Professional Documents
Culture Documents
Njemacki OsnoveGramatike
Njemacki OsnoveGramatike
Varadin, 2010.
Odabrao i priredio: dr. sc. Tihomir Engler Recenzenti: dr. sc. Ana Petravi mr. sc. Vladimir Legac Grafiki oblikovao: dr. sc. Tihomir Engler Lektorica: Ana Tustonji Dombaj, prof. UDK: Tisak:
Predgovor
Skripte Osnove njemake gramatike namijenjene su studenticama i studentima Veleuilita u Varadinu u svrhu to lakeg savladavanja znanja s podruja poznavanja temeljnih morfolokih i sintaktikih kategorija njemakog jezika. Potreba za oblikovanjem takve skripte proistekla je iz neposrednog rada sa studenticama i studentima koji su tijekom osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja stekli razliite vie ili manje uspjeno primjenjive kompetencije iz njemakog jezika. Kako bi studentice i studenti s jedne strane obnovili ili nadoknadili proputeno znanje s podruja tvorbe pojedinih gramatikih kategorija, a s druge uslijed toga to lake pristupili radu na strunim tekstovima na njemakom jeziku, ukazala se potreba za oblikovanjem skripte s podruja gramatike njemakog jezika u kojoj bi progresija obrade pojedinih morfolokih i sintaktikih cjelina slijedila njihovu praktinu primjenu u sklopu rada na strunim tekstovima. Skripte, dodue, obuhvaaju sve temeljne morfoloke i sintaktike cjeline, da bi se, meutim, predmetnom nastavniku prepustilo izbor onih cjelina za koje se ini da su najprimjerenije steenim znanjima studentica i studenata, odnosno, potrebi uspjene prorade pojedinih strunih tekstova. Pritom se kao glotodidaktiki cilj rada pomou skripte namee zaokruivanje poznavanja gramatikih kategorija njemakog jezika koje je na visokokolskoj razini uenja njemakog jezika mogue, a ini se i preporuljivo, obaviti na temelju to dubljeg kognitivnog zahvaanja u ustroj pojedinih gramatikih kategorija. U Varadinu, 10. travnja 2010.
Kazalo
Predgovor MORPHOLOGIE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Wortarten Wortfolge Prsens Prteritum Perfekt Plusquamperfekt Futur I und II Modi der Verben Passivbildung Artikel Personal- und Possessivpronomina Rektion der Prpositionen Substantivdeklination Adjektivdeklination Komparation der Adjektive Partizipien als Attribute Pronominal- und Frageadverbien Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina
1 4 5 8 9 10 11 12 13 14 16 18 19 20 21 24 26 27 28 29
Kazalo
SYNTAX 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Satzglieder Satzarten Subjektsatz Objektsatz Attributsatz Lokalsatz Temporalsatz Konditionalsatz Modalsatz Finalsatz Konsekutivsatz Konzessivsatz Kausalsatz Komparativsatz Direkte und indirekte Rede LITERATUR
31 32 34 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 51
MORPHOLOGIE
Konjunktionen
Adverbien
Artikel Adjektive
Pronomina
1. Wortarten
1. Das Substantiv: - imenuje bia, stvari i pojave, deklinira se a. Geschlecht - mnnliches = Maskulinum (m.) weibliches = Femininum (f.) schliches = Neutrum (n.)
der Tisch, -(e)s, -e die Tafel, -, -n das Buch, -(e)s, -er
b. Zahl
- Singular (Sg.) , Plural (Pl.), Singularetantum (Durst, Dank), Pluraletantum (Leute) - Pluralendungen: 1. - (die Mtter, die Fenster) 2. -e (die Blle, die Tage) 3. -en (die Frauen, die Blusen) 4. -er (die Wlder, die Felder) 5. -s (die Autos, die Kinos) - Nominativ (N.) - Genitiv (G.) - Dativ (D.) - Akkusativ (A.) - iskazuje svojstvo imenica (kakvo je to), deklinira se
Thomas ist ein fleiiger Student. (mjeovita deklinacija pridjeva) Der fleiige Student bekommt gute Noten. (slaba deklinacija pridjeva) Thomas als fleiiger Student bekommt gute Noten. (jaka deklinacija pridjeva)
c. Kasus
2. Das Adjektiv:
(ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie) (mein, dein, sein, ihr, sein, unser, euer, ihr, Ihr) (der, die, das / dieser, diese, dieses / jener, jene, jenes /
solcher, solche, solches / derjenige, diejenige, dasjenige / derselbe, dieselbe, dasselbe) (wer, was / welcher, welche, welches / was fr ein, eine, ein) (sich) (der, die, das / welcher, welche, welches / wer, was) (man, jemand, niemand, jedermann, kein, jeder, mancher, alle, einige, etwas, nichts) fnf (der, die, das) Fnfte (der, die, das) Fnftel
4. Das Numerale: a. Grundzahlen b. Ordnungszahlen c. Bruchzahlen 5. Der Artikel: a. bestimmter Artikel b. unbestimmter Artikel c. Nullartikel ()
1. Wortarten
6. Das Verb: A. Konjugation: 1. drei Personen - lice (1. Person = ich, wir; 2. Person = du, ihr; 3 Person = er/sie/es, sie) 2. zwei Zahlen - broj (Singular, Plural) 3. sechs Zeiten - vrijeme - einfache (Prsens, Prteritum) - zusammengesetzte (Perfekt, Plusquamperfekt, Futur I i Futur II) 4. zwei Genera (der Genus) - stanje - Aktiv, Passiv 5. drei Modi (das Modus) - nain - Indikativ (stvarnost) - Konjunktiv (nestvarnost, mogunost, elja, uporaba u neupravnom govoru) - Imperativ (zapovjedni nain) B. Einteilung der Verben: 1. nach Bedeutung: a. transitive Verben (prelazni glagoli) Ich kaufe ein Buch. mogu imati objekt u akuzativu i radnja prelazi na objekt intransitive Verben (neprelazni glagoli) Ich gehe ein Buch / nach Hause. ne mogu imati objekt u akuzativu Ich wasche mich. reflexive Verben (povratni glagoli) glagoli koji stoje s povratnom-posvojnom zamjenicom se b. persnliche Verben (osobni glagoli) Ich gehe zu ihm. Du gehst zu ihm... mogu imati sva tri lica jednine i mnoine Es regnet drauen. unpersnliche Verben (bezlini glagoli) imaju oblik samo za 3. lice jednine, a subjekt je es 2. nach Form (des Prteritums und Partizip Perfekts): a. schwache Verben (slabi glagoli) lernen, lernte, habe gelernt ne dolazi do promjene osnovnog vokala gehen, ging, bin gegangen b. starke Verben (jaki glagoli) dolazi do promjene osnovnog vokala ili cijele osnove glagola c. unregelmige Verben nennen, nannte, habe genannt dolazi do promjene osnovnog vokala, a dodaju se nastavci slabih glagola d. Hilfsverben (pomoni glagoli) haben, sein, werden slue za tvorbu sloenih vremena i tada gube svoje znaenje
Ich habe ein Buch. Ich habe ein Buch gekauft. e. Modalverben (modalni glagoli) drfen, knnen, mgen, mssen, sollen, wollen + wissen
3. nach Entstehung: a. einfache Verben (jednostavni glagoli) fangen, rumen, stehen sastoje se samo od osnove glagola i nastavaka b. zusammengesetzte Verben (sloeni glagoli) 1. trennbare Verben (djeljivi glagoli) anfangen, aufrumen, aufstehen sastoje se od jednostavnih glagola i naglaenog i odvojivog predmetka (naglaeni predmeci: auf-, an-, zu-, um-, ab-...) 2. untrennbare Verben (nedjeljivi glagoli) bestehen, erzhlen, entwerfen sastoje se od jednostavnih glagola i nenaglaenog i neodvojivog predmetka (nenaglaeni predmeci: be-, emp-, ent-, er-, ge-, ver-, miss-, zer-...)
1. Wortarten
7. Das Adverb: - vrsta rijei koja poblie oznaava glagolsku radnju - komparira se (bald, eher, am ehesten)
a. lokale Adverbien (prilozi mjesta) - dort, hier b. temporale Adverbien (prilozi vremena) - jetzt, heute c. modale Adverbien (prilozi naina) - gern, schlecht, gut 8. Die Prposition: - vrsta rijei koja uspostavlja vezu izmeu pojedinih dijelova reenice - rekcija - sposobnost glagola, imenice i pridjeva da odreuju pade rijei u reenici koja ovisi o njima a. Rektion der Verben (rekcija glagola):
Pitam za Ulicu Nikola Tesle. Ich frage nach der Nikola-Tesla-Strae. Ich spreche mit meiner Freundin. Ich spreche ber die Reise nach Amerika. pitati + za + A. fragen + nach + D. sprechen + mit + D. sprechen + ber + A. Frage + nach + D. pitanje + + G.
9. Die Konjunktion: - vrsta rijei koja povezuje dvije rijei ili reenice a. koordinierende Konjunktionen (povezuju dvije glavne reenice):
aber, also, auch, dann, denn, doch, nur, oder, sondern, und, entweder oder, weder noch Monika bleibt zu Hause und Peter geht ins Kino.
10. Die Interjektion: - vrsta rijei kojom se izraava neki osjeaj, raspoloenje, doziv ili uzvik
Ah, htte ich dich schon gestern angerufen!
2. Wortfolge
1. Vrste rijei i sluba u reenici (Wortarten und Satzglieder): Substantiv, Adjektiv, Pronomen, Numerale, Artikel, Verb, Adverb, Prposition, Konjunktion, Interjektion b. Satzglieder: Subjekt, Prdikat, Objekt, Attribut, Adverbialbestimmung 2. Uvodni primjeri:
Studenti ue njemaki. / svaki dan / kod kue / marljivo Die Studenten lernen Deutsch. Deutsch lernen die Studenten jeden Tag. Zu Hause lernen die Studenten Deutsch. Fleiig lernen die Studenten Deutsch. Wenn die Studenten fleiig lernen, bekommen sie eine gute Note. Wrden die Studenten fleiig lernen, bekmen sie eine gute Note. Wann lernen die Studenten Deutsch? Lernen die Studenten Deutsch? Lernen Sie doch jeden Tag Deutsch!
a. Wortarten:
3. Poredak rijei u reenici: U njemakom jeziku moramo paziti na poredak rijei u reenici budui da je mjesto glagolskih oblika odreeno vrstim pravilima. 1. Na prvom mjestu u reenici mogu stajati: - subjekt - objekt - prilona oznaka - upitna rije - itava zavisna reenica. Na drugom mjestu mora stajati predikat. U sluaju sloenih glagolskih oblika prvi dio predikata (glagol koji se konjugira) dolazi na drugo mjesto, a drugi dio predikata na kraj reenice. 2. Glagol koji se konjugira dolazi na kraj reenice samo ako je rije o zavisnoj reenici koja je uvedena veznikom ili odnosnom zamjenicom. 3. Glagol koji se konjugira dolazi na poetak reenice ukoliko je rije o upitnoj reenici bez upitne rijei, zapovjednoj reenici ili o zavisnoj reenici koja nije uvedena veznikom.
