Seminarski rad

1. TRANSPORT 1.1. Pojam transporta

Pod transportom u uem smislu se podrazumijeva prevoz stvari sa jednog mjesta na drugo. Pod transportom u irem smislu se podrazumijevaju sve aktivnosti neophodne za obavljanje prevoza i drugih prevoznih radnji, uvanje i obezbjeenje stvari i dokumentacije tokom transportnog procesa. Transport se moe posmatrati kao:1 ulazni transport, unutranji transport, izlazni transport. Ulazni transport se odnosi na transport materijala proizvedenih unutar kompanije i transport materijala nabavljenih iz spoljanjih izvora. Transport materijala proizvedenih unutar kompanije se obavlja unutranjim transportom, a transport materijala nabavljenih iz spoljanjih izvora se obavlja spoljanjim transportom. Transport poluproizvoda se uvijek obavlja unutranjim transportom slijedom pogon - unutranje skladite - pogon - izlazno skladite. Izlazni transport se odnosi na transport proizvoda, koji se moe obaviti djelimino unutranjim, a djelimino spoljanjim transportom. 1.2. Funkcije i efekti transporta Transportom se obavlja prevoz, pretovar, utovar, istovar i uvanje materijala, poluproizvoda i proizvoda u toku navedenih radnji. Veza transporta i skladitenja je direktna. Skladitenje je efikasnije ukoliko se: objedine isporuke, adekvatno koristi prostor u prevoznom sredstvu, odaberu adekvatne rute. Objedinjavanjem isporuka smanjuje se potrebna koliina rada i vremena isporuke za vei broj proizvoda. Nema potrebe za ponavljanjem operacija isporuke. Transport oslobaa skladini prostor od proizvoda koji se uvaju do momenta potronje i podie frekvenciju zaliha. Koliko se efikasno proizvodi prevezu i sauvaju tokom prevoza, toliko zalihe bivaju blagovremeno popunjene. Prijevremen transport dovodi do vee koliine materijala na zalihi koji eka" na proizvodnju ili do vee koliine zaliha proizvoda na prodajnom mjestu. Ma koliko prijevremeno, nikada ne moe da dovede do rasta trokova zaliha, koliko moe nabavka ije vrijeme ni koliina nisu optimalni.
1

Seminarski rad Zakanjeli transport i pored efikasno obavljene funkcije snabdijevanja, moe dovesti do zastoja u proizvodnji ili prodaji. MRP koncept upravljanja proizvodnjom i zalihama predvia sigurnosni nivo zaliha, kojim eliminie mogui negativan uticaj transporta na proizvodnju ili prodaju. Transport doprinosi zadovoljstvu potroaa, ponudom pravih proizvoda na pravom mjestu, tj. mjestu na kojem potroa oekuje proizvod u traenoj koliini i obeanim performansama. 1.3. Uslovi za obavljanje transporta

Za obavljanje transportnih aktivnosti neophodno je postojanje: transportnih sredstava, transportne infrastrukture, opreme za manipulaciju u transportu, obuenih kadrova. Transport dobija podrku od skladine infrastrukture. Adekvatan skladini prostor je opremljen skladinom opremom i opremom za manipulaciju. Skladita prate parking prostori za unutranja i spoljna trasnportna sredstva i prostorom namijenjenom higijensko zdravstvenoj brizi vozaa. Na njima se obavlja popravka, pregled i opskrba vozila gorivom i preventivna higijensko-zdravstvena zatita nosioca/izvrioca transportnih aktivnosti. Oprema za manipulaciju moe biti runa, mehanizovana ili automatska. Runa oprema su obino kolica na vuu ili guranje. Mehanizovanu opremu ine viljukari, kranovi, kranovi-kaikari za rasutu robu i sl. Automatizovana oprema je specijalizovana u vidu integrisanih dizalica, prikolice sa teretom na sve tri strane. Obueni kadrovi su potrebni u oblasti upravljanja, rukovoenja i izvrenja. Naroito se od vozaa oekuje da budu sposobni i spremni za rukovanje proizvodima i dokumentacijom u transportu. 1.4. Vrste transporta i transportnih sredstava

Transport moe biti unutranji i spoljanji. Frekvencija upotrebe unutranjeg i spoljanjeg transporta nije jednaka. Mnogo ee se koristi unutranji transport. Unutranjim transportom se prevoze manje koliine, jer je on manjeg kapaciteta u odnosu na spoljanji. Transportna sredstva mogu biti: transportna sredstva unutranjeg transporta i transportna sredstva spoljanjeg transporta.

