SEMINARSKI RAD

HCS RAUNARSKI PROGRAM ZA OPERATIVNE ANALIZE I PLANIRANJE SAOBRAAJA

(HCS - Highway Capacity Software)

SADRAJ

1. UVOD 1.1. Historijat i upotreba HCS-a

2. ANALIZA IZOLIRANIH RASKRSNICA I ALATKE PRAENJA VREMENA SIGNALIZACIJE

2.1. Alati softvera za analizu saobraaja 2.1.1. Paket analize operacija signaliziranja / SOAP 2.1.2. SIGNAL 2.1.3. SIDRA 2.1.4. Poboljano ponavljanje vrijednovanja procesa za djelotvornost signalizacijE / EVIPAS 2.1.5. TEXAS

2.2. HCM / kino 3. SPECIJALNI ALATI ANALIZE 3.1. TSDWIN 3.2. NOSTOP 3.3. TS/PP - Nacrt 3.4. Prikaz napretka i optimizacija / PROGO 3.5. Prikaz animacije mree signalizacije/ SNAG 4. INTEGRACIJA ALATA 4.1. WHICH 4.2. AAPEX 4.3. SYNCHRO 4.4. TEAPAC 4.5. Softver sistema integracije saobraaja / TSIS

5. UVID U IZGLED NEKIH OD KOMANDI PROGRAMA 6. ZAKLJUAK 7. LITERATURA

1. UVOD 1.1. Historijat i upotreba HCS-a HCM je Prirunik kapaciteta autocesta , od kojega su izvedeni svi ostali HCS programi. Prvi HCM je objavljen u 1950 , kao zajedniki rad izmeu uprave autocesta , istraivakog odbora magistralnih kapaciteta i zavoda javnih cesta. Materijali u HCM su zbirka metoda za procjenu kapaciteta i razine usluge za mnogi prijevoz objekata i naina rada. Ove metode su razvijene od strane istraivakih timova koji su na razne nacine financirani i rezultate je prikupljao odbor za autoceste,kapacitet i kvalitet usluga.To je aurirano 4 puta do 2000 godine.

1985 godine izraen je kompjuterski softver i prirunik za HCS-85. Softver koji je koriten za auriranje je od windowsa i on je temelj za HCM 97 auriranje. To ukljuuje sposobnost i razinu usluge izrauna u 1997 HCM. Oni nemaju sposobnost da automatski odrede optimalnu fazu planova. Windows HCS zamjenjuje DOS verzija u ranu jesen 1988 g. Ova verzija HCS je u potpunosti kompaktabila sa azuiranim podacima na 1997 g . HCM. 2000 HIGHWAY CAPACITY MANUAL ( HCM 2000 ) osnovi koristi isti postupak koji je u HCM 97. HCS ( Hihgway Capacity Software ) provodi metodologije koje su dokumetirane i aurirane u prirucniku HCM ili higway capacity i on obuhvaa postupke koji se esto koriste u cijeloj USA kako bi se ocjenio promet poslovanja za razne objekte i konfiguracije raskrsnica. HCS modul ukljuuje analizu kapaciteta i procjene razine usluge LOS , i nisu ogranieni na signalizirane

raskrsnice i nesignalizirane raskrsnice, arterials , multilane autocesta , dvije trake autocesta i autocesa uopteno.