Das konjugierte Verb: - Spitzenstellung: Gibst du mir das Buch? - Zweitstellung: Du gibst mir morgen das Buch. - Endstellung: Falls du mir das Buch gibst, komme ich zu dir.
1. dio predikata
fahre will bin rume
prilone oznake/objekti
morgen nach Zagreb. morgen nach Zagreb gestern nach Zagreb das Zimmer morgen
2. dio predikata
fahren. gefahren. auf. (infinitiv) (particip perfekt) (predmetak)
Poredak je prilonih oznaka u istoj reenici prilino slobodan, no kod neutralnog poretka rijei u reenici vremenske i uzrone prilone oznake dolaze prije mjesnih i nainskih prilonih oznaka.
3. Prsens
1. Tvorba i uporaba prezenta: Prezent je sadanje jednostavno vrijeme koje se tvori pomou osnove i nastavaka. Prezentom se moe izraziti:
a. sadanjost: b. vremenski neodreena radnja: c. budunost: d. prolost (historijski prezent): e. naredba ili zabrana: Ich suche meine Tasche. Die Erde dreht sich um die Sonne. Ich gehe mit dir. Ich hatte Holz gefllt, da kommt ein Br und frisst mein Essen auf. Du gehst und Inge bleibt!
2. Oblici prezenta:
Pomoni glagoli haben ich du er sie es wir ihr sie Sie haben habt haben haben sind seid sind sind werden drfen knnen werdet drft knnt werden drfen knnen werden drfen knnen mgen mssen mgt msst mgen mssen mgen mssen wollen sollen wollt sollt wollen sollen wollen sollen wissen spielen wisst spielt wissen spielen wissen spielen fahren nehmen fahrt nehmt fahren nehmen fahren nehmen a e i/ie hat ist wird darf kann mag muss will soll wei spielt fhrt nimmt habe hast sein bin bist werden drfen knnen werde wirst darf darfst kann kannst Modalni glagoli mgen mssen mag magst muss musst wollen sollen will willst soll sollst wei weit Slabi gl. wissen spielen spiele spielst Jaki glagoli fahren nehmen fahre fhrst nehme nimmst
3. Pravila u vezi s tvorbom prezenta: a. Prezent pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet. b. Prezent modalnih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent modalnih glagola -, -st, -, -en, -t, -en, pri emu u jednini dolazi do promjene osnove, osim kod wollen i sollen.
c. Prezent jakih i slabih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent:
-e, -st, -t, -en, -t, -en ili -e, -est, -et, -en, -et, -en kod glagola ija osnova zavrava na d, t, suglasnikom (osim l, r) + n i suglasnikom (osim l, r) + m (reden, retten, rechnen, atmen). Kod nekih jakih glagola koji u svojoj osnovi imaju osnovni vokal a, taj vokal u 2. i 3. licu jednine prelazi u , a kod nekih jakih glagola koji imaju osnovni vokal e, taj vokal u 2. i 3. licu jednine prelazi u i ili u ie. Kod nekih je jakih glagola u 2. i 3. licu jednine mogue uoiti daljnju promjenu osnovnog vokala:
au u o ie i saufen stoen gebren erlschen ich saufe, du sufst, er suft ich stoe, du stt, er stt ich gebre, du gebierst, sie gebiert es erlischt
d. Glagoli koji zavravaju na -eln gube u 1. licu jednine -e (sammeln ich sammle). e. Glagoli ija osnova zavrava na -s, -, -z, -sch imaju u 2. licu jednine veinom nastavak -t (lesen du liest).
4. Prteritum
1. Tvorba i uporaba preterita: Preterit je prolo jednostavno vrijeme koje se tvori od osnove i nastavaka. Preterit se upotrebljava kako bi se izrazila prola radnja ili neko stanje u prolosti, naroito u izvjeima ili prilikom pripovijedanja, i to kod glagola koji se esto upotrebljavaju prilikom prepriavanja neke radnje iz prolosti (pomoni i modalni glagoli). Njemaki preterit odgovara hrvatskom aoristu ili imperfektu, pri emu se u njemakom jeziku ne razlikuje svrenost i nesvrenost radnje. 2. Oblici preterita:
Pomoni glagoli haben ich hatte du er sie es wir hatten ihr hattet sie hatten Sie hatten waren wart waren waren wurden wurdet wurden wurden durften durftet durften durften -(e)ten -(e)tet -(e)ten -(e)ten sagten sagtet sagten sagten arbeiteten -en arbeitetet -(e)t arbeiteten -en arbeiteten -en schrieben schriebt schrieben schrieben brachten brachtet brachten brachten hatte war wurde durfte -(e)te sagte arbeitete - schrieb brachte sein war werden wurde wurdest
10
Modalni g.
drfen durfte durftest -(e)te
Slabi glagoli
sagen sagte -(e)test sagtest arbeiten arbeitete -
Jaki glagoli
schreiben schrieb schriebst
Nepravilni gl.
bringen brachte brachtest
hattest warst
arbeitetest -(e)st
3. Pravila u vezi s tvorbom preterita: a. Preterit pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet. b. Preterit modalnih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten, pri emu nestaje prijeglas (Umlaut) iz infinitiva onih modalnih glagola koji ga imaju. c. Preterit slabih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten. d. Preterit jakih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -, -st, -, -en, -t, -en, pri emu u osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala (Ablaut). e. Preterit nepravilnih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten, pri emu u osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala.
5. Perfekt
1. Tvorba i uporaba perfekta:
11
Perfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola haben ili sein i participa perfekta glagola koji se konjugira. Perfektom se moe izraziti:
a. dovrena sadanja radnja ili neko dovreno stanje u sadanjosti: b. radnja koja se odvija u prolosti: c. budua radnja (umjesto futura II.): Wenn du in zwei Wochen zurckkommst, Wenn du in zwei Wochen zurckkommst, Otto ist gekommen. (Er ist da.) Der Kranke ist eingeschlafen. (Er schlft jetzt.) Ich habe den ganzen Tag im Garten gearbeitet. werde ich schon nach Pula abgefahren sein. bin ich schon nach Pula abgefahren.
Preterit je vremenski oblik glagola koji se upotrebljava za izraavanje prole radnje koja je dovrena i ne stoji vie ni u kakvoj vezi s govornikom. Perfekt se nasuprot tome upotrebljava kako bi se izrazila prola radnja koja je sa stanovita govornika jo uvijek aktualna, tj. prola je radnja i u sadanjosti jo od znaaja. Uz to se perfekt upotrebljava mnogo ee od preterita u razgovoru i u pojedinanim izjavama u prolosti, osim kada je rije o pomonim i modalnim glagolima. 3. Oblici perfekta:
Ich habe heute das Bett gemacht. Ich bin heute zu dir gekommen. a. Uporaba pomonih glagola: s HABEN 1. svi tranzitivni gl. 2. svi povratni gl. 3. svi bezlini gl. 4. svi modalni gl. 5. mnogi intr. gl. (kaufen) (sich waschen) (es regnet) (drfen) (stehen) sa SEIN 1. intr. gl. koji oznaavaju promjenu mjesta (Verben der Bewegung) intr. gl. koji oznaavaju promjenu stanja (Verben der Zustandsvernderung) 2. glagoli sein, werden, bleiben Du hast das Haus aufgerumt. Dann sind wir nach Zagreb gefahren.
(kommen) (einschlafen)
b. Tvorba participa perfekta: Slabi glagoli (infinitiv) Jednostavni gl. Djeljivi glagoli Nedjeljivi gl. Gl. na -ieren (machen) ge mach ein ge kauf ver kauf t t t Jaki glagoli (gehen, ging, bin gegangen) ge gang en aus ge gang en ent gang en Nepravilni glagoli (bringen, brachte, habe gebracht) ge brach t mit ge brach t ver brach t
telefonier t
c. Pravila u vezi s tvorbom participa perfekta: 1. Particip perfekta jednostavnih slabih glagola tvori se tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak -t, a kod jednostavnih jakih glagola tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak -en, pri emu kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove. 2. Particip perfekta nepravilnih glagola tvori se tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak -t, pri emu kao i kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove. 3. Particip perfekta djeljivih glagola tvori se tako da se izmeu naglaenog predmetka i osnove rijei umetne predmetak ge-. 4. Particip perfekta nedjeljivih glagola tvori se bez predmetka ge- tako da se nenaglaeni predmetak ne odvaja od osnove rijei. 5. Particip perfekta glagola koji zavravaju na -ieren tvori se bez predmetka ge-, a domee se nastavak -t.
6. Plusquamperfekt
1. Tvorba i uporaba pluskvamperfekta:
12
Pluskvamperfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomou preterita pomonog glagola haben ili sein i participa perfekta glagola koji se konjugira. Particip perfekta dolazi na kraj jednostavne ili glavne reenice (kao i u perfektu). Prilikom uporabe pomonih glagola haben ili sein vrijede ista pravila kao i kod tvorbe perfekta. Pluskvamperfektom se izraava prola radnja koja se desila prije neke druge prole radnje (tzv. pretprola radnja):
Monika kam, als Paul schon nach Zagreb abgefahren war.
2. Oblici pluskvamperfekta:
Ich war den ganzen Abend in der Disco geblieben. Ich hatte gestern den ganzen Tag viel gearbeitet. haben ich du er sie es wir hatten ihr sie Sie hattet hatten hatten waren wart waren waren hatte gefragt war geblieben hatte hattest war warst sein
13
Futur I. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden i infinitiva prezenta glagola koji se konjugira. Infinitiv prezenta dolazi na kraj reenice. Futurom I. se moe izraziti:
a. pretpostavka u vezi sa sadanjou: Er wird im Garten arbeiten. Er arbeitet (jetzt) wohl im Garten.
b. zbivanje u budunosti, iako se za budunost sve vie upotrebljava prezent: Die Studenten werden (morgen) ins Kino gehen. Die Studenten gehen morgen ins Kino. 1. vrsta namjera: Wir werden uns kurz fassen. Es ist unsere Absicht, uns kurz zu fassen.
2. naredba: Du wirst jetzt das Zimmer aufrumen. Rume jetzt das Zimmer auf!
FUTUR II.
1. Tvorba i uporaba futura II.:
Er wird die Hausaufgabe geschrieben haben.
