SREDNJA TEHNIKA PROMETNA KOLA SPLIT

PRIPREMA NASTAVE RACUNALSTVO

k. god. 1999/2000.

2. RAZRED

2.

1 2

UPOZNAVANJE UCENIKA S PLANOM I PROGRAMOM

POKAZNA VJEBA: Crtanje dijagrama toka u programu CorelDRAW.

Crtanje dijagrama toka radit emo u programu CorelDRAW, pa emo upoznati i osnove toga grafikog programa. Pokrenuti CorelDRAW. Crtanje linije, pravokutnika i elipse. Pisanje teksta. Vodilice.

UVOD U PROGRAMIRANJE
OPENITO O PROGRAMSKIM JEZICIMA Raunanje sloenih matematikih prorauna i druge sloene radnje kao npr. rad s velikim bazama podataka esto su za ovjeka teki, a ponekad i nemogui. Programski jezici su napravljeni da olakaju takve radnje. Programski jezici su posebno napravljene instrukcije koje procesor prepoznaje i moe izvriti. Nii programski jezici su niz instrukcija nerazumljivih veini ljudi, ali bliskih "jeziku" raunala. Vii programski jezici su bliski ovjeku, tj. napravljeni su od rijei engleskog jezika. Vii programski jezici prevode se u strojne instrukcije i tako ih raunalo razumije. To prevoenje ne radi ovjek nego dio programskog jezika koji se zove prevoditelj (compiler). Programski jezici su napravljeni i prema namjeni. Tako postoje matematiki orijentirani (BASIC, FORTRAN, PASCAL, C,), jezici za izradu baza podataka (dBASE, Clipper, MS Access,), a pojavom Interneta popularni su jezici za izradu Internet stranica (HTML, Java). DIJAGRAM TOKA Prije programiranja, problem treba rijeiti pomou dijagrama toka. To je simboliki dijagram koji opisuje slijed izvravanja programa. Ako dobro napravimo dijagram toka zadatak je skoro rijeen. Programira se na osnovi dijagrama toka. O vrsti problema ovisi koji programski jezik emo koristiti. Dijagram toka radimo pomou simbola. Osnovni simboli su: poetak programa kraj programa definiranje varijabli; raunanje unos/prikaz podataka odluivanje

grananje

2.

1 2

Zadaci jednostavne linearne strukture

Zadatak 1.
Upii dva proizvoljna broja. Zbroji ih. Rezultat prikai na ekranu. S X T A , Y R T

Zadatak 2.
Upii radijus krunice. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai na ekranu radijus, opseg i povrinu.

S R

T =

A ?

= 2 = R
2

= ?

P R

= X

+ Y , E N O D , P

Z E N D

Zadatak 3. (domai uradak)

Upii stranice pravokutnika. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai na ekranu stranice, opseg i povrinu.

S A B O

T A = ? = ? = 2

( A

+ B

= A , B N , D

B O , P

Utvrdimo:
1. Koji su osnovni simboli dijagrama toka i za to se upotrebljavaju?

A E

2.

3 4

VJEBA: Crtanje dijagrama toka u CorelDRAWu.

U programu CorelDRAW nacrtati dijagram toka za Zadatak 1. i Zadatak 2.

Provjera domaeg uratka. Ponovimo:

1. Zato crtamo dijagram toka? 2. Koji su osnovni simboli dijagrama toka i za to se upotrebljavaju? Dijagram toka - zadaci jednostavne linearne strukture (nastavak)

Zadatak 4.
Upii stranicu istostraninog trokuta. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai na ekranu stranicu, opseg i povrinu. S A T A = ? R T

= 3
3 =4 A
2

P A E

, N

O D

2.

3 4

Zadatak 5.
Upii katete pravokutnog trokuta. Izraunaj hipotenuzu. Prikai na ekranu sve stranice. S A T A , B R T = ?

C A

= A , E

+ B

B N D

Domai uradak:
Upii stranicu kvadrata. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai na ekranu stranicu, opseg i povrinu.

2.

5 6

VJEBA: Program za crtanje.

U programu CorelDRAW nacrtati dijagram toka za Zadatak 3. i Zadatak 4.

Provjera domaeg uratka.

Dijagram toka - zadaci s grananjem U odreenom trenutku, ispituje se neki podatak ili istinitost neke tvrdnje. Ovisno o istinitosti tvrdnje, program se grana u dvije odvojene grane. Ako je tvrdnja istinita, program se nastavlja izvravati po jednoj grani, a ako nije istinita, po drugoj grani. Nakon izvrenja naredbi u granama, grane se mogu ponovo spojiti, ali i ne moraju.

Zadatak 6.
Upii bilo koji broj. Ako je taj broj vei ili jednak nuli, izraunaj njegov drugi korijen, u protivnom, izraunaj njegov kvadrat. Broj i rezultat raunanja prikai na ekranu. S X T A = ? R T

= X

= X

X E

, N

Y D

X E

, N

Y D

Program moe zavriti na vie mjesta, tj. mora postojati BAR JEDAN End.

2.

5 6

Zadatak 7.
Upii bilo koji pozitivni broj. Ako je kvadrat tog broja vei ili jednak 100, prikai poruku "Kvadrat broja 100". U protivnom, prikai poruku "Kvadrat broja < 100".

START "Upii bilo koji pozitivni broj"; X =? Z=X

2

DA "Kvadrat broja 100"

100

NE

"Kvadrat broja < 100"

Zadatak 8.
Upii dva broja. Ako je njihov zbroj pozitivan broj, prikai ih na ekranu. U protivnom, zavri program. " U S T A p i i X , Y Z = X

END R T d v a = ? + Y b r o ja " ;

> 0

D A " X = " ; X " Y = " ; Y E N D

2.

5 6

Utvrdimo:
1. Kada koristimo grananje u programu? 2. Moe li u programu biti vie End naredbi?

Domai uradak: Zadatak 9. (domai uradak)

Upii dva broja. Ako je njihova razlika manja ili jednaka nuli, prikai poruku "Razlika <= 0". U protivnom, prikai tu razliku. START "Upii dva broja"; X, Y =? Z=X-Y

DA

NE

"Razlika <= 0

"Razlika je";Z

END

2.

7 8

VJEBA: Program za crtanje

U programu CorelDRAW nacrtati dijagram toka za Zadatak 5., Zadatak 6. i Zadatak 7.

Provjera domaeg uratka. Ponovimo:

1. Kada koristimo grananje u programu? 2. Pomou kojih znakova prikazujemo poruke? Dijagram toka - broja Broja je programska procedura koja prethodno definiranu vrijednost poveava za odreeni cjelobrojni iznos. Broja moramo ograniiti kako se program ne bi vrtio beskonano. Broja prikazujemo pomou znaka jednakosti (=). Uvodimo i novi izraz. Naime, znak "=" itamo "postaje" ili "poprima vrijednost". Procedura je dio ukupnog programa.

