El-Asr 020

Sadraj
ISKRENO POKAJANJE TEVBA RAMAZAN I POST U NJEMU GREKE U TOKU POSTA 4 8 11 13 15 17 18 20 21 24 27 29 32 34 36 38 40 41 42
Informativni islamski asopis El-Asr

Izdava Stichting (Udruenje) Hidra Kloosterstraat 13, Beverwijk, Holandija Registracija ISSN 18730795; KvK Alkmaar 34185854 Uplate na raun Rabo-bank 1427.67.425 Urednik . Fazli Redakcija E. Zuki Ebu Hamza H. Stranjac A. Sofi Dizajn naslovne http://www.hawd-design.com/ erijatska recenzija Hajruddin Tahir Ahmetovi, prof. Lektura A. ibonji U ovom broju piu: Suad Drpljanin, prof. Osman Smajlovi,prof. Hajruddin Tahir Ahmetovi, prof. Abdulmelik Oborak, prof. Cokoja Saudin, prof. Bilal Bosni Hakija Kanuri, prof. Harmin Sulji, prof. Ummu Muaz Smajlovi Ummu Muhammed Informacije, narudbe &marketing Telefon: (0031) 6 49 336 506 e-mail: el-asr@hotmail.com tampa Grafika S Zenica
POSTOJANOST AKIDETA ISPRAVNIH PRETHODNIKA DJELA KOJA PRATE GOVOR SELEF I RAMAZAN ITIKAF U RAMAZANU NO BOLJA OD HILJADU MJESECI SAVJETI SESTRI MUSLIMANKI U RAMAZANU ISLAM JE DOVOLJAN DA USREI MUSLIMANKU JAK MU'MIN JE BOLJI I DRAI ALLAHU FITNA SPAVA - NEKA JE PROKLET KO JE PROBUDI OVOGA PUTA NJEGA SMO UZELI, A TEBE OSTAVILI POUKE I PORUKE IZ SURE JUSUF VLADAR PRAVOVJERNIH - VELID B. ABDULMELIK POPRAVAK I IZGRADNJA KA'BE SADEKATUL-FITR DJEIJA PRIA U SVIJETU RAUNARA
Proli broj
Osobine iskrenih vjernika
Iskreno pokajanje
TEVBA
Podsjeajmo i podstiimo svoju duu. Opominjimo je i prijetimo joj, straimo je. Recimo svojoj dui: Duo moja, pokaj se prije nego li ti smrt doe. Doista, smrt e ti doi iznenada! Zar ne zna da te smrt eka?! Zar ne zna da je kabur tvoja druga kua?! Zemlja tvoja druga postelja! Crvi tvoji drugi prijatelji! Zar se ne boji da ti Melek smrti doe dok si u grijehu?! Hoe li ti tada koristiti kajanje?!
Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetovi, prof.
