INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK SAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIK VAZDUNI SAOBRAAJ

MONOTORING U VAZDUHU
SEMINARSKI RAD

PREDMET: Ekologija i zatita okolia u zranom prometu

Profesor: Prof. Dr. Krsto Mijanovi

Student: Belma Dogdibegovi Br.indeksa: S-05-I/11

Travnik 2013 godina

SADRAJ
1. Uvod ..............................................................................................................3 2. Openito o zranom prometu i njegovom zagaivanju okolia ...............4 3. Analitika metoda ispitivanja najee prisutnih zagaenja vazduha .......................................................................................9 4. Planiranje mree praenja ..........................................................................10 5. Broj i raspored mjernih mjesta ..................................................................11 6. Uestalost i trajanje uzorkovanja ...............................................................11 7. Kriterj za lokaciju stanica ...........................................................................12 8. Odreivanje SO2 i dima u vazduhu ........................................................... 13 9. Odreivanje sedimenta ................................................................................14 10. Prikazivanje rezultata ..................................................................................15 11. Zakljuak ......................................................................................................16 12. Literatura ......................................................................................................17

1.Uvod
Vazduh predstavlja smjesu raznih vrsta gasova koji mogu biti u stalnom i promjenjivom omjeru. Stalni sastojci vazduha su: azot (N), kisik (O), vodik (H) i plemeniti gasovi. Promjenjivi sastojci su ugljik-dioksid (CO2) i vodena para. U prizemnim slojevima vazduha prisutne su estice praine raznog porijekla, mikroba, pepela, raznih gasova iz tehnolokih i drugih procesa. Razvojem industrije i urbanizma nastale su bitne promjene u sastavu vazduha. Ove promjene moraju biti predmet panje cijelog ovjeanstva u smislu to organiziranije akcije ouvanja prirodnog svojstva vazduha kako bi se izbjegle tetne i opasne posljedice. Ogromne koliine vazduha troe se u industrijskim procesima, u saobraaju i sagorijevanju vrstih, tenih i gasovitih goriva. Troenjem, odnosno sagorijevanjem, kisika nastaje ugljik-dioksid koji, istina, nije otrovan ali svojim prisustvom djeluje na klimatske promjene. Koliko je vazduh neophodan ovjeku najbolje govori podatak da ovjek moe da ivi bez hrane oko 40 dana, bez vode 5 dana a bez vazduha samo 5 minuta. U toku 24 sata ovjeku je potrebno oko 1 kg hrane, 2,5 kg vode i 12 kg vazduha. Dok kvalitet hrane i vode ovjek moe da bira, sa vazduhom to nije sluaj i prinuen je da uzima onaj u kojem se momentalno nalazi. Razvoj proizvodnje u svijetu raste takvom brzinom da je ve polovinom prolog vijeka postalo oigledno da prirodne sile nisu u mogunosti da neutraliziraju ogromne koliine proizvodnih otpadaka, to je dovelo do naruavanja ravnotee u prirodi. Zagaivanjem vazduha ugroava se zdravlje ljudi, ivotinjskog i biljnog svijeta u cjelini. Trovanja industrijskim otrovima se javljaju svuda gdje postoje tetna isparenja ili praina toksinih materija. Neke od njih su: sumpor-dioksid (SO2), ugljikmonoksid (CO), ugljik-dioksid (CO2), azot-oksidi (NO,NO2,N2O i dr.), amonijak (NH3), olovo (Pb), iva (Hg), arsen (As) i drugi.

