OZNAKE RODOVA, STRUKA I SLUBI NA ODORAMA ORUANIH SNAGA

eljko Heimer *
UDK 355.14(497.5:4) 391.75:355(497.5:4)

Izvorni znanstveni rad Primljeno: 14.V.2007. Prihvaeno: 24.V.2007.

Saetak Oznaavanje razliitih vojnih struka sastavni je dio ukupne simbolike vojne odore. Dva su temeljna razliita vizualna sustava takvog oznaavanja koritenjem razliitih boja tzv. boja oruja te koritenjem figurativnih oznaka znaaka. U ovom radu prikazan je razvoj sustava oznaavanja rodova i struka u vojskama drava u kojima se Hrvatska nalazila u XIX. i XX. stoljeu, te izbor iz sustava ovakvih oznaka u nekim dananjim vojskama u Europi. U Republici Hrvatskoj nisu jo uvedene ovakve oznake. U Austrougarskoj koristilo se sustav kombinacijama boja za oznaavanje pripadnosti pukovnijama, a oznaavanje specijalnosti bilo je rudimentarno. U Jugoslaviji je propisan sustav temeljen na boji oruja te nekoliko znaaka, broj kojih se do 2. svjetskog rata postepeno uveavao. U NDH koristila se kombinacija boja i znaaka, no uz este izmjene sustava. Jedinice NOV i POJ takoer uvode sustav oznaavanja bojama, da bi nakon rata JNA uvela iskljuivo znake na suvratcima. Naime, poveanjem broja posebnih struka koje je potrebno oznaiti, sustav boja pokazuje se neuinkovit zbog nedovoljne razluivosti. Kljune rijei: vojne oznake; oznake rodova, sluni i struka; vojna odora; boja oruja

1. UvoD
Od samih zaetaka organiziranja vojske postoji potreba da se vidljivim vanjskim oznakama oznai ne samo status odnosno rang pojedinca, nego i njegova profesija, posebna znanja i sposobnosti koja u odreenim trenucima mogu biti od presudnog znaenja u ratnim djelovanjima. I dok se u predmoderno doba status visokopozicioniranih pojedinaca isticao bogatstvom opreme, posebna znanja i profesije te vojne specijalnosti nisu tako raskono prikazivane, nego su najee bile oite prema opremi i odjei. Uvoenjem suvremenih uniformi, vie ili manje jednakih za sve grane vojske, uvoenjem prikrivnih boja i uzoraka u te uniforme, proces koji zapoinje tijekom

Autor je magistar znanosti iz polja elektronike, satnik informatike struke u Oruanim snagama Republike Hrvatske. 49

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

Burskih ratova krajem XIX. stoljea, da bi bio prihvaen gotovo u cijelom svijetu ve u Drugom svjetskom ratu, pokazuje se potreba oznaavanja i razlikovanja profesionalnih znanja uniformiranih pojedinaca. U raznim vojskama svijeta oznaavanje specijalnosti provodi se na slian nain dodavanjem odreenih znakova najee ne veih od znake na raznim mjestima odore, primjerice na suvratku kaputa ili uz oznake ina na epoletama, iako dakako postoje znaajne razlike u izvedbi takvih oznaka i u metodi diferencijacije spektra profesija - specijalnosti. Vojske koje nastaju na tradicijama ranijih feudalnih sustava esto zadravaju razlikovanje pripadnosti rodovima vojske upotrebom razliitih boja, bilo na suvratku ili kao podloga oznake ina, to je posljednji ostatak ranijih raznovrsnih viebojnih odora karakteristinih za pojedine postrojbe. Uvoenjem prikrivnih odora, takvo oznaavanje sve se vie izbjegava pa oznake u boji ostaju karakteristika slubenih i sveanih odora, dok se na prikrivnim odorama ove boje svode ili tek na vrlo uske obojene porube, na primjer oko oznake ina, ili se potpuno odbacuju i zamjenjuju grafikim simbolima ili se ak uope i ne oznaavaju. Vojske koje su nastajale tijekom XX. stoljea i nakon toga, gotovo redovito u trenutku nastanka ne usvajaju takve znakove, najee kao posljedicu burnih dogaaja u kojima ove nastaju, no vrlo brzo, zbog ukazanih potreba funkcioniranja vojnog sustava, takve oznake se uvode. U tom smislu, Hrvatska je vojska pratila jednaki obrazac i iako se od samih poetaka u propisnicima spominju oznake rodova, struka i slubi, one nikada nisu detaljnije propisane ni uvedene u uporabu, te je bilo potrebno petnaest godina da se o njima pone ozbiljnije razmiljati. Razmiljanja o uvoenju oznaka rodova, slubi i struka pojavljivala su se vie puta u sustavu, no najee kao gotovo poluprivatne inicijative, iako je vezano uz ustrojbene promjene 2000. godine formalno i uspostavljeno povjerenstvo koje je trebalo razraditi ovo pitanje, da bi nakon nekog vremena zamrlo bez rezultata. U pripremama za predstojei preustroj koji je zapoeo tijekom 2007. godine, te u pripremama za propisivanje novih pravilnika u vezi odora, pokrenuto je i pitanje propisivanja, dizajniranja i uvoenja oznaka rodova, slubi i struka, te je osnovano povjerenstvo na razini Glavnog stoera OS RH sa zadaom pripreme prijedloga rjeenja te radna skupina strunjaka sa zadaom pripreme materijala za to povjerenstvo. Ovaj rad nastao je kao rezultat istraivanja vezanih za rad spomenute radne skupine, s ciljem prouavanja i usporedbe sustava oznaavanja profesija u suvremenim stranim vojskama te u povijesnim vojskama drava u kojima su sluili Hrvati. U tom smislu rad daje pregled rjeenja prikazivanja rodova i struka u povijesti na prostorima Hrvatske od kraja XIX. stoljea, izbor iz rjeenja nekih suvremenih oruanih snaga u Europi, te prikazuje neke ranije prijedloge oznaka rodova, slubi i struka u OS RH.

50

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

2. POVIJESNI PREGLED OZNAKA STRUKA NA ODORAMA

Pratiti razvoj rjeenja oznaavanja rodova i struka kroz povijest sloen je zadatak, ne samo zato to treba uzeti u obzir itav niz razliitih oruanih snaga i njihovu sloenu povijest, nego i stoga to je ovaj problem vrlo rijetko sustavno obraivan u literaturi. Iako postoji mnogo izvora u kojima se mogu nai opisani izgled i upotreba oznaavanja inova, s kojima je oznaavanje rodova i struka esto usko povezano, takvi pregledi gotovo redovito zanemaruju ili pak, tek naznauju specifinosti oznaavanja rodovske pripadnosti. Stoga e se ovaj povijesni pregled ograniiti na rjeenja koja su bila u upotrebi u oruanim snagama koje su due ili krae djelovale na podruju Hrvatske i u kojima su Hrvati sluili. I uz takvo ogranienje, s obzirom na vrlo burnu povijest hrvatskih prostora, ovaj pregled je neminovno izbor samo najvanijih povijesnih oruanih snaga, a i u tome ne moe ulaziti u sve specifinosti i promjene sustava oznaavanja koje su se u njima dogaale. Budui na spomenutu estu povezanost oznaavanja inova s oznakama profesije, ovdje je nerijetko bilo potrebno barem u osnovnim crtama opisati nain oznaavanja inova i neke druge znaajke odora.

2.1. Austrougarska Monarhija

U sustavu oznaavanja inova i pripadnosti postrojbama Austrougarske vojske do pred Prvi svjetski rat dominirala je ostavtina ranijih razdoblja i specifinosti dvojnog ustroja vojske. Ovdje je mogue iznijeti vrlo pojednostavljeni prikaz koji se temelji na stanju pred Prvi svjetski rat. Oznaka ina na suvratku kaputa imala je obojanu podlogu (egalisirungs-farbe) koja je oznaavala pripadnost postrojbi tako da je zajedno s bojom gumba na odori imala jedinstvenu kombinaciju za svaku regimentu ili specijalnost (slika 1). Ovakve oznake posljednji su ostatak ranijih, za svaku regimentu drugaijih, arenih uniformi. Na tim oznakama ina za vojnike i doasnike dodavane su bijele esterokrake zvjezdice, nii asnici imali su srebrne zvjezdice, a vii zlatne uz koje bi se dodavale zlatne i srebrne trake. Odreene posebne specijalnosti imale su uz to i dodatan metalni znak postavljen na stranjem dijelu oznake (slike 2 i 3). Tako moemo spomenuti neke postrojbe koje su imale sjedite u Hrvatskoj i popunjavane lokalnim stanovnitvom: 16. varadinska pukovnija sa sjeditem u Bjelovaru nosila je sumporno ute egalizirunge i zlatne gumbe (Aralica i Aralica, 1, p. 163), 53. pukovnija u Zagrebu tamno crvene egalizirunge i bijele gumbe, a 78. pukovnija u Osijeku crveno-smee egalizirunge i bijele gumbe. Tijekom Prvoga svjetskog rata ovakav sustav pokazao se preskup te je, kako je pomanjkavalo materijala, polako prilagoavan oznake u boji na kragni postajale su sve manje, da bi se na kraju oznake inova postavljale posve bez obojane podloge (odnosno s podlogom u boji odore), a tanka bi se obojena pruga postavljala samo na unutarnjem kraju oznake, ili bi se posve izostavljala. Sredinom rata i to se pokazalo preskupim i nepraktinim, pa su se oznake postrojbi u odreenim bojama uivale na epolete i stavljale na ljemove. Godine 1917. donesena je odluka kojom se austrougarski sustav oznaavanja drastino izmijenio
51

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

odlueno je da e se odustati od ranijeg sloenog sustava, te uvesti samo pet boja koje e oznaavati rodove vojske. Ovim bojama su se ispisivali brojevi regimenti na epoletama i na ljemu. Plava za k.u.k. Armee (zajednika vojska regrutirana svuda), zelena za k.k. Landwehr (vojska regrutirana samo u austrijskom dijelu), crvena za k.k Landsturm (austrijske priuvne postrojbe), ljubiasta za ku. Honvd (domobranstvo, regrutirano u maarskom dijelu) i bijela za ku. Landsturm (maarski rezervisti). Ipak, do kraja rata ostalo je u upotrebi i mnogo ranijih odora, tako da se mogla uoiti velika raznolikost ne samo meu postrojbama nego i unutar jedne postrojbe (Jung i Pavlovic). Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine Hrvatska je dobila pravo organizacije domobranstva s vlastitim zapovjednim jezikom. Ovo domobranstvo predstavlja najstariju hrvatsku suvremenu vojsku. Oznaavanje rodova i struka kao i sve drugo temeljilo se, naravno, na austrijskoj vojnoj tradiciji. Sustav oznaavanja pripadnosti postrojbama i specijalnostima bio je jednak kao i u cijeloj Monarhiji. Kod onih oznaka koje su ukljuivale krunu postojale su dvojne austrijske i maarske oznake, a u domobranskim postrojbama Hrvatske koristila se inaica s maarskom krunom svetog Stjepana, s obzirom na to da je to i bila kruna propisana iznad hrvatskog dravnog grba lankom 61. Hrvatsko-ugarske nagodbe (Boroak Marijanovi).