Primjer:
Cijeli broj x poveavajmo za 1 sve dok ne dostigne vrijednost 10. Poetna vrijednost za x neka je 1.

= 1 x = 1 x = 1 + x = 2 + - - - - - - x = 9 + 1

= X

+ 1

1 1 - =

= 2 = 3 - - 1 0

= 1 0 D A

2.

7 8

Zadatak 10.
Zbroji sve cijele brojeve od 1 do 100. Rezultat prikai na ekranu. Z S X B T A R T

= 1 R O

= 0

= X

+ 1 Z

+ X

= 1 0 0 D A J B 1 0 0 D R O J E J E " ; Z V B A R O O J D

" Z B 1 D

R O E

Zadatak 11.

Zbroji sve parne brojeve od 0 do 20. Rezultat prikai na ekranu.

T ASTART R T X = 0 "Upii radijus kruga B manji odJ 15"; 0 R O = R=? J = Z B R O J + X

Zadatak 12.
Upii radijus kruga manji od 15. Poveavaj ga za 1 dok opseg ne postane vei od 100. Prikai radijus i opseg. X = X + 2 Z B

R O NE X

0<R<15

= 2 0 DA D O=2R A

R=R+1 " Z B R 0 D O O J 2 NE 0 E

P A R N I H B R O J E " ; Z B R O J O>100 N D DA

"NOVI RADIJUS JE"; "OPSEG JE"; O R, END

2.

7 8

Utvrdimo:
1. to je broja? 2. Kako u programiranju itamo znak "="?

Domai uradak: Zadatak 13.

Upii pozitivan cijeli broj. Smanjuj ga za 5. Kad postane negativan, izraunaj kvadrat broja. Prikai taj broj i njegov kvadrat.

Zadatak 14.
Upii broj izmeu 1 i 20. Poveavaj ga za 2 dok njegov kvadrat ne postane vei od 1000. Prikai odgovarajue poruke.

Zadatak 13. (domai uradak)

Upii pozitivan cijeli broj. Smanjuj ga za 5. Kad postane negativan, izraunaj kvadrat broja. Prikai taj broj i njegov kvadrat.

2.

7 8

START "Upii pozitivni cijeli broj"; X=?

postane vei od 1000. Prikai odgovarajue poruke.

S " U

T A

T iz m

X=X-5 N X<0 DA Y=X

2

p i i b r o j 1 i 2 0 " ; x = ?

e u

NE

E 0 < = X D A

< = 2 0

= X N

+ 2 E X
2

> 1 0 0 0 D A
2

"X="; X, "KVADRAT OD X JE"; Y " B " K R V

END

O J J E " ; X A D R A T O E N D

, D

"

"

Zadatak 14. (domai uradak)

Upii broj izmeu 1 i 20. Poveavaj ga za 2 dok njegov kvadrat ne

2.

9 1 0

VJEBE pred provjeru znanja.

1) Upii pozitivan broj. Podijeli ga s 5. Prikai taj broj i rezultat. Koristiti poruke pri upisu i ispisu. 2) Upii bilo koji broj. Ako je pozitivan podijeli ga s 10. Ako je negativan pomnoi ga s 5. Ako je nula uitaj ga ponovo. Prikai uitani broj i rezultat. Koristiti poruke pri upisu i ispisu. 3) Upii dva broja. Ako su oba pozitivna, podijeli ih. U protivnom, pomnoi ih. Prikai te brojeve i rezultat uz odgovarajue poruke. 4) Upii dva broja. Ako je bar jedan manji ili jednak nuli prikai poruku "Broj <= 0". U protivnom izraunaj njihov omjer. Prikai te brojeve i rezultat uz odgovarajue poruke.

Provjera domaeg uratka.

LOGIKI OPERATORI Osim matematikih oparatora postoje i logiki operatori, koje upotrebljavamo i u svakodnevnom govoru, a nismo ih svjesni. Primjer: 1. Tko e od vas dvojice obojiti sobu? Oba, svaki svoj dio. Tko treba obojiti? Oba, tj. i jedan i drugi. Tvrdnja soba je obojena je istinita samo ako oba oboje svoj dio. Ovdje je upotrebljen logiki operator i (AND), koji kae da je tvrdnja istinita samo ako su obje (tj. sve) pojedinane tvrdnje istinite. Ako netko ne oboji svoj dio, soba nije obojena. 2. Jedan od vas dvojice je trebao odvesti automobil mehaniaru. Tko je trebao odvesti automobil? Bilo tko, tj. ili jedan ili drugi. Tvrdnja automobil je kod mehaniara je istinita ako je bar jedan odvezao automobil. Ovdje je upotrebljen logiki operator ili (OR) koji kae da je tvrdnja istinita ako je istinita bar jedna pojedinana tvrdnja. Samo ako ni jedan nije odvezao automobil, tvrdnja nije istinita. 3. Bijelo je bijelo. Tvrdnja je istinita. Ako negiramo ovu tvrdnju dobit emo neistinu. Bijelo je crno. Tvrdnja je neistina. Ako negiramo ovu tvrdnju dobit emo istinu. Ovdje koristimo logiki operator ne (NOT). esto se koriste engleske rijei true i false - istina i neistina.

13

2.

9 1 0

Logike operatore moemo prikazati tablicom. AND Rezulta OR t T T T T T T F F T F F T F F T F F F F F

Rezulta t T T T F

NOT T F

Rezulta t F T

Zadatak 15.
Upii dva broja. Ako su oba vea od nule, podijeli ih. U protivnom, zavri program. Rezultat prikai na ekranu. START X, Y =?

X>0 i Y>0 DA X Z= Y Omjer je; Z END

NE

END

14

2.

9 1 0

Zadatak 16.
Upii stranice trokuta. Ispitaj je li trokut pravokutan. " U

T A

T t r o k u t a "

p i i s t r a n ic e A , B , C = ?

i B D A
2

i C

> 0

D A + B

" T r o k u t n ije " T r o k u t j e p r a v o k u t a n " p r a v o k u t a n "

Zadatak 17.
Upii dva broja. Ispitaj jesu li to stranice kvadrata.

D " U

T A

TE

D b r o ja " ;

p i i d v a A , B = ?

i B D A

N E > 0

= B

E " T o n is u s t r a n ic e k v a d r a t a " E N D

Zadatak 18. (domai uradak)

Upii dva broja. Ako su oba pozitivna, podijeli ih. U protivnom, pomnoi ih. Prikai odgovarajue poruke i rezultat.

" T o je s u s t r a n ic e k v a d r a t a " E N D

15

2.