Slika 1. Zagaivanje vazduha emisijom tetnih gasova

2. Openito o zranom zagaivanju okolia

prometu

njegovom

Kompleksnost utjecaja zranog prometa na okoli i njegovog udjela u klimatskoj promjeni manifestira se, ne samo vezano za kvantitativne vrijednosti tetne polucije staklenikih plinova (3 posto), nego stoga to su na visinama troposfere i donjeg sloja stratosfere zrakoplovi jedini antropogeni zagaivai. Potencijal prevencije tetnog djelovanja zrakoplova, osim dosadanjih regulatornih mjera potravanja standarda limita buke i vibracije, nalazi se u ekonomskim i operativnim mjerama, koje su sukladne koncepciji odrivosti (model ekonomski rast, ekoloka uravnoteenost i drutveni napredak), kao i stratekim smjernicama komplementarnog razvoja prometnih grana zajednike transportne politike Europske unije. Te se mjere odnose na ukidanje subvencija i poreznih olakica, uvoenje ekolokih naknada i ekoloko gospodarenje kao sastavni element poslovne politike operatera u zranom prometu. Koncepcija odrivog razvoja temelji se na optimalnoj korelaciji ekonomskog, drutvenog i ekolokog pristupa, pa se u tom smislu u projekciji razvoja zranog prometa nuno trebaju valorizirati, kako drutveno-ekonomske koristi zrakoplovne industrije, tako i njezini negativni uinci na okoli i prouzroeni eksterni trokovi. S druge strane, zrani promet je rastom najprogresivniji svjetski izvor staklenikih plinova, koji uzrokuju klimatsku promjenu. Vie od 16 tisua mlaznih zrakoplova svjetskog komercijalnog zrakoplovstva godinje generira vie od 600 milijuna tona ugljinog dioksida CO2. Slikovito prikazano, povratni let jedne osobe na relaciji London New York generira izmeu 1,5 i 2 tone CO2. Eksterni trokovi zranog prometa uslijed oneienja, zaguenja i stradavanja na razini Europske unije iznose 16,4 milijarde eura godinje. to se tie oneiivaa zraka povezanih s emisijama zrakoplovnih motora, primarnim se smatraju ugljini dioksid, duini oksidi, vodena para te estice ae i sumpora. Jedan od najveih izvora CO2 je izgaranje goriva. Smanjivanje potronje goriva izravno utjee na smanjivanje koliine CO2 koji se isputa u atmosferu. Prema priopenju Komisije EU, sadanja flota podzvunih zrakoplova troi oko 130-160 milijuna tona goriva godinje. Udio zranog prometa u ukupnim antropogenskim emisijama tetnih plinova, iako relativno mali (2-3 posto za CO2 i NOx), zbog konstantnog rasta zranog prometa, moe u budunosti znatno utjecati na slabljenje ozonskog omotaa i klimatske promjene. Od tehnolokih se unapreenja oekuje oko 20 posto poboljanja do 2015. godine i 40-50 posto dugoronog poboljanja u efikasnosti potronje goriva u odnosu na dananju tehnologiju. U smislu ATM unapreenja, oekuje se 6-12 posto
4

smanjenja ukupnih tetnih emisija te dodatnih 2-6 posto smanjenja zbog poboljanih operativnih procedura. Uz to su i regulativne i ekonomske mjere prepoznate kao potencijalne mjere smanjenja negativnih uinaka.

Slika 2. Utjecaj zranog prometa na atmosferu

Intenzivan razvoj zranog prometa je u nekim podrujima doveo do optereenja okoline do gornjih podnoljivih granica. Glede aerozagaenja najvea je polucija prvih deset minuta kod polijetanja i kod slijetanja zrakoplova. Udio civilnog zranog prometa u odnosu na sve druge izvore procjenjuje se na oko 1%. Meutim, osim ovog direktnog zagaenja avionski promet ima dva globalna i pogubna efekta. Utjee na smanjenje ozonskog omotaa oko Zemlje i time direktno poveava koliinu i energiju suneve insolacije naroito UV spektra koji ima kancerogeno djelovanje na kou ovjeka. Indirektni uinak je poveanje globalne radijacije na populaciji ispod ruta avionskih linija (gdje je i objektivno zabiljeena via uestalost malignoma koji ovise o sunevoj radijaciji). Buka kao drugi znaajni vid polucije sa podvostruenjem broja putnika svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Ovoj poluciji valja dodati i vojne avione za koje su emisije uglavnom nepoznate. Nain na koji zrane luke saniraju problem buke je taj da odreeni zrakoplovi koji stvaraju vie buke od ostalih polijeu i slijeu u zranu luku sa one strane piste koja je udaljenija od naselja. Opasnost po okolinu od vojnih aviona koji prevoze nuklearno oruje, kemikalije ili bioloka oruja nije potrebno posebno isticati.