Futur II. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden i infinitiva perfekta glagola koji se konjugira. Infinitiv perfekta dolazi na kraj reenice. Futurom II. se moe izraziti:
a. u pravilu pretpostavka u vezi s prolou: Jeder Student wird (gestern) gelernt haben. Jeder Student hat gestern wohl gelernt.
b. ponekad radnju koja e s velikom sigurnou biti dovrena u nekom trenutku u budunosti (u tu se svrhu ee rabi perfekt): Wir werden bis morgen in Paris angekommen sein. Bis morgen sind wir in Paris angekommen. c. rijetko buduu radnju koja e biti dovrena prije neke druge budue radnje (u tu se svrhu ee rabi perfekt): Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgaben geschrieben haben wirst. Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgaben geschrieben hast.
14
sein -
wir Pitajmo!
a. nastavak -e/-et: - kod glagola ija osnova zavrava na d, t, konsonant (osim l, r) + n, konsonant (osim l, r) + m - kod jakih glagola osnovni vokal a ne prelazi u kao u prezentu, a ti glagoli mogu dobiti nastavke -e/-et, ali i ne moraju - kod nekih jakih glagola osnovni vokal e prelazi u i/ie i ti glagoli ne smiju dobiti nastavak -e/-et b. glagoli na -eln: - gube obino -e iz infinitivnog nastavka (sammeln Sammle!)
INDIKATIV I KONJUNKTIV
1. Uvodni primjeri:
Man sagte mir, er sei jetzt ein guter Schler. (konjunktiv prezenta) Ich wre jetzt gern zu Hause, aber ich bin leider noch immer in der Schule. (konjunktiv preterita) Ich htte gestern ein Buch gekauft, aber ich hatte kein Geld. (konjunktiv pluskvamperfekta)
2. Uporaba indikativa i konjunktiva: a. Indikativ se upotrebljava kada elimo istaknuti stvarnost neke radnje. b. Konjunktiv se upotrebljava u nekim zavisnim reenicama, ponajprije u neupravnom govoru i u pogodbenim reenicama, ali i u pojedinim oblicima jednostavne i glavne reenice. Pritom je potrebno razlikovati uporabu konjunktiva prezenta, konjunktiva preterita i konjunktiva pluskvamperfekta:
1. konjunktiv prezenta: ivjela sloboda!) - esto umjesto imperativa u 3. licu jed. (Es lebe die Freiheit! - esto uz neodreenu zamjenicu man (Man achte auf Folgendes: ... Obratite pozornost na sljedee: ...) - u neupravnom govoru (za sadanjost) (Max behauptet, dass er gut schwimme.) 2. konjunktiv preterita: - za izricanje neostvarive elje (Htte sie doch mehr Zeit! Kad bi bar imala vie vremena!) - za izricanje mogunosti (Er knnte morgen kommen. Mogao bi doi sutra.) - u neupravnom govoru (za sadanjost) (Moritz meint, dass er schon lange zur Schule ginge.) 3. konjunktiv pluskvamperfekta: Da je to bar rekla!) - za izricanje elje koja se nije ostvarila (Htte sie das nur gesagt! - za izricanje mogunosti (Du httest mir helfen knnen. Ti si mi mogao pomoi.) - u neupravnom govoru (za prolost) (Die Lehrerin dachte, dass wir die bungen zu Hause gelst htten.) 4. konjunktiv perfekta i konjunktiv futura: - samo u neupravnom govoru (Ich frage ihn, ob er gestern alles in der Stadt gekauft habe.) (Er sagt mir, dass er morgen nach Bonn abreisen werde.)
15
KONDICIONAL I. I II.
1. Uvodni primjer:
Ich wrde mit dir gern einen Ausflug nach Wien machen. Wir wrden ihm sicher geholfen haben, htte er uns darum gebeten.
3. Pravila u vezi s tvorbom kondicionala: Kondicional I. tvori se pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva prezenta glagola koji se konjugira, a kondicional II. pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva perfekta glagola koji se konjugira. 4. Oblici kondicionala I. i II.:
Kondicional I. ich du er wir ihr sie Sie wrde wrdest wrde wrden wrdet wrden wrden Kondicional II. wrde wrdest wrde wrden wrdet wrden wrden
tanzen
getanzt haben
9. Passivbildung
1. Uporaba aktiva i pasiva:
Die Studentinnen besuchen die neu geffnete Bibliothek. (indikativ prezenta, aktiv) Die neu geffnete Bibliothek wird von den Studentinnen besucht. (indikativ prezenta, pasiv)
16
U njemakom jeziku postoje dva oblika glagola koji iskazuju stanje radnje: - aktivni (tvorni) oblik: sam vritelj radnje obavlja neku radnju, tj. istie se subjekt aktivne reenice ili vritelj radnje - pasivni (trpni) oblik: netko drugi obavlja radnju na subjektu pasivne reenice tj. subjekt osjea na sebi uinak neije radnje, istie se sam akt radnje ili predmet radnje, a zanemaruje se stvarni vritelj radnje budui da je nebitan ili nepoznat.
prezent prezent futur I. futur II. futur I. futur II. pasiv aktiv
Pasiv
(vom Schler) gekauft.
(durch Bomben)
3. Oblici pasiva:
Die Studentinnen lesen das Buch.
Oblik pasiva: Das Buch Das Buch Das Buch Das Buch Das Buch Das Buch wird ist war wird wird gelesen. gelesen gelesen gelesen gelesen worden. worden. werden. worden sein. prezent pasiva preterit pasiva perfekt pasiva pluskv. pasiva futur I. pasiva futur II. pasiva wurde gelesen. Tvorba pasivnih oblika prezent glagola werden preterit glagola werden perfekt glagola werden pluskv. glagola werden futur I. glagola werden futur II. glagola werden + particip perfekta
infinitiv aktiva
Uz modalne glagole na kraju reenice uvijek stoji infinitiv. Ako je reenica pasivna, tada na kraju reenice stoji infinitiv pasiva koji se tvori pomou infinitiva pomonog glagola werden i participa perfekta glagola koji se konjugira (kaufen gekauft werden).
9. Passivbildung
5. Transformacija u pasiv:
a. nije mogua kod:
1. modalnih i pomonih glagola 2. glagola s infinitivom bez zu 3. povratnih glagola 4. glagola koji izraavaju odnos posjedovanja 5. imenica uz glagol oznaava iznos ili sadraj 6. imenica oznaava neto postojeeg iza fraze es gibt
17
Aktivna reenica:
Er kann sie besuchen. Er sieht sie kommen. Er wscht sich. Er bekam den Brief. Das Buch kostet 3 Mark. Im Laden gibt es viele Bcher.
7. neprelaznih glagola koji perfekt Er ist seinem Freund begegnet. tvore pomou glagola sein
Aktivna reenica:
Er kannte das Buch nicht. Die Zuhrer schttelten den Kopf. Er treibt Sport. Er kmpfte einen schweren Kampf. Er hnelt seinem Vater.
c. Ope pravilo u vezi transformacije aktivne reenice u pasiv: Aktivna se reenica moe pretvoriti u pasivnu, ako se u njoj upotrebljava prijelazni glagol, pri emu postoje tzv. srednji glagoli (Mittelverben) koji uz sebe, dodue, imaju objekt u akuzativu, ali se taj objekt prilikom transformacije reenice u pasiv ne moe pretvoriti u subjekt (behalten, bekommen, erhalten, es gibt, enthalten, umfassen). Transformacija u pasiv je mogua i kod neprelaznih glagola koji perfekt tvore pomou pomonog glagola haben.
Vrsta glagola Modalni i pomoni glagoli Povratni glagoli Prijelazni glagoli Srednji glagoli (Mittelverben) Neprelazni glagoli + sein Neprelazni glagoli + haben Transformacija u pasiv je mogua: nije mogua:
10. Artikel
1. Uvodni primjeri:
der Tisch, -(e)s, -e die Lampe, -, -n das Buch, -(e)s, -er Ich kaufe in diesem Geschft einen modernen Tisch. Wir stellen ins Wohnzimmer eine neue Lampe. Du liest ein spannendes Buch.
18
2. Uporaba lana: lan stoji u pravilu ispred imenice, a oznaava rod, broj i pade imenice. 3. Vrste lanova: a. der unbestimmte Artikel (neodreeni lan) (ein, eine, ein) - oznaava bia i stvari koja se po prvi put spominju, te su kao takva nepoznata ili neodreena
Ein Mann setzte sich im Restaurant zu uns. Der Mann hie Mayer.
b. der bestimmte Artikel (odreeni lan) (der, die, das) - oznaava bia i stvari koja su ve spomenuta ili pak na neki drugi nain poznata ili odreena - stoji uz imena mora (die Adria), rijeka (die Donau), jezera (der Bodensee), brda (der Triglav), kao i ispred imena zemalja u mukom i enskom rodu (die Schweiz, der Irak), uz superlative pridjeva (die schnste Stadt) i uz redne brojeve (der dritte Stock) c. der Nullartikel (nulti lan) (): bez lana su: - osobna imena (Nataa), imena mjesta (Augsburg), imena zemalja srednjeg roda (Kroatien) i imena kontinenata (Europa) - gradivne imenice, kada oznaavaju neodreeni dio tvari i kada dolaze iza neke mjere (Gib mir bitte Brot! Der Tisch ist aus Holz. Ich brauche zwei Liter Milch.) - imenice koje uz sebe imaju ve neku drugu odreujuu rije (mein Papagei) - naslovi (Kleine deutsche Grammatik) titule (Direktor Huber), pozdravi (Guten Tag!) - u frazama koje se tvore pomou imenica u akuzativu (Klavier spielen) - mnoina imenica koje u jednini imaju neodreeni lan (Der Hund ist ein Haustier. Hunde und Katzen sind Haustiere.) 4. Deklinacija lana:
Odreeni lan m. r. N. der G. des D. dem A. den Pade Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ . r. die der der die s. r. das des dem das mn. die der den die m. r. ein eines einem einen Neodreeni lan . r. eine einer einer eine s. r. ein eines einem ein mn.
Primjeri Ich bin ein Schler. Das Haus des Lehrers brannte. Ich bringe dem Schler das Buch. Monika isst den Apfel.
Padena pitanja Wer - was? Wessen? Wem - was? Wen - was? Tko - to? iji? Komu - emu? Koga - to?
Vrsta padea Pade imenovanja Pade pripadanja Pade namjere ili cilja Pade predmeta radnje
19
OSOBNE ZAMJENICE
1. Deklinacija osobnih zamjenica:
Jednina 1. lice N. G. D. A. ich meiner mir mich 2. lice du deiner dir dich m. r. er seiner ihm ihn 3. lice . r. sie ihrer ihr sie s. r. es seiner ihm es 1. lice wir unser uns uns Mnoina 2. lice ihr euer euch euch 3. lice sie ihrer ihnen sie Oblik iz potovanja Sie Ihrer Ihnen Sie
- povratno-posvojna zamjenica sich: - upotrebljava se samo s povratnim glagolima u dativu i akuzativu - odnosi se na subjekt (Er/Sie/Es wscht sich. Sie waschen sich.)