2.2. Vojska Narodnog Vijea Slovenaca, Hrvata i Srba

Nakon ljeta 1918. godine postalo je jasno da se Austro-Ugarska raspada, a sile Antante otvoreno su proklamirale pravo naroda na samoopredjeljenje. Poetkom listopada gotovo koncenzusom, politike stranke iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije stvaraju sporazum o osnivanju Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba (NV SHS). Habsburke vojne postrojbe s podruja tih zemalja 19. listopada 1918. otkazuju poslunost dotadanjim viim zapovjednicima i priseu novoj Dravi tj. Narodnom vijeu SHS. Od tih postrojbi, kao i onih koje su se ubrzo poele vraati s frontova na kojima su ratovale (Soa, Galicija), NV formalno preuzima vlast 29. listopada, kada su vojnici zagrebakog garnizona istaknuli hrvatske zastave i zamijenili habsburke simbole trobojnim kokardama i rozetama. Ova kratkotrajna dravna tvorevina ima osobitu vanost u hrvatskoj vojnoj povijesti, ne samo zbog njezinih akcija kojima je Meimurje konano integrirano u hrvatski korpus (kratkotrajno i Rijeka), nego je njezina vojska poivjela jo due nego Drava sama. Naime, nakon bezuvjetnog ujedinjenja u Kraljevinu SHS 1. prosinca 1918. godine, postrojbe vojske NV tek su se polako integrirale u vojni sustav Vojske SHS, pa je primjerice zapovjednitvo (Odjel i povjerenik za narodnu obranu) djelovalo do 28. sijenja 1919. godine. Postrojbe koje je formiralo NV traju i do sredine 1919. godine, a neke i znatno due dok nisu zamijenjene novim ustrojem temeljenim na srbijanskim propisima i tradicijama. No za temu ovog rada, zanimljivo je osvrnuti se na propise i praksu isticanja oznaka na odorama. Svakako, zadrane su naslijeene austrougarske odore, s kojih su jedino skinute habsburke dinastike oznake koje su zamijenjene bojama hrvatske zastave (u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno, u bojama slovenske trobojnice u Sloveniji). Propis o novim uniformama donesen je ve 24. studenoga 1918. godine.
52

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

Temeljem ovog propisa, asnici su morali izmijeniti okovratnik na bluzama tako da bude tamno crvene boje1, po mogunosti od baruna. (Slino je bilo propisano i u slovenskim postrojbama koje je vodilo NV za tajersku (vajncer, p. 11-13). Ostali vojnici trebali su za izvjesno vrijeme zadrati okovratnike kakve su imali (tj. one u boji odore, jer austrougarskih raznobojnih okovratnika s poetka Prvoga svjetskog rata uglavnom vie nije bilo). Propis je odreivao da se oznake inova improviziraju koristei stare habsburke zvjezdice. Trebalo ih je samo prebaciti s okovratnika na naramenice, koje su trebale biti crvene sa zlatnim vrpcama. Propis je izriito zabranjivao upotrebu svih drugih znakova (dakle osim inova te oznake na kapi u obliku crvene rozete ispisane zlatnim slovima SHS), pa je tako zabranjivao i oznake vrste oruja (tj. roda). Izmjene oznaka su trebali izvriti asnici i doasnici sami, a ubrzo, poetkom 1919. godine, gotove su se epolete mogle kupiti u Zagrebu. Nekako u to vrijeme su se postupno habsburke esterokrake zvjezdice poele samoinicijativno zamjenjivati piramidalnim oblikom prema srbijanskom modelu. Fotografije iz tog razdoblja pokazuju veliku razliitost u provoenju ovih propisa, pa se tako na istim fotografijama vojnika mogu rame uz rame vidjeti doasnici koji nose nove epolete po ovim propisima i oni koji jo imaju oznake inova na kragni prema ranijoj praksi (Aralica i Aralica, 2, p. 18). S obzirom na to, nije nemogue da su pripadnici posebnih struka (recimo, lijenici), ponosni na svoju specijalnost zadrali oznake svojeg, na odreen nain, posebnog statusa, ne samo do poetka 1919. godine, nego ak i do 1922. godine pa i poslije, bilo na okovratniku gdje su i bile ranije ili moda i ove prebaene na epolete prema srbijanskom i kasnijem SHS propisu. Naalost, dokaza za to za sada nemamo. Kako se i sam Aralica poalio u svojoj knjizi, detalji fotografija preesto su naalost teko prepoznatljivi, a sauvanih primjeraka u muzejima ili privatnim zbirkama militarije gotovo su nepostojei (Aralica i Aralica, 2, p. 19).

2.3. Kraljevina SHS/Jugoslavija

Nastajui u prilinoj neimatini i s loom naslijeenom opremom, u zemlji razorenoj ratom i bez industrije, izgradnja i opremanje nove Vojske SHS bila je spora i dugotrajna. Kopnena vojska Kraljevine SHS razdijeljena je 1923. godine na glavne i pomone vrste te struke. Glavne vrste su pjeatvo, topnitvo, konjica, inenjerija i zrakoplovstvo, pomone su ete prometne, intendantske, sanitetske, tehnike i neborbene, a struke su generaltabna, ekonomska, tehnika, sanitetska, sudbena, duhovnika, veterinarska i graditeljska. Zakon iz 1929. godine dodaje jo dvije pomone vrste: granine postrojbe i orunitvo. U mornarici su struke bile: vojnopomorska, ekonomska, tehnika i sanitetska (vajncer, p. 15-16). Prvi propisi o odorama propisuju se tek kad je nabavljena vea koliina amerikih odora iz vojnih vikova. Uredba o odei suvozemne vojske od 2. oujka 1922. godine
1

Istraiva se pita nije li tamno crvena boja izabrana zato to je to bila egalizirungsfarbe 53. zagrebake pukovnije koja je inila jezgru Vojske SHS, odnosno nije li izabrana kao najoportunije rjeenje jer je veina asnika i tako imala ve crvene oznake. Naravno, ovakve hipoteze, koliko god lijepo zvuale, vrlo je teko dokazati bez mnogo detaljnijeg istraivanja. 53

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

uz ostale pojedinosti, vrsto temeljene na srbijanskoj praksi od prije Prvoga svjetskog rata, propisuje i raznobojne latice od oje na visokim ovratnicima koporana (vojnika bluza srpskog kroja). Veliina latica propisana je na 5 cm visine (odnosno jednaka visini ovratnika) i 10 cm duine s obje strane (1928. godine duine je smanjena na 8 cm). Ove latice nosile su se samo na zimskim ojenim koporanima, a ne i na ljetnim, koji su bili od tanje tkanine te bi ovakve latice na njima bile nepraktine. Boja latice odgovarala je boji oruja (usp. njemaki termin Waffenfarbe!) Podoficiri imaju istom bojom opivene epolete2 na naramenicama, na gornjem obrubu kape (ajkae, odnosno kape tanjurae apke) te na ispuscima - obrubima narukavlja i ava na nogavicama. asnici imaju epolete koje su potpuno obloene tom istom bojom, a koja se nazire uz rubove epoleta te izmeu debelih zlatnih pozamanterijskih traka koje pokrivaju veinu gornje povrine epolete (kod niih asnika epoleta ima dvije zlatne trake izmeu kojih se vidi oko 2 mm boje oruja, kod viih asnika traka je jednodijelna i prekriva cijelu gornju povrinu osim rubova). Ove boje, propisane 1922. godine prema tablici 1, naslijeene su od srbijanske vojske, da bi prve izmjene uvedene 1924. godine. Kasnijim propisima do poetka Drugoga svjetskog rata ovaj sustav boja neznatno je izmijenjen, ali je u svojoj osnovi ostao isti (Aralica i Aralica, 2, p. 38). U pravilu asnici tzv. prve crte (oni koji zapovijedaju vojskom) imaju latice od ohe, a oni druge crte (pomonih struka) od kadife. Oznake inova nose se na epoletama, na kojima se nalaze i brojane oznake postrojbi (rimske za pristoerne postrojbe armija, arapske za postrojbe u divizijskom sastavu) od metala, uiveni utim gajtanom ili ispisani masnom bojom, visine 40 mm. Pored toga, neke postrojbe uz to nose i monograme vladara titulara postrojbe (npr. autanti, ordonansi i sl. imaju monogram kralja, neke postrojbe nose i monograme stranih vladara poasnih naslovnih zapovjednika postrojbe), te metalne znakove struke i slube. Ovi znakovi spominju se ve u propisu iz 1922. godine, dodue samo tri znaka: za eljeznike postrojbe (eljezniki kota s krilima), za sanitet (Eskulapov tap sa zmijom) i za vojnu glazbu (lira) (slika 4). U propisu iz 1932. godine propisano je ve 18 oznaka, a 1939. godine taj broj se poveava na ak 33 (Aralica i Aralica, 2, p. 68). Tako se primjerice, pripadnici oklopnih postrojbi razlikuju od topnika, kojima je propisana vinjeva boja oruja, po metalnoj oznaci u obliku tenka tipa FT 173. Ova oznaka propisana je tek 1932. godine, ali se, ini se na odorama pojavljuje i ranije, neslubeno (Aralica i Aralica, 2, p. 86). Iste godine propisana je i dodatna oznaka za artiljerijsko tehnike oficire i inenjere artiljerijsko tehnike struke (na crnoj podlozi boje topnitva) prekrieni topovi sa zapaljenom bombom za prve i samo zapaljena bomba za ove druge (slika 5). Propis iz 1939. donosi ak sedam razliitih znakova za razne vrste topnitva: divizijsko topnitvo ukrtene tanke topovske cijevi, armijsko topnitvo dvije srednje debele cijevi, teko topnitvo debele cijevi s bombom,
2

U terminologiji Vojske KSHS/KJ ove oznake na naramenicama se zovu epoletukama, tj. malim, reduciranim epoletama, jer je naziv epolete koriten za tradicionalne velike naramene oznake s proirenjima i resama koritenim samo na najsveanijoj odori asnika. Budui da sveane epolete nisu predmet prouavanja, a da se sve naramene oznake kasnije nazivaju epoletama, ovu distinkciju ignoriramo. Nekoliko tenkova FT 17 nabavljeno je od Francuske oko 1921. godine, a kasnije sredinom 1920-ih godina kupljeno ih je jo koritenjem zajma. (vajncer)