uslimani cijelog svijeta za nekoliko dana oekuju dragog im gosta. Taj gost zaokuplja njihova srca, njihove misli. Doista, taj dragi gost mjesec ramazan - veliki je mjesec. Allah, subhanehu ve te'ala, uinio ga je plemenitim objavom Kur'ana u njemu kao i propisivanjem posta u njemu. U mjesecu ramazanu, vjernici postai vraaju se svome Gospodaru, osjeaju slast ibadeta, bereket u njemu, osjeaju prisutnu Allahovu milost. Uistinu, mjesec ramazan na Sudnjem danu e svjedoiti svakom vjerniku za dobro uinjeno u njemu, ali isto tako i svakom onom koji propusti priliku i ne vrati se svome Gospodaru. U blagoslovljenom mjesecu ramazanu otvaraju se vrata Denneta, zatvaraju vrata Dehennema i ejtani se u lance vezuju, kao to Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kae: Kada doe ramazan, vrata Denneta se otvore a vrata Dehennema zatvore i ejtani se okuju u lance. (Buharija, 1899; Muslim, 1079; od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh) Mudrost toga jeste da se to vie ljudi vrati svome Gospodaru, da se iskreno pokaje Gospodaru svih svjetova. Vrata tevbe - pokajanja irom su otvorena i ekaju pokajnike, povratnike, one koji trae oprosta od svoga Gospodara, pa, ima li takvih da im Uzvieni Allah oprosti?! Veina ljudi i ne poznaje vrijednost i veliinu pokajanja, njegovu sutinu, da ne govorimo da li je ine sa znanjem i djelom. Ukoliko i saznaju vrijednost tevbe, ne poznaju put i nain do nje, pitaju odakle i kako da ponu. Zato, upoznajmo se sa ovom velikom Allahovom, subhanehu ve te'ala, milou i koristimo je u ovom plemenitom mjesecu ramazanu. Upoznajmo se ovom prilikom sa sutinom samog pokajanja, vrijednou i veliinom pokajanja, nainom iskrenog pokajanja. Progovorimo neto o sljedeem: kaju. (Tirmizi a Albani ga je ocijenio dobrim) Grijeenje, nemar i zaborav svojstveni su ovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabanom ovjeku ostavio vrata tevbe sve dok ne umre, naredio mu da se vraa svome Gospodaru kada god ga svladaju grijesi. Da nije ove velike Allahove milosti, doista bi ovjek bio u tekom stanju, njegova enja i nastojanje za vra anjem Allahu, subhanehu ve te'ala, bile bi slomljene, nada u Allahov oprost i milost prekinuta. Subhanallah!!! Kako li je lijepa pria koju spominje veliki islamski autoritet IbnulKajjim, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu Medaridu salikin kada govori o ovoj velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti po ljude. Kae: Od jednog od ispravnih prethodnika prenosi se da je u jednoj uliici vidio kako se vrata jedne kue otvaraju i iz nje izlazi djeai plaui i vapei, traei pomo. Iza njega je bila majka koja ga je istjeravala. Nakon to ga je istjerala, ispred njegova lica zalupila je vrata i zakljuala ih. Krenuo je djeai, napravio nekoliko koraka i stao. Razmiljao je. Nije znao, pored svoje kue iz koje je istjeran, drugu kuu koja bi mu pruila utoite. Tuan, slomljena srca, ponovo se vratio kunim vratima. Naavi ih zakljuana, legao je ispred njih, svoj obraz spustio na prag i zaspao. Nakon nekog vremena, vrata su se otkljuala i na njih je izala majka. Vidjevi svog sinia kako spava s obrazom poloenim na prag, nije mogla da se suzdri, da ga ne uzme u svoje naruje. Prihvatila ga je u naruje, poljubila i rekla: 'Siniu moj, kuda ide od mene? Ko e ti pruiti utoite pored
Svi smo mi grijenici Gdje je put sree i uspjeha? Ali, ta je to tevba? Zato da uinim tevbu?
Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru? Uslovi iskrenog pokajanja Znakovi primljene tevbe uvaj se odgaanja tevbe
Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim ivotom
Svi smo mi grijenici