2. ANALIZA IZOLIRANIH RASKRSNICA I ALATKE PRAENJA VREMENA SIGNALIZACIJE Najire koritena kompjuterizovana metoda kapaciteta za signaliziranje raskrisnica je softver kapaciteta auto puteva ( HCS). Ta procedura je namjenjena za pomo korisnicima u procjenjivanju kapaciteta raskrsnica i nivoa usluge ( LOS LEVEL OF SERVICE ) . HCS je vjerodostojna primjena HCM-a. Obavlja procedure u priruniku , i nita vie . HCS omoguava korisniku da ue u podatke o konkufiguraciji raskrsnice , saobraajnim tokovima , faziranju signalizacije i podacima mjerenja vremena izraunavanja prekinutih kanjenja , omjeru obima i kapaciteta i nivou usluge (LOS ). Ogranienja HCS ne izvodi dizajniranje mjerenja vremena . Aplikacija HCS-a ograniena je sa raskrsnicama koje se granaju u 4 trake , trake sa viestrukim opcijama skretanja, i kontrolu unaprijed osmiljene i sprovedene signalizacije, do mjere pokrivene HCM-om. Pored toga, softver kapaciteta autoputeva implementira osnovne sekcije autoputa iz treceg poglavlja HCM-a. HCS petlje i HCS-rampe ukljuuju i procedure definisane u poglavljima 3,4,5 HCM-a, za odjeljke osnovnih autoputeva petlji ,rampi,presjeka na rampama , tano po tom redu. Modul odjeljaka osnovnih autoputeva ukljuuje operacione , uredbene , i planske analize . Operacione analize odreuju nivo usluge na osnovu brzine slobodnog toka ; postojee obime saobraaja ; geometriju puteva , ukljuujui broj i irinu traka ocjene i naknadne izmjene. Odreivanje nivoa usluge zasniva se na izraunatim uvjetima ( maksimalan omjer protoka usluge) za ekvivalentni idealni saoobraajni tok. Analiza dizajna osnovnih odjeljaka autoputeva usmjerana je na odreivanje broja traka autoputa u cilju odravanja eljenog nivoa usluge za projektovani obim saobraaja . Analiza planiranja moe se sprovesti koristei ili dizajn ili metodologiju operacione analize. Openito , korisnik pribavlja informacije o prosjenom godinjem dnevnom obimu saobraaja , ili dizajn satnih obima . Zahtjevi za unos informacija za analizu osnovnih autoputeva ukljuuju broj i irinu traka , brzinu slobodnog toka , teren , naknadne izmjene , mjeanje vozila , i obim saobraaja . Zahtjevi za unos podataka za analizu petlji ukljuuju autoputeve bez petlji i obim vezanog saobraaja , tip vezanja , broj i irinu traka , teren , naknadne izmjene , i tip populacije vozaa kao to su dnevni

putnici , za razliku od turistikih putovanja. Izvodi podataka ukljuuju brzine vezanih i nevezanih autoputa i nivo usluge . Kriteriji za nivo usluge zasnovani su na izvedenim brzinama.Analiza rampi bavi se autoputima sa ili bez rampi . Zahtjevi unosa podataka za analizu rampi ukljuuju autoputeve i obime saobraaja , duinu ubrzanja i uspornenja traka , broj i irinu traka , teren , i brzine slobodnih tokova oba autoputa kao i rampe . Izvodi podataka ukljuuju maksimalnu zbijenost i oekivanu prosjenu brzinu vozila u podrujima na koje se rampa odnosi i nivo usluge. Nivo usluge za rampe i presjeke rampi odreen je na osnovu izraunate maksimalne zbijenosti u poruju zajednikog uticaja autoputa. Analiza saobraaja i alatke optimatizacije za izolirane raskrsnice vie su se nego utrostruile u posljednjih pet godina. Jedan razlog je objava prirunika za kapacitet autoputeva ( HCM ) , koji je nedavno nadograen 97. HCS softver kapaciteta auto puteva razvijen je kao cjelovita i vjerodostojna implementacija HCM-a , makar to se tie svih najee koritenih poglavlja / ustanova , ali je ogranien na HCM procedure. Osnivai su osjetili potrebu za drugim funkcijama kao to su dodatne mjere performance ili izvedbe , neobina geometrija , i , naravno , obiljeja dizajna. Nedavni dodaci alatkama analize raskrsnicama su kombinirali ovu proirenu funkcionalnost sa ili HCM procedurama uvrstavajui ih direktno ili vezajui ih za HCS procedure. Neki alati , naravno , jo uvjek obavljaju druge funkcije zajedno ali svi imaju ulogu u dizajniranju raskrsnica i procesu analize. Tipini primjer najee koriteni mjera performance su kanjenja , zastoji , broj stanica , upotreba goriva , i isputanja emisionih gasova . to je najvanije , neke od naprednih alatki mogu optimizirati redoslijed faza , duine ciklusa i podeavanja praenja vremena signalizacije za kontrolere.