9 1 0

S " U

T A

T d v a = ? N E b r o ja "

p i i X , Y X > 0 i Y > 0

= X

/ Y

= X

* Y

" X " O

= " ; M J E N

X E D

, " Y R J

= " ; "Y X , = " ; X E " ;" Z M U N O E N D

" Y = " ; Y , A K J E " ;

Zadatak 19. (domai uradak)

Upii dva broja. Ako je bar jedan nula, upii ih ponovo. U protivnom, zbroji ih. Prikai odgovarajuu poruku i rezultat. S " U T A R d T v a = ? b r o ja "

p i i X , Y X = 0 ili Y = 0 N Z = X E

+ Y

" X = " ; X " Z B R O E N D

, J

" Y = " ; Y , J E " ; Z

16

2.

1 1 1 2

VJEBA:
Vjebe pred provjeru znanja.

Provjera domaeg uratka.

PROVJERA ZNANJA Rijei slijedee zadatke pomou dijagrama toka:

SKUPINA A
1. Upii radijus krunice. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai radijus, opseg i povrinu. (1 bod) 2. Upii bilo koji broj. Ako je taj broj vei ili jednak nuli, izraunaj njegov drugi korijen, u protivnom, izraunaj njegov kvadrat. Prikai taj broj i rezultat. Prikazati poruke pri upisu i prikazu. (2 boda) 3. Zbroji sve parne brojeve od 100 do 200. Rezultat prikai na ekranu. (3 boda)

SKUPINA B
1. Upii stranicu kvadrata. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai stranicu, opseg i povrinu. (1 bod) 2. Upii bilo koji pozitivni broj. Ako je kvadrat tog broja vei ili jednak 100, prikai poruku "Kvadrat broja 100" i rezultat. U protivnom, prikai poruku "Kvadrat broja < 100" i rezultat. Prikazati poruke pri upisu. (2 boda) 3. Upii radijus kruga manji od 15. Poveavaj ga za 1 dok opseg ne postane vei od 100. Prikai radijus i opseg. (3 boda)

SKUPINA C
1. Upii pozitivan broj. Podijeli ga s 11. Rezultat i odgovarajuu poruku prikai na ekranu. (1 bod) 2. Upii dva broja. Ako je njihov zbroj pozitivan broj, prikai te brojeve, rezultat i odgovarajue poruke. U protivnom, prikai poruku "Zbroj je negativan". Prikazati poruke pri upisu. (2 boda) 3. Upii pozitivan cijeli broj. Smanjuj ga za 5. Kad postane negativan, izraunaj kvadrat broja. Prikai taj broj i njegov kvadrat. (3 boda)

SKUPINA D
1. Upii pozitivan broj. Pomnoi ga s 5. Rezultat i odgovarajuu poruku prikai na ekranu. (1 bod) 2. Upii dva broja. Ako je njihova razlika manja ili jednaka nuli, prikai te brojeve, rezultat i poruku "Razlika je negativna". U protivnom, prikai te brojeve i rezultat uz odgovarajue poruke. (2 boda) 3. Upii broj izmeu 10 i 15. Poveavaj ga za 2 dok njegov kvadrat ne postane vei od 1000. Prikai odgovarajue poruke. (3 boda) 17

2.

1 1 1 2

PROVJERA ZNANJA - bodovi BODOVI 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 OCJENA -2 2 +2 -3 3 +3 4 -5 5

18

2.

1 3 1 4

ANALIZA PROVJERE ZNANJA

OSNOVE PROGRAMSKOG JEZIKA QuickBASIC Na poetku smo rekli da je zadatak u potpunosti rijeen tek kad se rijei nekim programskim jezikom. Programski jezik Microsoft QuickBASIC (ili QBasic) je jedna inaica programskog jezika BASIC, jednostavan je za uporabu i sastavni je dio operativnog sustava DOS, stoga emo uiti osnovne naredbe toga jezika. Najprije treba pokrenuti QBasic. Pokretanje QBasic-a U operativnom sustavu WINDOWS 95 pokretanje je mogue na nekoliko naina. 1. nain: START, Programs, MS DOS Prompt Pojavit e se DOS operativni sustav. C:\WINDOWS> Treba prei u direktorij DOS gdje se nalazi program QBasic: C:\WINDOWS> cd\dos Pojavit e se: C:\DOS> Sada treba pokrenuti program QBasic: C:\DOS> qbasic 2. nain: Napraviti tzv. shortcut, tj. preicu (ili kraticu) do programa, u obliku ikone na radnoj povrini. Program se pokrene dvostrukim klikom na ikonu. Shortcut se radi na slijedei nain: Pokrenuti Windows Explorer i pronai direktorij DOS u kojem je program. Izabrati izvrnu datoteku programa i pomou desnog klika napraviti shortcut. Odvui shortcut na radnu povrinu. Program e se pokrenuti u posebnom prozoru. Pri vrhu prozora su izbornici, a unutar prozora je podruje za pisanje programskih naredbi. Ako je prozor premali pojavit e se i vodilice. Pri dnu prozora su navedene najee koritene opcije koje moemo aktivirati i klikom na to podruje prozora ili pritiskom na tipku. Programske naredbe Piu se jedna ispod druge, a poeljno ih je prethodno numerirati. Kad napiemo sve programske naredbe za neki zadatak, treba pokrenuti taj na BASIC program.

19

2.

1 3 1 4

Pokretanje programa Pokretanje se vri pritiskom na funkcijsku tipku F5 ili kilkom na odgovarajui dio u dnu prozora ili izborom opcije Start iz izbornika Run. Ako je program dobro napisan, izvrit e se. U protivnom dobit emo poruku o greki. Greku treba ispraviti i ponovo pokrenuti program.

" U

Ako elite svoj program sauvati za kasnije koritenje, treba ga pohraniti. Program koji napravite je datoteka tipa .BAS, stoga je dovoljno samo dodijeliti mu ime, ne due od 8 znakova. File, Save As Programe emo pohraniti na disketu pa najprije treba u podruju Dirs/Drives izabrati a:, zatim u podruje File Name upisati ime za program i odabrati OK. Osnovne naredbe Naredba CLS Brie ekran. Poeljno je program poeti ovom naredbom. Naredba INPUT Slui za unos, tj. uitavanje podataka. Ako istodobno uitavamo vie podataka, odjeljujemo ih zarezom. Kad program u izvravanju naie na naredbu INPUT, pojavit e se na ekranu ?, a korisnik treba upisati traene podatke i pritisnuti Enter. Da bi se korisnik lake snalazio, poeljno je u naredbi INPUT koristiti poruke. Primjer: dijagram toka QBasic ekran INPUT a INPUT a, b dijagram toka ? ? QBasic ekran Upii bilo

p i i a , b

d v a = ?