Slika 3. Vojni avion koji prevozi nuklearno oruje

Zrani promet u velikim koliinama utjee na klima. To je uvjetovano emisijom CO2, CO, CH4, NOx te nepotpuno izgorjelih ugljikovodika u znatnoj mjeri utjeu na globalnu klimatsku ravnoteu u tri ekoloke indikacije: promjeni bilance zemljine radijacije uslijed antropogenog staklenik-efekta to je povezano s promjenom globalne klime odnosno globalnim zagrijavanjem niih slojeva troposfere promjeni ozonskog sadraja atmosfere, koji s jedne strane utjee na intenzitet zraenja na zemljinu povrinu i filtriranje kodljivog UV-zraenja, a s druge strane ozon predstavlja vaan staklenik-plin promjeni oksidacijskog kapaciteta atmosfere zbog poveanja troposferske koncentracije ozona te utjecajem na bio-geo-kemijsku cirkulaciju ostalih, ekoloki vanih, supstanci u tragovima. Kod ocjene udjela pojedinih prometnih oblika u klimatskoj pomjeni, zranom prometu pripada posebno mjesto. Iako zrani promet u ukupnim emisijama CO2, NOx, CH4 i CO sudjeluje u kvantitativno malom obujmu, najznaajnija je polucija na visinama krstareeg reima leta odnosno u podruju tropopauze, gdje se zrakoplovi pojavljuju kao jedini antropogeni zagaivai. Svjetsko zrakoplovstvo sudjeluje s 2-3 posto u ukupnoj potronji fosilnih goriva odnosno oko 12 posto potronje u transportnom sektoru. U posljednjih je trideset godina udvostruena iskoristivost avionskog goriva po putnikom kilometru (efikasnost potronje) poveanjem faktora punjenja te usavravanjem aerodinamike zrakoplova i poglavito tehnologije zrakoplovnih motora. Prema ovim podacima moemo predpostaviti koliko se ovom koliinom fosilnog goriva zagadi vazduha, koliko se promjeni klima, zagadi okoli, istrijebe neke vrste ivotinja ili koliko se zapravo narui ljudsko zdravlje.

Grafikon 1. Efikasnost potronje zrakoplovnog goriva

Na zrani promet odnosi se 2 do 3 posto ukupne CO2 emisije uvjetovane izgaranjem fosilnih goriva odnosno oko 12 posto ukupno prometom uvjetovane CO2 emisije.

Grafikon 2. Segmentacija prometom uvjetovane CO2 emisije

U antropogenoj produkciji staklenikih plinova te konzekvento utjecaju na globalnu klimatsku promjenu, zrakoplovstvu se pripisuje udio od 3,5 posto

80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Zrani promet Cestovni promet Ostali promet Energija Industrija
duini oksidi ugljikovodici ugljini monoksid

Grafikon 3. Izvori polucije staklenikih plinova ( NOx, HC, CO)

Zbog velike koliine tetne polucije, dolo je do otkria novih tehnologija, koje nastoje usavriti zrakoplovni motor tijekom razdoblja od etrdeset godina, ova tehnologija pridonosi smanjenju potronje goriva od oko 70 posto (po jedinici prijevoznog uinka). Kontinuirano usavravanje tehnologije zrakoplovnih motora pridonijelo je, kako smanjenju specifine potronje goriva te smanjenju tetnog ispuha, tako i znatnom smanjenju zrakoplovne buke. Tako primjerice zrakoplov Boeing 727-200 iz 60-ih godina je tijekom polijetanja generirao konstantnu buku od 85 dB na prostoru od 14,25 km2, dok zrakoplov nove generacije Airbus A 320-200 iz kasnih 80-ih godina prostorno zahvaa tom razinom buke samo 1,5 km2.