POSVOJNE ZAMJENICE
1. Deklinacija posvojne zamjenice u nominativu jednine:
m. r. ich
jednina
. r. meine deine seine mein dein sein Tasche ihr sein unser euer ihr Ihr
s. r.
Das ist...
Haus
mnoina
Posvojna se zamjenica u jednini deklinira kao neodreeni lan, a u mnoini dobiva nastavke odreenog lana.
20
Prijedlozi su vrste rijei ija je funkcija u reenici da uspostavi vezu izmeu predikata i objekta. Prijedlog preteno stoji ispred imenice ili zamjenice, ali u svojoj rekciji ovisi o glagolu, dok pade imenice koja slijedi iza njega ovisi o prijedlogu. Kada se pitamo za pade prijedlonog objekta, tada pitamo pomou prijedloga i padenog pitanja. 3. Grupe prijedloga s obzirom na pade imenice koja dolazi iza prijedloga:
PADE: Genitiv Dativ Akuzativ PRIJEDLOZI: abseits, anfangs, anhand, angesichts, anlsslich, anstelle, aufgrund, diesseits, halber, hinsichtlich, infolge, inmitten, jenseits, kraft, oberhalb, seitens, ungeachtet, unterhalb, unweit, zeit... aus, auer, bei, entgegen, entsprechend, gegenber, gem, mit, nach, nebst, samt, seit, von, zu, zuliebe... bis, durch, fr, gegen, ohne, um, wider Ich bin in der Schule. (Wo? Ortsangabe = uvijek dativ) Ich gehe in die Schule. (Wohin? Richtungsangabe = uvijek akuzativ)
Dativ/akuzativ an, auf, hinter, in, neben, ber, unter, vor, zwischen
Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s istom rekcijom, tada se pade imenice ravna prema zajednikoj rekciji navedenih prijedloga.
Kommt ihr zu uns mit oder ohne euere Kinder? Bis vor einem Monat haben wir uns nicht gekannt.
Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s razliitom rekcijom, tada se pade imenice ravna prema posljednje navedenom prijedlogu. 5. Stapanje prijedloga s odreenim lanom:
Dativ (m./s. r.) an bei in + dem von zu am beim im vom zum an auf durch fr in um Akuzativ (s. r.) ans aufs durchs frs ins ums
Dativ (. r.)
+ das
zu
+ der
zur
13. Substantivdeklination
1. Rod imenica:
1. imenice koje oznaavaju bia mukog roda (der Mann) muki rod 2. imena dana (der Montag), mjeseca (der Juli), godinjih doba (der Frhling) 3. imena strana svijeta (Osten), padalina (Regen) 4. prema zavretku: sve na -ig, -ling (Honig, Jngling) veina na -er, -el, -en (Walzer, Himmel, Hafen) tuice na -an, -ant, -ist, -us (Vulkan, Konsonant, Tourist, Realismus). 1. imenice koje oznaavaju bia enskog roda (Mutter) - izuzetak: das Weib, das Mdchen 2. imenice oblikovane od brojeva (Eins) - izuzetak: das Hundert, das Tausend enski rod 3. prema zavretku: sve na -ei, -heit, -in, -keit, -schaft, -ung (Spielerei, Einheit, Schlerin, Brderlichkeit, Mannschaft, bung) tuice na -age, -anz, -t, -enz, -ie, -ik, -tt, -ur (Massage, Substanz, Dit, Intelligenz, Industrie, Familie, Fabrik, Qualitt, Kultur) - izuzetak: das Genie 1. veina tvarnih imenica (Silber, Eisen, Holz) 2. nazivi mjesta, veina imena zemalja i imena kontinenata 3. imenice koje su oblikovane od drugih vrsta rijei (Blau, Essen, Gestern) srednji rod izuzetak: imenice oblikovane od pridjeva (der/die/das Alte) 4. prema zavretku: umanjenice na -chen, -lein (Stdtchen, Mdchen, Tischlein) razlomci na -l (Drittel) tuice na -ett, -ment, -um (Parkett, Element, Datum) veina na -nis, -sal, - tum (Erlebnis, Schicksal, Eigentum) - izuzetak: neke na -nis, -sal su enskog roda (Finsternis, Trbsal) - izuzetak: dvije imenice na -tum su mukog roda (Reichtum, Irrtum)
21
2. Sloenice: Rod sloenica odreuje se prema osnovnoj rijei (der Klassenlehrer der Lehrer). 3. Dvostruki rod:
a. s istim znaenjem: der / das Bereich der / das Bonbon das / der Meter der / das Radar - svezak - eir - rukovoditelj - tit - jezero das Band die Hut die Leiter das Schild die See - vrpca - oprez, zatita - ljestve - natpis - more
b. s razliitim znaenjem: der Band der Hut der Leiter der Schild der See
13. Substantivdeklination
4. Opa deklinacija imenica: Imenice se u njemakom jeziku dekliniraju u dva broja i etiri padea. Umjesto vokativa upotrebljava se nominativ.
der Polizist, -en, -en die Tante, -, -n das Kind, -(e)s, -er
22
S obzirom na nastavke koje imenica dobiva u genitivu jednine i nominativu mnoine razlikujemo: a. jaku deklinaciju imenica b. slabu deklinaciju imenica c. mjeovitu deklinaciju imenica Vrste deklinacija imenica
a. jaka
1 m./s. r. N.
jednina
b. slaba
m. r. - -en -en -en -en -en -en -en -en Mensch
c. mjeovita
m./s. r. - -s - - -en -en -en -en jd. - / mn. -en Schmerz Auge Tante Schlerin . r. - - - -
- -s - - - - -n - (") - Bruder
G. D. A. N.
mnoina
G. D. A.
5. Pravila u vezi s deklinacijom imenica: a. Imenice u genitivu jednine mukog i srednjeg roda jake deklinacije dobivaju nastavak -s/-es. b. Imenice u dativu mnoine sva tri roda dobivaju nastavak -n ukoliko u nominativu mnoine ne zavravaju na -(e)n. c. Kad se imenice dekliniraju prema jakoj deklinaciji, tada u jednini ne dobivaju nastavak (-), osim u genitivu mukog i srednjeg roda, a u mnoini ili ne dobivaju nastavak (-), ili dobivaju nastavak -e, ili -er. d. Kad se imenice dekliniraju prema slaboj deklinaciji, tada u svim padeima osim nominativa jednine dobivaju nastavak -en. e. Kad se imenice dekliniraju prema mjeovitoj deklinaciji, tada u jednini dobivaju nastavke jake deklinacije, a u mnoini nastavke slabe deklinacije.
13. Substantivdeklination
6. Deklinacija tuica:
N. jd. - -um -ium -um -us N. mn. -s -en -en -a -en das Auto das Zentrum Primjeri die Autos die Zentren
23
das Gymnasium die Gymnasien das Femininum die Feminina der Zyklus das Lexikon das Genus das Tempus das Pronomen Zyklen die Lexika die Genera die Tempora die Pronomina die Modi die Adverbien die Materialien die Prinzipien
-on/us ... -a
-us -
-i -ien
7. Deklinacija poimenienih pridjeva i participa: Mnogi pridjevi i participi mogu se upotrebljavati kao imenice. U tom sluaju ti pridjevi i participi morfoloki ostaju pridjevi, tj. dekliniraju se prema deklinaciji pridjeva.
m. r. N. der jednina G. des A. den mnoina N. G. D. A. Neue Neuen Neuen die der der die . r. Neue Neuen Neuen Neue das des das s. r. Neue Neuen Neue N. ein G. eines A. einen N. G. D. A. m. r. Neuer Neuen Neuen eine einer einer eine Neue Neuer Neuen Neue . r. Neue Neuen Neuen Neue ein eines ein s. r. Neues Neuen Neues
D. dem Neuen
dem Neuen
D. einem Neuen
einem Neuen
14. Adjektivdeklination
1. Uporaba pridjeva:
Das Kind ist gut. Ich kenne das gute Kind. Ich kenne ein gutes Kind. Gutes Kind kommt zu mir. predikatna uporaba pridjeva (pridjev se ne deklinira) atributna uporaba pridjeva (pridjev se deklinira)
24
2. Vrste pridjevskih deklinacija: a. jaka: pridjev se sklanja prema jakoj deklinaciji, ako pred njim ne stoji ni lan, ni bilo koja druga rije s nastavcima lana (ili ako ispred pridjeva stoji neka od neodreenih zamjenica)
warmer Tee
b. slaba:
pridjev se sklanja prema slaboj deklinaciji, ako ispred njega stoji odreeni lan ili zamjenica s nastavcima odreenog lana
der warme Tee dieser warme Tee
c. mjeovita:
pridjev se sklanja prema mjeovitoj deklinaciji ako ispred njega stoji neodreeni lan, posvojna zamjenica ili zamjenica kein
ein warmer Tee mein warmer Tee kein warmer Tee
a. Jaka deklinacija pridjeva: Pridjev koji se sklanja prema jakoj deklinaciji dobiva nastavke odreenog lana u svim padeima osim u genitivu jednine mukog i srednjeg roda koji imaju nastavak -en.
m. r. N. kleiner jednina G. kleinen D. kleinem A. kleinen N. kleine mnoina G. kleiner D. kleinen A. kleine Schuh Schuhes Schuh Schuh Schuhe Schuhe Schuhen Schuhe groe groer groer groe groe groer groen groe . r. Wohnung Wohnung Wohnung Wohnung Wohnungen Wohnungen Wohnungen Wohnungen dickes dicken dickem dickes dicke dicker dicken dicke s. r. Buch Buches Buch Buch Bcher Bcher Bchern Bcher
b. Slaba deklinacija pridjeva: Pridjev koji se sklanja prema slaboj deklinaciji u nominativu jednine sva tri roda i u akuzativu jednine enskog i srednjeg roda dobiva nastavak -e, a u svim ostalim padeima nastavak -en.
m. r. N. der jednina G. des D. dem A. den mnoina N. die G. der D. den A. die groe groen groen groen groen groen groen groen Dichter Dichters Dichter Dichter Dichter Dichter Dichtern Dichter diese dieser dieser diese diese dieser diesen diese . r. groe groen groen groe groen groen groen groen Stadt Stadt Stadt Stadt Stdte Stdte Stdten Stdte welches welches welches welche welcher welchen welche s. r. groe groen groe groen groen groen groen Haus Hauses Haus Haus Huser Huser Husern Huser
welchem groen
14. Adjektivdeklination
c. Mjeovita deklinacija pridjeva:
25
Pridjev koji se deklinira prema mjeovitoj deklinaciji u nominativu i akuzativu jednine dobiva nastavke jake deklinacije, a u svim drugim padeima nastavke slabe deklinacije pridjeva. Budui da neodreeni lan nema mnoine, pridjev pred kojim u jednini stoji neodreeni lan deklinira se u mnoini prema jakoj deklinaciji.
m. r. N. mein Jednina G. meines A. meinen N. meine Mnoina G. meiner D. meinen A. meine kleiner kleinen kleinen kleinen kleinen kleinen kleinen Tisch Tisches Tisch Tisch Tische Tische Tischen Tische keine keiner keiner keine keine keiner keine . r. schne schnen schnen schne schnen schnen schnen Schwester Schwester Schwester Schwester Schwestern Schwestern Schwestern Schwestern ein eines einem ein s. r. neues neuen neuen neues neue neuer neuen neue Land Landes Land Land Lnder Lnder Lndern Lnder
D. meinem kleinen
keinen schnen
Slaba
Neodreene zamjenice: jeder, jede, jedes mancher, manche, manches alle (mn.) Upitne zamjenice: welcher, welche, welches kein
Mjeovita
Neodreene zamjenice:
Upitne zamjenice: was fr ein Posvojne zamjenice: mein, dein, sein, ihr, sein unser, euer, ihr, Ihr
Pokazne zamjenice: dieser, diese, dieses jener, jene, jenes solcher, solche, solches derjenige, diejenige, dasjenige derselbe, dieselbe, dasselbe
26
- nastavak -est upotrebljava se u superlativu kod jednoslonih pridjeva ija osnova zavrava na -s, -, -x, -z (stolz) ili -d, -t (alt).