2.1. Alati softvera za analizu saobraaja Prije dvadesetak godina jako mali broj korisnika je imao pristup velikim raunarima koji su neophodni za kompjuterizaciju alatki modeliranja saobraaja. Najei korisnici bili su odjeli za transport, velike metropole, univerziteti i velike kompanije, dok su ostali morali koristiti analitike, rune tehnike ili debelo platiti za reklamne usluge koritenja raunara. Danas, mikroraunari kao dio nae svakodnevnice dostupnni su kao elektronski izrauni u 70-im godinama prolog vijeka; iako skuplji od kalkulatora, veina transportnih strunjaka diljem svijeta si ga mogu priutiti. Tako su npr. ameriki odjel za prevoz i neki dravni odjeli za prevoz i autopute objavili razne alatke softvera za svaku fazu planiranja transporta, a Federalni Odjel za

Autopute (The Federal Highway Administration - FHWA) i Federalni Odjel za Tranzitne puteve (Federal Transit Administration - FTA) su, u cilju pomaganja korisnicima softvera, ak i osnovali distribuciona i pomona sjedita. Pored svega ovoga, nimalo udno nije pitati se zato koristiti ovakav program uope, a odgovor slijedi. Kompjuterizacija saobraajnih alata moe se koristiti da bi se broj moguih rjeenja za odreene probleme znatno poveao. Zaista, koritenje kompjuterizovanih alatki omoguuje pregled pojedinanih rjeenja koje je mogue samo uzeti u obzir prilikom obavljanja analitikih, runih metoda. Zatim, odabor ovog programa nad tradicionalnim nekomputerizovanim tehnikama poveaje uinkovitost djelovanja. Pored toga, koritenje simulacionih alata omoguuje isprobavanje predloenih dizajna i poboljanja u prometu unutar kancelarije, ne izlaui javnost moguem riziku, a optimatizacija i omoguuje korisniku da sagleda vie opcija u svega nekoliko minuta. Mnogi su razlozi zato koristiti ovakve alate, ali gore-navedeni su najvaniji. Primarni cilj ovog reklamnog saetka je da se predstavi kratak, a ipak razumljiv uvod u svijet analize saobraajnih radnji, kao i alati optimatizacije istih. Tanije, identificira se i promoviraju aplikacije modela za signalizirane i nesignalizirane raskrsnice, glavne puteve koji se granaju na vie sporednih puteva, mree, autoputeve i autoputne izlaze.

2.1.1. Paket analize operacija signaliziranja / SOAP Paket analize operacija signaliziranja (Signal Operations Analysis Package - SOAP) moe se koristiti za odreivanje planova mjerenja vremena signalizacije za unaprijed osmiljene kontrolore i ograniene mogunosti za djelotvorne kontrolore. Meutim, osnovni znaaj je njegovo ukljuivanje tzv. arobnjaku za kontrolisanje tragova za pomo raskrsnica (Wizard of Helpful Intersection Control Hints - WHICH), te mnogim korisnicima slui za optimiziranje vremena planiranja za upotrebu spajanja traka uz pomo alata koje WHICH podrava. Originalna verzija, koja je jo uvijek dostupna samo zasebno, more raditi analizu vie razliitih perioda, ali WHICH verzija je alat koji analizira samo jednu instancu, tj. jedan period, budui da su svi ostali programi unutar tog paketa ogranieni na samo jedan period. Pored toga, program optimizira duine ciklusa i razdjeljivanje na osnovu kanjenja i zaustavljanja.

2.1.2. SIGNAL SIGNAL se koristi za sprovoenje analize kapaciteta, optimatizaciju mjerenja vremena signalizacije i za dizajniranje geometije i metoda kontrole raskrsnice. Pored toga, moe analizirati i

postojee uvjete saobraa i mjereje vremena, kao i generisati optimalne uzorke vremenske signalizacije i faziranja procesa, uspostavljajui najbolji nivo usluge (Level of Service - LOS) za kritine kretnje unutar dometa odreenih duina ciklusa. Meutim, najvanija prednost ovog programa je u fleksibilnosti u razvijanju kontrolnih strategija pojedinanih raskrsnica koju nudi korisnicima. Tako npr. SIGNAL97 se moe koristiti za nalaenje najbolje duine trajanja ciklusa, najboljeg redoslijeda faza i optimalnog razdjeljivanja za dati ciklus i nivo usluge; moe se koristiti za optimatizaciju duine trajanja ciklusa pod odreenim nivoom usluge i za analizu zatienih i dozvljenih skretanja na lijevo. Stoga, kao takav daje cijeloukupni saetak izvjetaja slian HCSu, ali sa vie MOE-ova, kao to su maksimalni zastoji, upotreba goriva, emisije gasova, broj zaustavljenih vozila, te ukupna i prosjena kanjenja. Pored toga, omoguuje i emiranje najboljeg redoslijeda faza, a jedan od osnovnih obiljeja mu je i aplikacija za planiranje, koja se koristi u cilju optimatizacije faziranja signalizacije i mjerenja vremena, na osnovu geometrije i predvienog obima saobraaja. Za kraj, zanimljivo je spomenuti i to da su podaci za unos i izdatak potpuno kompatibilni za ugradnju u bilo koju porodicu alata TEAPAC programa, a pogodan je i za DOS i za Windows.