54

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

obalno topnitvo cijevi ispred tvrave, PZO topnitvo orao iznad ukrtenih cijevi, konjaniko topnitvo ukrtena cijev i sablja, brdsko konjaniko topnitvo cijev, sablja i sidro (Aralica i Aralica, 2, p. 99) (slika 6). Kadeti vojnih akademija kao oznaku svojeg kadetskog statusa na laticama suvratka nose od 1924. godine dva ukrtena maa (vajncer, p. 48). Ova oznaka u gotovo jednakom likovnom rjeenju pojavit e se kasnije i u JNA. Biciklistike (velosipedske) jedinice, iako u sastavu konjanitva, nose boju oruja pjeatva, uz dodatak metalnog znaka u obliku ukrtenih maeva s kotaem. Planinske trupe nose boju svoje struke na laticama u obliku polegnutog slova L na kojem je metalni broj postrojbe, a na epoletama imaju znak lovake trube gotovo istovjetan znaku lovakih jedinica bive habsburke vojske. andarmerija (za koju postoje posebni propisi o odorama iako je u sastavu djelatne vojske, jer nad njom imaju ingerencije civilne vlasti) ima latice peterokutnog oblika (oblik koplja) u svijetlo crvenoj boji. Pripadnici jurinih (etnikih) postrojbi4 takoer su dio pjeatva pa nose zatvoreno crvenu boju oruja, ali na latici osim obojene podloge nose i metalni znak mrtvaku glavu s prekrienim kostima. Takav znak izabran je po uzoru na specijalne postrojbe (komandose) koje su bile prisutne u vojskama svih zaraenih strana ve u Prvom svjetskom ratu, a mnoge su takve postrojbe njemake, talijanske, ruske i druge ve tada koristile upravo totenkopf kao svoj simbol (Aralica i Aralica, 2, p. 57). Vojvode i generali, armijski i divizijski, imaju u poetku zatvoreno plave boje oruja, ali ve od 1924. godine koristi se svijetlo plava, brigadni generali i generali struka nose boje svoje struke. Umjesto ispusaka na nogavicama nose po dva 40 mm iroka lampaza (trake) u svojoj istoj boji. Konjanitvo do 1922. godine nosi plavu boju, pa zlatno utu5, da bi od 1924. godine opet nosili zatvoreno plavu (navodno zbog nezadovoljstva u konjanitvu oko te promjene tradicije). Pripadnici ratnog zrakoplovstva u poetku u pravilu nose boju oruja koju su imali prije nego su postali zrakoplovni asnici (u praksi najee vinjevu boju inenjerije), a razlikuju se po tipinim dijelovima odore, letakim znakovima na prsima i drugom. Od 1924. godine propisana im je posebna boja otvoreno plava kao nebo. Od 1937. godine propisana je nova, olovno plava odora po uzoru na britanske odore, a boja oruja promijenjena je u tamno plavu (a sada nose osim epoleta i dodatne oznake ina i na narukavlju). Odore ratne mornarice gotovo su u potpunosti jednake ranijim autrougarskim odorama, osim to su dodane epolete poput onih u KoV (pa sada imaju oznake
4

Radi se o specijalnim postrojbama komandosima, koje su ustrojene neposredno pred Drugi svjetski rat. Prvotno su nazvane etnikim jedinicama, a nakon zahtjeva V. Maeka i HSS-a, naziv je 1. srpnja 1940. godine promijenjen u jurine, da bi 1. travnja 1941. opet bio vraen u etnike. Kasniji etnici D. Mihajlovia i drugih srpskih lokalnih zapovjednika sebe smatraju nasljednicima ovih postrojbi te tako upotrebljavaju ovaj naziv za svoje kvislinke paravojske. Ova promjena je navodno napravljena po uzoru na rumunjsko konjanitvo, zbog dinastikih veza supruga kralja Aleksandra bila je rumunjska princeza Marija. (Aralica i Aralica, 2, p. 92) 55

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

ina i na naramenicama i na rukavima). Na rukavima su linijski asnici (tj. oni koji zapovijedaju brodovima pomorske struke) imali oznake ina tako da je gornji irit (ili konop) oblikovao tzv. Eliotov vor (kruna oma, kao znak vjetine upravljanja brodom prema nekim tradicijama to je oma za vjeala, kao znak ovlasti kapetana za izvravanje smrtne kazne na moru), dok na oznakama ina asnika drugih struka nije bilo ome. Podloga epoleta i podloga oznaka na narukavlju mornarikih asnika bila je u boji oruja: struni asnici otvoreno crvena, ekonomski zatvoreno crvena, administrativni otvoreno zelena, inenjerski vinjeva, mornariko tehniki svijetlo siva i sanitetski crna. Linijski asnici imali su metalni znak admiralitetskog sidra na epoletama, a poslije su propisani i jo neki metalni znakovi, poput mornariko tehnikog u obliku zupanika s brodskom elisom gotovo istovjetnog kasnijem koritenom u JNA. Doasnici i vojnici su znakove svojih specijalnosti imali na nadlakticama iznad oznake ina, prvi crvene, a drugi ute boje, propisane 1924. godine te neznatno dopunjene propisom iz 1936. godine (slika 7) (vajncer, p. 39-40). Godine 1939. u pripremama za rat koji je ve oito bio neminovan, oznake inova za asnike postale su manje kiene, a boje oruja smanjuju se samo na obrube, dok se metalne oznake struka, brojevi postrojbi i monogrami vie ne nose.

2.4. Nezavisna Drava Hrvatska

U NDH domobranstvo je organizirano kao regularna vojska, a proklamirano se nastavljalo na tradicije hrvatskog domobranstva iz Austro-Ugarske. Organizacijska rjeenja Domobranstva te Ustake vojnice (koje su pred kraj rata ujedinjene pod nazivom Hrvatske oruane snage) iznimno esto su se mijenjala u pet godina postojanja, kako po nazivima tako i po propisima koji su se odnosili na imena i oznake inova, nazive vrsta i struka i naine njihovog oznaavanja. Ovakve frekventne promjene, a i ratne nestaice materijala, imale su za posljedicu da su propisana rjeenja vrlo polako usvajana u praksi te su esto naini oznaavanja bili gotovo proizvoljni i neusklaeni. Prividni kaos propisa i prakse odora i oznaavanja detaljno je prikazan u knjizi (Mikulan i Pogai), a bilo kakav pokuaj potpunog opisivanja razliitih sustava oznaka rodova i struka u tim oruanim snagama i svim njihovim pridruenim organizacijama (npr. Narodna zatita, Dravna radna sluba, Orunitvo itd.) daleko prelazi okvir ovog rada. Stoga su ovdje samo naznaene karakteristike oznaavanja vojnih profesija. Prema propisima iz svibnja 1941. godine u kopnenoj vojsci su se oznake inova nosile na laticama na suvratku kaputa. Latice su bile etverokutne te su na vanjskom dijelu imale oznaku ina, a za odreene struke na unutarnjem kraju dodavan je srebrni (za visoke asnike zlatni) znak. Latice su se razlikovale bojom i materijalom podloge prema vrstama oruja i struka (tablica 2). Mikulan i Pogai uspjeli su identificirati sedam znakova koji su se dodavali na latice (slika 8), iako sumnjaju da ih je bilo i jo nekoliko koje nisu uspjeli dokumentirati. Prema sauvanim fotografijama evidentno je da su esto umjesto propisanih oznaka noene i oznake iz starojugoslavenske vojske koje su oblikom bile vrlo sline, iako postoje viekratne zapovjedi koje to zabranjuju. Duhovnici su na laticama nosili oznake vjerske pripadnosti (a oznake ina
56

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

na rukavima). Na kabanicama su se u pravilu nosile umjesto etverokutnih latica oznake u obliku koplja u boji vrste oruja i struke, bez metalnih oznaka ina i struka. Kabanice su bile obrubljene izbojcima u istoj boji oruja, a isti takav obrub bio je i na obodu tvrdih kapa tanjuraa te na izbojcima ava asnikih hlaa. U zrakoplovstvu je nakon prvotnih neto drugaijih propisa, krajem 1941. propisano osam boja latica koje su se nosile na kragnama kaputa i na kojima su bile oznake ina, a istom bojom su bile i porubljene oznake ina koje su se istodobno nosile i na epoletama (tablica 3). Zrakoplovnu pomonu struku sainjavali su meteorolozi, fotografi, filmski radnici i sl. U mornarici oznake inova asnika nosile su se na krajevima rukava, kako je to mornarika tradicija, te na epoletama, a bile su istog dizajna sastojale su se od odreenog broja pruga razliitih irina. Doasnici su oznake inova u obliku jedne ili vie pruga izlomljenih u obliku slova V nosili na nadlaktici. Iznad pruga nalazio se znak pripadnosti struci od kojih je za asnike propisano devet (slika 9), no za doasnike ne postoji cjelovita lista i na fotografijama se vide i neke oznake preuzete od ranije jugoslavenske mornarice (npr. dojavnika izlomljene strelice) (usp. Mikulan i Pogai, p. 106). Pripadnici Ustake vojnice koja nije bila u sastavu Domobranstva, nosili su etverokutne ili peterokutne latice na suvratcima, crvene boje sa znakom ustakog pokreta, dok su pripadnici Poglavnikovog tjelesnog sdruga (PTS) te oznake nosili na crveno-bijelo-plavim trobojnim laticama. eljezniki dio Vojnice imao je ispod znaka slova U s bombom dodan eljezniki kota s krilima (Barac i Pogai). Vojnom reorganizacijom poetkom 1945. godine, Domobranstvo i Ustaka vojnica ustrojeni su kao dijelovi jedinstvenih Hrvatskih oruanih snaga. Nove oznake na laticama propisane su 13. sijenja 1945. godine, sve jednakog temeljnog izgleda i jednake oznake u njima srebrni trolist sa znakom U u sredini, osim za pripadnike PTS-a koji su nosili slovo U unutar etverostrane tropletne vitice (znak koji nadvisuje hrvatski grb u grbu NDH) te ustake asnike koji su nosili slovo U s bombom. Oznake inova sada su se nosile na epoletama. Uvedene su neke manje promjene u bojama oruja (Barac i Pogai). U svega nekoliko godina oruane snage NDH izdale su mnotvo razliitih propisa i izmijenile toliko sustava vojnog nazivlja i oznaavanja, da, kako kae Pavekovi, na kraju ni sami pripadnici pojedinog vida ili slube nisu znali pravo ime dijela oruanih snaga komu su pripadali. Na osnovu dokumentacije, sauvanih predmeta i fotografija (Mikulan i Pogai) razvidno je da su se propisane promjene vrlo sporo provodile u postrojbama.

2.5. Narodnooslobodilaka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

U postrojbama NOV i POJ nisu se u poetku upotrebljavale oznake pripadnosti rodovima i to ne samo zbog specifinosti partizanskog ratovanja nego i zbog ope oskudice. Dapae i oznake dunosti (funkcija, poloaja) propisane su prvi put tek poetkom 1942. godine, a proirene u kolovozu 1942. Te su se sastojale od crvenih oznaka na lijevoj nadlaktici rukava u obliku kombinacija petokrakih zvijezdi, traka,
57

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

trokuta i rombova. inovi se uvode u svibnju 1943. godine, kada se uvode i prve razlikovne oznake pojedinih specijalista: za nie asnike srebrni trokut, a za vie srebrni romb na suvratku kragne, za generale taj romb bio je obrubljen crvenim, lijenicima je propisana oznaka Eskulapove zmije na lijevoj nadlaktici, a ostalim pripadnicima saniteta znak crvenog kria. Intendantski asnici nosili su na kragni trokut zelene boje, pripadnici motoriziranih postrojbi znak automobila na nadlaktici, topnici znak kotaa s dvije prekriene topovske cijevi. Nije poznato koliko su se ovi propisi provodili, a injenica je da su asnici umjesto propisanih srebrnih na kragnama uglavnom nosili zlatne ili ute trokute i rombove (vajncer, p. 99-100). U proljee 1944. propisane su oznake za politike komesare njihovi inovi su zvjezdice imali preko traka, a ne iznad njih. Na oznakama na kragnama dodane su crvene pruge na trokute odnosno rombove prema inu komesara. Pripadnici Vrhovnog taba su na zlatnom rombu imali crvenu zvijezdu (vajncer, p. 100).