3. Deklinacija komparativa i superlativa: Komparativ i superlativ pridjeva u atributnoj uporabi deklinira se kao i pozitiv pridjeva.
Jaka deklinacija pridjeva besseres Bier bestes Bier Slaba deklinacija pridjeva das bessere Bier das beste Bier Mjeovita deklinacija pridjeva unser besseres Bier unser bestes Bier
Komparativ Superlativ
4. Nepravilna komparacija:
a. Kod nekih jednoslonih pridjeva u komparativu i superlativu dolazi do prijeglasa: jung alt kurz kalt warm stark dumm klug schwach gut viel gern nah hoch gro wenig jnger lter krzer klter wrmer strker dmmer klger schwcher besser mehr lieber nher hher grer weniger minder am jngsten am ltesten am krzesten am kltesten am wrmsten am strksten am dmmsten am klgsten am schwchsten am besten am meisten am liebsten am nchsten am hchsten am grten am wenigsten am mindesten zum mindesten nicht im mindesten am dunkelsten am teuersten so + pozitiv + wie komparativ + als (tako kao) (od)
c. Kod nekih pridjeva dolazi u komparativu do kraenja zavrnog -e: dunkel teuer dunkler teurer
27
2. Pravila u vezi s tvorbom participa: U njemakom jeziku postoje dva participa: particip prezenta i particip perfekta. Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu prezenta glagola doda nastavak -d. Particip perfekta tvori se u skladu s nie prikazanom tablicom:
Slabi glagoli (infinitiv) Jednostavni gl. Djeljivi glagoli Nedjeljivi gl. Gl. na -ieren (machen) ge mach ein ge kauf ver kauf t t t Jaki glagoli (gehen, ging, bin gegangen) ge gang en aus ge gang en ent gang en Nepravilni glagoli (bringen, brachte, habe gebracht) ge brach t mit ge brach t ver brach t
telefonier t
3. Uporaba participa kao atributa: Kada se particip u reenici upotrebljava kao atribut, tada se participu dodaju nastavci pridjeva:
Ispred pridjeva stoji: Jaka deklinacija pridjeva Slaba deklinacija pridjeva Mjeovita deklinacija pridjeva der, die, das dieser, jener, solcher, welcher ein, eine, ein mein, meine, mein... kein, keine, kein Nastavci pridjeva: - nastavci odreenog lana - nastavak -en (G. jd. m./s. r.) -e (N. jd. m././s. r.; A. jd.. ./s. r.) -en (G./D. jd..; mn.) - nastavci jake (N./A. jd.) - nastavci slabe (G./D. jd.; mn.)
28
Sache/Begriff Womit? Frage Mit wem? Person mit ihr damit Antwort
29
solcher, solche, solches N. G. D. A. mn. solche solcher solchen solche m. r. ein solcher eines solchen einem solchen einen solchen eine einer einer eine s. r. ein solches eines solchen einem solchen ein solches
derjenige, diejenige, dasjenige, derselbe, dieselbe, dasselbe N. G. D. A. m. r. derjenige desjenigen demjenigen denjenigen s. r. dasjenige desjenigen demjenigen dasjenige mn. diejenigen derjenigen denjenigen diejenigen
UPITNE ZAMJENICE
1. Uvodni primjeri: Das ist Franz. Das ist ein Tisch. Dieser Anzug gefllt mir. Der neue Anzug gefllt mir. 2. Deklinacija upitnih zamjenica:
wer, was N. G. D. A. wer wessen wem wen was wessen was welcher, welche, welches m. r. . r. s. r. mn. welcher welche welches welche welches welcher welches welcher welchem welcher welchem welchen welchen welche welches welche
Wer ist das? Was ist das? Welcher Anzug gefllt dir? Was fr ein Anzug gefllt dir?
(Tko je to?) (to je to?) (Koje ti se odijelo svia?) (Kakvo ti se odijelo svia?)
N. G. D. A.
was fr ein, was fr eine, was fr ein . r. s. r. mn. was fr eine was fr ein was fr (welche) was fr einer was fr eines was fr (welcher) was fr einer was fr einem was fr (welchen) was fr eine was fr ein was fr (welche)
30
O DNOSNE ZAMJENICE
1. Uvodni primjeri:
rod pade
Das ist der Junge, der mit mir in die Klasse geht. dessen Aufgabe du immer abschreibst. dem ich dafr mein Pausenbrot gebe. den alle Mdchen hbsch finden. Das ist die Schlerin, bei der du jeden Tag lernst.
G. dessen deren
dessen deren
SYNTAX
31
Atr. Subjekt
glagolski p.
Atr. Predikat
imenski p.
Atr. Objekt
obj. u akuzativu obj. u dativu obj. u genitivu prijedloni obj.
Prilona oznaka
konj. oblik
infinit. oblik
kopula
imen. dio p.
sloena reenica
nezavisno-sloena r. neuvedena: zavisno-sloena r.
uvedena:
- subord. veznik - odnosna zamjenica - odnosni prilog - zamjeniki prilog - upitna rije
neuvedena:
1. Satzglieder
1. Pravila u vezi sa sintaksom:
32
Sintaksa je grana gramatike koja se bavi postupcima i nainima na koje se od jezinih elemenata grade jezine cjeline (poredak rijei u reenici, vrste reenica, povezivanje reenica). 2. Dijelovi reenice: 1. Subjekt: kazuje tko vri radnju, tko je nositelj stanja ili zbivanja, stoji u nominativu
Hans liest. Die Studenten lernen Deutsch.
- zusammengesetzte Zeit (sloeni glagolski oblik) Hans hat das Buch gelesen.
konjugirani glagolski oblik infinitni glagolski oblik
d. Prpositionalobjekt (prijedloni objekt): Hans freut sich ber das geschenkte Buch.
1. Satzglieder
33
Bei etwas Glck verbessert Hans seine Note. (In welchem Fall?)
b. Razlike s obzirom na ovisnost prilone oznake/objekta od glagola: Er wartet auf seinen Freund. prijedlog ovisi o konjugiranom glagolskom obliku Er wartet auf / hinter / neben dem Bahnhof. prijedlog ne ovisi o konjugiranom glagolskom obliku
Atr. Predikat
imenski p.
konj. oblik
infinit. oblik
kopula
imen. dio p.
2. Satzarten
1. Einfacher Satz (jednostavna reenica):
1. Behauptungssatz (izjavna reenica) 2. Fragesatz (upitna reenica) - Wortfrage (s upitnom rijei) - propituju se pojedini dijelovi reenice (Satzglieder) - Satzfrage (bez upitne rijei) 3. Aufforderungssatz (zahtjevna reenica) 4. Wunschsatz (eljna reenica) Wir kaufen ein Haus. Wir renovieren es. Liest Hans? Was liest Hans? Hans liest ein Buch. Liest Hans? Lies das Buch! Wre Hans doch ein guter Schler!
34
- zahtijeva samo negaciju ili potvrdu sadraja reenice Ja, Hans liest. Nein, Hans liest nicht.
2. Zusammengesetzter Satz (sloena reenica): A. Satzreihe (nezavisno sloena reenica): - sastoji se od dviju ili vie jednostavnih reenica
Der Soldat kam vom Urlaub zurck und er meldete sich gleich beim Offizier. 1. eingeleiteter Hauptsatz (uvedena glavna reenica): a. mit koordinierenden Konjunktionen (s koordinarajuim veznicima): 1. kopulative (sastavni): 2. disjunktive (rastavni): 3. adversative (suprotni): 4. konzessive (dopusni): 5. kausale (uzroni): 6. konsekutive (posljedini): und, sowohl - als auch, weder - noch, nicht nur - sondern auch oder, entweder - oder, sonst, andernfalls sondern, aber, doch, jedoch, dagegen, hingegen, indessen, vielmehr trotzdem, gleichwohl, nichtsdestoweniger, dessungeachtet denn, nmlich also, folglich, daher, darum, demnach, deshalb, deswegen, mithin
b. mit Demonstrativpronomina oder Adverbien (s pokaznim zamjenicama ili prilozima): Es war einmal ein Junge, dieser las ein interessantes Buch. Sie tranken zuerst Cola, dann aen sie eine Pizza. 2. uneingeleiteter Hauptsatz (neuvedena glavna reenica): Es ist noch frh, wir knnen noch schlafen.
2. Satzarten
B. Satzgefge (zavisno sloena reenica): - sastoji se od jedne glavne i jedne ili vie zavisnih reenica
Ich fahre das Auto, das du mir geschenkt hast, nach Varadin, wo ich es verkaufe. 1. eingeleiteter Nebensatz (uvedena zavisna reenica): a. mit subordinierenden Konjunktionen (sa subordinirajuim veznicima): 1. lokale (mjesni): 2. temporale (vremenski): 3. komparative (poredbeni): 4. modale (nainski): 5. finale (namjerni): 6. konsekutive (posljedini): 7. kausale (uzroni): 8. konzessive (dopusni): 9. konditionale (pogodbeni): 10. deklarative (izjavni): wo, woher, wohin wenn, als, whrend, nachdem, solange, seit, sobald, ehe, bis, bevor wie, so - wie, als, je - desto, als ob, als wenn indem, ohne dass, statt dass, anstatt dass damit, dass dass, so - dass, so dass, als dass weil, da obgleich, obwohl, obzwar, obschon, trotzdem, wenn auch wenn, falls dass, ob
35
b. mit Relativpronomina, Relativadverb, Pronominaladverbien oder Fragewrtern (s odnosnim zamjenicama, odnosnim prilozima, zamjenikim prilozima ili upitnim rijeima): 1. Relativpronomen: 2. Relativadverb: Ich zeige dir das Buch, das Hans liest. Du trgst eine Tasche, wie es keine mehr in der Welt gibt. Er fragte, wann ich nach Hause gekommen bin. Relativsatz (odnosna re.)