2.1.3 SIDRA Dizajn signaliziranih raskrsnica i nesignaliziranih raskrsnica i pomo prilikom traenja (Signalised and Unsignalised Intersection Design and Research Aid SIDRA) je program za raskrsnice pokrenut od strane ARRB Transport Research, Ltd u Australiji kao pomo za analizu kapaciteta, mjerenja vremena i izoliranih raskrsnica. SIDRA je veoma moan analitiki program za signaliziranje raskrsnica, krunih tokova i dvosmjernih stanica, ili raskrsnica za sve smjerove, sad do osam pristupa. Pored redoslijeda optimizirajuih faza, razdjeljaka i duine ciklusa, SIDRA je bogata grafikim prikazima geometrije raskrnice, ukljuujui i broj traka, traka za skretanje,i kanaliziranja. Opcija implementiranja amerike HCM metode ukljuena je u SIDRU u cilju pomaganja prilikom analizei istraivanja razlika izmeu SIDRE i HCM metoda. SIDRA se moe koristit za obavljanje analize pojedinanih traka, izraunavanje pritoka traka, zajednike trake i blockade traka, skretanje desno na crvenom, kapacitete kratkih traka, mjere performance, duine promjenjivih ciklusa, skala promjenjivog pritoka i modeliranje nejednake upotrebe traka. Profili promjenjivih duina krugova i redoslijeda faza zasnovanih na kriterijima za optimizaciju signalizacije koje postavlja korisnik. Takve funkcije ukljuuju minimiziranje stajanja i kanjenja, zastoje, isputanje emisionih gasova vozila, upotrebu goriva ili operativne trokove. Profili promjenjivih pritoka mogu se koristiti za istraivanje scenarija za budui rast. SIDRA moze i

modelisati uzvodne i nizvodne kratke trake, zajednike trake i skretanja iz suprotnog smjera, i to ona sa viestrukim periodima zelenog svjetla. SIDRA je moda najbogatiji program za raskrsnice, a koji je baziran na MOE program. Kao takav, nudi MOE opcije kao to su ukupna i prosjena kanjenja , v/c omjer , zastoj ,brzine , upotreba goriva,isputanja emisionih gasova i operativni trokovi. SIDRA je jedini program koji rauna MOE baziran na kapacitetu na osnovi pojedinanih traka , za sve pristupe , zajedno sa ukupnim MOE-om raskrsnica . SIDRA je dizajnirana za jednokratne periode , uzorke nasuminih dolazaka ( ali uzimajui u obzir grupne dolaske prikupljene uskljaenom signalizacijom) i unaprijed smiljenim i ostvarenim signalima ( signalizacijom ). SIDRA je takoer jedna od tri alatki koje se trenutno koriste u SAD za analizu kapaciteta krunog toka ( druga dva programa su ARCADY i RODEL , oba britanska programa) . Za raskrsnice sa krunim tokom SIDRA moe analizirati raskrsnice sa do 8 pristupa , uzimajui u obzir nasumine ili grupne dolaske za analizu uinaka napretka iz bliih signaliziranih raskrsnica .

2.1.4. Poboljano ponavljanje vrijednovanja procesa za djelotvornost signalizacije / EVIPAS Poboljano ponavljanje vrijednovanja procesa za djelotvornost signalizacije (Enhanced Value Iteration Process for Actuated Signals - EVIPAS) je alatka za optimatizaciju i simulaciju, a zasniva se na analizi i razvijanju optimalnih postavki za konfiguracije geometrije raskrsnica, izgleda detektora i redoslijed dvosmjernog faznog kontroliranja, a uzima u obzir i kretnje pjeaka. Unosni podaci EVIPAS programa ukljuuju raskrsnice i konfiguraciju pristupa geometriji, saobraajne tokove, faziranje signalizacije, minimalne periode mjerenja vremena signalizacije, kao i parametre optimatizacije. S druge strane, alati izvoda sastoje se od podeavanja za parametre signalizacije, postotak zaustavljanja, operativne trokove, prosjena prekinuta kanjenja i ukupan broj otpremljenih vozila. Pored toga, vano je i znati da se izvodi signalizacije sastoje od viefaznih varijabli kao to su minimum zelenog svjetla, ekstenzija vozila, dodati i maksimalni inicijali, vrijeme prije redukcije, vrijeme redukcije i minimalna praznina. Dakle, EVIPAS program moe modelisati samo jednu traku za skretanje ulijevo, do tri trake za skretanje preko traka, jednu traku za skretanje udesno i raskrsnicu sa maksimalno pet pristupa. Kao takav, EVIPAS prihvata dva tipa detektora: detectore za prisutnost zaustavne linije i detektore za prolaz, od kojih je samo jedan dozvoljen po traci, a sveukupno tri detektora dozvoljena su po svakom pristupu; kao takav, ne optimizira redoslijed faza i nema grafikog prikaza.