1.5.

Faktori koji utiu na odluke o meunarodnom transportu

Odluka o meunarodnom transportu kompanije je pod uticajem: dravne regulative ciljnog trita, raspoloivosti posrednika- transportnih kompanija, razvijenosti saobraajne infrastrukture ciljnog trita, kvaliteta saobraajne povezanosti ciljnog trita kompanije i trita sa koga se obavlja isporuka, iskustva u radu sa transportnim aktivnostima najbliih konkurenata na ciljnom tritu, uslova i roka isporuke, sopstvenih mogunosti kompanije i 2

Seminarski rad vrste proizvoda. Dravna regulativa ciljnog trita moe da ometa isporuku i prodaju proizvoda kompanije, jer je rije o ino proizvodima. Dominiranje drava na kompanije determinie uslove isporuke na ino trita. Specijalizovane kompanije omoguuju ili onemoguuju upotrebu odgovarajue vrste i naina transporta, jer je mogue da ne posjeduju adekvatna transportna sredstva. Poslovanje na globalnom tritu zahtijeva uvaavanje uticaja ino propisa na: izbor prevoza, izbor prevoznog puta, dozvoljenu tonau", nain obezbjeenja proizvoda u prevozu, tehniku isptravnost vozila i sposobnost vozaa, zatitu prirode. U ujednaavanju standarda u prevozu i tranzitu veliku ulogu ima EU. 1.6. Drumski prevoz Drumski prevoz predstavlja vrstu prevoza koji je prisutan i u najmanje razvijenoj zemlji svijeta i najvie dostupan, ma koliko odredite bilo nepristupano. Veoma je dostupan, kao posljedica razvijene mree puteva. Ima prednost na lokalnim razdaljinama (do 600 km u konkurenciji je sa avio-prevozom). Optimalan je za isporuku od vrata do vrata", za razliku od drugih vrsta prevoza koje se moraju dopunjavati drumskim prevozom u sluaju isporuke od vrata do vrata. Drumski prevoznici su najfleksibilniji prema zahtjevima korisnika. Moe se rei da je rije i o brzoj vrsti prevoza. Ali ova vrsta prevoza je najrizinija u pogledu spoljanjih uticaja i mogunosti kraa. Kapacitete drumskog prevoza ograniavaju kapacitet vozila, vrsta proizvoda, zakonska regulativa. Cijene drumskog prevoza su prilino visoke. U drumskom prevozu moe se prevoziti tovar i komadni proizvodi sa malim poiljkama do 31,5 kg i komadnim poiljkama do 2 tone. Ukoliko se prevozi tovar, utoliko se koristi puni kapacitet vozila za tovar. Ukoliko se prevoze komadni proizvodi, tada se manje koliine meusobno kombinuju radi efikasne popune prostora vozila. Poveanje efikasnosti transportne aktivnosti koja se obavlja drumskim prevozom omoguava kompjuterska tehnika i informaciona tehnologija. Elektronska razmjena podataka i elektronsko komuniciranje su osnova veza koje se uspostavljaju izmeu drumskog prevoznika, kompanije - klijenta i drugih kompanija - partnera. Kod internih komunikacija najznaajnija je komunikacja baze sa vozilom, preko kompjutera koji je ugraen u vozilu. Nalozi koje voza treba da obavi se iz baze alju na kompjuter vozila, pri emu, takoer voza vozila moe preko kompjutera slati sve podatke iz vozila ka bazi. Na taj nain je mogue upravljati vozilom (stepen potronje goriva, brzina vonje i sl.), upravljati prevozom (raspored rute, mjesto, vrijeme isporuke, ekanja itd.). U meunarodnom poslovanju upotreba drumskog prevoza je ograniena razliitim dravnim regulativama i procedurama, to moe produiti vrijeme isporuke i ugroziti kvalitet proizvoda. Odravanje dogovorenog vremena isporuke u meunarodnom saobraaju je omoguila upotreba carinske konvencije TIR koja je uprostila carinski pregled (dokumentacija karnet TIR"). Drumski prevoznici se udruuju u udruenja kao to je IRU (International Road Transport Union). Pravni osnov za pristupanje je pogodba za meunarodni prevoz robe po drumu CMR. Drumski prevoz e i dalje ostati primarna vrsta prevoza, koja e koliko samostalno omoguavati i dalje

