljedeim nakanama, isto kao da ni hadd obavio nisi. Dolazak na mikat treba biti popraen nijjetom izlaska iz grijeha i oblaenja odjee pokornosti. Skidanje svoje odjee ini s nakanom oslobaanja od samopokazivanja i licemjerstva. Gusul obavi s nakanom ienja od grijeha, i pranje obavi s nijjetom iskrenog pokajanja, oblaenje ihrama, s namjerom dranja zabranjenim svega onoga sto je Allah zabranio. Primanje obaveze i ugovora o obavljanju hadda obavi s namjerom odlaganja svih ostalih ugovora sem ugovora s Bogom. Ulazak u mikat nakon to se obue ihram uiniti s namjerom posjete Allahu, namaz tog trenutka s namjerom pribliavanja Njemu, izgovaranje telbije s namjerom govora na putu pokornosti Bogu i uvanja jezika od svakog grijeha. Ulazak u harem s nakanom zabrane ogovaranja svakog muslimana. Kada se ugleda Kaba gledati je s nakanom gledanja Boije kue, i odvajanja od svakog osim od Allaha i s namjerom ulaganja truda za bijeg prema Allahu. Dodirivanje Crnog kamena s namjerom pozdravljanja s Allahom. Zastajanje na Ibrahimovom mjestu s namjerom istrajavanja
124

gdje god treba biti pokoran i s namjerom odbacivanja nepokornosti. Namaz iza MekamulIbrahima s nakanom izvrenja Ibrahimovog namaza - moda se ovim eli ukazati na to da ga izvrimo s nakanom prijateljstva - odlazak do izvora Zemzema i pijenje vode s nakanom odlaska u pokornost i dizanja ruku od nepokornosti. Hodanje izmeu Safe i Merve s namjerom bivanja izmeu straha i nade, odlazak na Minu s namjerom da ljudi budu sigurni od naih jezika, srca i ruku. Zadravanje na Arefatu s nakanom spoznaje Boga i obavijetenosti o Njemu u srcu i dui. Uspinjanje na DebeluRahmet s nakanom vjerovanja u to da je Allah milostiv prema svakom vjerniku i vjernici. Odlazak na Muzdelifu i iskupljanje kamenia s nakanom unitavanja svake neposlunosti i neznanja, a sticanja znanja i djela. Odlazak na Ma'ar, s nakanom stjecanja dobroinstva, svijesti bogobojaznih i straha u srcu, stizanje na Minu i kamenovanje demreta s nakanom stizanja na cilj i upotpunjenje potreba. Brijanje glave s nakanom ienja od grijeha, izlaska iz grijeha i nadoknade loih djela koja su uinjena prema pravima drugih ljudi. Povratak u Meku i tavaf, s namjerom povratka u milost Boiju i pokoravanje i pribliavanje Njemu. Glavni cilj propisivanja hadda i ostalih ibadeta jeste radi jaanja ovjekove duhovnosti, da bi na taj nain napravio egzistencijalni skok iz zaokupljenosti svijetom oblika i forme u svijet duhovnih znaenja te se na taj nain pribliiti spoznaji Boga,na taj nain stei ljubav i bliskost i pravo boravka u alejama Boijih ugodnika i 125

evlija. Ogromna veina ljudi prije nego li stigne do granice odrastanja i punoljetnosti, usljed nemanja razuma, znanja i djelovanja, dozvoljava da ejtanijet u njima postaje jak a da s druge strane razumna i duhovna strana ostaje zanemarena, to ide do mjere da u sebi nema nita drugo do li ivotinjskog aspekta iji intenzitet aktuelnosti je sasvim ukljuen, a strana ovjenosti je na minimumu ili bolje reeno samo u potencijalu. Ali, dobrota Uzvienog Allaha nalazi da takve ljude ne prepusti samima sebi, upravo zbog njih i alje poslanike, i zarad njih propisuje ibadete, zakone i odreena djela da bi ih izveo iz dimenzije tjelesnosti u dimenziju duhovnosti, iz zalutalosti na pravi put, iz ivotinje u ovjeka, iz tame na svjetlo, iz daljine u blizinu. Zbog toga su propisane neke dunosti od kojih neke slue za unitavanja i rastjeravanje tame a druge za stjecanje svjetla. Drugim rijeima neki su razlogom tjeranja loih atributa drugi su zasluni za stjecanje poeljnih vrlina, neke pak obaveze u sebi objedinjuju oba ova efekta, meu njih spada hadd. Hadd je Boanski mehlem, koji je sastavljen iz mnotva najuinkovitijih sastojaka za duhovne bolesti. Bolesti koje srce odvlae s pozornice svjetla u svijet propasti i tame. Na primjer ulaganje i trokovi koje hadija mora podnijeti, lijee njegovu krtost. Skruenost i nizak nivo odreenih djela na hadu, zatim tavaf i namazi, lijee oholost. Poput harwale (ubrzanog hoda izmeu Safe i Merve) ili podnoenja teine nekih djela koja lijee lijentinu. Zahvaljujui tome sve ibadete
126