2.1.5. TEXAS Budui da nijedan od gore-navedenih programa ne nudi analitike metode analize i procjene saobraajnih uvjeta i strategija kontrole raskrsnica, samo dva programa su sposobna za mikroskopsku simulaciju i animaciju saobraaja na raskrsnicama i uvjeta puteva, CORSIM i Texas. Mikroskopska simulacija je korisna jer nudi detaljan prikaz svakog pojedinanog vozila koje se nalazi u sklopu raskrsnice ili mree traka. Texas se koristi za procjenu operacionih uinaka raznih saobraajnih zahtjeva, vrsta kontrole saobraaja, i geometrijske konfiguracije pojedinanih, izoliranih traka, a moe se primijeniti i na procjenu dizajna postojeih ili predloenih raskrsnica i za procjenu uinka promjena nastalih u izgledu raskrsnice, karakteristikama vozaa ili vozila, uvjeta toka, kontrole raskrsnice i trake i planova za mjerenje vremena signalizacije u toku saobraajnih operacija. Meutim, glavna karakteristika mu je sposobnost modeliranja opisnih aplikacija koji se sastoje od raznih kontrolera i traka sa duplim i trostrukim skretanjima. Kao takav, pogodan je za korisnike, a posebne odlike su mu prikaz animirane grafike koji prikazuje obojena vozila i vozila koja se kreu po raskrsnici.

3. SPECIJALNI ALATI ANALIZE

Specijalni alati analize su definirani kao alati za interaktivni odnos vremena i prostora i dispersiju grupacija, te se koriste za rjeenja za generalizaciju napretka koordiniranih traka. Ovi alati nude preliminarna rjeenja za pomo saobraajnom ininjeringu u podeavanju oprimalnog zelenog svjetla za ili jednosmjernu ili dvosmjernu razgranatu raskrsnicu. Programi sa dijagramom vremena i prostora su dobri alati za generiranje rjeenja preliminarnog napretka za koordinirane razgranate trake, te mnoge vladine organizacije, u cilju poboljavanja napretka prate kretnje skretanjem na svakoj raskrsnici trake o kojoj se radi, te koristei alate prognoziraju i analiziranju optimalna rjeenja za napredak razgranate trake. Rjeenje je inae uvjetovano funkcijom duine najboljeg ciklusa, prekida zelenog svjetla i grananju na svakoj raskrsnici koja bi zahtijevala najbolje mogue skretanje za puteve koji se granaju, te rad na podeavanju optimalnog rjeenja koje bi prilagodilo uvjete ponaanja vozaa i stanje na putevima. Zbog manjka osoblja i znanja o raunarskim alatima, iako je ovaj redoslijed aktivnosti akademski veoma praktian, lokalne agencije ga rijetko slijede, pa ipak mnoge agencije runo pripremaju dijagrame vremena i prostora, te sami izvode studije o vremenu vonje i kanjenjima.

Od ranih 1990ih, kao ispomo ininjerima koji rade na tome, kreirano je nekoliko programa za aplikacije odnosa vremena i prostora, od kojih je veina ovisila o zapovjedima i zahtijevala samo podatke kao to su udaljenost izmeu raskrsnica, duina ciklusa, grananja i brzina vonje, to programu omoguava da kreira dijagram ijim parametrima korisnik moe upravljati.