Seminarski rad efikasno obavljanje prevoza, toliko e sluiti drugim vrstama prevoza kao pomoni prevoz u dugom lancu isporuke kada su polazita i odredita slabo dostupna alternativnim vrstama prevoza. Kompanija moe samostalno organizovati transport, koristei sopstvena transportna sredstva. Strategija sopstvenog transporta je privilegija trino snanijih i finansijski monijih kompanija. Obim njihovih transportnih aktivnosti opravdava investiciju u vozni park. Kompanija investira u: vozila, rezervne dijelove, opremu i materijale za odravanje, objekte za garairanje i opravku vozila, obuku vozaa i osoblja za upravljanje transportom. Izborom strategije sopstvenog transporta menadment kompanije prihvata obavezu rjeavanja svih problema koji mogu nastati u prevozu proizvoda. Meutim, menadment kompanije ima veu kontrolu u cijelom logistikom lancu, posebno u prevozu proizvoda. Kompanija moe iznajmiti prevoz. Ona moe organizovati transportne aktivnosti, ali e prevozno sredstvo i vozaa, po utvrenoj naknadi, iznajmiti od kompanija ija je to osnovna djelatnost. Kompanije tada gube kontrolu nad prevozom, ali se liavaju investicija u prevoz i rizika u upravljanju prevozom. Kompanije mogu koristiti kombinovani pristup, to je u savremenim uslovima poslovanja najea strategija. Tada e koristiti sopstvena i iznajmljena vozila. 1.7.Samostalni transport ili transport preko posrednika Kompanija moe: sama organizovati i realizovati aktivnosti transporta ili organizaciju, realizaciju i praenje realizacije povjeriti specijalizovanim institucijama koje mogu i ne moraju da imaju vozni park. U sopstvenoj organizaciji kompanija moe koristiti sopstvena ili iznajmljena prevozna sredstva. Povjeravanjem aktivnosti transporta specijalizovanim institucijama, kompanija im predaje obavljanje aktivnosti transporta. Kompanija-naruilac ne brine o transportnim aktivnostima. Specijalizovane institucije su obino pediterske kompanije ili druge institucije specijalizovane za poslove pedicije, transporta, carinjenja i kontrole. 2. PEDICIJA 2.1. Pojam pedicije Meunarodna pedicija je usluna spoljnotrgovinska djelatnost koja se bavi organizacijom transporta i svih aktivnosti vezanih za njega, sa ciljem da roba od proizvoaa do potroaa stigne na ekonomian, brz i siguran nain. Meunarodna pedicija je spoljnotrgovinska djelatnost zbog toga to radi po nalogu i za raun jednog od aktera meunarodne kupoprodaje (prodavca ili kupca) i zastupa njegove interese prema ostalim uesnicima u transportu.

Seminarski rad Meunarodna pedicija nije saobraajna djelatnost jer se ne bavi prevozom robe, ve njegovom organizacijom. Ako pediter, u okviru organizacije transporta, obavlja i prevoz ili dio prevoza spostvenim prevoznim sredstvima, on se tada bavi prevozom kao sporednom djelatnou i u tom dijelu preuzima odgovornost prevoznika. Meutim, funkcija organizacije transporta kao glavna pediterska djelatnost predstavlja spoljnotrgovinsku a prevoz robe saobraajnu djelatnost. IZVRENJE SPEDITERSKOG POSLA: Prijem dispozicije od komitenta Otvaranje predmeta Zakljuenje ugovora o prevozu Organizacija inspekcijskih pregleda robe Zakljunje ugovora o osiguranju Organizacija carinjenja robe Polaganje rauna komitentu Naplata trokova i zakljuenje predmeta 2.2. pediterske aktivnosti TDC pedicija je specijalizovana aktivnost koja podrazumijeva organizovanje distribucije i koordiniranje prevoza. U savremenim uslovima poslovanja pediterske aktivnosti: obavlja TDC2 kao posrednika organizacija registrovana za pediterske poslove, ili ih organizuje i ugovara za kompaniju - komitenta sa specijalizovanom organizacijom za pediciju. pediter organizuje logistiki proces na najefikasniji nain obuhvatajui: organizaciju transportnih tura, izbor nosioca transporta, izbor prevoza i izbor naina transporta.