treba izvravati na nain kako to Allah trai. Tek kada se stigne do te take moe se oekivati rezultat, i na taj nain moemo saznati i cilj zarad kojeg se i ini. Ukoliko hadija obavi svoj hadd i hadske obaveze upravno na naina kako je to u rivajetu reeno i bude ukljuio sve nakane moe se nadati da je obavio hadd na nain kako to Allah trai. Kada Zejnul-Abidin kae nakana prilikom obavljanja tog i tog djela treba biti takva, ne misli samo na nakanu kao umnu operaciju, ve ona mora imati i svoj prostorni odraz, tj. da bude provedena u djelima hadije. Na primjer, kada je pitao da li si prilikom skidanja svoje odjee imao namjeru da to bude skidanje odjee neposlunosti, misli se na to da zbilja toga trenutka napusti grijehe te da krajnje ozbiljno odlui da u budunosti ne ini grijehe. Ukoliko se desi da srcem provuemo neki nijet a da radimo u suprotnosti s njim to se naziva ismijavanje i gaflet a ne nijet. Ukratko reeno, nijet znai ono to se odluilo provesti u svojim djelima, tj. iznijeti ga na svjetlo dana a ne drati ga samo u krinji umnih tajni. Tako kada se u predaji kae da prilikom obavljana saja od Safe do Merve treba imati stanje straha i nade, misli se da u tih sedam krugova zbilja budemo ispunjeni mjeavinom straha i nade, kao npr. kada trebamo ii pred nekog vladara pa nam i milo to e nam ukazati potovanje i primiti nas ali ima u nama i strepnje, da ne bude sluajno kakva kazna po srijedi. U trenutku dok pravi krugove ono to ga inicira na koraanje, as ubrzano as malo sporije, upravo su nada i strah. 127

Ono to je, pored ovog, jo vano jeste nauiti injenicu da je od sutinske vanosti voenje rauna o nijetu, da bude iskren, jer svaki ibadet je uvjetovan nijetom i njegovom iskrenou, tj. da li je kurbeten-ilallah ili moda zarad neeg drugog. Tako i kada je had u pitanju nijet treba biti da se postigne blizina Boija, da se unite svi zastori koji su nabacani i navueni izmeu nas i Boga. Da bi ovjek ustanovio da li je njegov odlazak na hadd zbilja iskren ili moda i nije, moe se oprobati na sljedei nain. Kada bude sve spremno, tj. kada se obznani da i on ide na hadd, i kada mu svi budu estitali nek iskreno provjeri da li bi u tom trenutku za njega bilo svejedno da svoj novac koji je pripremio za hadd (tajno) uloi u neto u emu bi Boije zadovoljstvo bilo vee, neto iji je prioritet vei od hadda, na primjer za pomo nekoj ugroenoj porodici za koju niko ne zna i niko nije uo. Da li je spreman prei preko toga da ga nee zvati hadija, da e mu se moda i smijati, da e mu nadjenuti ime pisman-hadija, da ga nee ni toplo i u velikom broju ispratiti na hadd a samim tim ga nee ni doekati. Ukoliko mu bude svejedno, tj. ne bude mu bitno ta e ljudi rei, ve mu bude vano da ispuni svoju pravu trenutnu obavezu i da to uini samo zato da bi stekao zadovoljstvo Boije, e to je ono pravo, i jasno je da mu je nijjet odlaska na hadd samo zarad pribliavanja Bogu. Uz to ukoliko kada se ve poe na put hada, sve ono sto mu se dogodi, sve tekoe, sve probleme, sva odricanja bude sa uitkom prihvatao, tj. ne bude trpio, ve bude uivao u njima i bude odluan da svaku
128