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, svi smo mi grijenici. Jedanput se pribliimo Svevinjem Allahu a drugi put udaljimo se od Njega! Jedanput svjesni smo Njegove prisutnosti, svjesni smo da nas On nadzire i prati, zna svako i malo i veliko djelo koje uinimo; doim, drugi put, zaokupi nas nemar i zaborav na Njega Uzvienog, usljed ega neminovno poinimo grijeh. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Svaki ovjek, sin Ademov, je grijenik, a najbolji od grijenika jesu oni koji se
Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

obavljali namaz i davali zekat, braa su vam u vjeri. (Prijevod znaenja Et-Tevba, 11.) Ma koliko i kakvih imao grijeha, znaj da e ti ih Uzvieni Allah oprostiti ukoliko se iskreno pokaje za njih. Makar ih bilo koliko je morske pjene, Allah e ih oprostiti, ukoliko se iskreno za njih pokaje! Makar ih bilo koliko je izmeu nebesa i Zemlje, Allah e ti ih oprostiti, samo, padni svome Gospodaru iskreno na seddu i zamoli ga za oprost. Ne zaboravi rijei svoga Gospodara: Reci: Gdje je put do sree i 'O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u uspjeha? Allahovu milost! Allah e sigurno Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sve grijehe oprostiti. On doista, sestro, odgovor na vaa pitanja, vae mnogo prata i On je Milostiv!' zahtjeve: elim duevni smiraj i sreu, elim uspjeh i spas, elim oprost i milost, ali put i nain koji vode do toga ne poznajem. Poput sam utopljenika koji trai da mu neko prui ruku, prui pomo, poput onoga koji u tminama eli da mu neko osvijetli put i izlaz iz istih. Gdje je taj put? Odgovor: put je jasan kao Sunce u zenitu, jasan kao Mjesec u noi Bedra! Put je jedan: put tevbe pokajanja. Put traenja Allahova oprosta i Njegove milosti. To je put sree i uspjeha. Lahak put, otvoren i prohodan za tebe u svakom trenutku. Na tebi je samo da zakorai njime. Nai e odgovor u Allahovim, subhanehu ve te'ala, rije ima: Ja u sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela ini, i koji, zatim, na Pravom putu istraje. (Prijevod znaenja Ta Ha, 82.) Ukoliko ti se grijeh koji ima pri sebi uini velikim, ogromnim. Pomisli da (Prijevod znaenja Ez-Zumer, 53.) za njega nema oprosta, sjeti se krana i Ali, ta je to Tevba? onoga to govore o Uzvienom Allahu: Allah je jedan od trojice. Sjeti se jevreja i njihova govora o Allahu: Tevba je, dragi moj brate i cijenjena Doista, Allah je siromaan, a mi sestro, povratak Uzvienom Allahu, smo bogati. I pored svih tih govora ostavljanje svega, javnog i tajnog, svega Allah ih poziva da Mu se pokaju i zatrae to Uzvieni mrzi i ime nije zadovoljan, oprosta od Njega, a On mnogo prata i a zatim injenje samo onoga ime je On Milostiv je: Zato se oni ne pokaju zadovoljan, onoga to On voli i trai od Allahu i ne zamole oprost od Njega, Svojih robova. Tevba je, zatita od oaja Allah mnogo prama i Milostiv je. i beznaa! Tevba je izvor svakog dobra i (Prijevod znaenja El-Maida, 74.) Ako ti svake sree na Dunjaluku i Ahiretu. se tvoj grijeh uini ogromnim, sjeti se Poetak, sredina i kraj vjernikog puta grijeha mnogoboaca. O njima Uzvieni ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanje kae: pa, ako se pokaju i budu grijeha iz straha od Uzvienog Allaha, mene?! Zar ti nisam rekla da mi se ne suprostavlja i da mi ne bude nepokoran? Zar ti nisam rekla da me svojim ponaanjem ne tjera da postupim suprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojeg ti elim?!' Zatim ga je unijela u kuu. Razmislimo o ovom majinom postupku, ovim majinim rijeima a zatim posluajmo rijei Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: Allah je milostiviji prema Svojim robovima od majke prema svome djetetu. spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje za injenje istog, vrsta odluka da se nee vratiti istom grijehu, kajanje za ono to je prolo i okretanje Allahu, subhanehu ve te'ala, u onome to je preostalo.
Zato da uinim tevbu?