Da bi se premostila prostorna razlika izmeu kompanije - komitenta i kompanije - primaoca, pediter sam organizuje prevoz, jer ima prevozna sredstva i registraciju ili angauje prevoznika sa kojim sklapa ugovor o prevozu. Angaovanjem posrednika u prevozu pediter moe da se angauje pri sklapanju ugovornih odredbi u carinjenju proizvoda, poslovima kontrole proizvoda i zaliha. pediter moe da posreduje pri sklapanju kupoprodajnih ugovora izmeu kompanije - komitenta i kompanija - potencijalnih kupaca. Da bi se premostila vremenska razlika izmeu kompanije - komitenta i kompanije -primaoca pediter organizuje skladitenje i uvanje proizvoda. pediter bira najpovoljniju transportnu turu, relaciju, prevoznika, nain pripreme proizvoda i isporuku. Interes peditera i kompanije - komitenta su vee tovarne jedinice. Vee tovarne jedinice se dobijaju zbiranjem poiljki radi skraenja vremena isporuke i trokova transporta.
2

Skraenica za transportni distributivni centar

Seminarski rad Da bi TDC u ulozi peditera, efikasno obavio pediterske aktivnosti neophodno je da poznaje funkciju transporta, da ima razvijene odnose sa transportnim prevoznicima, carinskim slubama, osiguravajuima zavodima itd. 2.3. Aktivnosti kontrole Aktivnosti kontrole obavljaju specijalizovane institucije za kontrolu robe. Aktivnosti kontrole robe mogu obavljati i TDC ukoliko su registrovani za obavljanje akrivnosti kontrole. Aktivnosti kontrole se obavljaju na osnovu ugovora o kontroli robe, po kojem se kontrolor obavezuje da e struno i nepristrasno obaviti ugovorenu kontrolu i na osnovu toga izdati potvrdu, a kompanija - komitent se obavezuje da e isplatiti ugovorenu naknadu za obavljen posao. Za izvrene poslove organizacija za kontrolu TDC dobija proviziju i nadokanadu svih trokova koje je imala tokom kontrole, a koji su nainjeni u svrhu njene efikasnosti. Postoje dvije osnovne vrste ugovora o kontroli: ugovor o kontroli kvaliteta i kvantiteta proizvoda (robe) i ugovor o preuzimanju proizvoda. Kvalitativna i kvantitativna kontrola je osnovni zadatak specijalizovanih organizacija za kontrolu, odnosno TDC. Pored kontrole kvaliteta i kvantiteta, TDC vri kontrolu pakovanja, manipulacije, uskladitenja, transporta i rada transportnih sredstava. Ukoliko TDC, pored kontrole kvaliteta i kvantiteta, obavi i poslove preuzimanja proizvoda od treeg lica, utoliko TDC obavlja kompletnu kontrolu. Jedna od najveih kontrolnih organizacija u svijetu je Societe Generale de Surveillance S.A., ija je prva djelatnost bila kontrola itarica i drugih proizvoda.

2.4. Prevozna dokumentacija 2.4.1. Ugovor o prevozu Ugovorom o prevozu prevozilac se obavezuje da preveze na odreeno mjesto ugovorene proizvode, kompanija - poiljalac se obavezuje da za to isplati odreenu naknadu. Ugovor o prevozu ima svoje specifinosti u zavisnosti od vrste prevoza, pa se moe govoriti o ugovoru u pomorskom, avio-prevozu, kopnenom prevozu i multimodalnom prevozu. Prevozilac je obavezan da proizvode koje je primio u prevoz preda na odreenom mjestu poiljaocu ili naznaenom primaocu. Kada proizvodi stignu na odredite, obavezan je da o tome obavijesti primaoca. Primalac ima pravo da zahtijeva predaju poiljke. Preuzimanjem poiljke i tovarnog lista u obavezi je da isplati naknadu prevozniku ukoliko je u ugovoru o prevozu navedeno da trokove prevoza snosi primalac. Ukoliko prevoznik ne naplati ugovorenu naknadu za ugovoreni prevoz, ima pravo zaloge nad proizvodom. Prevoznik odgovara za oteenja i gubitke na proizvodu ili kanjenje poiljke. Poiljalac je u obavezi da:

Seminarski rad upakuje proizvode adekvatno prevozu, obavijesti prevoznika o eventualnim karakteristikama proizvoda na koje mora obratiti panju, isplati naknadu za prevoz i nadoknadi trokove.