prepreku koja iskrsne na putu da je otkloni i ne bude mu zao da ulozi truda koliko god je potrebno da stigne na hadd, to je jo jedan pokazatelj da mu je nijjet ist i iskren. Sjetimo se samo ara s kojim je Musa, a.s., hrlio ka brdu na kojem je ostao etrdeset dana i gdje je sve vrijeme postio jer je zbilja povikao: Boe, hitam Tebi da bi Ti bio zadovoljan! ovjek koji u sebi ima ovako ist nijjet, nema potrebe da ui ono to je prethodno nabrojano, njegov primjer je poput primjera prave majke koju niko ne ui plau kada joj dijete umre, to dolazi samo po sebi, tako i pravi hadija, gdje god da se zadesi ta god da se radi on tu reaguje na pravi nain i radi u skladu sa pravilima i potrebama. U takvom kontekstu je jasno da sve sto mu se isprijei na putu od elemanta harama, mekruha i svega sto je od djela nepoeljno, da ih se strogo mora uvati, zarad linoga dobra, a to je stizanje do Allaha, a da bi se to dogodilo, moraju se ispuniti mnogi uvjeti. Kao prvo onaj ko to eli, mora svim snagama i sasvim ozbiljno shvatiti da se to dogaa Boijim privlaenjem i Njegovom voljom, zato je najbolje da bi to postigao da zavoli Allaha i da u sebi stvori enju za Bogom. U predaji od hazreti Sadika se prenosi da ovjek koji ezne za Bogom, nema potrebe ni za snom niti apetita za hranom, ni sa kim se ne drui, niti je u kui, i nigdje se ne moe smiriti, danju nou ini ibadet, sa nadom da e stii do Voljenog. Svojim jezikom eznje samo pria s Njim. Isto tako Poslanik, s.a.v.s., za Musa, a.s., kae da niti je jeo niti spavao niti ta pio sve zbog jake elje koju je imao za Bogom, zato je i otisao na brdo i 129

40 dana ni na ta drugo ni pomislio nije. Zahvaljujui svemu tome, kada stupi na mejdan ljubavi i enje, odrekni se dunjaluarskih prohtjeva, odvoji se od svega s im si se zbliio, okreni se samo prema Onome prema Kome ima elju. I izmeu svoje smrti i ivota reci lebejk, tj. odazivam ti se. Ko nije ovakav, a veina nas nije takva, nita drugo ne preostaje nego uiniti tevbu, iskrenu tevbu, ne tevbu evlija i izabranika Boijih, ve tevbu koja je obavezna svim obinim ljudima, a kojom se eli oistiti od fikhskih grijeha, i da se potrudimo koliko moemo da nadoknadimo ono to je isputeno u prolosti od obaveznih djela, i da vratimo koliko je mogue vie od onoga to smo drugima zakinuli i prisvojili. Za to je, uzgred budi reeno, mjesec Zul-ka'deh najbolja prilika. Sve je to lijepo popratiti gusulom pokajanja, namazom pokajanja, pokajnikim dovama i sve u mjeri linih obaveza, pa da se poravnaju i srede obaveze prema Bogu, sebi, porodici, drugima, i na kraju kada sve bude potaman, tako postupiti i tako ostaviti vasijet svojima kao da se neemo vratiti sa hada. Prilikom svega ovoga uvijek se mora voditi rauna da sve sto se radi da bude samo u ime Boga i da bude u mjeri u kojoj to Bog eli.108

108

Zahvaljujem prof. Ertanu Basariku na pomoi u prevodu ove predaje.

130

Umjesto zakljuka S obzirom da se svake godine mnogo govori i pie o haddu i, obino, ponavljaju iste ili gotovo iste stvari, cilj ovog mog rada bio je napraviti kratak osvrt na sutinske (nutarnje) poruke hadda, koje predstavljaju njegovu sutinu. Svako ko polazi da obavi hadd treba da je svjestan da je njegov cilj postizanje Allahovog, d., zadovoljstva. Poslanik, s.a.v.s., kae: Ne postoji druga nagrada za primljen hadd izuzev Denneta. Allah, d., nas putem hadda ui kako treba da u svakom koraku svoga ivota budemo potpuno predani Njemu i Njegovim naredbama. Vjerujem da ukoliko ovjek obrede hadda vri imajui u vidu injenice koje sam sakupio u ovoj knjizi, da e samo njegovo obavljanje hadda biti potpunije, misaono bogatije a samim tim i duhovno ie i dublje. Nije isto obaviti tavaf oko Kabe hodajui za vodiem svjestan samo da ga treba obaviti i obaviti ga svjestan injenica koje sam ve naveo, sjeajui se Ibrahima a.s., hazreti Ismaila a.s., hazreti Hatide i svih drugih, ve nabrojanih dogaaja koji ispunjavaju taj prostor ne samo povijesnogeografski nego vjerujem i duhovno u svakom vremenu. Kako je za hadd najosnovnija ipak elja ovjeka, nadam se da e Uzvieni Allah dati da e ba vaa elja itajem ove knjige ovrsnuti i time i meni priskrbiti dobro i hajr a da se od vas nee nita umanjiti. Ako sam i u emu osjetio veu i duhovnu a, rekao bih i fiziku slast, tokom 131