Grafikon 4. Tehnoloko unapreenje zrakoplovnih motora

metoda zagaivanja vazduha

3.Analitika

ispitivanja

najee

prisutnih

U cilju ouvanja istoe vazduha, a na osnovu Zakona o prostornom ureenju, izraen je Pravilnik o zatiti vazduha od zagaivanja kojim su odreene najvee dozvoljene koliine i koncentracije tetnih materija koje se isputaju u atmosferu. Ovdje se vazduh definira na osnovu dugotrajnih (VZd) i kratkotrajnih (VZk) vrijednosti prisutnog zagaenja u vazduhu. Granine vrijednosti zagaenosti imaju dvije veliine: SGVZd odnosno GVZd kojima se ograniavaju vrijednosti VZd, te SGVZk odnosno GVZk kojima se ograniavaju vrijednosti VZk. Kvalitet i kriterij je zadovoljen ukoliko su oba granina uslova istovremeno ispunjena. Prilikom mjerenja VZ mjerni period iznosi godinu dana. Ako mjerenja nisu svakodnevna, onda moraju biti unaprijed ravnomjerno rasporeena tako da budu reprezentativna za sva stanja u godini a na svakoj stranici treba vriti mjerenje najmanje 100 dana u godini. Ukoliko zagaenost ne podlijee kolebanjima zbog godinjih doba period mjerenja se moe skratiti ali najvie na 2 mjeseca. Ako je period mjerenja krai od 4 mjeseca mjerenja treba vriti najmanje 50 dana. Orijentaciona mjerenja ne mogu trajati manje od 25 dana. Podruje za koje se daje ocjena kvaliteta vazduha ima veliinu 4x4 km. U posebnim uslovima (kotline i sl.) moe se veliina podruja smanjiti na 4x1 km. Stroge granine vrijednosti zagaenosti (SGVZ) definiraju dugoroni cilj kvaliteta vazduha kao i granini kvalitet vazduha rekreacionih i posebno zatienih podruja. To su vrijednosti koje prema dosadanjim saznanjima ne mogu uzrokovati nikakve smetnje ni kod najosjetljivijih osoba pri kontinuiranom djelovanju tokom cijelog ivota. Zagaujua materija (uzorak 24h) Sumpor-dioksid Dim Lebdee estice SGVZd SGVZk Masena koncentracija u mg/m3 0,060 0,150 0,040 0,090 0,060 0,150

Tabela 1. Vrijednosti SGVZ za reprezentativne zagaujue materije

U naseljenim mjestima i mjestima razvijene industrije u kojima je teko ostvariti kvalitet vazduha koji bi zadovoljio SGVZ mogu se propisati tolerantnije granine vrijednosti zagaenosti kao etapni cilj, ali one ne smiju biti vie od graninih vrijednosti zagaenosti (GVZ). To su vrijednosti kod kojih se, prema dosadanjim saznanjima, ne pojavljuje akutno tetno dejstvo na ljude. U sluaju kada se kontrola kvalitete vazduha vri ogranienim brojem mjerenja u periodu najvee zagaenosti, kvalitet vazduha nekog podruja je ugroen ukoliko pojedinane vrijednosti zagaenosti, bar na dvije mjerne stanice udaljene 4 km, prekorauju samo jedan dan u godini sljedee iznose: SO2 Dim Lebdee estice 0,650 mg/m3 kao prosjek dana 0,350 mg/m3 kao prosjek dana 0,650 mg/m3 kao prosjek dana

Zagaujua materija Sumpor-dioksid Sumpor-dioksid Azot-dioksid Azot-monoksid Sumporvodik Ugljik-monoksid Anorganski gasoviti spojevi fluora Hlor Anorganski gasoviti spojevi hlora Dim Lebdee estice Olovo i anorganski spojevi olova kao dio lebdeih estica

GVZd GVZk Masena koncentracija u mg/m3 0,110 0,300 0,110 0,360 0,080 0,300 0,200 0,010 0,020 10,000 30,000 0,001 0,003

Trajanje uzimanja uzorka 24h 30 min 30 min 30 min 30 min 30 min 30 min

0,100 0,100

0,300 0,200

30 min 30 min

0,060 0,110 0,002

0,160 0,300 -

24h 24h 24h

Tabela 2. Najvii doputeni stepen zagaenosti atmosfere

4.Planiranje mree praenja

Prvi korak u planiranju mree praenja je skupljanje informacija o izvorima emisije zagaenja na nekom podruju. Povod da se pone sa programom praenja zasniva se obino na albama. Ljudi se ale na smetnje kao to su neprijatan miris ili praina. Takoer, korisno je da se sakupe informacije o tetnom djelovanju polutanata na biljke, ivotinje i materijale na tom podruju to e pomoi pri izboru mjesta na kojima e se pratiti kvalitet vazduhaa. Takoer, zbog uticaja na lokalni vjetar i uslove stabilnosti, topografija ima vanu ulogu u izboru mjesta na kojem e se vriti praenje. to je teren kompleksniji to je potrebno vie mjernih ureaja da bi se utvrdila raspodjela zagaenosti. U obzir treba uzeti i iskustva drugih programa za praenje kvaliteta sredine (kvalitet vode, radioaktivnost okoline i dr.). U zavisnosti od topografije i meteorologije posmatrane oblasti nekad je potrebno uspostaviti neku vrstu slubenog oblika saradnje kao to su konsultativni ili savjetodavni odbor. Kada su jednom sve ove informacije dobivene i ocijenjene moe se napraviti osnovni okvir programa praenja koji ukljuuje: izbor polutanata koji e se mjeriti u poetku i kasnije, utvrivanje oblasti u kojoj treba vriti mjerenje, odreivanje broja i rasporeda mjernih stanica i odreivanje trajanja i uestalosti uzorkovanja.
10