Pohrana programa b r o j a " ;

" U
a

i i b ilo a = ?
= ?

k o INPUT Upii" bilo koji broj; a ji b r o j ; koji broj?

INPUT Upii dva broja; a, b Upii dva broja?

a , b = ?

Naredba PRINT

20

2.

1 3 1 4

Slui za prikaz (ispis) podataka i komentara na ekran. Ako elimo istovremeno upisati vie podataka odjeljujemo ih zarezom ili toka-zarezom. Bolje je koristiti toka-zarez, jer su tada podaci blie jeadan drugom. Primjer: dijagram toka z = 10 PRINT Broj z je; z 10 QBasic ekran

Primjer: dijagram toka x=5 y=7 PRINT x, y ili PRINT x; y z " B = 1 r o j z 0 je " ;

QBasic

ekran

5 5 7

x y " B

= 5 = 7 r o j e v i x , y s u " ;

21

2.

1 3 1 4

Utvrdimo:
1. 2. 3. 4. to znai naredba CLS? to znai naredba INPUT? to znai naredba PRINT? Zato je dobro koristiti tekstualne poruke u programiranju?

22

2.

1 5 1 6

POKAZNA VJEBA: Pokretanje QBasic-a. Programiranje zadataka jednostavne linearne strukture

Pokrenimo programski jezik QBasic. Sada emo isprogramirati zadatke iz biljenice rijeene pomou dijagrama toka. Programske linije emo numerirati rastuim nizom brojeva. Zadaci e biti razumljiviji ako koristimo tekstualne poruke.

Ponovimo:
1. 2. 3. 4. Kojom naredbom oistimo ekran? Kojom naredbom uitavamo podatke? Kojom naredbom prikazujemo podatke? Zato je dobro koristiti tekstualne poruke u programiranju?

QBasic - Zadaci jednostavne linearne strukture

Zadatak 1.
10 CLS 20 INPUT x, y 30 z = x + y 40 PRINT z 50 END 10 CLS 20 INPUT Upii dva broja; x, y 30 z = x + y 40 PRINT Zbroj je; z 50 END

Zadatak 2.
10 20 30 40 50 60 70 CLS INPUT "Uitaj radijus kruga"; r pi = 3.14 O = 2 * r * pi P = r ^ 2 * pi PRINT Radijus je; r, Opseg je; O, Povrina je; P END

Zadatak 3.
10 20 30 40 50 60 CLS INPUT "Uitaj stranice pravokutnika"; a, b O = 2 * (a + b) P=a*b PRINT a=; a, b=; b, "O="; O, "P="; P END

23

2.

1 5 1 6

Zadatak 4.
10 20 30 40 50 60 CLS INPUT "Uitaj stranicu istostraninog trokuta"; a O=3*a P = SQR(3) / 4 * (a ^ 2) PRINT "a="; a, "O="; O, "P="; P END

Zadatak 5.
10 20 30 40 50 CLS INPUT "Uitaj katete pravokutnog trokuta"; a, b c = SQR(a ^2 + b ^2) PRINT "Stranice su:"; a; b; c END

24

2.

1 7 1 8

POKAZNA VJEBA: Programiranje zadataka s grananjem

Veina do sada rijeenih zadataka jednostavne linearne strukture nije u potpunosti ispravno rijeena. Uitajmo ponovo Zadatak 2. Ako za radijus kruga upiemo nula ili negativan broj, program e izraunati i opseg i povrinu, iako to nema smisla. To znai da smo morali ograniiti upis radijusa samo na pozitivne vrijednosti, jer tako zahtijeva priroda zadatka. Pogledajmo kako isprogramirati ispravno Zadatak 2. Nakon upisa radijusa treba ispitati je li radijus pozitivan broj. Ako je, nastavit emo raunanje, a u protivnom treba se vratiti na ponovo uitavanje radijusa.

Zadatak 2.
10 CLS 20 INPUT "Uitaj radijus kruga"; r 25 IF r > 0 THEN 30 40 50 60 70 75 pi = 3.14 O = 2 * r * pi P = r ^ 2 * pi PRINT Radijus je; r, Opseg je; O, Povrina je; P PRINT Radijus mora biti pozitivan broj. Upii ponovo radijus! GOTO 20

65 ELSE

80 END IF 90 END Ispitivanje istinitosti neke tvrdnje i ispitivanje loginosti nekog podatka u QBasicu rjeavamo pomou IF petlje. Petlja ima svoju strukturu: IFTHENELSEEND IF. Mogua je i skraena struktura IFTHENEND IF. Postoji jo kraa struktura IFTHEN naredba. Rijeimo sada ispravno i Zadatak 3.

Zadatak 3.
10 20 25 30 40 50 55 60 CLS INPUT "Uitaj stranice pravokutnika"; a, b IF a > 0 AND b > 0 THEN O = 2 * (a + b) P=a*b PRINT "a="; a, "b="; b, "O="; O, "P="; P ELSE PRINT "Obje stranice moraju biti pozitivni brojevi. Upii ih ponovo!"

25

2.

1 7 1 8

65 GOTO 20 70 END IF 80 END Ovdje smo upotrijebili logiki operator AND jer i jedan i drugi broj trebaju biti pozitivni. QBasic - Zadaci s grananjem

Zadatak 6.
10 15 20 25 30 40 45 50 60 65 CLS INPUT "Uitaj proizvoljni broj"; x IF x >= 0 THEN y = SQR(x) PRINT "x="; x, "drugi korijen je"; y ELSE y=x^2 PRINT "x="; x, "kvadrat je"; y END IF END

26

2.

1 7 1 8

Zadatak 7.
10 15 20 25 30 35 40 45 50 CLS INPUT "Uitaj proizvoljni broj"; x z=x^2 IF z >= 100 THEN PRINT "kvadrat broja >= 100" ELSE PRINT "kvadrat broja < 100" END IF END

Zadatak 8.
10 20 30 40 50 60 70 CLS INPUT "Uitaj dva broja"; x, y z=x+y IF z > 0 THEN PRINT "x="; x, "y="; y END IF END

Zadatak 9.
10 20 30 40 50 60 70 80 90 CLS INPUT "Uitaj dva broja"; x, y z=x-y IF z <= 0 THEN PRINT "Razlika <= 0" ELSE PRINT "Razlika je"; z END IF END

Utvrdimo:
Koja je struktura naredbe za ispitivanje? Zato nakon upisa radijusa kruga treba ispitati kakav broj je upisan?

Domai uradak:
Logiki ispravno isprogramirati Zadatak 4. i Zadatak 5.

27

2.

1 9 2 0

VJEBA: Zadaci s grananjem

Domai uradak napraviti na raunalu. Programiranje brojaa Zadatke prethodno rijeene pomou dijagrama toka, rijeimo sada pomou QBasica.