Numeralie 3. Pronominaladverb: Er gab mir den Zettel, worauf er seinen Namen geschrieben hat.
4. Fragewort: 2. uneingeleiteter Nebensatz (neuvedena zavisna reenica): a. mit Spitzenstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na poetku reenice): Sei die Arbeit auch schwer, muss sie bis morgen erledigt werden. Wenn die Arbeit auch schwer ist, muss sie bis morgen erledigt werden. Htte ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben, msste ich sie jetzt nicht schreiben. Wenn ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben htte, msste ich sie jetzt nicht schreiben. b. mit Zweitstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na drugom mjestu): Ich dachte, er hat seine Prfung abgelegt. Ich dachte, dass er seine Prfung abgelegt hat. Es scheint so, als schliefe sie fest. Es scheint so, als ob sie fest schliefe.
2. Satzarten
3. Semantike vrste zavisnih reenica:
36
Zavisna reenica predstavlja proireni dio glavne reenice tako da razlikujemo sljedee zavisne reenice:
1. Subjektsatz (subjektna reenica) 2. Objektsatz (objektna reenica) 3. Prdikatsatz (predikatna reenica) 4. Attributsatz (atributna reenica) 5. Adverbialsatz (prilona reenica) a. Lokalsatz (mjesna reenica) b. Temporalsatz (vremenska reenica) c. Modalsatz (nainska reenica) d. Komparativsatz (poredbena reenica) e. Finalsatz (namjerna reenica) f. Konsekutivsatz (posljedina reenica) g. Kausalsatz (uzrona reenica) h. Konzessivsatz (dopusna reenica) i. Konditionalsatz (pogodbena reenica)
sloena reenica
nezavisno-sloena r. neuvedena: zavisno-sloena r.
uvedena:
- subord. veznik - odnosna zamjenica - odnosni prilog - zamjeniki prilog - upitna rijei
neuvedena:
3. Subjektsatz
1. Uvodni primjeri:
Dass wir den Zoo besucht haben, freut uns sehr. Der Besuch im Zoo freut uns sehr. Ob er rechtzeitig nach Hause kommt, ist fragwrdig. Wer gut liest, lernt gut. Was ich nicht brauche, das kaufe ich nicht. (Was ist fragwrdig?) (Wer lernt gut?) (Was kaufe ich nicht?) (Was freut uns sehr?)
37
2. Pravila za uporabu subjektnih reenica: Subjektna reenica dolazi umjesto subjekta glavne reenice. Subjektne reenice odgovaraju na pitanje: wer - was? Subjektne reenice mogu zapoeti veznicima dass, ob ili upitnim zamjenicama wer, was. 3. Transformacija subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju: Subjektne se reenica esto izraavaju pomou infinitivne grupe u obliku infinitiva s prijedlogom zu (Infinitivgruppe = Infinitiv mit zu):
Es ist ein Glck, dass man eine interessante Arbeit hat. Es ist ein Glck, eine interessante Arbeit zu haben.
Prilikom pretvorbe subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju otpadaju veznik i subjekt, a predikat se iz konjugiranog glagolskog oblika transformira u infinitivni glagolski oblik (zu + infinitiv).
Es freut ihn, dass er das Spiel gewinnt. Es freute ihn, dass er das Spiel gewann. (prezent) (preterit)
..., das Spiel zu gewinnen. (infinitiv prezent) osnova + -en
Es freute ihn, dass er das Spiel gewinnen wird. (futur I.) Es freut ihn, dass er das Spiel gewonnen hat. (perfekt)
..., das Spiel gewonnen zu haben. (infinitiv perfekt) particip perfekt + infinitiv haben/sein
Subjekte reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je: a. subjekt subjektne reenice identian s objektom glavne reenice:
Es tut ihm leid, dass er mit seiner Freundin heute nicht ins Kino gehen kann. Es tut ihm leid, heute mit seiner Freundin nicht ins Kino gehen zu knnen.
Kada subjektna reenica stoji iza glavne reenice, tada kao korelat u glavnoj reenici stoji es.
4. Objektsatz
1. Uvodni primjeri:
Er will nicht einsehen, dass das Ziel nicht erreichbar ist. Er will die Unerreichbarkeit des Zieles nicht einsehen. Wir sahen, wie der Wagen gegen den Baum schlug. Die Arbeiter fragen, ob sie mit der Arbeit beginnen knnen. Den ich suche, den finde ich auch. Wem nicht zu raten ist, dem ist nicht zu helfen. Ich kann mich nicht darauf verlassen, dass er kommt. (Was sahen wir?) (Was fragen die Arbeiter?) (Wen finde ich?) (Wem ist nicht zu helfen?) (Worauf kann ich mich nicht verlassen?) (Was will er nicht einsehen?)
38
2. Pravila za uporabu objektnih reenica: Objektna reenica dolazi umjesto nekog objekta iz glavne reenice. Objektne reenice odgovaraju na padena pitanja za objekte (was, wem, wen?), odnosno, na padena pitanja s prijedlozima. Objektne reenice mogu zapoeti veznicima dass, wie, ob, odnosnom zamjenicom ili upitnom rijeju. 3. Neuvedena objektna reenica:
Ich hoffe, dass ich dich bald wieder treffe. Ich hoffe, ich treffe dich bald wieder.
U neuvedenoj objektnoj reenici poredak je rijei kao i u glavnoj reenici (predikat na drugom mjestu). Takve objektne reenice dolaze nakon glagola kazivanja, miljenja i osjeanja (sagen, denken, fhlen). 4. Transformacija objektne reenice u infinitivnu konstrukciju: Objektne reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je: a. subjekt objektne reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Er freut sich, dass er endlich in Urlaub fhrt. Er freut sich, endlich in Urlaub zu fahren.
Kada objektna reenica stoji iza glavne reenice, tada u glavnoj reenici kao korelat moe stajati: a. u sluaju 'istoga' padea (genitiv, dativ, akuzativ) korelat es, koji dolazi uvijek nakon predikata, ili korelat das, koji dolazi uvijek na poetak glavne reenice; b. u sluaju prijedlonog padea zamjeniki prilog, ija uporaba ovisi o rekciji glagola.
5. Attributsatz
1. Uvodni primjeri:
Das Auto, das er im Vorjahr gekauft hat, war sehr teuer. Das im Vorjahr gekaufte Auto war sehr teuer. Er trumte von der Frau, die er in der Disco kennen lernte. Eine solche Freundin, wie es Monika ist, kannst du nicht mehr finden. Meine Ausrede, dass ich krank war, halft mir beim Lehrer nicht. (Von welcher Frau trumte er?) (Was fr eine Freundin?) (Welches Auto war sehr teuer?)
39
2. Pravila za uporabu atributnih reenica: Atributna reenica dolazi umjesto nekog atributa iz glavne reenice, pa utoliko predstavlja bliu odredbu neke imenice. Atributne reenice odgovaraju na pitanje: welcher, was fr ein? Atributne reenice veinom zapoinju odnosnom zamjenicom, odnosnim prilogom, a rjee veznikom dass. 3. Transformacija atributne reenice u infinitivnu konstrukciju: Atributne reenice uvedene veznikom dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju ako je: a. subjekt atributne reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Meine Eltern haben die Absicht, dass sie ein neues Haus kaufen. Meine Eltern haben die Absicht, ein neues Haus zu kaufen.
G. dessen deren
dessen deren
Das ist der Junge, der mit mir in die Klasse geht. dessen Aufgabe du immer abschreibst. dem ich dafr mein Pausenbrot gebe. den alle Mdchen hbsch finden. Das ist die Schlerin, bei der du jeden Tag lernst.
5. Transformacija atributne reenice u svojstvu odnosne reenice u participnu skupinu: Atribut se u reenici umjesto odnosnom reenicom moe izraziti i participnom skupinom (pomou participa prezenta ili participa perfekta).
Die Autos, die an unserem Haus vorbeifahren, bremsen gerade vor unserem Eingangstor. Die an unserem Haus vorbeifahrenden Autos bremsen gerade vor unserem Eingangstor. Das Buch, das sie neulich geschrieben hat, war sehr interessant. Das von ihr neulich geschriebene Buch war sehr interessant.
6. Lokalsatz
1. Uvodni primjeri:
Wo man hinschaut, liegt Schnee. berall liegt Schnee. Er reist wieder dahin, woher er gekommen ist. Wir gehen, wohin Sie uns geschickt haben. (Wohin reist er?) (Wohin gehen wir?) (Wo liegt Schnee?)
40
2. Pravila za uporabu mjesnih reenica: Mjesna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake mjesta. Mjesna reenica odgovara na pitanje: wo, woher, wohin i sl. Mjesne reenice ne zapoinju veznicima ve prilozima mjesta wo, woher, wohin itd. 3. Uporaba korelata:
Ich habe sie dort getroffen, wo ich sie berhaupt nicht erwartet htte. Alle rannten dorthin, woher der Schrei kam.
7. Temporalsatz
1. Uvodni primjeri:
Nachdem es gelutet hatte, a ich noch die Wurstsemmel. (Wann a ich die Wurstsemmel?) Nach dem Luten a ich noch die Wurstsemmel. Wir wissen viel mehr, seitdem wir den Kurs besuchen. Es regnete, bis wir nach Hause kamen. (Seit wann wissen wir mehr?) (Bis wann regnete es?)
41
2. Pravila za uporabu vremenskih reenica: Vremenska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake vremena. Vremenske reenice odgovaraju na pitanje: wann, seit wann, bis wann, wie lange, wie oft i sl. Obzirom na vremenski odnos izmeu glavne i zavisne reenice, radnja se vremenske reenice moe odvijati istovremeno s radnjom glavne reenice ili se zbiva prije, odnosno, kasnije nego li radnja u glavnoj reenici. S obzirom na to razlikujemo istovremenost, prijevremenost i poslijevremenost radnji u glavnoj i zavisnoj reenici. a. Gleichzeitigkeit (istovremenost zbivanja radnji u glavnoj i zavisnoj reenici):
Als Otto zur Bahn ging, regnete es. Wenn du Liebeskummer hattest, hast du bitterlich geweint. Whrend Sabine im Zimmer lernte, telefonierte sie mit ihrem Freund. Solange du deine Hausaufgaben machst, rume ich das Geschirr in der Kche ab.
Veznici koji ukazuju na istovremenost radnje su: als, wenn, whrend, solange itd. b. Vorzeitigkeit (prijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):
Nachdem wir nach Zagreb umgesiedelt sind, fhle ich mich besser. Seitdem ich an Krebs erkannt war, liege ich im Krankenhaus. Sobald ich den Wagen gewaschen habe, mhe ich den Rasen.