2.6. Jugoslavenska narodna armija

NOV i POJ preimenovani su u Jugoslavensku armiju 1. oujka 1945. godine i iz ratnog ustroja postupno se oblikuje u mirnodopski. Oznake inova temeljene na kombinaciji ranijeg jugoslavenskog te sovjetskog modela uvedene su 21. travnja 1946. godine, kada je naputen ratni sustav oznaavanja inova. Tada su propisane boje za generale, rodove i slube, kojom su obojani izbojci na kapama, hlaama i narukavlju, latice na suvracima kaputa te okvir apke (tablica 4) (vajncer, p. 107111). Ove latice na suvratcima bile su od oje u obliku romba stranice 30 mm, kod viih asnika obrubljene zlatnom vrpcom. Osim razlike u boji oruja, specijalnost se razlikovala i po epoletama. asnike epolete su bile obojane u boju roda odnosno slube, na gornjoj strani prekrivene zlatnim (za rodove) ili srebrnim (za slube) ploicama cijelom duinom (jednodijelnim za generale, trodijelnim za vie asnike, dvodijelnim za nie), sa zvjezdicama na vanjskom dijelu koje su oznaavale in, te sa oznakom roda i slube izmeu tih zvjezdica i gumba na unutranjem kraju. Propisano je petnaest razliitih oznaka u KoV i pet za zrakoplovstvo (vajncer, p. 111, 118) (slika 11). Politiki asnici su uz to okomito preko epolete uz gumb imali crvenu vrpcu. Doasnici i vojnici nisu nosili bojane rombove na kragni (osim pripadnici gardijskih postrojbi tamno crvene). Vojnici i nii doasnici imali su na platnenim epoletama cijelom duinom uivenu vrpcu u boji svojeg roda, vii doasnici su imali vrste epolete opivene izbojkom u boji roda. Oznake doasnikih inova sastojale su se od zlatnih izlomljenih traka u obliku slova V, odnosno iroke ravne trake za starije vodnike. Metalni znak roda i slube nosili su i svi vojnici i doasnici na epoletama. U mornarici su boje oruja bile crna za admirale, navigacijske asnike, asnike i doasnike brodske i oruarske struke, tamno plava za asnike i doasnike strojarske struke, a za druge struke, mornariko pjeatvo i obalno topnitvo jednaka bojama u KoV. Na naramenicama su se nosile epolete jednakog oblika kao i u KoV, a uz to su se nosile i oznake na krajevima rukava. Te oznake su bile u obliku zlatnih traka na podlozi u boji roda odnosno slube, a iznad njih je bila zlatna zvijezda. Vojnici i
58

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

doasnici nosili su oznake inova na nadlakticama, iznad njih je bila uivena oznaka specijalnosti. Ova je izgledom bila jednaka onoj u KoV za topnike, intendante i glazbenike, a dodatno je propisano jo 14 oznaka. Novo ime Jugoslavenska narodna armija usvojeno je o proslavi njezine desetogodinjice 22. prosinca 1951. godine, kada je usvojen i novi sustav oznaka, poneto pojednostavljen u odnosu na raniji i s neto manjim brojem oznaka struka (sad nema posebne oznake za sudsku slubu, planinske i NBKO postrojbe i sl.) (vajncer, p. 128). Uskoro je modernizacija nastavljena uvoenjem novih odora i promjenom oznaka ina. Pravilnikom iz 1955. godine, vrste epolete sline ranijoj kraljevskoj vojsci su zamijenjene oznakama koje se postavljaju neposredno na materijal odore. Ovaj sustav je uz manje promjene zadran do raspada zajednike drave. Za KoV i RZ uvedene su oznake rodova i struka u obliku pozlaenih (za vojne slubenike srebrnih) znaaka koje se nose na suvratku kaputa ili koulje. Znake koje su bile vertikalno nesimetrinog dizajna javljale su se u dvije inaice lijevoj i desnoj, odnosno za lijevu i desnu kragnu. Za generale postojale su posebne oznake (ukrtena hrastova granica i ma) kao i za kadete (ukteni maevi slini ranijoj oznaci u KSHS. U odnosu na kasnije oznake, ovdje jo postoji posebna oznaka za konjanitvo (vajncer, p. 135) (slika 13). U mornarici se oznake nose iznad oznake ina irita na kraju rukava na zimskoj uniformi, odnosno pored pruga na epoletama ljetne uniforme za asnike i iznad oznake ina na nadlaktici za vojnike i doasnike i to zvijezda za pripadnike pomorstva, a odgovarajui znak za pripadnike pojedinih slubi, po izgledu jednak znakovima u KoV, osim za mornariko-tehniku slubu te s jo nekim mornarikim oznakama specijalnosti za mornarike doasnike i vojnike (vajncer, p. 140) (Pravilo 1989.) (slika 14). Godine 1963. propisan je znak NBKO, a 1964. propisano je da se oznake rodova i struka u KoV i RZ nose na laticama u obliku romba boje jednake odori, obrubljene zlatnim trakom. Dotadanji generalski znak odreen je za sveane odore za visoke asnike (koja e uskoro, 1970. godine, biti propisana samo asnike iznad ina potpukovnika), a propisan je novi generalski znak veih dimenzija. Oznake inova doasnika i vojnika KoV i RZ prebaene su s nadlaktice na epolete 1965. godine. Oznaka roda topniko raketnih postrojbi protuzrane obrane uvedena je 1970. godine. Bitna promjena vizualnog identiteta uvedena je promjenom oznaka doasnikih inova 1982. godine, kada su i oni dobili zvjezdice. Kada je 1988. godine propisana odora za lanove Predsjednitva SFRJ, uvedena je i posebna oznaka na suvratku umjesto znaka roda koja sadri est buktinja ispred ukrtenih maeva (te odgovarajua oznaka na naramenicama) (vajncer, p. 145-164 passim). Novi pravilnik o odorama propisan je 1989. godine (Pravilo, 1989.), zapravo je objedinio razne promjene koje su se od 1955. godine dogodile (vajncer, p. 164). Izmeu ostalog, dotadanji znak administrativne slube postao je znak slube informatike, kako je preimenovana.

59

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

3. OZNAKE STRUKA NA ODORAMA U SVIJETU DANAS

Danas u svijetu postoje dva osnovna naina oznaavanja profesija u vojskama i to jedan upotrebom razliitih boja te drugi upotrebom heraldikih i kvaziheraldikih simbola znaaka. Ponegdje su ak ta dva sustava kombinirana, te se koriste istodobno, a u oruanim snagama zemalja u kojima su pojedine grane (vojska, mornarica, zrakoplovstvo) povijesno bile razdvojene slube postoje istodobno razliita rjeenja, pa se u jednoj grani koriste oznake bojama, a u drugoj znakovima. Ovdje je dan prikaz dananjeg naina oznaavanja rodova i struka u nekim europskim vojskama.

3.1. Austrija
U Austriji se i dalje odrala tradicija prikaza vojne struke bojama podloge oznake ina na suvratku slijedom stare tradicije iz Monarhije. Ovakva oznaka zove se Kragenspiegel i danas je peterokutnog oblika koji se u Austriji naziva belgijskim kragenpigelom. Boje nekih rodova i slubi imaju dugu tradiciju i mogu se povezati s bojama koritenima i prije vie od dvjesto godina (Diem). Suvremena austrijska vojska koristi 13 razliitih boja, tzv. Waffenfarbe za oznaku pripadnosti, prema tablici 5 (slika 15). Osim ovih, koristi i nekoliko dvobojnih oznaka: crna s naranastim rubom pripadnici Glavnog stoera, crna s tamno plavim rubom vojno-medicinska sluba, plava s crvenim rubom i crvena sa smeim rubom vie vojne tehnike odnosno strune slube, tamno crvena sa zelenim intendantska sluba te smea sa zelenim rubom specijalne snage (Jagdkommando) (Bundesheer). Ovim se, dakako, jasno pokazuje najvea slabost sustava oznaavanja bojama u svoj razliitosti dananje vojne organizacije jednostavno nema dovoljno meusobno jasno raspoznatljivih boja koliko bi ih bilo potrebno, pa se pribjeglo koritenju dvojnih kombinacija. Na novijim ratnim prikrivnim odorama peterokut je u boji podloge i ne odaje pripadnost pojedinom rodu.

3.2. Belgija
Belgijske oruane snage uvele su novi dizajn oznaka pripadnosti rodovima i strukama 1995. godine. U toj reorganizaciji broj posebnih struka u kopnenoj komponenti smanjen je sa 31 na 13. Ranije oznake od pozlaenog metala zamijenjene su viebojnim krunim emajliranim oznakama. U nekim sluajevima dizajn ranijih oznaka je zadran, i umetnut u krunu znaku najee jednobojnu s obrubom u drugoj boji, ali za neke rodove pozadina znake je okomito razdijeljena na dvije boje. Izmeu osnovne podloge i ruba, kao i oko ruba, pozlaeni je metal, a sredinji simbol je pozlaen. U veini oznaka sadrana je kraljevska kruna. I dok su neke od oznaka sastavljene od vrlo sloenih elemenata, druge su vrlo jednostavne, primjerice, inenjerija ima klasinu (rimsku) kacigu, pravna sluba ma i vagu, a doasnika akademija krunu unutar lovorovog vijenca (slika 16). Za razliku od moderniziranih oznaka u kopnenoj vojsci, u mornarici je zadran relativno velik broj oznaka specijalnosti i funkcionalnih podruja za vojnike i doasnike koje se nose na lijevoj nadlaktici. Ove, relativno velike oznake, sainjene su
60

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

od vrlo jednostavnih simbola, najee kao kombinacija dvaju simbola od kojeg je jedan crveni (za vojnike), odnosno uti (za doasnike), a drugi bijeli. Oito da je potreba za raspoznavanje specijalnosti i podruja odgovornosti u mornarici jo uvijek dovoljno snana.

3.3. Bugarska
Bugarske oruane snage nakon Drugoga svjetskog rata uvode oznake rodova i struka, u obliku srebrne (u zrakoplovstvu zlatne) metalne znake koja se privruje na gornji dio epolete, pored oznake ina, uz gumb kojim se epoleta kopa. Epolete se po bojama meusobno razlikuju ovisno o glavnim ustrojbenim cjelinama, a oznake rodova su vrlo jednostavne i dobro itljive. Pjeatvo tako ima dvije ukrtene puke, veza isprepletene strelice, oklopnitvo frontalnu siluetu tenka iznad dvije granice, zrakoplovstvo propeler s krilima sve gotovo identino po dizajnu znakovima koritenim u sovjetskoj Crvenoj armiji. Na suvremenim uniformama, ove oznake nose se samo na slubenim i sveanim, to su oznake inova za radne i ratne odore bez oznaka rodova i struka.

3.4. eka Republika

Dananje oznake Armije eke Republike identine su oznakama ranije ehoslovake, a gotovo iste koristi i dananja Slovaka. Vrlo jednostavne metalne pozlaene ili posrebrene znake nose se na suvratku slubene odore. Iako su neke po izgledu vrlo sline sovjetskom modelu, nose se, kao to je spomenuto na drugom mjestu (sovjetske se nose na epoletama), a neki su znakovi originalno rijeeni (slika 17).

3.5. Finska
U Finskoj se oznake na odorama temelje na tradiciji iz doba stvaranja finske neovisnosti poetkom 20. stoljea, te odraavaju utjecaje ruske, vedske, njemake i tipine finske tradicije. Oznake inova nose se na kragni, a kombinacija boja podloge i obruba oznake oznaava pripadnost rodu odnosno struci. Osim toga, sustav se uslonjava time da za neke specijalnosti osim boje jo postoji i oznaka u obliku znake koja se dodaje uz oznake ina, primjerice za inenjere, lijenike, veterinare, ekonomiste i dr. (McDonnell, p. 70). Takav sustav omoguuje velik broj razliitih oznaka te se u kopnenoj vojsci i zrakoplovstvu koristi preko 30 razliitih kombinacija boja podloge i obruba (ponegdje je obrub i udvostruen) i cijeli sustav je vrlo sloen (Finish Defence Forces) (slika 18).