U skoro svim sluajevima razvoj mora biti postepen. Kako e se tokom godina sticati iskustvo, tako e se ukljuivati novi polutanti i smanjiti ili poveati broj stanica i usavravati program da bi to tanije zadovoljio potrebe zbog kojih je raen. Program praenja obino poinje mjerenjem lebdeih estica i sumpor-dioksida. U mnogim sluajevima mjeri se i ugljik-monoksid ako to stanje u saobraaju zahtijeva. Program se dalje razvija ukljuivanjem drugih polutanata.

5.Broj i raspored mjernih mjesta

Broj mjernih mjesta zavisi od veliine oblasti koju mrea treba da pokrije, promjenjivosti koncentracija polutanata i potrebnih podataka, to je u vezi sa ciljevima praenja. Ukupan broj Broj stanica U centru grada ili U stambenoj oblasti industrijskoj oblasti 1 0 1 1 2 1 2 2 3 2 6 4

1 2 3 4 5 10

Tabela 3. Raspodjela mjernih mjesta izmeu centra grada ili industrijskih oblasti i stambenih oblasti

Iako se pojedinane stanice esto koriste za praenje razliitih polutanata na taj se nain nee dobiti najbolje informacije o razliitim vrstama polutanata. Naprimjer, mjesta za praenje sumpor-dioksida i lebdeih estica mogu se esto raspodijeliti kao to je prikazano u tabeli 3, meutim za praenje ugljik-monoksida treba primijeniti drugaiji raspored mjernih stanica. Takve stanice treba da su u oblasti sa velikom gustinom saobraaja, dok mjesta za praenje oksidanata treba postaviti na periferiji ili ak izvan gradske regije. Koritenjem pokretnih stanica esto se mogu poveati informacije dobivene pomou mree stalnih stanica. Panju treba posebno obratiti na to da se funkcioniranje opreme ne promjeni sa promjenom lokacije. Da bi se to sprijeilo potrebna su ea badarenja.

6.Uestalost i trajanje uzrokovanja

Praenja mogu biti: kratkotrajna, periodina i trajna. Kratkotrajno praenje provodi se, po pravilu, za posebne svrhe kao to su prethodna procjena stepena zagaenosti prije nego pone opsenije praenje. Nedostatak ovog programa praenja je to to dobiveni podaci nisu potpuno reprezentativni zbog posebnih meteorolokih uslova ili uslova emisije koji mogu preovladavati tokom uzorkovanja.

11

Periodino praenje (npr. 1 mjesec u sezoni) moe smanjiti trokove, naroito ukoliko se koristi runo uzorkovanje. Ako se mjerenje vri dovoljno dugo (par dana) takvi podaci mogu biti izuzetno korisni za ocjenu strategije zatite. Trajno praenje se obino provodi uvijek onda kada je neka organizacija, koja se bavi zagaenjem vazduha, utvrdila na osnovu kratkotrajnih ili periodinih mjerenja da je takvo mjerenje potrebno. S obzirom na uestalost sakupljanja uzoraka dominantna su dva faktora: varijabilnost svojstvena polutantima ( npr. dnevna, sedmina, sezonska) i potrebna preciznost podataka o kvalitetu vazduha, to zavisi od ciljeva praenje. Uzimanje uzorka tokom radnih dana i dana vikenda pokazalo se veoma korisno u procjeni emisije od industrije, jer veina industrijskih izvora ili smanjuje rad ili potpuno prestaje sa radom za vrijeme vikenda. Ako se ovakvo uzorkovanje provodi dovljno dugo mogu se dobiti veoma korisne informacije o uticaju automobilskog saobraaja na stepen zagaenosti vazduha.