obavljanja hadda onda je to bilo u osjeaju iste, materijom neoprljane elje, da svi mumini, moja braa u vjeri, doive i osjete ono ime Allah poasti Svoje goste u Svetom hramu. Budui hadija duan je da se potrudi da imetak koji e utroiti na tom putu bude iskljuivo na halal nain steen. Pa iza uvrenja nae elje da obavimo hadd slijedi i mogu je, odmah i prvi korak, a pomeni, prvi korak na hadd poinje prvom markom koju halal zaradimo i odvojimo s nijjetom da je za trokove naeg odlaska na hadd. Onaj pravi, fiziki korak koji emo pruiti ka Mekki, kad se za to stvore uslovi, bit e ve pola puta na hadd. Jer put na hadd traje mjesec dana do povratka kui, a stjecanje nafake za takav put mnogo, mnogo due. Pa drim velikim da jo u svojoj mladosti ponemo taj put, upravo onom jednom markom koju emo ostavljati s tim nijjetom po strani. Danas imaju i banke u kojima se moe upravo u tu svrhu tediti novac. Spremanje i put na hadd doivljavajmo kao putovanje na ahiret. Isto kao to za put na hadd bira to bolje sredstvo, iako nije siguran da li e uope na taj put krenuti, treba dobro i esto da razmiljamo o putu na ahiret koji e biti u obinom tabutu, a koji je siguran da e se desiti. Preporuuje se kod kupovine ihrama za hadd da se efina i momenta kada emo u njih biti umotani. ovjek ide u susret Allahovoj, d., kui u posebnoj odjei koja se razlikuje od njegove uobiajene. Isto tako e Allaha, d., sresti na buduem svijetu u odjei koja je razliita od ovodunjaluke odjee. I jedna i druga su veoma
132

sline. Kada hadija na mikatu obue ihrame i izgovori telbijju neka bude svjestan da se odaziva Allahovom, d., pozivu nadajui se da e biti primljen kod Allaha, istovremeno se bojei da ne bude odbijen. Prilikom prvog pogleda na Kabu insan treba osjetiti veliinu Kabe u svom srcu, kao da gleda u njenog Gospodara. Zatim se zahvaliti Allahu, d., to mu je omoguio da doe do tog stepena i da se nae u grupi Njegovih hodoasnika. Tada se sjeti prevelike elje svih ljudi na Sudnjem danu za ulaskom u Dennet i njihove podjele na dvije grupe. Isto tako ce se i hadije podijeliti: na one iji je hadd primljen i one iji je hadd odbijen. Kad ovjek ini tavaf oko Kabe treba znati da nije dovoljno samo kruenje tijela oko Kabe, nego je sutina u kruenju srca oko Gospodara Kabe putem zikra i sjeanja na Allahovu. d., mo. Prilikom dodirivanaja Crnog kamena, ukae li se prilika za to, trebamo biti svijesni da dajemo prisegu Svevinjem Allahu, d., na pokornost i vrsto odluiti da budemo ustrajani i uporni u izvrenju te zakletve, jer onaj ko nije iskren prilikom davanja prisege zasluuje srdbu i kaznu. Ibnu Abbas, r.a, prenosi da je Poslanik,s.a.v.s, rekao: Haderu-l-esved je Allahova, d., desnica na Zemlji, kojom se On rukuje sa Svojim stvorenjima isto kao to se ovjek rukuje sa svojim bratom.109Kad na Arefatu budemo vidjeli sve hadije smjetene po
109

Prenosi Hakim i kae da je hadis sahih.

133

atorima kako svako od njih sjedi u grupi zemlje iz koje dolazi to nam moe posluiti da se sjetimo stajanja na Sudnjem danu pred Svevinjim Allahom, d., kada e svaki ummet slijediti svog poslanika, nadajui se njegovom efaatu, nadajui se Allahovom oprostu i strahujui od Njegove kazne.