Zadatak 10.
10 CLS 15 x = 1 20 ZBROJ = 0 25 ZBROJ = ZBROJ + x 30 IF x = 100 THEN 35 PRINT "Zbroj brojeva od 1 do 100 je"; ZBROJ 40 END 45 ELSE 50 x = x + 1 55 GOTO 25 60 END IF

Zadatak 11.
10 20 30 40 50 60 70 od CLS X=0 zbroj = 0 zbroj = zbroj + X X=X+2 IF X = 20 THEN PRINT "Zbroj parnih brojeva 1 do 20 je"; zbroj 80 END 90 ELSE 100 GOTO 40 110 END IF

Zadatak 12.
10 CLS 15 INPUT "Upii radijus kruga manji od 15"; r 20 IF r > 0 AND r < 15 THEN 25 O = 2 * r * 3.14 30 IF O > 100 THEN 35 PRINT "Novi radijus je"; r, "Opseg je"; O 40 ELSE 45 r=r+1 50 GOTO 25 55 END IF 60 ELSE 65 GOTO 15 70 END IF 75 END

Domai uradak:
Rijeiti u QBasicu Zadatak 13. i Zadatak 14.

Zadatak 13.
10 CLS 15 INPUT "Upii pozitivni broj"; x 20 x = x - 5 25 IF x < 0 THEN

28

2.

1 9 2 0

30 y = x ^ 2 35 PRINT "x="; x, "kvadrat od x je"; y 40 ELSE 45 GOTO 20 50 END IF 55 END

Zadatak 14.
10 CLS 15 INPUT "Upii broj izmeu 1 i 20"; x 20 IF x >= 1 AND x <= 20 THEN 25 IF x ^ 2 > 1000 THEN 30 PRINT "broj je"; x, "kvadrat od"; x; "je"; x ^2 35 ELSE 40 x=x+2 45 GOTO 25 50 END IF 55 ELSE 60 GOTO 15 65 END IF 70 END

29

2.

2 1 2 2

VJEBA: broja
Domai uradak napraviti na raunalu. Logiki operatori Rijeimo sada zadatke s logikim operatorima AND i OR.

Zadatak 15.
10 20 30 40 50 60 70 CLS INPUT "Uitaj dva broja"; x, y IF x > 0 AND y > 0 THEN z=x/y PRINT "Omjer je "; z END IF END

Zadatak 16.
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 CLS INPUT "Upii stranice trokuta"; a, b, c IF a > 0 AND b > 0 AND c > 0 THEN IF c = SQR(a ^ 2 + b ^ 2) THEN PRINT "Trokut je pravokutan." ELSE PRINT "Trokut nije pravokutan." END IF ELSE GOTO 15 END IF

Zadatak 17.
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 CLS INPUT "Upii dva broja"; a, b IF a > 0 AND b > 0 THEN IF a = b THEN PRINT "To jesu stranice kvadrata." END END IF END IF PRINT "To nisu stranice kvadrata." END

Domai uradak:
Rijeiti u QBasicu Zadatak 18. i Zadatak 19.

2.

2 1 2 2

Zadatak 18.
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 CLS INPUT "Upii dva broja"; x, y IF x > 0 AND y > 0 THEN z=x/y PRINT "x="; x, "y="; y, "omjer je"; z ELSE z=x*y PRINT "x="; x, "y="; y, "umnoak je"; z END IF END

Zadatak 19.
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 CLS INPUT "Upii dva broja"; x, y IF x = 0 OR y = 0 THEN GOTO 15 PRINT "x="; x, "y="; y, "omjer je"; z ELSE z=x+y PRINT "x="; x, "y="; y, "zbroj je"; z END IF END

2.

2 3 2 4

VJEBA I PONAVLJANJE Provjera domaeg uratka.

Ponavljanje. Tekstualne (string) varijable Osim brojanih varijabli, mogue je uitavati i tekstualne varijable, tzv. string varijable. Programski jezik BASIC, prepoznaje string varijable po oznaci $.

Zadatak 20.
Upii svoje ime. Prikai na ekranu poruku Dobar dan, ime. 10 20 25 30 40 CLS INPUT "Upii svoje ime"; ime$ CLS PRINT "Dobar dan, "; ime$ END

Zadatak 21.
Upii dva broja. Napravi kalkulator za etiri osnovne matematike operacije. Prikai rezultat. 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 CLS INPUT "Upii dva broja"; a, b INPUT "Upii operand"; op$ IF op$ = "+" THEN c=a+b ELSE IF op$ = "-" THEN c=a-b ELSE IF op$ = "*" THEN c=a*b ELSE IF op$ = "/" THEN c=a/b ELSE GOTO 20 END IF END IF

100 END IF 105 END IF 110 PRINT a; op$; b; "="; c 120 END

2.

2 3 2 4

2.

2 5 2 6

PROVJERA ZNANJA Rijei slijedee zadatke pomou programskog jezika QuickBasic. :

SKUPINA A
1. Upii radijus krunice. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai radijus, opseg i povrinu. 2. Upii bilo koji broj. Ako je taj broj vei ili jednak nuli, izraunaj njegov drugi korijen, u protivnom, izraunaj njegov kvadrat. Prikai taj broj i rezultat. Prikazati poruke pri upisu i prikazu.

SKUPINA B
1. Upii stranicu kvadrata. Izraunaj opseg i povrinu. Prikai stranicu, opseg i povrinu. 2. Upii bilo koji pozitivni broj. Ako je kvadrat tog broja vei ili jednak 100, prikai poruku "Kvadrat broja 100" i rezultat. U protivnom, prikai poruku "Kvadrat broja < 100" i rezultat. Prikazati poruke pri upisu.

SKUPINA C
1. Upii pozitivan broj. Podijeli ga s 11. Rezultat i odgovarajuu poruku prikai na ekranu. 2. Upii dva broja. Ako je njihov zbroj pozitivan broj, prikai te brojeve, rezultat i odgovarajue poruke. U protivnom, prikai poruku "Zbroj je negativan". Prikazati poruke pri upisu.

SKUPINA D
1. Upii pozitivan broj. Pomnoi ga s 5. Rezultat i odgovarajuu poruku prikai na ekranu. 2. Upii dva broja. Ako je njihova razlika manja ili jednaka nuli, prikai te brojeve, rezultat i poruku "Razlika je negativna". U protivnom, prikai te brojeve i rezultat uz odgovarajue poruke. Prvi zadatak vrijedi 2 boda, a drugi zadatak 4 boda.

2.

2 5 2 6

PROVJERA ZNANJA - bodovi BODOVI 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 OCJENA -2 2 +2 -3 3 +3 4 -5 5

2.

2 7 2 8

ANALIZA PROVJERE ZNANJA

Ispravak negativnih ocjena.