Poiljalac ima pravo: raspolaganja proizvodom, neisplaivanja dijela naknade ukoliko prevoznik nije obavio prevoz po ugovorenim odredbama, odreivanja pravca puta i nadoknadu tete od prevoznika u sluaju da prevoznik kao vozar nije osigurao odgovornost za priinjenu tetu.

U savremenim uslovima poslovanja na znaaju dobijaju ugovori o multimodalnom prevozu. Organizator multimodalnog prevoza prevozi proizvode od polazita do odredita putem meunarodnih prevozilaca iz najmanje dvije grane prevoza sa najmanje dva prevozna sredstva, jedinstvenom ispravom i odgovornou. 2.4.2. Tovarni list i konosman U transportnom poslovanju najvanija transportna dokumenta, koja se razlikuju prema vrsti prevoza, jesu: tovarni list i konosman (teretnica). Tovarni list i konosman su prevozne isprave koje izdaju vozari, a kojim se potvruje da je proizvod primljen u prevoz. Tovarni list se koristi u kontinentalnim vrstama prevoza i avio-prevozu, a konosman u pomorskom prevozu. U meunarodnom drumskom prevozu tovarni list se naziva CMR, to je skraenica od Sporazuma o meunarodnom drumskom prevozu. U meunarodnom eljeznikom prevozu tovarni list se naziva CIM, to je skraenica od Sporazuma o meunarodnom prevozu eljeznicom. U meunarodnom avio-prevozu tovarni list se naziva AWB, koji osnovu ima u Sporazumu o objedinjavanju odreenih pravila u meunarodnom avioprevozu. U meunarodnom pomorskom prevozu konosman dobija oznaku B/L-billoflading. Kombinovani prevoz koristi prenosivu i neprenosivu dokumentaciju. Ukoliko je rije o prenosivom dokumentu, naziva se intermodalni konosman, a ukoliko je rije o neprenosivom dokumentu, naziva se intermodalni tovarni list Tovarni list je nosilac informacija o poiljaocu, primaocu, prevozniku i proizvodu, koje su vrlo detaljne i obimne, posebno u drumskom tovarnom listu. Neprenosivi tovarni list glasi na primaoca, prema emu, a na osnovu dokaza o identifikaciji primalac moe da podigne poiljku. U tom sluaju predajom poiljke u prevoz poiljalac gubi pravo kontrole nad njom. Neprenosivi tovarni list nije hartija od vrijednosti. Njime se samo dokazuje da je nastao ugovorni odnos izmeu kompanije i vozara. Neprenosivim tovarnim listom se potvruje prijem proizvoda u prevoz (koliko vagona ili kamiona toliko tovarnih listova).

Seminarski rad Ukoliko tovarni list ne glasi na donosioca, onda je rije o prenosivom tovarnom listu. Konosman, takoer ne mora da sadri podatke o primaocu, to znai da je on prenosiv dokument. U tovarnom listu su sadrani svi trokovi koji treba da budu plaeni u prevozu, sa naznakom toga ko snosi trokove prevoza. Na osnovu tovarnog lista plaaju se usluge posredniku. Pratei dokument tovarnog lista je spisak proizvoda po nazivu, vrsti, teini, odnosno spisak paketa ili drugih vrsta pakovanja. Uz pomo liste mogue je obaviti kontrolu utovara, istovara i ubiljeiti eventualne nedostatke. Takve informacije su veoma vane. Prosljeuju se objema stranama, poiljaocu i primaocu. Time se utvruje ko je nosilac odgovornosti za oteenja ili. nedostatke. Slika 1. Izgled meunarodnog tovarnog lista u drumskom prevozu (CMR)