3.1. TSDWIN TSDWIN je Windowsov grafiki alat napravlje da pomogne analitiarima odgovornim za planiranje vremena finog podeavanja signalizacije, a cilj mu je priskrba brzih metoda dijagrama grafikog prikaza vremena i prostora, na osnovu postojeih podataka o predloenom vremenu signaliacije (duina ciklusa, razdjeljci trake i grananja). TSDWIN organizuje raskrsnice u glavne trake koje se granaju i grupe takvih traka, a kapacitet mu je do 999 glavnih traka koje se granaju i do 12 raskrsnica po glavnoj traci. Vrijeme za bilo koju raskrsnicu, ukljuujui one karakteristine za prelazne trake moe biti zakljuano, da bi se sprijeile daljnje promjene, dok se podaci i grafiki prikazi mogu izabrati ili metriki ili vodeim jedinicama. Koordinacija se moe odnositi ili na poetak zelenog ili na intervale utog, a program korisniku omoguava i opciju duplog klika za svaku raskrsnicu. Zahtjevi za unos podataka za TSDWIN ukljuuju i prostor i brzine vonje izmeu raskrsnica, duina ciklusa i grananja za sve raskrsnice, dok saobraajnih zahtjeva nema. Iznos programa sadri grafiki prikaz skretanja na zelenom i tokova, dok je opseg zelenog je oznaen ako se moe izraunati, ako ne postepeni opseg se unosi runo, to omoguava procjenu toga kako se grananje moe prilagoditi u cilju postizanja neprekidnog opsega zelenog. TSWDIN omoguava variranje brzina izmeu raskrsnica i odreuje uticaj na postojee napretke opsega, te, uz pomo mia, nudi interaktivno korisniko povezivanje u cilju promjene grananja, naredbi za faze, te automatski ponovo izraunava dijagram vremena i prostora, ukoliko se parametri promjene. Baza svih ovih grafikih prikaza moe biti ispisana u crno-bijelom ili u boji. Ostala obiljeja su mogunost uvoenja podataka sa PASSER-a II, uvoenje i izvoenje neogranienih ASCII podataka i pritup online pomoi koja ovisi od kontesta.

3.2. NOSTOP NOSTOP je jo jedan program koji se zasniva na komandama, a koristi se za pregled dijagrama vremena i prostora zasnovan na podacima vremenske signalizacije, optimalne duine ciklusa i zavoja zasnovanih na uinkovitosti napretka. Minimalni zahtjevi ukljuuju unos podataka

udaljenosti izmeu raskrsnica, razdaljine zelenog, smjera brzine, i niz duine ciklusa.NOSTOP nudi korisniku i prikaz varijacije uinkovitosti progresije tokom cjeloukupnog niza duine ciklusa i brzina napredovanja. Nakon odabira optimalnih parametara, NOSTOP rauna period zelenog svjetla na svakoj raskrsnici bez uplitanja sa skretanjima preko traka koordiniranih faza. Osim toga, NOSTOP izraunava i neiskoriteni period zelenog svjetla i proiruje napredak skretanja u periferijalnom smjeru. Optimalni parametri kontrole dijagrama vremena i prostora mogu se koristiti kao unos u TRANSYT - 7F za fino skretanje, a NOSTOP je dostupan u dva nivoa: nivo 1 sa kapacitetom od 12 raskrsnica i nivo 2 sa kapacitetom od ukupno 25 raskrsnica.

3.3. TS/PP - Nacrt

TS/PP - Nacrt je alat koji se bazira na dijagramu vremena i prostora i dijagramu grupnog napretka, a njme se mogu ili mijenjati parametri kontroe ili posmatrati direktna izmjena dijagrama. Program dozvoljava da korisnik sam izabere jedan od dva tipa dijagrama: dijagram sa opsegom zelenog koji pokazuje priblinu vrijednost grupe ili onaj sa saobraajnim tokom i duinama zastoja. Program izraunava ostvareni protok koristei metodu propisanu u devetom podglavlju prorunika za kapacitet autoputeva (HCM-a), a za sam prikaz dijagrama vremena i prostora, nisu potrebni nikakvi obimi saobraaja i podatci o trakama. TS/PP - Nacrt dozvoljava da korisnik posmatra napredak tokova u cilju poboljanja capaciteta finog podeavanja programa, a korisnik moe i podesiti zavoje, redoslijed faza, ili druge parametre kontrole, kao i dobiti uvid u direktne promjene na ekranu. TS/PP - Nacrt je u potpunosti kompatibilan sam AAP, te stoga dozvoljava korisniku da uvozi i izvozi AAP datoteke, a neke od njegovih opcija su i unos i izvoz neogranienih ASCII podataka i online pomo za korisnike.