Veznici koji ukazuju na prijevremenost radnje su: nachdem, seitdem, sobald itd. c. Nachzeitigkeit (poslijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):
Ich werde noch lange warten mssen, ehe ich eine solche Mitarbeiterin wieder finde. Bis der Zug ankommt, trinken wir noch einen Kaffee. Wasch dir die Hnde, bevor du dich an den Tisch setzt.
Veznici koji ukazuju na poslijevremenost radnje su: ehe, bis, bevor itd. 3. Razlika u uporabi wenn, als i wann:
a. als: vremenski veznik koji oznaava jednokratnu radnju u prolosti (Einmal) als Otto zur Bahn ging, regnete es. b. wenn: vremenski veznik koji oznaava ponovljenu radnju u prolosti, jednokratnu ili ponovljenu radnju u budunosti ili ponovljenu vremenski neodreenu radnju (Immer) wenn Otto zur Bahn ging, regnete es. (ponovljena radnja u prolosti) Wenn Sie uns (nchstes Jahr) besuchen, ist das Haus fertig. (radnja u budunosti) (Jedes Mal) wenn Otto zur Bahn geht, darf ihn niemand begleiten. (vremenski neodreena radnja) - ponekad posjeduje i vremensko i pogodbeno znaenje: Ich komme, wenn ich mit der Arbeit fertig bin. Dolazim kada u dovriti posao. Dolazim ako u dovriti posao. c. wann: upitna rije Wann spielst du mit den Kindern? - Ich spielte mit ihnen, wenn ich dazu Zeit habe.
8. Konditionalsatz
1. Uvodni primjeri:
Wenn man sich versptet, rgert sich der Produktionsleiter sehr. Im Falle einer Versptung rgert sich der Produktionsleiter sehr. Falls dich die Nachbarin bei der Renovierung braucht, hilfst du ihr gern. (In welchem Falle hilfst du...?) Im Falle, dass es regnet, bleiben wir zu Hause. Sofern man ihn whlt, erneuert er die Partei.
42
2. Pravila za uporabu pogodbenih reenica: Pogodbena reenica dolazi umjesto neke prilone oznake uvjeta i odgovara na pitanje: unter welcher Bedingung, in welchem Fall? Pogodbene reenice veinom zapoinju veznicima wenn, falls, im Falle, dass ili sofern. 3. Vrste pogodbenih reenica: a. realer Konditionalsatz (realna pogodbena reenica): - izrie stvarni uvjet neke radnje (upotrebljava se indikativ)
Wenn das Wetter schn bleibt, machen wir einen Ausflug ins Gebirge.
b. potentialer Konditionalsatz (potencijalna pogodbena reenica): - izrie mogui uvjet neke radnje u sadanjosti (upotrebljava se konjunktiv preterita/kondicional)
Wenn er fleiiger wre, knnte er ein groer Knstler werden.
c. irrealer Konditionalsatz (irealna potencijalna reenica): - izrie neostvarivi uvjet neke radnje u prolosti (upotrebljava se konjunktiv pluskvamperfekta)
Wenn unsere Mannschaft nur noch ein Tor geschossen htte, wren wir Weltmeister geworden.
Pogodbene reenice esto se koriste bez veznika. Tada predikat dolazi na poetak reenice. 5. Uporaba kondicionala u pogodbenim reenicama:
Der Ausflug gefiele mir besser, wenn alle Mitarbeiter mitfhren. Der Ausflug wrde mir besser gefallen, wenn alle Mitarbeiter mitfahren wrden. Ich arbeitete in dieser Firma nicht, wenn ich genug Geld frs Leben htte. Ich wrde in dieser Firma nicht arbeiten, wenn ich genug Geld frs Leben htte.
U pogodbenim reenicama esto umjesto konjunktiva preterita (naroito slabih i nekih jakih glagola) stoji kondicional I. (konjunktiv preterita pomonog glagola werden + infinitiv). Kondicional ee stoji u glavnim nego u zavisnim reenicama. Pomoni i modalni glagoli ne upotrebljavaju se u kondicionalu. 6. Uporaba korelata dann ili so:
Wenn am Sonntag schnes Wetter ist, (dann) machen wir einen Ausflug. Falls es regnet, (so) bleiben wir zu Hause.
esto iza pogodbene reenice u glavnoj reenici dolazi prilog dann ili so.
9. Modalsatz
1. Uvodni primjeri:
Indem man tglich krperlich trainiert, wird man ein guter Sportler. Durch tgliches krperliches Training wird man ein guter Sportler. Man wird ein guter Sportler dadurch, dass man tglich krperlich trainiert. Man wird kein guter Sportler, ohne dass man tglich krperlich trainiert. Du siehst den ganzen Tag fern, statt dass du trainierst. Anstatt dass du trainierst, siehst du den ganzen Tag fern.
43
2. Pravila za uporabu nainskih reenica: Nainska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake naina i odgovara na pitanje: wie? Nainske reenice veinom zapoinju veznicima dass, indem, ohne dass ili (an)statt dass, pri emu veznik ohne dass oznaava okolnost koja nije nastupila, a veznik (an)statt dass oznaava okolnost koja je nastupila umjesto neke druge okolnosti. 3. Transformacija nainske reenice u infinitivnu konstrukciju: Nainske reenice uvedene veznicima ohne dass i (an)statt dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju ako je subjekt nainske reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Max schiet oft, ohne dass er das Tor trifft. Max schiet oft, ohne das Tor zu treffen. Inge war spazieren gegangen, (an)statt dass sie Deutsch gelernt hatte. Inge war spazieren gegangen, (an)statt Deutsch gelernt zu haben.
10. Finalsatz
1. Uvodni primjeri:
Man baut Autos, damit man sich schneller fortbewegt. Man baut Autos zur schnelleren Fortbewegung. Jetzt musst du dich beeilen, dass die Gromutter nicht wartet. (Wozu musst du dich beeilen?) (Wozu baut man Autos?)
44
2. Pravila za uporabu namjernih reenica: Namjerna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake namjere i odgovara na pitanje: wozu? Namjerne reenice veinom zapoinju veznikom damit, a rjee veznikom dass. Glagol u namjernoj reenici dolazi najee u indikativu, ali je mogu i konjunktiv, naroito ako se radnja glavne reenice zbiva u prolosti.
Der Vater schickte Helene auf den Markt, damit sie Gemse und Obst kaufe.
3. Transformacija namjerne reenice u infinitivnu konstrukciju: Namjerne reenice mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju u obliku um zu + infinitiv ako je subjekt namjerne reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Ich fahre nach Makarska, damit ich dort bade. Ich fahre nach Makarska, um dort zu baden. Uwe eilt, dass er den Zug noch erreicht. Uwe eilt, um den Zug noch zu erreichen.
4. Uporaba korelata:
Wir investieren deshalb viel Geld in Kroatien, damit wir groe Gewinne erzielen.
Ako glavna reenica stoji ispred namjerne, tada u njoj mogu stajati korelati deshalb, darum, zu dem Zweck ili in der Absicht.
11. Konsekutivsatz
1. Uvodni primjeri:
Ich arbeitete die ganze Nacht, so dass ich vllig erschpft bin. Ich arbeitete tief in die Nacht bis zur vlligen Erschpfung. Der Zug war so voll, dass wir die ganze Nacht stehen mussten. Der Sturm wtete derart, dass kein Schiff den Hafen verlies. (Mit welcher Folge arbeitete ich?)
45
(Mit welcher Folge war der Zug voll?) (Mit welcher Folge wtete der Sturm?)
2. Pravila za uporabu posljedinih reenica: Posljedina reenica dolazi umjesto neke prilone oznake posljedice i odgovara na pitanje mit welcher Folge? Posljedine reenice veinom zapoinju veznicima so dass, dass ili als dass. 3. Irrealer Konsekutivsatz (irealna posljedina reenica):
Es ist zu kalt, als dass wir baden knnten. Das Auto stand zu weit von mir entfernt, als dass ich es erkannt htte.
Irealna posljedina reenica zapoinje veznikom als dass, a u glavnoj reenici stoji korelat u obliku zu s pridjevom (kalt) ili prilogom (weit) u pozitivu.
Das Bier ist zu warm, als dass man es gleich trinken knnte/kann. Das Zimmer ist zu schmutzig, als dass wir darin wohnten/wohnen.
U irealnoj se posljedinoj reenici za sadanjost upotrebljava konjunktiv preterita (uz malu vjerojatnost za realizaciju radnje) ili indikativ prezenta (neto vea vjerojatnost za realizaciju radnje), a u glavnoj reenici stoji indikativ prezenta.
Das Bier war zu warm, als dass man es gleich htte trinken knnen/trinken konnte. Das Zimmer war zu schmutzig, als dass wir darin gewohnt htten/wohnten.
U irealnoj se posljedinoj reenici za prolost upotrebljava konjunktiv pluskvamperfekta ili indikativ preterita (bez realizacije radnje), a u glavnoj reenici stoji indikativ preterita. 4. Transformacija posljedine reenice u infinitivnu konstrukciju: Posljedine reenice uvedene veznikom als dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju u obliku um zu + infinitiv ako je: a. subjekt posljedine reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Ich bin zu mde, als dass ich zur Party meines Freundes gehen knnte. Ich bin zu mde, um zur Party meines Freundes gehen zu knnen.
5. Uporaba korelata:
Der Film war so gut, dass wir alle begeistert waren.
Kada posljedina reenica zapoinje veznikom dass, tada u glavnoj reenici veinom stoji korelat so, derart ili neki drugi tome slini prilog.
12. Konzessivsatz
1. Uvodni primjeri:
Obwohl der Student erkltet ist, nimmt er an der Prfung teil. Trotz seiner Erkltung nimmt der Student an der Prfung teil. Obschon der Schauspieler weltbekannt ist, bekommt er keine neue Rolle. Trotzdem er hart gearbeitet hatte, blieb er ohne seine Arbeitsstelle. (Trotz welches Umstandes...?)
46
2. Pravila za uporabu dopusnih reenica: Dopusna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake koja navodi moguu zapreku ili proturazlog kojemu se unato obavlja radnja navedena u glavnoj reenici. Dopusne reenice odgovaraju na pitanje trotz welches Umstandes? Dopusna reenica veinom zapoinje veznicima obwohl, obgleich, obschon, obzwar, trotzdem, wenn auch i dr. 3. Neuvedena dopusna reenica:
Wenn es ihm auch schwerfiel, so gehorchte er doch. Fiel es ihm auch schwer, so gehorchte er doch. Wenn es auch schon sehr spt war, so kam er doch noch zu einer Tasse Kaffe. War es auch schon sehr spt, so kam er doch noch zu einer Tasse Kaffe.