Seminarski rad

Otpremni list je dodatni dokument koji prati tovarni list kada je rije o operacijama nepopunjenog kapaciteta. Tada otpremni list predstavlja mapu po kojoj se voza zaustavlja na odreena odredita i isporuuje odreene koliine proizvoda. Konosman je u slubi ugovora o prevozu proizvoda pomorskim transportom, odnosno potvrde da je proizvod primljen u prevoz i prevezen. Konosman obuhvata kao svaki ugovor uslove prevoza o kojima se dogovaraju ugovorne strane. Osnova je za rjeavanje sporova koji mogu nastati u prevozu kao posljedica oteenja ili gubitka proizvoda i si. Konosman je hartija od vrijednosti, koja je prenosiva. Dokument koji se koristi u rijenom prevozu je rijeni konosman. Ukoliko je prenosiv ima karakteristike pomorskog konosmana. Ukoliko je neprenosiv ima karakteristike eljeznikog tovarnog lista. U meunarodnom prevozu, ukoliko uestvuje vie prevoznika svaki odgovara za proizvod do odredita do kog vri prevoz. 2.4.3.Ugovor o pediciji U poslovima pedicije sklapaju se dva ugovora. Jedan ugovor je izmeu kompanije - komitenta i TDC kao pediterskog posrednika, a drugi ugovor je izmeu TDC i prevoznika (ukoliko TDC nema sopstveni prevozni park). Ugovorom o pediciji se obavezuje pediter da radi otpreme i dopreme odreenih proizvoda (robe) zakljui u svoje ime i za raun kompanije - komitenta ugovor o prevozu i druge ugovore koji su potrebni za izvrenje prevoza, kao i da obavi ostale uobiajene poslove i radnje, a kompanija - komitent se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu pediter se obavezuje prema ugovoru o pediciji, da: primi i uva proizvode, preduzme pravne radnje u vezi otpreme i dopreme, odredi pravac prevoznog puta, izvri komitentove naloge, zatiti komitentove interese, obavesti komitenta i poloi raune, zakljuuje posebne ugovore, preda proizvode primaocu, o emu obavjetava komitenta.

Prava peditera prema ugovoru o pediciji jesu samostalno istupanje i zalono pravo. pediter obavlja sve aktivnosti za kompaniju - komitenta i po zavrenom poslu ispostavlja trokove koje je platio u ime kompanije - komitenta, sopstvene trokove i proviziju za obavljenu uslugu. Obaveze kompanije komitenta prema ugovoru o pediciji jesu: isplata naknade, naknada trokova i davanje predujma, obavjetenje o eventualnim osobinama proizvoda, plaanje naknade kada to odbije primalac proizvoda. Ugovor izmeu TDC (peditera) i posrednika u prevozu je poseban ugovor. Za sve propuste posrednika koje angauje TDC odgovara TDC kompaniji - komitentu, kao i za line propuste. Njegova odgovornost nije na snazi ukoliko je komitent preutao" znaajne informacije o proizvodima.

Seminarski rad 2.4.4. pediterska potvrda i konosman Organizacijom prevoza pediter se obavezuje da izdaje dokumenta pomou kojih dokazuje ili potvruje da je svoje ugovorene obaveze izvrio prema odredbama ugovora.

Najea pediterska dokumenta su: pediterska potvrda, pediterska transportna potvrda i pediterski konosman. pediterska potvrda FCR {Forwarding Agent Certtftcate of Receipt) je potvrda prijema proizvoda od strane peditera. Izdavanjem pediterske potvrde kompanija-poiljalac gubi kontrolu nad proizvodom, ali stie pravo njegove naplate na osnovu pomenutog dokumenta. pediterska transportna potvrda FCT (Forwarding Agent Certificate of Transport) je dokaz prijema proizvoda i obaveze da se isti isporue primaocu (koji treba da ima original dokumenta - kao svaki list). 3.CARINSKO POSLOVANJE Carina je javna dabina koju drava naplauje od vlasnika robe prilikom njenog prelaska preko carinske linije. Carinska linija je granica koja razdvaja domae carinsko podruje od carinskih podruja drugih zemalja. Prema naem carinskom zakonu carinska linija istovjetna je sa dravnom granicom. Carinsko podruje jeste teritorija ograniena carinskom linijom na kojoj se primjenjuju carinski propisi jedne zemlje. 3.1.Carinski obveznik Carinski obveznik je lice koje je duno da obavi sve propisne carinske formalnosti i plati carinske i druge dabine kao i da odgovara za robu dok je pod carinskim nadzorom. On mora biti upisan u registar carinskih obveznika kod Savezne uprave carina. 3.2.Postupak carinjenja robe prijavljivanje robe radi carinjenja, podnoenje jedinstvene carinske isprave (JCI), prijem dokumenata za carinjenje, carinski pregled robe, svrstavanje robe po carinskoj tarifi, utvrivanje carinske osnovice, izraunavanje dabina koje se plaaju prilikom uvoza ili izvoza, naplata carinskih dabina, naknadni obraun carinskih dabina i 10