7.Kriterij za lokaciju stanica

Kriterij za lokaciju stanica je vrlo znaajan jer zbog pogrenog izbora dobijeni podaci mogu imati veoma ogranienu vrijednost. Lokacija stanice za praenje kvaliteta vazduha mora da zadovolji sljedee uslove: mjesto treba da je reprezentativno za oblast koja je odabrana optim planom, stanica treba da je postavljena i da radi tako da daje podatke koji se mogu uporediti sa dobivenim iz drugih stanica unutar mree praenja, treba da budu zadovoljeni neki fiziki zahtjevi

Slika 4. Mjerna stanica Bukinje Tuzla, u blizini Termoelektrane

Konaan izbor lokacije biti e kompromis u optimalizaciji ovih uslova. Stanice bi trebale biti locirane na mjestima gdje su smetnje u njhovoj neposrednoj blizini najmanje vjerovatne, tj. dalje od:

12

velikih zagaivaa - Udaljenost koja se preporuuje zavisit e od visine izvora i jaine emisije. Stanica treba da se nalazi najmanje 25 m daleko od dimnjaka. Kod veih izvora ova udaljenost treba da bude i vea; apsorbirajue povrine (lie i apsorbirajui graevinski materijali) - Potrebna udaljenost zavisi od apsorpcionih osobina materijala za polutant koji je u pitanju, ali treba da je najmanje 1 m.

Utvrivanje zagaenja vazduha od motornih vozila zahtijeva specijalnu panju zbog strmih gradijenata koncentracije koji se mogu oekivati. Ova mjerenja nije potrebno raditi u svim stanicama mree mjerenja. Ako se posmatraju primarni polutanti od saobraaja (ugljik-monoksid, ozoni, oksidi, ugljikovodici, olovo i dim iz vozila sa dizel motorom), najvee koncentracije mogu se nai u prometnim ulicama centra grada. U ulicama sa veim brojem pjeaka prikladno je postaviti mjerne stanice to blie pjeacima. U sluajevima kada pulutanti potiu od stacionarnih izvora, ulazni otvor ureaja za sakupljanje uzoraka treba da je, po mogunosti, 3-4 m iznad tla i 1-1,5 m od najblie vertikalne ili horizontalne povrine. Sa svih strana treba da bude otvoren prostor. Pri mjerenju polutanata od saobraaja ulazni otvor treba da bude 3 m iznad povrine ulice i na horizontalnoj udaljenosti 1 m od ivinjaka. Visina od 3 m se preporuuje da bi se izbjeglo uvlaenje estica sa ulice, da bi se obezbijedio slobodan prolaz pjeaka te da bi se ulazni otvor zatitio od oteenja. Odstupanja od ovih preporuka nisu prihvatljiva i ako se moraju initi, onda treba da su ista za sve stanice unutar mree mjerenja. Pri postavljanju stanica treba ispuniti sljedee uslove: 1. 2. 3. 4. da je na raspolaganju due vremena; treba da je, po mogunosti, dostupno 24 h dnevno tokom cijele godine; da posjeduje odgovarajue elektrine instalacije; da je zatieno od krae i oteenja te ekstremnih temperatura.

8.Odreivanje SO2 i dima u vazduhu

Aparat na slici 3. baziran je na standardnoj britanskoj metodi za odreivanje SO2 i dima. Ova metoda se zasniva na oksidaciji SO2 u H2SO4 apsorpcijom u rastvoru H2O2. Dim se odreuje reflektometrijskom metodom i to na osnovu zacrnjenosti izloene povrine filter papira i poreenjem sa standardnim oblakom dima.

Slika 5. Aparat za odreivanje SO2 i dima: 1 apsorber, 2 pumpa, 3 plinomjer, 4 dra filter papira, 5 stakleni lijevak

13

Ulazni vod sa obrnutim staklenim lijevkom se smijeta u zatitnu aluminijsku cijev duine 1,5 do 2 m i postavlja tako da bude 1 do 1,5 m udaljen od zida. Ulazni lijevak treba biti postavljenoko 3 m iznad tla i ne smije biti u blizini povrine koja apsorbuje. Ovako postavljen ureaj se opsluuje svakodnevno, tj. vri se zamjena filtera i ispiralice te se oitava protok na plinomjeru.