2.

2 9 3 0

ZAKLJUIVANJE OCJENA

2.

3 1 3 2

2. OBRAZOVNO RAZDOBLJE POKAZNA VJEBA: Pokretanje i izgled programa MS Excel.

Pokrenuti programa MS Excel. Upoznavanje s osobinama programa. Objasniti znaenje elemenata programa - polje, stupci, redovi, vodilice; izbornici, alatni redovi (ukljuivanje, premjetanje), red za unos podataka, statusni red; radna knjiga (book), radni list (worksheet) ili list (sheet); oznaka radnog lista (sheet tab). Unos podataka: u stupac A upisati predmete, u stupac B ocjenu. Izraunati prosjenu ocjenu. Pohraniti dokument na disketu pod nazivom PROSJEK.

UVOD U PROGRAM ZA OBRADU PRORAUNSKIH TABLICA MS EXCEL

Excel je program firme Microsoft. Omoguava rad s tablicama podataka, razliita izraunavanja i grafiki prikaz podataka. Osim toga omoguava analizu podataka i rad s bazama podataka. Ima ve ugraene razliite funkcije - financijske, datumske, matematike, statistike, logike, informatike, tako da korisnik ne mora sam pisati formule nego to program radi sam. PROZOR APLIKACIJE Excel radi u svom prozoru - prozoru aplikacije, koji je isti kao bilo koji drugi prozor, npr. MS Word koji poznajemo, tako da ne treba posebno objanjavati elemente samog prozora. Poslije emo obrazloiti razne redove koji su specifini za Excel. RADNA KNJIGA Unutar prozora aplikacije moe biti jedan ili vie prozora dokumenata, isto kao u MS Wordu. Ovdje se dokumenti nazivaju Book, tj. radna knjiga, a unutar svake knjige ima vie listova (Sheet). Prozor radne knjige ima takoer iste znaajke kao bilo koji drugi prozor. RADNI LIST Rekli smo da se u Excelu dokumenti nazivaju radna knjiga (Book). Radna knjiga sastoji se od vie radnih listova (Sheet1, Sheet2, itd). Listova moe biti najvie 255, a stvaran broj ovisi o radnoj memoriji raunala. Desnim klikom na oznaku lista (Sheet tab) pojavi se izbornik moguih radnji - umetanje novog lista, brisanje, preimenovanje, premjetanje, kopiranje lista.

2.

3 1 3 2

Polje, stupac, red Radni list se sastoji od polja koja imaju svoju jedinstvenu oznaku pripadajueg stupca i reda, npr. prvo polje je A1. U donjem desnom kutu svakog polja nalazi se ruica za popunjavanje (Fill handle). Stupci su oznaeni slovima engleske abecede. Podruje sa slovnim oznakama naziva se Zaglavlje stupaca (Column heading). Poslije slova Z slijedi oznaka AA, tj. dvoslovna oznaka. Redovi su oznaeni brojevima. Podruje sa brojanim oznakama naziva se Zaglavlje redova (Row heading). Stupaca ima 256. Posljednji ima oznaku IV. Redova ima 65536. ALATNI REDOVI / TOOLBARS U prozoru aplikacije poetno su prikazana dva alatna reda - Standard i Formatting. Postoji vie alatnih redova koje po potrebi moemo ukljuiti desnim klikom na bilo koji ve ukljueni alatni red ili pomou izbornika View/Toolbars. Znaenje pojedinog alata dobijemo ako pokaziva mia kratko zadrimo na sliici alata. Alatni red moemo premjestiti unutar prozora jednostavnim povlaenjem na novo mjesto. Najlake je povui za lijevi rub alatnog reda. to je vie alatnih redova ukljueno, manje memorije imamo na raspolaganju. Stoga pojedine redove ukljuujemo tek kad nam trebaju. Red za unos podataka / Formula bar Ispod alatnih redova nalazi se red za unos podataka. Elementi tog reda su: A1 - oznaka (referenca) aktivnog polja = - unos funkcije. Funkciju je mogue ubaciti i alatom fx Dok je unos podatka u tijeku pojavit e se:

- Cancel - prekid unosa, isto kao tipka Esc - Enter - potvrda unosa podatka, isto kao tipka Enter. Unos moemo
potvrditi i pritiskom na bilo koju tipku za gibanje. Statusni red / Status bar Nalazi se pri dnu prozora aplikacije. Sadri OZNAKE STANJA, npr. Ready, Enter, Edit, te indikatore aktivnih tipki Caps Lock, Num Lock i Scroll Lock.

Utvrdimo:
Za koje namjene koristimo program MS Excel? to je radna knjiga (Book)? to je radni list (Sheet)?

2.

3 3 3 4

POKAZNA VJEBA: Stvaranje grafikona

Uitati datoteku PROSJEK.XLS s diskete. U Listu 2 (Sheet2) napravit emo grafikon pomou arobnjaka (Chart Wizard).

Ponovimo:
Kako aktiviramo pojedini alatni red? to je red za unos podataka? to je statusni red? to je polje? to je Zaglavlje stupaca (redova)? RAD S RADNOM KNJIGOM Uitavanje postojee radne knjige Prethodno pohranjenu radnu knjigu moemo uitati naredbom: File, Open ili klikom na alat Pojavit e se okvir za dijalog. U polju Look in: izabrat emo direktorij u kojem je traeni dokument. U naem sluaju izabrat emo disketu - 3,5 Floppy (a:). Iz popisa klikom izabrati eljenu knjigu i potvrditi klikom na Open. Stvaranje novoe radne knjige Pokretanjem MS Excela automatski se pokrene i nova radna knjiga (Book1). Novu radnu knjigu (Book2) stvorit emo naredbom: File, New Pojavit e se okvir za dijalog. Izaberimo General, Workbook, OK. Bri nain je klik na alat . Pohrana radne knjige Nae radove emo pohraniti na disketu. Za prvu pohranu knjige izabrat emo izbornik File i opciju Save As. U okviru za dijalog, u polju Save in: treba izabrati oznaku za disketu - 3,5 Floppy (a:). Zatim u polje File name: upisati naziv za knjigu te potvrditi klikom na Save. U Win 95 operativnom sustavu naziv knjige moe biti dug do 255 znakova, tj. nema vie DOS ogranienja na 8 znakova. Radna knjiga e dobiti tip xls. Svaka slijedea pohrana te knjige vri sa sa Save ili , jer knjiga ve ima naziv.

2.

3 3 3 4

ISPRAVAK I BRISANJE PODATKA

Ispravak
Najprije treba polje s podatkom aktivirati klikom. Podatak je mogue ispraviti (editirati) na nekoliko naina 1) jednostavno napisati novi podatak i potvrditi unos. 2) pritiskom na tipku F2 - podatak ispravljamo u polju pomou strelica za gibanje i tipki na brisanje. Potvrditi unos. 3) klik u red za unos - podatak ispravljamo u redu za unos pomou strelica za gibanje i tipki na brisanje. Potvrditi unos.