Seminarski rad naknadno provjeravanje podataka o uvezenoj ili izvezenoj robi Potrebna dokumentacija: komercijalna (trgovaka faktura), transportni dokument, polisa osiguranja robe, uvjerenje o kvalitetu robe, sanitarni sertifikat (uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti robe), fito ili veterinarsko uvjerenje, rjeenje nadlenog ministarstva o dozvoli (D) za izvoz ili uvoz i rjeenje o dodijeljenoj kvoti (Kk ili Kv).

Slika 2. Izgled Jedinstvene carinske isprave (JCI)

4. OSIGURANJE TRANSPORTA

11

Seminarski rad Osiguranje je zatita od tetnih posljedica izazvanih vanrednim dogaajima, koji se mogu predvidjeti i kojima su izloeni imovina, ivot i tjelesno zdravlje ljudi. Osiguranje je ekonomska, jer nadoknauje tete nastale usljed ruilakog dejstva prirodnih sila ili nesrenih sluajeva. Sutina osiguranja kao ekonomske kategorije sastoji se u udrivanju svih koji su izloeni opasnostima (tzv. rizine zajednice), sa ciljem da zajedniki podnesu tetu koja je zadesila samo neke od njih. Na taj nain svaki lan rizine zajednice umjesto cijele tete koja bi pogodila samo njega snosi samo mali dio

Osnovni elementi polise osiguranja su: ugovorene strane (osigurava i ugovara osiguranja), predmet osiguranja, rizici obuhvaeni osiguranjem, trajanje osiguranja, osigurana suma, premija osiguranja, datum izdavanja i potpisi ugovorenih strana. 4.1. Transportno osiguranje Transportno osiguranje je posebna oblast osiguranja koju ine osiguranje prevoznih sredstava, osiguranje robe u prevozu, osiguranje odgovornosti vozara i osiguranje drugih interesa koji se pojavljuju u transportu. Osiguranje prevoznih sredstava (kasko osiguranje) posebna je oblast transportnog osiguranja i pokriva rizike kojima je izloeno prevozno sredstvo, ali ne i roba koja se prevozi. Osiguranje robe u transportu (kargo osiguranje) je grana transportnog osiguranja koja se bavi osiguranjem robe koja se prevozi. Stvari ili ive ivotinje koje se prevoze sa jednog mjesta na drugo (od mjesta proizvodnje do mjesta skladita u mjestu prodaje ili potronje) bilo kojim transportnim sredstvom ine robu, kargo ili teret u prevozu. Prevoz robe unutar pogona, fabrike, skladita i sl. nije predmet ovog osiguranja. Za robu odnosno teret i kod nas je uobiajen naziv kargo (p. cargo - brodski tovar, teret). Polisa osiguranja je dokument koji u odreenoj formi sainjava i izdaje, na zahtjev ugovaraa osiguranja osigurava u momentu sklapanja osiguranja. Polisa osiguranja mora da sadri osnovne odredbe kao sto su: ugovorne strane, predmet osiguranja, rizik obuhvaen ugovorom o osiguranju datum izdavanja polise potpise ugovornih strana. U polisi se mogu navesti opti uslovi osiguranja: moe glasiti na odreeno lice, po naredbi i na donosioca. U transportnom osiguranju postoji veliki broj polisa koje se razlikuju po formi, sadrini, karakteristikama i sutini. One se mogu klasifikovati na razne naine u zavisnosti od postavljenih kriterijuma:3 pojedinane i generalne polise, zavisno od toga da li se odnose na pojedinane ili opte ugovore o osiguranju, izvozne ili uvozne polise, zavisno od toga da li se osigurava roba u uvozu ili izvozu, pomorska i kopnena polisa, odnosno tzv. "engleska polisa", devizne ili konvertibilne, u zavisnosti da li su osiguranja sklopljena u stranoj ili domaoj valuti,
3

Tomai V. : Transportno osiguranje, Savremena administracija,Beograd, 1987.

12

Seminarski rad taksirane i netaksirane polise, zavisno od toga da li sadre ugovorenu vrijednost osiguranog predmeta ili je ne sadre.

Slika 3. Polisa osiguranja

13