Pita me: Zato da ostavim cigaru i alkohol kada u tome osjeam smiraj? Zato da ostavim gledanje filmova kada mi to priinjava zadovoljstvo? Zato da obaram pogled, ne gledam u mlade djevojke, kada je slast mojih oiju u tome? Zato da se veem za namaz i post, kada ne elim da budem svezan i sputavan? Zato i zato? Zar ovjek ne treba da radi onoto e ga uiniti sretnim, ono u emu e osjetiti smiraj i rahatluk, u emu e pronai svoju sreu? Zato da se Prije pokjem od svega toga? nego li ti odgovorim na tvoja pitanja, elim da zna da ti ja ne elim nita drugo do sreu, smiraj i rahatluk, spas i dobro, ali kako na Dunjaluku tako i na Ahiretu. Ne zaboravi a poslije ovoga svijeta ima drugi svijet koji eka svakog od nas. Ne zaboravi da nakon ovog mejdana sjetve doi e mejdan etve, a, doista, neemo ponjeti osim ono to smo svojim rukama posijali. Zato, odgovarajui na tvoja pitanja, kaem ti: Pokaj se, dragi moj brate i cijenjena sestro pa uini tevbu, jer je tevba: - pokornost Allahovoj naredbi, jer je On Uzvieni naredio i meni i tebi i svim vjernicima da Mu se iskreno kajemo: O vjernici, iskreno se Allahu pokajte! (Prijevod znaenja Et-Tahrim, 8.) - Uini tevbu jer je tevba razlog tvog uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nije Uzvieni rekao: I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to elite! (Prijevod znaenja EnNur, 31.) A sloit emo se da ono to najvie prieljkujemo jeste spas i uspjeh na oba svijeta. - Uini tevbu jer je tevba razlog Allahove ljubavi prema tebi. Zar Svevinji nije rekao: Doista, Allah voli one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo iste. (Prijevod znaenja El-Bekara, 222.)
Nastavak na sl. strani ->

Da li postoji vea srea i da li vjernik moe biti vie sretan od onoga trenutka kada sazna da ga njegov Gospodar voli?! A to e saznati onoga trenutka kada Mu se iskreno okrene, skrueno i ponizno, visoko podignutih ruku, traei oprosta za svoje grijehe. - Uini tevbu jer je tevba razlog tvoga ulaska u Dennet i spas od Vatre. Svevinji je rekao: A njih smjenie zli potomci, koji molitvu napustie i za poudama pooe, oni e sigurno zlo proi, ali oni koji se pokaju i uzvjeruju i dobro budu inili njima se nee nikakva nepravda uiniti; oni e u Dennet ui. (Prijevod znaenja Merjem, 59-60.) - Uini tevbu jer je tevba razlog sputanja bereketa, jaanje snage, poveavanja imetka, poroda i drugog. Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti i pokajte Mu se, On e vam slati kiu obilnu i dat e vam jo veu snagu uz onu koju imate i ne odlazite kao mnogoboci. (Prijevod znaenja Hud, 11.) Takoer je rekao: I govorio sam: 'Traite od Gospodara svoga oprosta, jer On, doista, mnogo prata. On e vam kiu obilnu slati i pomoi vas imanjima i sinovima, i dat e vam bae i rijeke e vam dati. (Prijevod znaenja Nuh, 10-12.) - Pokaj se svome Gospodaru jer je tevba razlog brisanja tvojih loih djela i njihova pretvaranja u dobra djela. Zar ne uje rijei Sveinjeg Allaha: O vjernici, pokajte se Allahu iskreno, da bi Gospodar va preko runih postupaka vaih preao i da bi vas u dennetske bae, kroz koje rijeke teku, uveo. (Prijevod znaenja Et-Tahrim, 8.) Takoe je rekao: Ali onima koji se pokaju i dobra djela ine, Allah e njihova loa djela u dobra promijeniti, a Allah prata i samilostan je. (Prijevod znaenja El-Furkan, 70.) Pa, zar ove blagodati i mnoge druge, ne podstiu nas da se pokajemo svome Gospodaru?! Zbog ega da krtarimo i uskrauemo