Dopusne reenice uvedene veznikom wenn auch mogue je zapoeti bez veznika. Tada na poetak reenice dolazi predikat (kao u zavisnoj reenici koja nije uvedena veznikom). 4. Dvojaka uporaba rijei trotzdem:
Sie hat lange geschlafen; trotzdem ist sie noch mde. (prilog) Trotzdem sie lange geschlafen hat, ist sie noch mde. (dopusni veznik)
Trotzdem je mogue upotrijebiti kao prilog u smislu veznika koji povezuje dvije glavne reenice u nezavisno-sloenoj reenici i kao veznik koji povezuje zavisnu reenicu s glavnom reenicom u zavisno-sloenoj reenici.
13. Kausalsatz
1. Uvodni primjeri:
Er kam zu spt zur Arbeit, weil der Verkehr so stark war. Er kam zu spt zur Arbeit wegen des starken Verkehrs. Da der Verkehr so stark war, kam er zu spt zur Arbeit. (Warum kam er zu spt zur Arbeit?)
47
2. Pravila za uporabu uzronih reenica: Uzrona reenica dolazi umjesto neke prilone oznake pravog razloga i odgovara na pitanje warum? Uzrona reenica zapoinje veznicima weil i da. Veznik weil upotrebljava se najee kada uzrona reenica slijedi nakon glavne reenice, a veznik da kada je uzrona reenica ispred glavne reenice. 3. Uporaba korelata:
Das Kind weint deshalb, weil es sich vor Hunden frchtet.
Ako glavna reenica stoji ispred uzrone reenice, tada u glavnoj reenici mogu stajati korelati daher, darum, deshalb, deswegen ili aus dem Grunde. 4. Razlika u uporabi veznika weil i denn:
Er schloss das Fenster, weil es stark regnete. Er schloss das Fenster, denn es regnete stark. (uzroni subordinirajui veznik) (uzroni koordinirajui veznik)
Veznik denn je uzroni koordinarajui veznik tako da on povezuje dvije glavne reenice u kojima je predikat na drugom mjestu. Dotle je veznik weil uzroni subordinarajui veznik koji povezuje zavisnu reenicu s glavnom reenicom tako da je u zavisnoj reenici predikat na kraju reenice.
14. Komparativsatz
1. Uvodni primjeri:
Das Kind a mit Lffel und Gabel, wie es alle am Tisch taten. (Womit ist das Essen des Kindes vergleichbar?) Das Kind a mit Lffel und Gabel wie alle am Tisch. Das Kind a viel mehr, als es vertragen konnte. Je lnger das Kind a, desto mehr griff es nach der Schssel. Das Kind a die Banane, als ob sie seine letzte wre. Das Kind schwieg beim Tisch, als wenn es nie mit Menschen in Berhrung kam.
48
2. Pravila za uporabu poredbenih reenica: Poredbena reenica dolazi umjesto neke prilone oznake poredbe i oznaava odnos jednakosti ili nejednakosti radnji navedenih u glavnoj i zavisnoj reenici, odnosno, njihov proporcionalni odnos. Poredbene reenice veinom zapoinju sljedeim veznicima: a. wie (izraava odnos jednakosti, a stoji iza pozitiva pridjeva i priloga so):
Sie spricht Deutsch so gut, wie wir uns das gedacht hatten.
c. je - desto (stoje ispred komparativa, pri emu je dolazi u poredbenoj, a desto u glavnoj reenici):
Je lnger man mit ihm spricht, desto mehr bewundert man sein groes Wissen.
d. als ob/als wenn (izraavaju mogunost/nezbiljnost radnje): 1. potentialer Komparativsatz (potencijalna poredbena reenica):
Er tut, als wenn/als ob er nichts sehe/she. mogunost radnje u sadanjosti (konjunktiv prezenta ili preterita) Er tat, als wenn/als ob er nichts gesehen htte. mogunost radnje u prolosti (konjunktiv pluskvamperfekta)
3. uneingeleiteter potentialer und irrealer Komparativsatz (neuvedena potencijalna i irealna poredbena reenica):
Er tut, als sehe/she er nichts. Er tat, als htte er nichts gesehen. Er spricht so gut Deutsch, als sei/wre er ein Deutscher. Er sprach so gut Deutsch, als wre er ein Deutscher gewesen.
Potencijalne i irealne pogodbene reenice uvedene veznikom als ob/als wenn mogue je zapoeti samo s als. Tada na poetak reenice dolazi predikat (kao u zavisnoj reenici koja nije uvedena veznikom).
49
Navoenje tueg govora svojim rijeima s nepromijenjenim smislom naziva se neupravni ili indirektni govor pri emu je reenica kojom se navodi tua misao zavisna i to objektna, a poinje veznikom dass koji se moe ispustiti, pa tada takva reenica ima poredak rijei kakav je u glavnoj reenici (predikat na drugom mjestu). 2. Pojedini oblici neupravnog govora:
Direkte Rede
Der Bauer sagt: "Ich schlafe nach dem Essen". Der Bauer sagt,
Indirekte Rede
dass er nach dem Essen schlafe/schliefe. er schlafe/schliefe nach dem Essen.
dass er nach dem Essen geschlafen habe/htte. er habe/htte nach dem Essen geschlafen. dass er nach dem Essen habe/htte schlafen wollen. er habe/htte nach dem Essen schlafen wollen. dass er nach dem Essen geschlafen habe/htte. er habe/htte nach dem Essen geschlafen. dass er nach dem Essen geschlafen habe/htte. er habe/htte nach dem Essen geschlafen. dass du nach dem Essen schlafen werdest/wrdest. du werdest/wrdest nach dem Essen schlafen. Der Bauer fragt, ob es heute regne. wann es regnen werde/wrde. sagte zu ihm, dass er frh nach Hause kommen solle/sollte. er solle/sollte frh nach Hause kommen.
"Du wirst nach dem Essen schlafen". Der Bauer fragt: "Regnet es heute?" (Neuvedeno pitanje) "Wann wird es regnen?" (Uvedeno pit.) sagte zu ihm: "Komm frh nach Hause!" (Naredba)
bat ihn:
(Molba)
bat ihn,
dass er noch ein wenig bleibe/bliebe/bleiben mge. er mge noch ein wenig bleiben. noch ein wenig zu bleiben.
3. Uporaba indikativa i konjunktiva u neupravnom govoru: Neupravni se govor moe izricati indikativom (pogotovo u govornom jeziku) i konjunktivom. Neupravni govor bez veznika dass upotrebljava se ee s konjunktivom. Ako je u upravnom govoru predikat u prezentu, u neupravnom se govoru upotrebljava konjunktiv prezenta ili konjunktiv preterita. Konjunktiv preterita se upotrebljava umjesto konjunktiva prezenta u onim licima gdje su oblici indikativa i konjunktiva prezenta jednaki (1. lice jednine, 1. i 3. lice mnoine). Pritom se konjunktiv preterita na hrvatski jezik uvijek prevodi prezentom ili futurom (ukoliko je rije o buduoj radnji). Ako je u upravnom govoru predikat u preteritu, perfektu ili pluskvamperfektu, u neupravnom govoru upotrebljava se konjunktiv perfekta ili konjunktiv pluskvamperfekta. Konjunktiv pluskvamperfekta upotrebljava se umjesto konjunktiva perfekta u onim licima gdje su oblici indikativa i konjunktiva perfekta jednaki (1. lice jednine, 1. i 3. lice mnoine). Ako je u upravnom govoru predikat u futuru I., u neupravnom se govoru upotrebljava konjunktiv futura I. ili kondicional (koji se prevodi hrvatskim futurom I.)
50
haben
Ind. prez
Konj. prez. Konj. pret.
werden
Ind. prez
Konj. prez. Konj. pret.
ich du er
werde
wrde
schlafe
Konj. futura I.
Konditional
ich habe geschlafen habe geschlafen htte geschlafen werde du er hast hat geschlafen habest geschlafen httest geschlafen wirst geschlafen habe geschlafen htte geschlafen wird
schlafen werde schlafen wrde schlafen schlafen werdest schlafen wrdest schlafen schlafen werde schlafen wrde schlafen
wir haben geschlafen haben geschlafen htten geschlafen werden schlafen werden schlafen wrden schlafen ihr habt sie geschlafen habet geschlafen htten geschlafen werdet schlafen werdet schlafen wrdet schlafen
haben geschlafen haben geschlafen htten geschlafen werden schlafen werden schlafen wrden schlafen
LITERATUR
Izbor iz literature:
51
Ader, Dorothea; Bnting, Karl-Dieter (2006). Deutsche Grammatik zum Nachschlagen. Braunschweig: Schroedel Balcik Ines; Rhe, Klaus (2004). PONS Deutsche Grammatik und Rechtschreibung. Stuttgart: Klett Dreyer, Hilke; Schmitt, Richard (2009). Lehr- und bungsbuch der deutschen Grammatik aktuell. Ismaning: Hueber Drosdowski, Gnther (1996). Rechtschreibung der deutschen Sprache. Duden. Sv. 1. Mannheim- LeipzigWien-Zrich: Dudenverlag Glovacki-Bernardi, Zrinka (1996). Osnove njemake gramatike. Zagreb: kolska knjiga Helbig, Gerhard; Joachim Buscha (2008). Deutsche Grammatik. Ein Handbuch fr den Auslnderunterricht. Berlin: Langenscheidt Hentschel, Elke; Weydt, Harald (2003). Handbuch der deutschen Grammatik. Berlin: de Gruyter Hoberg, Rudolf u. Ursula (2009). Deutsche Grammatik. Duden. Sv. 4. Mannheim-Leizipig-Wien-Zrich: Duden Hoffmann, Monika (2005). Deutsch frs Studium: Grammatik und Rechtschreibung. Paderborn: Schningh Jgel, Wolf-Dietrich (2006). Grundlagen Deutsch: Grammatik. Paderborn: Schningh Mareti, Tamara (2001). Pregled gramatike njemakog jezika. Zagreb: kolska knjiga Medi, Ivo (1979). Kleine deutsche Grammatik. Zagreb: kolska knjiga Internetske poveznice: Cannoonet. Deutsches Wrterbuch und Grammatik. http://www.canoo.net. Posljednji put pozvano: 19. 4. 2010. Ling4u. Deutsch lernen. http://deutsch.lingo4u.de/. Posljednji put pozvano: 19. 4. 2010. Mein-deutschbuch.de. Onlein Deutsch lernen. http://www.mein-deutschbuch.de/. Posljednji put pozvano: 19. 4. 2010 Woxikon. Online Grammatik. http://grammatik.woxikon.de/. Posljednji put pozvano: 19. 4. 2010.
Odabrao i priredio: dr. sc. Tihomir Engler Recenzenti: dr. sc. Ana Petravi mr. sc. Vladimir Legac Grafiki oblikovao: dr. sc. Tihomir Engler Lektorica: Ana Tustonji Dombaj, prof.