9.Odreivanje sedimenata
Sediment ili taloni prah se odreuje gravimetrijski, vaganjem suhog ostatka. Sedimentator se postavlja na mjestima na kojima je omogueno nesmetano taloenje estica. Veliina istaloenih estica se kree od 10-200 m, a taloenje se vri gravitacijom i ispiranjem estica atmosferskim oborinama. Vrijeme uzorkovanje je 30 2 dana, nakon ega se posuda mijenja drugom, istom, posudom, a uzorak prenosi u laboratorij gdje se vri analiza. Po zamjeni posuda uzorak ne smije stajati due od 14 dana (u hladnjaku) zbog razvijanja gljiva. Uzorak sakupljen u sedmintatoru se dobro promijea i u malim porcijama prenosi u kondicioniranu posudu. Uzorak se uparava na 80C. Nakon to se sav uzorak prenese sedimentator se ispire destilovanom vodom pomou staklenog tapia. Posuda sa uparenim ostatkom se sui 60 minuta na 105C i hladi pola sata, nakon ega se vaga. Koncentracija talonog praha se izraunava pomou jednaine: X=G/An Gdje je: X koncentracija talonog praha (g/m2), G masa sakupljenog talonog praha, kao razlika izmeu izvaganog uparenog ostatka i prazne posude, A povrina ulaznog, svijetlog otvora sedimentatora (m2), n broj dana uzorkovanja

Slika 6. Sedimentator: 1 staklena posuda, 2 stalak sa ianom mreom u kojoj se zatiuje staklena posuda od ptica

14

10.Prikazivanje rezultata
Rezultati se obrauju na nain da se po zavretku mjeseca treba obrauju dnevni podaci za dotini mjesec a po zavretku godine treba obraditi mjesene i godinje podatke. Treba praktikovati da mjerenje pone 1.4. jedne a zavri 31.3. naredne godine. Ovo je praktino iz razloga da se jedna zima ne bi pojavljivala u dvije godine praenja. Treba napomenuti da ukoliko zagaenost vazduha SO2 i dimom ne potie od emisije industrijskih postrojenja nego od loita, sagorijevanjem goriva za grijanje, mjerni period se moe skratiti na sezonu zime od 1.11. tekue do 28.2. naredne godine. Time se ine materijalne utede jer je sezona svedena na 4 mjeseca mjerenja a koliina dobijenih rezultata dovoljna za vjerno prikazivanje stanja zagaenosti mjernog podruja.

Grafikon 5. Izgled izvjetaja dnevne koncentracije SO2 u vazduhu

15

11.Zakljuak
O injenici da je vazduh jedan od najvanijih inioca ivotne sredine dovoljno govori podatak da ovjek bez njega moe preivjeti samo 5 minuta. Sve brim razvojem industrije i urbanizma, u svijetu raste i problem zagaenosti vazduha. Zagaenje vazduha direktno uzrokuje mnoge tetne pojave (ozonske rupe, efekat staklenika, kisele kie i dr.). Sve ove pojave tetno utiu na zdravlje ovjeka, a o ozbiljnosti ovog problema govore i podaci da u 10 najrazvijenijih evropskih zemalja 10% smrtnih sluajeva su posljedica akutne respiratorne infekcije, a 1/3 svih malignih oboljenja otpada na oboljenja respiratornog trakta. O zagaenju vazduha se malo toga moe rei a da nije ve reeno. Kljuno je sa rijei prei na djela. Prije svega kod ljudi je neophodno probuditi svijest o ovom problemu i podstai ih da se interesiraju za kvalitet vazduha koji udiu. U svemu tome monitoring vazduha ima znaajnu ulogu. Sam monitoring provodi se u cilju dobivanja pouzdanih i kvalitetnih informacija o stanju kvaliteta vazduha u ivotnoj sredini. Dobiveni podaci predstavljaju osnovu za planiranje politike zatite ivotne sredine na osnovu koje se definiraju konkretne mjere koje treba sprovesti u cilju unapreenja kvaliteta vazduha.

16

11. Literatura
Begi S., EKOLOGIJA zrak, voda, tlo, Tuzla, Kartonaa Tojii Eko zeleni Tuzla, 2000 Aviation and Global Climate Change. Aviation Environment Federation, London The Myths of Flying. Friends of the Earth Netherlands, 1998. http://ekologija.ba/index.php?w=c&id=147 http://www.bhdani.com/arhiva/207/t20705.shtml http://www.ekoteka.ba/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=
53

http://hr.wikipedia.org/wiki/One%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_zraka

17