3.6. Njemaka
Suvremeni njemaki Bundeswehr koristi etrnaest boja (Waffenfarbe) za oznaavanje rodova i struka u kopnenoj vojsci (Heer) i zrakoplovstvu (Luftwaffe), dok se ove ne koriste u mornarici. Ovaj sustav naslijeen je iz starijih tradicija, a zadnji put je osuvremenjen 1962. godine. Boje se koriste za porubljivanje epoleta tankim
61

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

vezom (Litze) i na oznakama na suvratku (Kragenspiegel) (tablica 6). Pojedini rodovi i slube razlikuju se i po oznaci na kapi odnosno beretki. U ratnoj mornarici pripadnost rodu pomorstva oznauje se zvijezdom iznad konopa na rukavima za asnike odnosno sidrom na oznaci ina za doasnike, dok se za druge struke ovaj znak zamjenjuje drugaijima zmijicama za lijenike, globusom za geodete, lirom za glazbenike itd.

3.7. Grka
U Grkoj su zadnje promjene sustava oznaavanja rodova i struka uvedene 1976. godine. U kopnenoj vojsci boja podloge oznake ina oznaava struku: crveno pjeadija, plavo veza, tamno plavo glazbena, crno topnitvo, roza inenjerija, sivo logistika, zeleno oklopnitvo itd. Neke specijalnosti nose i dvobojne oznake (slika 19). Na maskirnim odorama razlika nije vidljiva, ve samo na slubenim i sveanim. U mornarici vojnici i doasnici raznih specijalnosti nose oznake na nadlaktici, te je propisano 39 razliitih oznaka koje se kombiniraju s oznakama ina, asnici raznih struka razlikuju se po boji izmeu konopa na rukavima: lijenici crvena, inenjeri ljubiasta, apotekari zelena, financijska sluba bijela (slika 20). U zrakoplovstvu nema posebnih oznaka.

3.8. Maarska
Nakon raspada komunistikog bloka, Maarska se vratila na tradicionalan sustav oznaavanja rodovske pripadnosti koji je bio u upotrebi do kraja Drugoga svjetskog rata (McDonnell, p. 174), a temelji se na oznakama domobranstva stvorenog nakon dualizacije Habsburke Monarhije. Na slubenim i sveanim odorama inovi se oznaavaju na kragni peterokutnim bogato zlatno porubljenim oznakama ija boja podloge oznaava pripadnost rodu, a osim oznake ina na njoj se nalazi i oznaka roda. Ukupno su propisane 22 oznake. Svakako je indikativno da je Maarska jedna od onih zemalja koja koristi istodobno i boje i znake za oznaavanje roda i struke (slika 21).

3.9. Italija
Talijanski sustav oznaavanja pripadnosti rodovima i strukama u kopnenoj vojsci (Esercito Italiano) osobito je sloen i u ovom pregledu mogue je samo naznaiti neke njegove znaajke. Oznake rodova kombiniraju se s oznakama pripadnosti vrsti postrojbe na oznakama na kragni (ove oznake se nazivaju mostreggiatura ili mostrina), i to tako da se oblici oznaka pri kombiniranju razliito oblikuju, iako uglavnom zadravaju karakteristine boje. Osim takvih kombiniranih oznaka, postoje i posebne oznake za pripadnost pojedinim jedinicama, pa su tako danas u upotrebi 74 razliite oznake na suvratku kragne. Sve oznake sadre srebrnu zvijezdu (la steletta) na vanjskom kraju oznake. (Esercito). Njihovo znaenje ugrubo se moe razvrstati ovako: pjeake postrojbe
62

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

nose pravokutne oznake raznih boja, najee razdijeljene po duini s jednom ili dvije pruge. Postrojbe konjice (izvidnike postrojbe) imaju oznaku koja se zavrava s tri repa. Posebne pjeake postrojbe imaju posebno oblikovane oznake, bersaglieri i alpinske postrojbe lik s dva repa, grenadiri kvadratne s dva stupa, padobranci i lagunari s dodatnim oznakama itd. Ostali rodovi imaju oznake s jednim ili dva repa, a kad su ovi u sastavu ranije navedenih pjeakih i posebnih postrojbi, onda se ta dva znaka kombiniraju (slika 22). Talijanska ratna mornarica (Marina Militare) za razliku od kopnene vojske koristi mnogo jednostavniji i tradicionalniji sustav oznaavanja rodovske pripadnosti. Doasnici na oznakama inova o obliku pruga ili slova V na nadlakticama i epoletama imaju oznaku struke: zvijezda za pomorstvo, zupanik i propeler za tehniku struku, radarske zrake za radariste itd. asnici na rukavima nose tradicionalne oznake inova konopima (koji dodue ne prolaze cijelim obodom rukava) i jednaki izgled imaju i na epoletama. Za asnike posebnih struka, ove znake obrubljene su rubom u razliitim bojama, npr. plava sanitet, crvena tehnika struka, ljubiasta - administrativna struka.

3.10. Norveka
Norveka kopnena vojska nosi oznake pripadnosti struci na donjem suvratku kaputa (na gornjem suvratku se nosi oznaka ina), pri emu postoji deset razliitih oznaka rodova i struka i jedanaesta za oznaku generala. U mornarici samo vojnici i doasnici posebnih struka uz oznaku ina na nadlaktici nose i oznaku svoje specijalnosti, jednu od est propisanih (slika 23).

3.11. Poljska
U poljskim oruanim snagama oznake pripadnosti rodu, slubi ili specijalnoj postrojbi nose se na suvratcima u obliku malih, najee krunih znaki. Danas je u upotrebi 28 razliitih oznaka. Specijalisti u mornarici imaju crvene krune oznake na nadlaktici s trideset razliitih oznaka specijalnosti (slika 24). Dok su oznake specijalnosti u mornarici dobro heraldrizirane i prepoznatljive, znake na suvratcima u drugim rodovima vrlo su sitne, izvedene reljefno na tamnim materijalima i esto teko prepoznatljivih detalja.

3.12. Rumunjska
Rumunjske oruane snage koristile su sustav oznaka koji kombinira oznake u razliitim bojama u podlozi epolete te znaaka na epoleti slino sovjetskom modelu, no ove znake su nedavno izbaene, te ostaju samo oznake prema bojama epolete. Zrakoplovne i mornarike oznake razlikuju se i po obliku oznaka inova (tablica 7).

63

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

3.13. Slovaka
Oruane snage Slovake Republike pripadnost rodovima i slubama oznaavaju vrlo jednostavnim metalnim pozlaenim ili posrebrenim znakama koje se nose na suvratku slubene odore (slika 25). Kao to je spomenuto kod ekih oznaka, i ove se temelje na ehoslovakom modelu koji je pak vrlo slian ranijim sovjetskim rjeenjima. Usporedbom sa znakovima koje koristi eka, prikazanim prije (slika 17), moe se primijetiti da su neki sasvim identini, dok su drugi manje ili vie modificirani.

3.14. vicarska
vicarska vojska tradicionalno koristi sustav oznaavanja rodova i struka bojama. Ipak, vicarska je jedna od rijetkih zemalja koja osim rodova i struka oznauje i njihove podspecijalnosti. Tako se dvadeset i dva roda, struke i posebne slube oznaavaju s jedanaest razliitih boja podloge epolete ispod oznake ina, te bojama oznake na suvratku (Kregnspiegel) (tablica 8). Oznaka na suvratku ima oblik deltoida, obrubljenog zlatnim vezom te se u njemu nalazi oznaka roda, struke, slube ili specijalnosti, takoer izvedena zlatnim vezom (osim u nekoliko iznimaka kad se koriste druge boje veza, primjerice za slubu u organizaciji Crvenog kria, koja ima izvezen crveni kri na bijelom disku na uto obrubljenoj svijetlo plavoj oznaci). Ukupno je propisano vie od sto razliitih oznaka. Postrojbe koje u propisanoj odori nose beretke, nosi ih u istoj karakteristinoj boji svojeg roda/struke. Na prikrivnim odorama, ove oznake se nose na lijevom suvratku na pravokutnoj podlozi u boji odore (na desnom suvratku nosi se odgovarajua oznaka ina), dakle bez oznaavanja pripadnosti bojom (DDPS).

3.15. Ukrajina
Suvremene ukrajinske oznake roda i struke temelje se na sovjetskom modelu, no oznaavanje bojama se vie ne koristi, nego samo metalnom znakom uz gumb na epoleti koja nosi oznaku ina. Danas je u upotrebi 11 oznaka u kopnenoj vojsci i dvanaesta za zrakoplovstvo. U ratnoj mornarici nema posebnih oznaka profesije. Sve su oznake sainjene od pozlaenog metala, te su okruene lovorovim vijencem unutar kojeg se nalazi posebna oznaka: tenk za oklopnitvo, ukrteni topovi za topnitvo, tit s maevima za pravnu slubu, lira za glazbenu itd. (slika 26).

4. OZNAKE NA ODORAMA HV I OS RH
Ve stvaranjem prve jezgre buduih oruanih snaga, ustrojavanjem Zbora narodne garde javila se potreba uvoenja odreenih oznaka na odore. Naime, to ne samo da je tradicija i obiaj u svim vojskama, nego je i zahtjev koji na vojnu organizaciju postavljaju norme meunarodnog ratnog prava. Prema meunarodnom ratnom pravu jedan od osnovnih zahtjeva za neku oruanu organizaciju da bude priznata kao subjekt zatite enevskih i drugih konvencija, uz jasno crtu zapovijedanja, odgovornosti i discipline, jest i jasno isticanje vojnih oznaka, oznaka inova i funkcija.
64