Brisanje
Brisati moemo podatke iz jednog polja ili vie polja istodobno. Polje prethodno treba aktivirati. Kako selektirati skupinu polja uit emo poslije. Postoje dvije razliite vrste brisanja: 1) Edit, Delete - brisanje i sadraja i oblikovanja polja 2) Edit, Clear Contents - isto kao tipka Delete - brie samo sadraj polja Opcije brisanja moemo aktivirati i desnim klikom.

Utvrdimo:
Koja je razlika izmeu opcija Save i Save As? Koja je razlika izmeu opcija Delete i Clear Contents?

2.

3 5 3 6

POKAZNA VJEBA: Oblikovanje polja

Format Cells.

Ponovimo:
Koji naini ispravka podataka postoje? OBLICI I ZNAENJE POKAZIVAA MIA Pokaziva mia mijenja oblik ovisno o dijelu ekrana i moguim radnjama. normalni pokaziva izbor objekta/izbornika/naredbe kopiranje objekta. Ovaj oblik se pojavi pritiskom na Ctrl+klik izmeu stupaca u Zaglavlju stupaca (Column heading) izmeu redova u Zaglavlju redova (Row heading) na ruici za popunjavanje (Fill handle) Desnim klikom otvaraju se tzv. skoni izbornici. Njihov sadraj ovisi o dijelu ekrana na kojem je pritisnut desni klik. OBLIKOVANJE POLJA Jedno polje ili skupinu polja moemo po volji oblikovati, koristei pri tom razliite ve ugraene efekte. Izaberimo naredbu Format, Cells ili desni klik pa Format Cells. Mogunosti oblikovanja su: Number - izbor oblika broja Alignment - poravnanje podatka Font - izbor oblika slova Border - ocrtavanje polja Patterns - uzorci podloge Protection - zatita podataka u polju

Unos datuma
Datum oblikujemo tako da biramo oblikovanje broja (Format Cells/Number) i kategoriju Date. Meutim, treba paziti na dan i mjesec, jer Excel okrene oblik datuma na ameriki (mm.dd.yy) bez obzira na postavke zemlje. Stoga je bolje za datume napraviti korisniki oblik (Custom) kako bi bili sigurni da datum ima ispravni oblik.

2.

3 5 3 6

Utvrdimo:
Koja naredba omoguava oblikovanje polja? Kako se aktivira?

2.

3 7 3 8

POKAZNA VJEBA: Korisniki oblik polja - oblikovanje datuma VJEBA: Oblikovanje polja; unos datuma

RAD SA STUPCIMA I REDOVIMA

Dimenzije stupaca i redova

irina stupaca i redova moe se namjestiti po volji. Format, Row - irina redova Format, Column- irina stupaca Opcija AutoFit namjeta irinu tono koliko treba da podaci budu vidljivi. Pojedini red ili stupac mogu se i sakriti opcijom Hide i ponovo prikazati opcijom Unhide.

Umetanje praznih redova i stupaca

Postoji nekoliko naina za umetanje praznih redova i stupaca. Objasnit emo najjednostavniji nain.

Umetanje praznog reda

Klik na Zaglavlje reda iznad kojeg elimo novi prazni red (tj. selektirati red), zatim desni klik unutar selekcije pa iz skonog izbornika izabrati naredbu Insert. Pojavit e se prazni red, a postojei redovi s podacima pomaknut e se dolje.

Umetanje praznog reda

Klik na Zaglavlje stupca lijevo od kojeg elimo novi prazni red (tj. selektirati red), zatim desni klik unutar selekcije pa iz skonog izbornika izabrati naredbu Insert. Pojavit e se prazni stupac, a postojei stupci s podacima pomaknut e se desno. Za umetanje vie redova, npr. 5, treba najprije selektirati tono toliko redova, tj. 5.

Utvrdimo:
Kojom naredbom namjetamo irinu stupaca (redova)? Kako se aktivira? to znai naredba AutoFit?

2.

3 7 3 8

2.

3 9 4 0

VJEBA: Prikaz podataka grafikonom

Stvoriti grafikon pomou arobnjaka.

IZBOR (SELEKCIJA) POLJA

Izbor jednog polja

Klik na to polje.

Izbor skupine susjednih polja

Klik na polje u bilo kojem kutu pa povlaiti mia dok se ne selektira eljena skupina polja.

Izbor jednog reda

Klik na zaglavlje tog reda.

Izbor vie uzastopnih redova

Klik na zaglavlje prvog (ili zadnjeg) reda pa povlaiti mia dok se ne selektira eljeni broj redova. Pokaziva mora imati normalni oblik.

Izbor jednog stupca

Klik na zaglavlje tog stupca.

Izbor vie uzastopnih stupaca

Klik na zaglavlje prvog (ili zadnjeg) stupca pa povlaiti mia dok se ne selektira eljeni broj stupaca. Pokaziva mora imati normalni oblik.

Izbor cijelog radnog lista

Klik na sivi pravokutnik u gornjem lijevom kutu radnog lista, u sjecitu zaglavlja redova i stupaca.

Izbor nesusjednih polja

Klik na jedno polje, Ctrl+klik na drugo polje, itd

2.

3 9 4 0

KOPIRANJE I PREMJETANJE POLJA Kopiranje i premjetanje mogue je napraviti na nekoliko naina. Navest emo dva naina - pomou skonog izbornika te pomou povlaenja mia. Prije kopiranja ili premjetanja, eljenu skupinu polja, redova ili stupaca treba selektirati.

Kopiranje
1. Uhvatiti za rub selekcije (ne za ruicu za popunjavanje) pa drati tipku Ctrl (pokaziva treba imati oblik strelice sa plusom) i povui na novo mjesto. 2. Desni klik unutar selekcije, zatim izabrati naredbu Copy. Desni klik na novo mjesto, pa izabrati naredbu Paste. Tipkom Esc ponititi selekciju (crtkano).

Premjetanje
1. Uhvatiti za rub selekcije (ne za ruicu za popunjavanje) i povui na novo mjesto. 2. Desni klik unutar selekcije, zatim izabrati naredbu Cut. Desni klik na novo mjesto, pa izabrati naredbu Paste. Kopiranjem i premjetanjem nee se poremetiti rang podataka u funkcijama, nego e sam Excel popraviti rang, tako da raunanje ostaje ispravno.

Utvrdimo:
to treba napraviti prije kopiranja/premjetanja polja? Kako izabrat cijeli red/stupac/radni list? Kako izabrati skupinu susjednih polja? Kako kopirati skupinu susjednih polja?