svojim duama ono u emu je sre a za njih?! Zbog ega da upropatavamo i ostavljamo svoje due u tminama grijeha, zabranjuju i im Alla ho vo z ado vo ljst vo? ! Dois ta, spomenute blagodati trebale bi da nas podstaknu da pourimo s tevbom Allahovu opostu i Njegovoj milosti. tvoji drugi prijatelji! Zar se ne boji da ti Melek smrti doe dok si u grijehu?! Hoe li ti tada koristiti kajanje?! Tvoj pla i izgovor, hoe li ti biti primljeni?! ta ti je, o duo moja, okree se od Ahireta a on ti je svaki dan blii, dok udi za Dunjalukom a on ti je svaki dan dalji?! 4. Udaljimo se od mjesta grijeenja. Ne pribliujmo im se! Sjetimo se hadisa o ovjeku koji je ubio devedeset devet ljudi. Sjetimo se kada mu je uenjak rekao: Idi u tu i tu zemlju. U njoj stanuju ljudi koji iskreno robuju Allahu pa im se i ti pridrui i nipoto se ne vraaj u svoju sredinu jer je ona pokvarena. (Muttefekun alejh) Napustimo loe drutvo. Promijenimo broj telefona, mjesto stanovanja, ulicu i put kojim smo uobiavali odlaziti i vraati se. Znajmo da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ovjek je na vjeri svoga prijatelja, zato neka svako od vas gleda s kim se drui. (Ebu-Davud i Tirmizi) 5. Razmiljajmo o posljedicama grijeha 6. Svojoj dui priajmo o Dennetu i dennetskim ljepotama koje je Uzvieni Allah obeao i pripremio pokornima, a priajmo joj i o Dehennemu i njegovoj patnji koja eka nepokorne. 7. Zaposlimo svoju duu korisnim radom. uvajmo se slobodnog vremena kojeg obino uljepa ejtan. Znajmo da ukoliko ne zaposlimo svoju duu u hajru (dobru), ona e nas uposliti u erru (zlu). 8. Dobro upoznajmo svoje strasti, kontroliimo ih i suzbijajmo, suprostavljajmo im se. Doista, nema nita opasnije po ovjeka od njegovih strasti. Svevinji Allah je rekao: Vidi li onoga koji je svoju strast za svoga boga uzeo! (Prijevod znaenja El-Furkan, 43.) 9. Pridravajmo se i svih drugih stvari koje e nam pomoi u naem iskrenom pokajanju, poput: dove Allahu, estog spominjanja Njega Uzvienog i traenja oprosta od Njega, uenja Kur'ana sa razmiljanjem o njegovim poukama i porukama, naoruavanja strpljenjem, posebno na samom poetku.
Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, mnogi od nas shvataju da nema drugog izlaza i puta do sree na obadva svijeta osim u povratku Allahu, subhanehu ve te'ala, shvataju da se srea ne moe postii slijeenjem strasti i slasti, uivanjem i naslaivanjem, koje kad - tad mora proi! I ta poslije toga?! Kaem, mnogi to od nas shvataju ali ne znaju kako da uine pokajanje, kako da se vrate svome Gospodaru, odakle da ponu. Svevinji Allah, doista, kada eli Svome robu dobro, olaka mu puteve i naine koji vode do toga dobra. Ovom prilikom spominjem nekoliko stvari koje e nam pomoi u injenju iskrene tevbe, iskre nog pokaja nja i vra an ja Allahu,subhanehu ve te'ala. 1. Popravimo svoj nijjet-namjeru. Iskreno se pokajmo Uzvienom Allahu. Doista, ovjek, ukoliko oisti svoje srce prema Allahu i bude iskreno traio povratak Njemu, Allah e ga potpomoi u tome, sauvat e ga svega to ga odvraa od iskrene tevbe. Doim, onaj koji ne bude iskren prema svome Gospodaru, Allah e ga prepustiti ejtanu koji e mu uljepavati zlo i poroke sve dok ne ode sa ovoga svijeta bez da se prethodno pokaje svome Gospodaru za svoje grijehe. 2. Obraunavajmo se sa svojom duom, jer, doista, obraun podstie ovjeka na injenje dobrih djela, postizanje onoga to ga je prolo, to je propustio u svome ivotu. Obraun podstie ovjeka na tevbu i njeno uvanje. 3. Podsjeajmo i podstiimo svoju duu. Opominjimo je i prijetimo joj, straimo je. Recimo svojoj dui: Duo moja, pokaj se prije nego li ti smrt doe. Doista, smrt e ti doi iznenada! Zar ne zna da te smrt eka?! Zar ne zna da je kabur tvoja druga kua?! Zemlja tvoja druga postelja! Crvi