3.4. Prikaz napretka i optimizacija / PROGO PROGO je program za optimatizaciju vremena i prostora. Ogranien je na 20 raskrsnica i koristi pristup prikazivaja napretka drugaiji od tradicionalnih dijagrama - tradicionalni dijagram pretvara u dijagram vremena i lokacije, koji se sam optimizuje u odnosu na to kako ga prethodno korisnik podesi. Fino podeavanje PROGO programa moe biti svakakvo, da li promjenom ili kombiniranjem duine ciklusa, redoslijeda faza i sl, a korisnici mogu i uci u PROGO direktno iz AAP koristei FGD datoteke PASSERa II ili TRASYF-7. PROGO je DOS program koji nije samo mjera uinkovitosti nego i prilika za napredak (progression opportunities - PROS, jo definisana i kao broj prilika napredaka izmeu graninih raskrsnica glavnog puta).

3.5. Prikaz animacije mree signalizacije/ SNAG SNAG (Signal Network Animated Graphics) dozvoljava da korisnici putuju kroz mreu usklaenih razgranatih puteva, do 50 raskrsnica najvie, a za razliku druge dvije alatke za dijaggram vremena i mjesta, SNAG uvodi i vrijeme kao treu dimenziju, to uveliko nadmauje dvodimenzionalni prikaz koji je pun nedostataka. Efikasnost primjenje njegove aplikacije najjasnija je kad se program koristi za procjenu napretka viestruko razgranatih puteva, to omoguava i jeftinu procjenu bilo kojeg dizajna signalizacije u mrei. Drugim rijeima, odgovara na uobiajeno ta ako pitanje. Dalje, animirani prikazi utiu na injenicu da se ovaj DOS programs koristi i u odnosima s javnou. Dok saobraajni podatci nisu potrebni, podatci potrebni za trodimenzionalni dijagram su: X-Y koordinate raskrsnice, redoslijed faza, brzine vezanja i vrijeme signalizacije, ukljuujui duinu ciklusa i granjanja. SNAG koristi vrednovanje efikasnosti pri procjenu efikasnosti rjeenja napretka (PI - index performanse,koji se rauna sabirajui dimenzije svake veze koja spada pod opseg napretka za svaki od 50 intervala) slino PASSER-u II. Korisnik pripisuje teinu veza, tako da PI moe biti vei ako napredak postoji na vezama najvieg nivoa. Korisnici mogu napraviti prikaz statistike ekranske grafike dijagrama vremena i prostora.

4. INTEGRACIJA ALATA Integracija alata odnosi se na programe koji koriste uobiajeni format unosa podataka za dva ili vie programa. Dakle, umjesto uenja nekoliko uredbenih aplikacija za razne programe, programi integracije dozvoljavaju da korisnik unosi podatke samo jednom i naknadno rukuje sa nekoliko programa po vlastitom izboru. Opisi najee koritenih integratora za izolovane raskrsnice, razgranate puteve i mree su dolje ispod. Broj integracionih alata zasnovanim na Windowsu se trenutno mijenja, a uskoro najkoritenija raunarska platforma za alate analize saobraaja postati e i sistemski softver integracije saobraaja (The Traffic Software Integrated System - TSIS), dok e neki od integratora (kao to su AAPEX i WHICH) biti funkcionalno zamjenjeni u toku naredne dvije godine.

4.1. WHICH WHICH ( the Wizard of Helpful Intersection Control Hints) je alat integracije koji integrira parametre dizajna kontroliranja saobraaja za pojedinane raskrsnice i razgranate trake u jedan zajedniki skup podataka. to omoguava korotenje vie programa bez ulaska u njihove uredbene. WHICH surauje sa nekoliko komponenti programa, kao to su SOAP, HCS, TRAF-NETSIM i jo neki program, moe se povezati i sa AAP, a neki programi kao to su TRAF-NETSIM mogu

zahtijevati dodatni unos podataka ovisno o kojoj je aplikaciji rije. Korisnici treba da obrate panju i na to je WHICH moe otvarati TRAF-NETSIM samo kad su u pitanju izolirane raskrsnice, a WHICH ne distribuira TRAF - NETSIM i HCS.