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

Tako su se ve s prvim odorama pojavile i oznake inova temeljene na kvadratnom pleteru (u vojsci popularno zvan varak) te tropletnoj vrpci prema uzorku s pluteja iz crkve Sv. Nedeljice u Zadru iz 11. stoljea (Kokan). Istodobno su uvedene i oznake funkcija, takoer temeljene na istom dizajnu unutar krunog tropleta (Uredba, 1991.). Tada je propisana i posebna oznaka za pripadnike sanitetske slube koja bi se nosila na reveru surke, ali ta oznaka nije nikada zaivjela. Nedugo zatim standardiziran je i izgled oznaka koje se nose na kapama, temeljene na izgledu dravnog grba. Ove su noene na ratnim (maskirnim, prikrivnim) odorama, a uvoenje slubene odore, sada ve u Hrvatskoj vojsci, uvedena je i oznaka pripadnosti HV koja se nosi na suvratku kaputa. Oznake inova, koje se na ratnoj odori nose iznad lijevog depa jakne odnosno koulje, na slubenoj (i sveanoj) odori za asnike nose se na naramenicama, kao to je tradicionalno u mnogim oruanim snagama, dok su doasnike oznake postavljene na oba rukava iznad laktova. Na odorama HRM inovi se oznaavaju tzv. konopima, odnosno iritima zlatnim trakama razliite irine na krajevima rukava za asnike (odnosno istim dizajnom na epoletama na varijantama odora na kojima nije prikladno nositi irite) odnosno na nadlaktici za doasnike. U odreenim varijantama odore HRM (ratna, zimska jakna itd.) koriste se i oznake po dizajnu jednake oznakama u kopnenoj vojsci. Umjesto oznake HV na suvratku u mornarici se koristi pozlaena oznaka HRM. U HRZ i PZO koriste se iste oznake kao i u kopnenoj vojsci s time da su bojom prilagoene boji zrakoplovne odore (matirano srebrno). Oznaka na suvratku kaputa na odorama HRZ i PZO jednaka je izgledom oznaci HV, u poetku s pridodanim krilima, da bi kasnije bila zamijenjena, osim po boji, sasvim jednakom oznakom. Oznake pripadnosti postrojbi nose se na desnoj nadlaktici te su po stilu i dizajnu najraznovrsnije oznake. Velik broj tih oznaka izradio je dizajner Boo Kokan, kao i neki drugi prominentni hrvatski dizajneri, a mnoge su izraene od pripadnika samih postrojbi. Na izvjestan nain to su najbolje poznate vojne oznake OS RH, a njihov najvei dio sakupljen je i objavljen u nizu knjiga koje je uredila Ankica Tuman pod nazivom Hrvatsko ratno znakovlje u tri knjige, te etvrta knjiga Hrvatske ratne i vojne zastavice, dok je Kokan 2006. godine gotovo polovicu znakova svojeg dizajna objavio u monografiji Znakovi pobjednika. Osim navedenih oznaka, meu vojne oznake ubrajaju se i zamjenice odlikovanja i medalja, koje se u obliku raznobojnih traka nose iznad lijevog depa slubene i sveane odore. Pripadnici vojno-diplomatskog zbora (vojni izaslanici) te pobonik predsjednika Republike kao posebnu oznaku nose i zlatne tropletne vrpce pobonik na desnom, a vojni izaslanici na lijevom ramenu slubene i sveane odore. Na slubenoj odori nose se i oznake najvie zavrene vojne kole, na desnom depu slubene odore, te oznake vojnih vjetina iznad oznake prezimena iznad desnog depa. Smjetaj vojnih oznaka koje se nose na slubenoj odori asnika kopnene vojske prikazane su na slici 27. Prema trenutnim propisima, rodovi i struke pripadnika OS RH ne mogu se prepoznati prema oznakama na uniformi, jedino je oblikom odore te oznakama inova
65

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

i pripadnosti grani mogue razlikovati pripadnike grana OS RH, tj. HKoV-a, HRM-a te HRZ-a i PZO-a. Jedina oznaka koja jasno razlikuje posebnu funkciju unutar OS RH je oznaka pripadnika Vojnog ordinarijata koja se od 1998. godine (Odluka, 1998.) nosi na suvratku slubene i sveane odore umjesto oznake HV, u obliku latinskog kria ukraenog pleterom. Oznake inova pripadnika vojnog ordinarijata takoer se razlikuju od oznaka ostalih asnika, time da se umjesto varka nalazi maslinova granica (Odluka, 2000.).

5. UVOENJE OZNAKA PROFESIJA U HV

Prilikom ustanovljavanja MORH-a, izdana je zapovijed o podjeli rodova i slubi na vrste, grane i specijalnosti (Klasa 080-06/92-02 (01)). Prema toj zapovijedi rodovi su: pjeatvo, topnitvo, PZO, oklopno-mehanizirane postrojbe (OMP), inenjerija, veza, radioloko-bioloko-kemijska obrana (RBKO), postrojbe za elektronsko djelovanje (PED), zrakoplovstvo, mornarica, zrano motrenje i navoenje (ZMIN). U slube spadaju: tehnika sluba KoV-a, zrakoplovno-tehnika, mornariko-tehnika, intendantska, sanitetska, veterinarska, prometna, geodetska, financijska, informatika, pravna, graevinarska i glazbena sluba (Jug). Ve u prvim pravilnicima koji se bave problematikom odora HV-a predvieno je bilo uvoenje oznaka rodova, struka i slubi koje bi se nosile na odorama uz ostale oznake, a iste odredbe nalaze se i u svim kasnijim prihvaenim pravilnicima. Naalost, bilo zbog ratne situacije, bilo zbog drugih objektivnih ili subjektivnih razloga, meu kojima su moda i odreena inertnost sustava te ne sasvim iskljuen svojevrstan otpor prema takvoj identifikaciji struka od strane dijelova pripadnika sustava, ove oznake nikada nisu usvojene te odredbe pravilnika nikada nisu realizirane. Moe se pretpostaviti da je i jedan od razloga bio i opi stav da u relativno maloj vojsci u kojoj se mnogi osobno poznaju, odnosno rijetko djeluju u mijeanim sastavima s nepoznatim postrojbama, potreba za prikaz specijalnosti nije toliko vana. U OS RH bilo je nekoliko pokuaja izrade oznaka rodova, slubi i struka, pa tako i sredinom 1990-ih godina i u vezi s velikim preustrojem OS RH koji je proveden 2000. godine, ali su ti pokuaji ostali nerealizirani. U pripremi za rad u radnoj skupini 2006./2007., od tih ranijih pokuaja bili su nam dostupni dizajni koje je pripremio brigadir Eduard Butijer 2001. godine (slika 28). Ovaj set oznaka, ini se, svjesno se temeljio na sustavu oznaka amerike kopnene vojske i to oznaka za vojnike i doasnike koje su izraene na krunom gumbu na koje je reljefom izraena oznaka. Simboli u oznakama bili su prikazani trodimenzionalno s perspektivnom, u nekim primjerima s vrlo realnim prikazom, a uvijek s vrlo jasnom simbolikom roda, struke ili slube kojoj pripadaju, gotovo bi se reklo, tradicionalnog izgleda. Nije posve jasno zato te oznake tada nisu prihvaene, a jedno od moguih objanjenja moda moe biti da se u to vrijeme u OS RH izrazito tedjelo na svim resursima. Naime, od 1995. godine proraun za obranu drastino je smanjen, no brojana veliina snaga nije proporcionalno pratila to smanjenje, te su da bi se osiguralo dovoljno sredstava za hladni pogon, svi projekti koji nisu bili nuni, a iziskivali su trokove, ostavili za neko bolje vrijeme.
66

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

Novi poticaj za izradu oznaka rodova, struka i slubi uslijedio je nakon propisivanja Odluke o rodovima, slubama i strukama i njihovim specijalnostima, koji je donio ministar obrane Berislav Ronevi, 22. listopada 2004. godine. Ustrojeno je Povjerenstvo i Radni tim u cilju izrade prijedloga vizualnih rjeenja oznaka pripadnosti oruanim snagama, granama, rodovima, slubama i strukama te ostalih oznaka koje su sastavni dio Pravilnika o vojnim odorama (Kl. 023-03/06-08/01, urbr. 512-06-06329, bez oznake tajnosti), 14. travnja 2006. godine. U Radni tim imenovani su visoki asnici predstavnici Uprava GS OS RH, predstavnici grana i glavnih zapovjednitava OS RH te lanovi tima, djelatnici OS RH i MORH koji se bave prouavanjem vojnih insignia, vojne povijesti i heraldike. Zadaa Radnog tima bila je prikupiti oitovanja zapovjednitava grana, postrojbi i uprava, priprema i selekcija tog materijala, razrada prijedloga ponuenih rjeenja te prezentacija tih materijala lanovima Povjerenstva. U tu svrhu trebalo je prouiti sustav oznaavanja u stranim oruanim snagama te povijesna rjeenja koritena na hrvatskim prostorima, a dio tih pripremnih radova ini i jezgru ovog rada. Na osnovi prouenih sustava oznaavanja vojnih profesija, Radni tim je predloio dva osnovna naina rjeavanja oblikovanja ovih oznaka, na kojem bi se temeljila i usmjerila daljnja razrada oznaka. Naime, kako je zakljueno da i povijesno, a i danas u svijetu postoje dva osnovna naina oznaavanja profesija u vojskama i to jedan upotrebom razliitih boja (boja oruja) te drugi upotrebom heraldikih i kvaziheraldikih simbola znaaka. Oba od ova dva sustava bila su povijesno koritena na hrvatskim prostorima, te oba imaju povijesnih argumenata da budu primijenjena, no Povjerenstvo je jednoglasno zakljuilo da je u dananje vrijeme primjereniji sustav sa znakama. Inicijalni prijedlog znaaka zasnivao se na ideji da se primjene znake koje bi prema svojem obliku bile prilino apstraktne, da bi izvedbom stilski odgovarale postojeoj oznaci HV, te da bi svojim oblikom ve iz daljine bile vrlo razliitih silueta. Prijedlog ovih oznaka izradili su stn eljko Heimer i stn Sinia Pogai. Na temelju takvog promiljanja, ostale su oznake izraene da bi stilski bile sukladne oznaci HV. Teilo se ukljuiti poznate elemente iz hrvatske likovne batine, primjerice, Zvonimirova kruna, oblik oltarnog zabata starohrvatskih crkava na kojima se nalaze najraniji natpisi imena hrvatskih vladara iz IX. I X. stoljea, tlocrt Dioklecijanove palae i slino, a dakako znakovi su ukljuivali i hrvatski troplet ili njegovu stilizaciju (koja je ponegdje pojednostavljena do razine paralelnih linija). Kasnije je prevladalo miljenje da razliite siluete svakog od znaka nisu potrebne, te da bi se mogao uzeti neki oblik (podloga) koji bi bio zajedniki za odreene grupe oznaka. Podloga za rodove kopnene vojske temeljena je na esterokutnom prijedlogu, koji je stilizacija karlovake tvrave (u Karlovcu je i Zapovjednitvo HKoV), u obliku predloena prema rjeenju bjn Tomislava Kovaia. Za rodove zrakoplovstva i mornarice zajednika podloga predloena je u obliku tita kakav se ve pojavljuje na nizu oznaka OS RH; nadviena krilima (znak HRZ i PZO prema dizajnu Boe Kokana iz 1994. godine, [Kokan, 2006]) odnosno ukrtenim sidrima. Za struke i slube predloena je zajednika podloga u obliku romba, kojem bi se za zrakoplovstvo i mornaricu dodavala krila odnosno sidra. Za sredinje znakove izraen je sasvim novi niz prijedloga.
67

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

Na sastanku Radnog tima i Povjerenstva odranom 15. oujka 2007. godine, usuglaeni su elementi znakova pojedinih rodova, struka i slubi, te je provedeno daljnje likovno proiavanje svih znakova, a ideja sa podlogama je odbaena. Pripremljen je prijedlog koji je upuen u daljnju proceduru, no do danas nije prihvaen, ali ni odbijen.