134

LITERATURA: - Besima Korkut, Prevod Kurana . - Ali ariati, Had, - Teheran. 1982. - Haris engi, Ibrahim a.s. (www.znaci.com). - Ekber Ejdi, Ciklus predavnja o Kur'anskoj uputi, Sarajevo 2005.g. - Ishak Sedi, Dani hadda, tekst objavljen u asopis Novi horizonti. - Sahihu-l-Buhari Sarajevo 1996. 3.knjiga, drugo izdanje,

- Es-Sejjid e-erif er-Radi, Nehdu-l-Belaga (Staza rjeitosti); govori, pisma, izreke Alija Ibn Ebi Taliba, izdava: Islamska zajednica, Zagreb; tampano 1994 godine. - Abdurahman Huki Kako u obaviti Had, peto izdanje; Sarajevo, 1989. - Mizanul Hikmet (Mjera Mudrosti 1 i 2), Fondacija Mulla Sadra u BiH, Sarajevo, 2007.g. - Muhamed Seid Serdarevi Fikhu-l-ibadat, peto izdanje; Sarajevo, 1994. - Ali bin Ferid el Hindi Skraena zbirka fikhskih propisa,organizacija preporoda islamske tradicije Kuvajt, odbor za BiH; (www.islam-bih.org). - Rijadus-salihin-Vrtovi pobonih, autor Muhjuddin Jahja b. eref en-Nenevi, objavljeno u Travniku 1994. 135

- Husein ozo: Islam u vremenu. - Kenan emo: Neki od unutarnjih aspekata Hrama u Mekki, izvor: www.znaci.com. - Ikanovi Muhammed: Historijat Hadda. - Hamza Subaic, Tekst odrane hutbe, Stuttgart. - Haris engi: Hadd i umra (www.znaci.com). - Muhamed Taakovi: Mala zbirka znanja i pouka www.znaci.com. - Govori imama Hameneija i imama Homeinija povodom Hada. Izvor:www.ibn-sina.net. - Vahid Fazlovi: Bajramska Hutba odrana u Tuzli 03.03.2001.g. - ukri.H. Rami; Propisi Hadda, tekst objavljen u asopisu Novi horizonti. - Akbar Eydi, Rasprava o poslanstvu, Fondacija Mulla Sadra, Sarejvo 2005.g. - Akbar Eydi, Bit islama, Fondacija Mulla Sadra, Sarejvo 2005.g. - efik Kurdi, Kultura ponaanja za vrijeme bajrama, asopis Novi horizonti.

136

O autoru:
Esad Baji do sada je objavio: Roman: SJENA JENDOG TAIBA, 2011. Zbirke pria: UPRIJANJA, 2012. BOJA SJEANJA, 2010. OTKOSI SJEANJA, 2008. SEBILJ ili potraga za ogledalom,1999. Zbirke pjesama: BIHUZURKA, 1996. KAMENDAN, 1997. BESAN, 1998. GODOVI DANA, 2006. Islamistika i historija: KURBAN I HADD, 2007. SEKSUALNOST I INTIMNI IVOT U ISLAMU, SLOVO O HIDRI, 2005 SMRT, KABUR I SUDNJI DAN, 2003. RAMAZANSKI NASIHATI, 2003 KUR'ANSKI IZAZOV ZNANOSTI, 2003 ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE,2002. SVIJETLI PUTEVI ISLAMA, 2012. KONJIKE DAMIJE, 2011.G. MONOGRAFIJA M IZ-E KONJIC, 1999.G.

137

SADRAJ Umjesto predgovora Kurban u Kur'anu i prethodnim objavama Ibrahim, a.s., utemeljitelj islama Pouka iz kazivanja o Ibrahimu, a.s., Kurban propisi Vrste kurbana ta se moe zaklati kao kurban Vrijeme klanja kurbana Nain klanja kurbana i njegova podjela Bajram Kurban-bajram Propisi i obiaji Kurban-bajrama Nain klanjanja bajram-namaza Tekbiri-terik estitanje Hadd Historijat hada Uslovi za obavljanje hada Osobenosti hada Univerzalne pouke hada estito obavljen had Nedostatci u organizaciji hadda etrdeset hadisa o hadu Predaja o hadu Umjesto zakljuka Literatura O autoru
138

3 5 13 21 31 33 35 36 36 39 43 46 48 49 50 51 63 67 71 75 101 105 115 122 129 133 135