4.2. AAPEX AAPEX je akronim za izvrni paket analize razgranatih traka (Arterial Analysis Package Executive), a prua prikladan pristup najpoznatijim alatima signaliziranja saobraaja: PASSER-u II TRANSYT-u 7F. ema unosa podataka za AAPEX, koji je DOS program, primjenjiva je samo na glavne trake koje se granaju i ne zahtijeva informacije unosa podataka za analizu mrea koje koriste TRANSYT-7F. AAPEX ima i opciju naknadne obrade koja dozvoljava da korisnik rezultate pregledava i u PASSERU i u TRANSYT-u 7F.

4.3. SYNCHRO SYNCHRO, jo jedan program koji se zasniva na Windowsu, integrira uobiajene podatke u etiri najpopularnija programa vremena signalizacije saobraaja: PASSER II, TRANSYT-7F, HCS (samo oznaene raskrsnice) i CORSIM (samo TRAF-NETSIM). Pristupajui podacima samo jednom, kiristei emu unosa podataka, SYNCHRO moe sprovoditi i analizu i optimaciju, kao i omoguiti korisniku izbor da prebaci podatke i otvara bilo koji od ovih programa bez dodatnog unosa podataka. Sa glavnim trakama i koordiniranim mreama, SYNCHRO omoguava i prenos pojedinanih raskrsnica u modul HCS-a, automatski stvarajui datoteke HCS signalizacije. Pored gore navedenog, ima i opciju uvoenja izvoda PASSER-a II i TRANSYT-a 7F, tako da se mogu napraviti i dijagrami finog podeavanja dispersije grupa.

4.4 TEAPAC TEAPAC je akronim za aplikacijski paket saobraajnog ininjeringa (Traffic Engineering Application PACkage), a integrisan je u sistem programa kreiranih za izvoenje analiza saobraajnog ininjeringa. Svaki od tih programa ima jedan korisniki prikaz, vodi ga set specifinih komandi i svaki od njih se moe koristiti interaktivno kao sistem opcija ili runih komandi, dozvoljavajui i sprovoenje velikih i viestrukih analiza. Paket TEAPACa ine: SIGNAL97, NOSTOP, PREPASSR, PRETRANSYT, i PRENETSIM, a koristi se za vremensku signalizaciju za individualne signale, glavne trake i mree. PREPASSR, PRETRANSYT i PRENETSIM, koji se koriste kao pred-procesori koriste se podacima SIGNAL-a 97 da proizvedu datoteke unosa za PASSER-II, TRANSYT-7F i CORSIM

bez daljnjeg unosa podataka, osim kontrolskih kartica kod CORSIM-a. PASSER, TRANSYT i CORSIM se nabavljaju zasebno. TEAPAC je dostupan i kao aplikacija Windowsa i DOS-a. 4.5. Softver sistema integracije saobraaja / TSIS TSIS je akronim za softver sistema integracije saobraaja, razvio ga je FHWA, a on prua najmodernije uslove Windowsa 95/NT za skupinu FHWA i TRAF saobraajnog injineringa, analize i alati simulacije. TSIS integrira TRAF-ove mikroskopske alate CORSIM-a, i to FRESIM za simulaciju autoputeva i NETSIM za alate povrine glavnih puteva i simulaciju mrea, tako da korisnici mogu integrisati aplikacije glavnih puteva i autoputeva koristei samo jedan set podataka. Neke od komponenata programa TSIS-a, pored CORSIMA, ukljuuju i TRAFVU i TRAFED. TRAFVU je procesor izvoda za animacione rezultate CORSIM-a , dok TRAFVU zamjenjuje nekadanji post-procesor zasnovan na GTRAF DOS-u. Drugim rijeima, TRAFED je procesor grafikog unisa za CORSIM, a sam procesor za unos podataka je dostupan i odvojeno od TSIS-a. Zove se ITRAF.

5. UVID U IZGLED NEKIH OD KOMANDI PROGRAMA

6. ZAKLJUAK

7. LITERATURA

1. http://www.jpdcfbh.ba/ba/o_nama/Smjernice/1-1-3%20Geometrijski%20elementi%20puta.pdf

2. http://onlinepubs.trb.org/onlinepubs/circulars/ec014.pdf

3. http://www.transportation.wv.gov/highways/traffic/Documents/TED106.pdf

4. http://www.westernite.org/Sections/CalBorder/simulation.pdf

5. http://archive.gao.gov/paprpdf2/160369.pdf

6. http://faculty.kfupm.edu.sa/CE/nratrout/CE675-031-%20traffic%20analysisi%20tools.pdf

7.http://www.lapc.org/Content/Plans/Plan%20documents/County%20Roadway%20Plan/Chapter%205.pdf