2.

4 1 4 2

VJEBA: Oblikovanje tablice, kopiranje i premjetanje polja

Obratiti pozornost na kopiranje i premjetanje formula / funkcija.

PRIMJENA UGRAENIH FUNKCIJA Ve je reeno da Excel ima ugraene mnoge funkcije za razliita podruja primjene. Funkciju moemo ubaciti u tablicu na dva naina: 1. alatom fx 2. iz izbornika Insert, opcija Function Pojavit e se okvir za dijalog Paste Function. U lijevom dijelu su kategorije funkcija (Function category), a u desnom dijelu su nazivi funkcija (Function name). Pri dnu okvira je kratko objanjenje izabrane funkcije. U kategoriji Most Recently Used su funkcije koje se najee upotrebljavaju. AVERAGE - prosjek (aritmetika sredina) izabranih argumenata SUM - zbroj izabranih numerikih polja IF - vraa jednu vrijednost ako je uvjet istinit, odnosno drugu vrijednost ako uvjet nije ispunjen. COUNT - prebrojavanje izabranih polja MAX - vraa najveu vrijednost izabranih polja. Ignorira logike vrijednosti i tekst. Za gore navedene funkcije potrebno je odrediti samo rang podataka. Rang podataka moe se upisati u obliku referenci poetnog i zadnjeg polja ili izabrati miom. SUMIF - kombinacija funkcija SUM i IF. Zbraja numerika polja ako je zadovoljen zadani uvjet. COUNTIF - kombinacija funkcija COUNT i IF. Prebrojava izabrana polja ako je zadovoljen zadani uvjet. Za ove funkcije potrebno je odrediti rang podataka i kriterij u obliku broja, izraza ili teksta koji definira koja polja e funkcija obraditi.

Primjer:
Za izraunavanje kolskog uspjeha potrebno je kombinirati vie funkcija, tj. potrebno je koristiti tzv. ugnjedene (nested) funkcije. Naime, prosjek ocjena ne moemo izraunavati ako je bar jedna ocjena negativna. Dakle, treba najprije upotrijebiti IF funkciju da bismo ispitali postoji li bar jedna negativna ocjena. Ako postoji, rezultat funkcije (uspjeh) je 1. U protivnom, treba izraunati prosjek. Funkcijom COUNTIF prebrojat emo postoji li bar jedna jedinica u izabranom podruju - COUNTIF (B1:B5;1). Potpuna funkcija za izraunavanje kolskog uspjeha je: IF(COUNTIF(B1:B5;1);1;AVERAGE(B1:B5))

2.

4 1 4 2

Utvrdimo:
Mijenjaju li se funkcije kopiranjem / premjetanjem odgovarajuih polja? Kako moemo ubaciti funkciju u radni list? Nabroji neke najee koritene funkcije?

2.

4 3 4 4

OBVEZATNA VJEBA: Stvaranje nove tablice

Stvoriti novu radnu tablicu. Upisati sve podatke i ubaciti potrebne funkcije. Pohraniti tablicu na disketu pod imenom PROLAZNOST. (Tablica treba sadravati imena petorice uenika, nazive pet predmeta, ocjene iz svih predmeta, prosjenu ocjenu svakog uenika, opravdane i neopravdane sate.) SVRSTAVANJE PODATAKA (Sort) Podatke moemo svrstavati po razliitim kriterijima: po abecedi, po brojevima ili po datumu, i to u rastuem ili padajuem nizu. Podatke najprije treba izabrati (selektirati). Iz izbornika Data izabrati naredbu Sort U okviru za dijalog izabrati po kojem stupcu elimo podatke svrstati (Sort by). Izabrati rastui (Ascending) ili padajui (Descending) niz. Izabrati imaju li podaci zaglavlje (Header row) ili nemaju (No header row).

U naem primjeru podaci imaju zaglavlje (Predmeti, Ocjena) pa treba ukljuiti opciju Header row, jer te rijei ostaju uvijek na vrhu i ne trebaju se svrstavati. Poetno je namjeteno da se podaci svrstavaju od vrha prema dnu. Meutim, podaci se mogu svrstavati i slijeva na desno. Redoslijed svrstavanja biramo u istom okviru za dijalog pod Options. U novom okviru koji e se pojaviti izabrati eljenu orijentaciju (Orientation): od vrha prema dnu (Sort top to bottom) ili slijeva na desno (Sort left to right).

2.

4 3 4 4

Utvrdimo:
Koja je naredba za svrstavanje podataka? Po kojim kriterijima podatake moemo svrstavati? Po kojem redoslijedu ih moemo svrstavati? Kada treba ukljuiti opciju Header row, a kada ne?

2.

4 5 4 6

OBVEZATNA VJEBA: Prikaz podataka grafikonom

Podatke iz nove radne tablice prikazati grafikonom.

Ponovimo:
Koje radnje nad podacima smo uili? RUICA ZA POPUNJAVANJE (Fill handle) Nalazi se u donjem desnom kutu izabranog polja ili skupine polja. Ako je izabran cijeli red ili stupac, ruica je prikazana na poetku reda ili stupca. Ruica za popunjavanje slui za popunjavanje susjednih polja nizom podataka. Taj niz ovisi o tipu podatka u poetnom polju. Mogue je napraviti niz brojeva, niz datuma, npr. za izradu kalendara. Ruicu koristimo tako da dovedemo mia na ruicu i povlaimo po susjednim poljima. Koristi se i povlaenje u kombinaciji s tipkom Ctrl. Pomou ruice mogue je kopirati funkcije u susjedna polja, ime tedimo vrijeme u kreiranju tablice. U naem zadatku izrade tablice kolskog uspjeha, formulu za uspjeh treba napraviti samo za jednog uenika, a za ostale uenike tu formulu kopirati ruicom u odgovarajua polja. Excel e sam prilagoditi rang podataka. Excel automatski prepoznaje brojeve, datume, nazive dana i nazive mjeseci. Oblik datuma, nazivi dana i mjeseci su razliiti za razliite zemlje. Te postavke se namjetaju u Control Panelu u aplikaciji Regional Settings. Korisnik moe stvoriti i druge nizove podataka koje e Excel automatski prepoznavati: Tools, Options, Custom Lists, List entries, upisati niz podataka, Add, OK.

Utvrdimo:
Gdje se nalazi ruica za popunjavanje? Koji je engleski naziv? Za to moemo koristiti ruicu za popunjavanje? Moemo li stvoriti vlastite nizove podataka?

2.

4 5 4 6

2.

4 7 4 8

OBVEZATNA VJEBA: Ureivanje tablice

PRIKAZ PODATAKA GRAFIKONOM

2.

4 7 4 8

2.

4 9 5 0

PROVJERA ZNANJA ISPIS RADNE KNJIGE