6. ZAKLJUAK
Oznaavanje posebitosti razliitih vojnih struka sastavni je dio ukupne simbolike vojne odore svih suvremenih vojski svijeta, barem od tada od kada se koriste jednoobrazne odore. U svijetu se koriste dva osnovna rjeenja takvih oznaka, jedno koritenjem razliitih boja (boja oruja, Waffenfarbe) na raznim dijelovima odore na epoletama, laticama na suvratku, proivcima na avovima raznih dijelova odore i sl., te drugi nain koritenjem figurativnih znaaka koje se nose na suvratku, zajedno s oznakama inova na epoletama, na rukavima i sl. Osim ova dva rjeenja neke zemlje odabiru i njihovu kombinaciju bilo kao alternativni nain oznaavanja ili kao sustave koji se dopunjuju. U ovom radu prikazan je razvoj sustava oznaavanja rodova i struka u vojskama drava u kojima se Hrvatska nalazila u XIX. i XX. stoljeu, te izbor iz sustava ovakvih oznaka u nekim dananjim vojskama u Europi. Hrvatsko domobranstvo u sklopu vojnog sustava Austro-Ugarske Monarhije koristilo je sustav koji je bio zajedniki za cijelu Monarhiju, koritenjem boja latica i gumbiju odore za oznaavanje pripadnosti pojedinim pukovnijama, dok je sustav oznaavanja specijalnosti bio tek rudimentaran te se poeo razvijati krajem XIX. stoljea, da bi tijekom Prvoga svjetskog rata postao razraeniji, no njegov razvoj prekinut je propau dvojne drave. Kratkotrajna vojska Drave SHS preuzela je austrougarski sustav prilagodivi izgled oznaka inova sustavu oznaavanja srpske vojske, a taj je sustav ostao u upotrebi i vie godina nakon stvaranja nove junoslavenske drave i propisivanja novog sustava 1922. godine. Tada propisani sustav temeljio se na boji oruja te manjem broju posebnih znaaka, da bi do poetka Drugoga svjetskog rata broj propisanih znaaka dosegao 33. U NDH je takoer osnovu sustava oznaavanja vojnih profesija inio sustav boje oruja, ali su istodobno koritene i znake. Poetkom 1945. propisan je novi sustav koji se temeljio iskljuivo na bojama, ali je pitanje koliko je stigao zaivjeti. Partizanske jedinice takoer uvode sustav oznaavanja bojama tzv. egalizire, da bi nakon prelaska u mirnodopski vojni ustroj poetkom 1950-ih godina JNA uvela iskljuivo znake na suvratcima, a napustila sustav boja oruja. Danas u Europi sustav temeljen na boji oruja koristi se, izmeu ostalih, u Austriji, Finskoj, Njemakoj, Grkoj i Rumunjskoj. Oznake znakama koriste oruane snage Bugarske, eke, Norveke, Poljske, Slovake, Ukrajine, dok se kombinacija oba sustava koristi u Belgiji, Maarskoj, Italiji i vicarskoj. U Republici Hrvatskoj do danas nije uveden sustav oznaavanja rodova, slubi i struka te se iz odore ne moe odrediti profesija vojnika, doasnika i asnika OS RH.
68

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

Svrha ovog rada je da pruanjem povijesnog i sustavnog pregled razliitih primijenjenih rjeenja, prui vrsti temelj pri izradi novih oznaka u OS RH.

KRATICE:
brg brigadir HKoV Hrvatska kopnena vojska HRM Hrvatska ratna mornarica HRZ i PZO Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzrana obrana HV Hrvatska vojska JNA Jugoslavenska narodna armija KJ Kraljevina Jugoslavija KSHS Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca KoV kopnena vojska NBKO nuklearno-kemijsko-bioloka obrana NOV i POJ Narodnooslobodilaka vojska i partizanski odredi Jugoslavije NV SHS Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba OS RH Oruane snage Republike Hrvatske PZO protuzrana obrana RM ratna mornarica RZ ratno zrakoplovstvo

LiteratUra:
Aralica, T., Aralica, V. (2006.) Hrvatski ratnici kroz stoljea, 2. knjiga: Razdoblje Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918. 1941., Zagreb: Znanje. Austro-Hungarian Army uniforms in WW1, Landships A site for WW1 Military Modeling, http://www.landships.freeservers.com/, visited 20.03.2007. Barac, Borna i Sinia Pogai (1998.) Odlikovanja i znakovlje Nezavisne Drave Hrvatske 1941.-1945. Zagreb: Naklada Obol. Boroak Marijanovi, Jelena (1996.) Zastave kroz stoljea. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej. Diem, Peter (1995.) Die Symbole sterreichs. Wien: Kremayr & Scheriau. Dienstgrade, sterrechis Bundesheer, Bundesministerium fr Landesverteidigung, http://www.bmlv.gv.at/abzeichen/dienstgrad/index.shtml, visited 24.03.2007. Distintivi del grado in stoffa, Federal Department of Defence, Civil Protection and Sports (DDPS), www.vbs.admin.ch, visited 24.03.2007. Identifying colors and special insignia, Finnish Defence Forces, updated 05.07.2004, visited 23.03.2007, http://www.mil.fi/varusmies/arvomerkki/ laatat_en.dsp Jug, D. Poeci sustavne izobrazbe asnika i doasnika u Hrvatskoj vojsci, Prva faza: Teajevi 1991/1992. godine, Polemos, br. 7, str. 107-128, 2005. Jung, Peter i Darko Pavlovic (1996.) The Austro-Hungarian Forces in World War I (2) 1916-18, Osprey Publishing, 1996.
69

Polemos 10 (2007.) 2: 49-71, ISSN 1331-5595

Kokan, Boo (2006.) Znakovi pobjednika. Zagreb: kolska knjiga. Le Uniformi, Esercito Italiano, http://www.esercito.difesa.it/root/uniformi/ uniforme.asp, visited 23.03.2007. McDonnell, Leslie (1999.) Insignia of World War II. Leicester: Silverdale Books. Mikulan, Krunoslav i Sinia Pogai (1999.) Hrvatske oruane snage 1941. 1945. Zagreb: P.C. grafike usluge. Militarija, Singidunom Online, www.singidunum-online.com, visited 24.03.2007. Mladenov, Lj. Military And Police Insignias Collection, October 2001, http://www. geocities.com/kokosar2000/, visited 20.03.2007. Odluka o oznakama inova i dunosti u oruanim snagama Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 39/1995, 9. 6. 1995. Odluka o dopuni odluke o oznakama inova i dunosti u oruanim snagama Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 43/1998, 27. 3. 1998. Odluka o oznakama inova i dunosti u oruanim snagama Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 5/2000, 17. 1. 2000. Oznaki korpusv osobowyh, Ministerstwo Obrony Narodowej, http://www. wp.mil.pl/strona.php?idstrona=63&idn=1_18_4, visited 23.03.2007. Pavekovi, Antun. Sreeni prikaz kaosa, u Vijenac, br. 174, 2.11.2000. Pravilo o vojnim uniformama oruanih snaga SFRJ, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, 1989. vajncer, J. Janez (1997.) Uniforme. Celje: Muzej noveje zgodovine. Uniforminsignia - The International Encyclopedia of Uniform Insignia around the World, World Insignia Collectors Union, www.uniforminsignia.net, 2000-2007. Uredba o inovima, dodjeli inova, promaknuima u vii in, te prevoenju i odorama pripadnika oruanih snaga Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 57/1991, 4. 11. 1991. Wikipedia: Italian Army http://en.wikipedia.org/wiki/Italian_Army, visited 23.03.2007.

70

eljko Heimer: Oznake rodova, struka i slubi na odorama oruanih snaga

BRANCH, SERVICE AND SPECIALTY INSIGNIA ON MILITARY UNIFORMS

eljko Heimer
Summary The marking of different military professions is an integral part of the complete set of the military uniform insignia. Two basic visual systems are used in general different colours, i.e. colours of arms and figurative markings, i.e. badges. This paper provides an overview of the development of the insignia system marking branches and professions in the militaries of the states of which Croatia was a part during the 19th and 20th century, as well as a choice of such systems in some current European armed forces. This type of insignia is not yet introduced in the Republic of Croatia. A system combining colours to denote regiments was used in Austria-Hungary, while the professions within were indicated only rudimentary. In Yugoslavia, a system of colours was regulated with a few distinctive badges, the number of which was gradually increased until the beginning of the World War II. In the Independent State of Croatia, colours and badges were combined, however, with frequent changes in the system. The partisan units introduced a colour system as well, while after the World War II the Yugoslav Peoples Army introduced exclusively the badges. By increasing various professions that have to be indicated the system based on colours proves to be ineffective due to the insufficient differentiability. Keywords: military insignia; branches of arms insignia; military uniform; colours of arms

71

Slika 1.

Sustav oznaavanja regimenti u Austrougarskoj vojci. Svaka regimenta s njemakim slubenim jezikom (odnosno iz austrijskog dijela Monarhije), te svaka iz maarskog dijela imala je jedinstvenu kombinaciju boje podloge latice na suvratku i boje gumbiju (g. = uta, w. = bijela). Brojevi oznaavaju broj regimente. [Landships]

Slika 2.

Oznake specijalnosti Austrougarske vojske, izbor. 1. Strojniar, u austrijskim postrojbama, 2. Strojniar, u maarskim postrojbama, 3. Pjeako topnitvo, 4. Minobacake posade, 5. Automobilske postrojbe, 6. Elektriarske postrojbe, 7. Letaki korpus, 8. Inenjerija (u maarskim postrojbama s krunom sv. Stjepana), 9. k.k. Landweh Gebirgstruppen (1907.), k.u.k. XIV. Korps (1914.), 10. Tiroler Standschtzen, 11. Krntner Freiwilligen Schtzen, 12. Planinski izvidnici (na lijevoj nadlaktici), 13. i 14. Grenzjger, oznaka na zelenoj latici, za asnike, uiveno, za doasnike, metalno. (Jung i Pavlovic)
I

Slika 3.

Oznake specijalnosti Austrougarske vojske, izbor. 1. Pjeako topnitvo, 2. Inenjerija, 3. Minobacake posade, 4. Strojniari. [Thringen Militaria]

Tablica 1. Boje oruja u vojsci i mornarici (RM) Kraljevine SHS prema propisu iz 1922. i 1924. godine.

Slika 4.

Znakovi struka i slubi Vojske KSHS prema propisu iz 1922. godine: eljeznike postrojbe, sanitet i vojni glazbenici.

Slika 5.

Znakovi struka i slubi Vojske KJ prema propisu iz 1932. godine (vajncer, p. 53). Prvi red: telegrafske satnije i eskadroni, oklopne postrojbe, inenjerski asnici zrakoplovne-tehnike struke, inenjerski asnici topniko-tehnike struke, topniko tehniki asnici; drugi red: inenjerski asnici inenjersko-tehnike struke, inenjersko-tehniki asnici, zrakoplovno tehniki asnici, zrakoplovno inenjerski asnici; trei red: automobilske postrojbe, geodetski asnici, sanitetski asnici, veterinarski asnici, asnici ljekarnici.

II

Slika 5a. Epoleta (naramenica) s oznakom ina porunika sanitetske struke Vojske KJ.

Slika 6.

Znakovi struka i slubi Vojske KJ prema propisu iz 1939. godine (vajncer, p. 79-80). Prvi red: biciklistike postojbe, postrojbe bojnih vozila, planinske postrojbe, topniki pukovi i samostalni topniki divizijuni divizijskih oblasti, topniki pukovi armijskih oblasti, pukovi i samostalni divizijuni tekog topnitva; drugi red: obalno topnitvo, protuzrano topnitvo, konjaniko topnitvo, gorske bitnice planinskog topnitva, eskadroni veze, pionirski eskadroni, stoer prometnog zapovjednitva i pukovi veze (osim beinih postrojbi); trei red: stoer pionirskog zapovjednitva i pionirski pukovi, tehnike postrojbe pionirskog zapovjednitva, stoer pontonirskog zapovjednitva i pontonirski pukovi, vatrogasne postrojbe, asnici i doasnici vojnih izaslanstava pri ministarstvu i upravama prometa, asnici saniteta, veterinarski asnici, asnici ljekarnitva; etvrti red: intendantski asnici i vojni slubenici ekonomske struke, kapelnici i vojni glazbenici, beine veze, eljezniki pukovi i postrojbe inih eljeznica, postrojbe golublje pote, topniko-tehniki asnici pirotehnike i barutarske struke; peti red: automobilske postrojbe, geodetski asnici i tehniki slubenici geodetske struke, asnici inenjersko-tehnike struke, doasnici potkivai, asnici inenjeri i vojni slubenici tehniko-tehnike struke, asnici inenjeri i vojni slubenici inenjersko tehnike struke.
III

Slika 7.

Oznake specijalnosti mornarice KJ iz 1936. godine (vajncer, p. 68). Prvi red: glazbena, sanitetska, kuharska, elektriarska, strojarska; drugi red: palubna, kotlovniarska, telegrafska, signalna, topnika; trei red: disciplinsko-administrativna, brodarska, torpedna, minerska, letaka.

Tablica 2. Boje latica na odorama kopnene vojske Hrvatskog domobranstva, 1941. godine (Mikulan i Pogai) (* i pripadnici Uznike strae Oruanih snaga; ** upravni, opskrbni, blagajniki, nii intendantski asnici i inovnici)

Slika 8.

Oznake struka kopnene vojske Hrvatskog domobranstva, 1941. godine (Mikulan i Pogai, p. 29). Prvi red: asnici lijenici, eljeznika struka, tehnika struka, dojavniari; drugi red: oklopne postrojbe, glazbenici, opkopari.

Slika 8a. Latice s kragne stoernog narednika samovoznih postrojbi (gore) i satnika opkoparskih postrojbi (Uniforminsignia).

IV

Tablica 3. Boje latica u zrakoplovstvu NDH, studeni 1941. [Mikulan i Pogai]

Slika 9.

Oznake struka Mornarice NDH 1944. godine (Mikulan i Pogai, p. 107). Prvi red: pomorsko-redarstvena, prometna, intendantska; drugi red: tehnika, inenjerijsko-tehnika, strojarska; trei red: zdravstvena, gospodarska, rukovodna.

Slika 10. Oznake na kragni asnika NOV i POJ. Prvi red: prema propisu iz 1943. godine, nii asnici, vii asnici, generali (u praksi se umjesto srebrne koristila zlatna ili uta boja), intendantski asnici. Drugi red: oznake uvedene 1944. godine, politiki delegat voda (politiki komesar ete isto, ali dvije crte, politiki komesar bataljuna, tri crte), politiki komesar divizije (politiki komesar brigade isto, ali jedna crta), politiki komesar korpusa, lanovi Vrhovnog taba. Tablica 4. Boje roda za generale, rodove i slube JA prema odredbi 1946. godine.

Slika 10a. Epoleta konjanikog kapetana 1. klase JA (Uniforminsignia).

Slika 11. Oznake rodova i slubi KoV JA prema odredbi 1946. godine (vajncer, p. 111). Prvi red: lijenici asnici, bolniari, geodeti, konjica; drugi red: tenkisti, topnitvo, veza, intendanti, trei red: inenjerija, eljezniki asnici, automobilisti.

Slika 12. Oznake specijalnosti u RM JA prema odredbi 1946. godine (vajncer, p. 121). Prvi red: minerska, diverzantska, palubna, torpedna, radiotelegrafska, ronilaka, strojarska; drugi red: vojno-obrtna, sanitetska, elektriarska, signalna, telegrafsko-telefonska, kotlovnika, brodska.
VI

Pjeadija

Artiljerija

Artiljerijsko-raketne jedinice protivvazdune obrane

Oklopne i mehanizovane jedinice

Ininjerija

Veza

Atomsko-biolokohemijska odbrana

Avijacija (generalski znak, opi bez granica)

Pomorstvo (nosi se iznad irita)

Tehnika sluba KoV

Mornarikotehnika sluba

Vazduhoplovnotehnika sluba

Intendantska sluba

Sanitetska sluba - lekarska

Sanitetska sluba - apotekarska

Veterinarska sluba

Saobraajna sluba

Graevinska sluba

Pravna sluba

Geodetska sluba

Finansijska sluba

Administrativna sluba

Padobranska sluba

Muzika sluba

Oznaka generala

Oznaka na sveanoj bluzi aktivnih vojnih lica KoV

Pitomci kola rezervnih oficira

Slika 13. Oznake rodova i struka JNA nakon 1955. (Mladenov), (Uniforminsignia), [Singidunum]
VII

Slika 14. Oznake specijalnosti JRM (vajncer, p. 141). Prvi red: brodarska i palubna, minerska, artiljerijska; drugi red: pomorsko-pogonska, torpedna; trei red: veza, pomorsko-inenjerijska, elektriarska i elektronska; etvrti red: zanatlijska, administrativna.

Tablica 5. Oznake rodova i struka u Bundesheer-u Republike Austrije.

Slika 15. Oznaka ina satnika roda veze Bundesheer-a na suvratku (Rockkragen ili Belgijski kragenpigel).

VIII

PZO

Oklopnitvo

Zrakoplovstvo KoV

Topnitvo

Inenjerija

Pjeatvo

Pravna sluba

Logistika

Doasnika akademija

Padobranci

Orkestar kraljevskih izviaa

Kraljevska vojna akademija

Veza

Slika 16. Oznake pripadnosti rodovima u Oruanim snagama Kraljevine Belgije od 1995. godine (Uniforminsignia).

Pjeatvo

Inenjerija

Sluba goriva i maziva

Vojna policija

Glazbena sluba

NKBO

Padobranstvo

Zrakoplovstvo

Topografska sluba

PZO

Oklopnitvo

Veza

Administrativna sluba

Zdravstvena sluba

Topnitvo

Slika 17. Oznake pripadnosti rodovima u Oruanim snagama eke Republike od 1993. godine (Uniforminsignia).

IX

Slika 18. Oznaavanje rodova i struka u Oruanim snagama Republike Finske odabrani primjeri. Tablica 6. Oznake rodova i struka u Bundeswehr-u Savezne Republike Njemake.

Topnitvo

Inenjerija

Veza

Sanitet

Logistika

Pjeatvo Topnitvo

Sanitet

Pravna struka

Farmacija

Logistika

Slika 19. Oznake rodova i struka Grke vojske, izbor: gore in narednika, dolje in brigadnog generala na slubenoj odori (Uniforminsignia).
X

desetnik tehniar za naoruanje

nadnarednik pomorstvo

stoerni narednik tehnika struka

porunik bojnog broda financijska struka

kapetan fregate lijenik

Slika 20. Oznake rodova i struka Grke ratne mornarice, izbor (Uniforminsignia).

NBKO

veza

PZO

pjeatvo

topnitvo

motrenje i navoenje

zrakoplovstvo

sanitet

specijalne snage

topografska struka

Slika 21. Oznake rodova i struka Maarskog domobranstva, izbor. Prilagoeno prema Uniforminsignia.

Slika 21a. Oznake na kragni slubenih i sveanih odora Maarskog domobranstva: nadnarednik slube zranog motrenja i navoenja, porunik inenjerije, bojnik pjeatva. [Uniforminsignia] (Uniforminsignia).

XI

Slika 22. Oznake na kragni (mostreggiature) Talijanske vojske (Wikipedia).

XII

Pjeatvo

Veza

Administrativan struka

Promet

Konjica

Tehnika struka

Topnitvo

Inenjerija

Zdravstvena struka

Potanska sluba

General

Tehniar za torpeda

Radarist

Elektriar

Strojar

Vezist

Tehniar za naoruanje

Slika 23. Oznake pripadnosti rodovima u Norvekoj kopnenoj vojsci (gore) i mornarici (dolje) (Uniforminsignia).

XIII

Oklopnitvo

Topnitvo

Zrakoplovstvo

Veza

NBKO

Inenjerija

Logistika

Sanitet

21. planinska brigada (specijalne snage)

Duobrinitvo rimokatoliko

Kormilar

Vezist

Muziar

Bolniar

Radarist

Strojar

Geodet

Administracija

Ronilac

Logistiar

Slika 24. Oznake pripadnosti rodovima i strukama u Poljskoj kopnenoj vojsci (gore) i mornarici (dolje). Izbor. (Ministerstwo Obrony Narodowej).

Tablica 7. Oznake rodova i struka u Oruanim snagama Republike Rumunjske.

XIV

Pjeatvo

Inenjerija

eljeznike postrojbe

Vojna policija

Glazbena sluba

NKBO

Padobranstvo

Zrakoplovstvo

Duobrinitvo

PZO

Oklopnitvo

Veza

Pravna sluba

Zdravstvena sluba

Topnitvo

Slika 25. Oznake pripadnosti rodovima u Oruanim snagama Slovake Republike od 1993. godine (Uniforminsignia). Tablica 8. Oznake rodova i struka u Oruanim snagama vicarske. (* osim navedenog i rodovi/struke: Informiranje, Duobrinitvo, Uzbunjivanje, Sport)

Slika 25a. Oznake funkcije u OS vicarske (izbor): meteorolozi u zrakoplovstvu, mosne trupe u inenjeriji, vezisti u sanitetu, grenadiri u vojnoj policiji (Uniforminsignia).
XV

Oklopnitvo

Promet

NBKO

Pravna

Inenjerija

Veza

Padobranstvo

Pjeatvo

Glazbena

Sanitet

Topnitvo

Zrakoplovstvo

Slika 26. Oznake pripadnosti rodovima u Oruanim snagama Ukrajine (Uniforminsignia).

Slika 27. Vojne oznake na slubenoj odori asnika HKoV: a) oznaka pripadnosti OS RH (na kapi), b) oznaka pripadnosti grani HKoV (na suvratku), c) oznaka postrojbe (na desnoj nadlaktici), d) oznaka ina (na epoletama), e) oznaka najvie zavrene vojne kole (na desnom depu), f) oznaka vojne vjetine (iznad desnog depa), g) zamjenice odlija i medalja (iznad lijevog depa), h) tropletna vrpca (na ramenu, za pobonika i vojne izaslanike nije prikazana). Ostale oznake: i) oznaka prezimena (iznad desnog depa), j) oznaka funkcije (na lijevom depu), k) gumbi, l) zastava RH (na lijevoj nadlaktici, u misijama u inozemstvu).
XVI

Slika 27a. Oznake pripadnika Vojnog ordinarijata: oznaka na suvratku, oznaka vojnog kapelana i oznaka generalnog vikara.

Slika 28. Prijedlog oznaka rodova i struka brg Eduarda Butrijera, oujak 2001. godine, izbor: prvi red: pjeatvo, oklopnitvo, topnitvo, protuoklopnitvo, opskrba; drugi red: tehnika, prometna, zdravstvo, personalna, komunikacija i veza.

Slika 29. Neki neprihvaeni prijedlozi oznaka rodova, slubi i struka OS RH, 2005. godine: topnitvo, inenjerija, protuzrana obrana, veza, NBKO, sluba motrenja i navoenja, tehnika sluba, prometna sluba, graevinska sluba, opskrbna sluba, pravna struka, informatika struka, meteoroloka struka (. Heimer).
XVII

Slika 30. Neki neprihvaeni prijedlozi oznaka rodova, slubi i struka OS RH, 2006. godine: pjeatvo, oklopnitvo, topnitvo, inenjerija, protuzrana obrana, NBKO, veza, vojna policija (Tomislav Kovai).

Slika 31. Neki neprihvaeni prijedlozi oznaka rodova, slubi i struka OS RH, 2006. godine: pjeatvo, topnitvo, protuzrana obrana, oklopnitvo, inenjerija, veza, NBKO, intendantska, prometna, financijska, meteoroloka, hidroloka, protuzrana obrana u RZ, zrakoplovna, glazbena u RM.

XVIII