se ne umilja i samodopada, da druge Ne obmanjuj se lijepim i kad ih vidi u grijehu ne poniava ve da ugodnim ivotom 1. Iskreno se pokajati Uzvienom Allahu zahvali svome Gospodaru na uputi i istim ljudima od kojih je i on do jue bio za poinjene grijehe. Nemoj da te zavara i obmane to to neki - prui ruku spasa i izbavljenja. ljudi svakodnevno prkose Uzvienom 2. Priznati da je dotino loe djelo grijeh. Allahu svojim grijesima a i dalje ive uvaj se odgaanja tevbe lijepim i ugodnim ivotom. Ne zaboravi 3. Ostaviti odmah djelo koje je grijeh. da Uzvieni Allah daje dunjaluk onome Dragi moj brate i cijenjena sestro, 4. aljenje za vremenom koje je provedeno koga voli ali i onome koga ne voli, uistinu, ovjek ne zna kada e mu doi u grijesima i nepokornosti Allahu. meutim, iman - vjeru daje samo onome njegov edel, kada e mu doi smrt, koga On, subhanehu ve te'ala, 5. vrsto odluiti da se istom voli. Zato znaj da takvima grijehu vie nikada nee vratiti, jer, Svevinji Allah samo postepeno kako da pokajanje bude ispravno i poveava zabludu, sve dok im iskreno, ako ovjek namjerava da smrt iznenada ne doe. Ne se nekada u budunosti vrati istom zaboravi rijei Allaha, grijehu. subhanehu ve te'ala: I kada bi zaboravili ono ime su 6. Ukoliko je grijeh uinjen prema opominjani, Mi bismo im nekome od ljudi, potrebno je od kapije svega otvorili, a kad iste osobe zatraiti halala i ukoliko bi se onome to im je dato je uzurpirano njegovo pravo, obradovali, iznenada neophodno je da mu se isto bismo ih kaznili i oni bi nadoknadi. odjednom svaku nadu 7. Da se pokajanje uini na vrijeme, izgubili. (Prijevod znaenja tj. prije smrti, prije nego to ovjek El-En'am, 44.) ugleda Meleka smrti ili prije nego li Dragi moj brate, plemenita i se Sunce pojavi sa zapada. cijenjena sestro, pourimo sa tevbom! Pourimo svome Znakovi primljene Gospodaru, Allahu, subhanehu tevbe ve te'ala, Njegovom oprostu i milosti! Bjeimo od svojih Postoje znakovi iskrene tevbe, strasti! Od grijeha! Od znakovi koji ukazuju da je tevba zavodljiva dunjaluka ispravno uinjena i da se za nju naslaivanja! Okrenimo se moe nadati da bude primljena. Ti svome Gospodaru skrueno i znakovi su sljedei: ponizno! Pokucajmo na vrata 1. Da ovjek bude bolji nakon tevbe tevbe prije nego li se ona koliko je jo ostalo od njegova ivota. To zatvore! Odmah veeras, ma koliki na nego to je bio prije nje. nijedan ovjek ne zna. Znajui ovo, grijeh koji smo danas poinili bio, odmah 2. Da ne prestaje strah kod vjernika za pametan ovjek nee rei: Ima jo veeras zatraimo oprosta za njega kod dotini grijeh i vraanje njemu sve dok ne vremena da doem do tevbe, da se Uzvienog Allaha. Ne zaboravimo da e uje Meleka smrti i njegove pomonike pokajem. Pusti me da uivam u ivotu. On Svevinji veeras pruiti Svoju ruku da kako mu govore: Ne bojte se i ne Kada ostarim, pokajat u se. Pametan primi pokajanja onih koji su danas alostite se, i radujte se Dennetu ovjek, vjernik, dobro se uva nemara i grijeili Ne zaboravimo da se Uzvieni koji vam je o b e a n ! odgaanja tevbe. Dobro se uva dugih Allah raduje naem pokajanju vie nego (Prijevod zna enja Fussilet, 30.) nada. uri sa tevbom. Zna da je mi samom naem boravku i opstanku na 3. Na vjerniku je da i dalje nakon tevbe odgaanje tevbe takoe grijeh za koji ovome svijetu! Pourimo prije nego li svoj grijeh smatra velikim, strahuje i opet treba da se pokaje. Zna da je doe onaj koji prekida sve slasti, onaj koji stalno se pita je li mu ga Uzvieni Allah obavezno uiniti tevbu odmah po sve nade i oekivanja ini beskorisnim i oprostio. poinjenom grijehu. Zna da ne smije uzaludnim! Pourimo prije nego li bude dopustiti tminama grijeha da se jedna kasno i vrata tevbe se zatvore! 4. Da ovjek nakon tevbe bude ponizniji i nad drugom nadvijaju, nosei na kraju skrueniji, da se stalno sjea svoga smrt i prekidanje svake nade u povratak. Neka je sva hvala Allahu, Gospodaru svih Gospodara, da mu jezik bude vlaan od Budimo od onih koji dobro poznaju svjetova i neka je salavat i selam na estog spominjanja Allaha, subhanehu ve sutinu i obaveznost tevbe. Allahova poslanika, Muhammeda i sve te'ala, da se ne oholi niti drugom zavidi, da njegove ashabe.
Uslovi iskrene tevbe
Fikh
ost ima veliki znaaj i jedan je od pet temeljnih stubova vjere Islama. Propisan je druge godine po hidri. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je ispostio devet ramazana. U poetku je bila obavezna jedna od dvije stvari; post ili nahranjivanje siromaha. Mudrost toga je postepenost u propisivanju vjerskih obaveza kako bi se lake prihvatile, kao to je bio sluaj sa zabranom alkohola. Nakon toga je post postao stroga obaveza, a nahranjivanje siromaha postade obaveza onom ko nije u stanju postiti niti se oekuje da e kasnije biti u stanju. Uzvieni Allah je uinio ibadete raznovrsnima kako bi iskuao Svoje robove; da li e izvriti samo ono to se slae sa njihovom prirodom ili e izvriti sve to Allah trai. Razmislimo li o ibadetima poput namaza, zekata, posta ili pak hadda vidjeemo da su neki od njih iskljuivo tjelesni ibadeti, dok su drugi iskljuivo meterijalni ibadeti u kojima se rtvuje imetak, a neki su pak pomijeani tako da se ulae tjelesni trud i materijalna sredstva. Po tome se prepoznaje krtac od plemenitog, jer moda je nekom lahko klanjati stotinu rekata, ali, samo ga za novac ne pitaj. Drugom je opet lahko dati novac ali mu je teko klanjati. Stoga je erijat propisao razliite ibadete kako bi izali na vidjelo iskreni Allahovi robovi a i oni koji slijede svoje prohtjeve. Na primjer, namaz je isklju ivo tjelesni ibadet, dok je zekat iskljuivo materijalni ibadet, a hadd je sastavljen od tjelesnog i materijalnog ibadeta. Takav je i dihad na Allahovom putu, u njemu je sadrana tjelesna i materijalna rtva. Ponekad ibadet predstavlja suzdravanje od onog to je ovjeku drago a ponekad iziskuje odricanje od onog to ovjek voli. Post je primjer suzdravanja od onog to je ovjeku drago, a zekat je primjer davanja onog to ovjek voli. Imetak je drag ovjeku i nee ga dati osim za neto to mu je jo drae tj. Allahovo zadovoljstvo. Allaha i nadajui se Njegovoj nagradi bi e mu oproteni grijesi koje je poinio." (Buharija i Muslim) U drugom hadisu kae Ebu Hurejre, radijallahu anh: "Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je radovao ashabe dolazkom ramazana, govorio je: "Doao vam je mjesec ramazan, mjesec mubarek, Allah vam je propisao da ga postite, u njemu se otvaraju vrata Denneta a zatvaraju vrata Dehennema, u njemu se okivaju ejtani i u njemu je no koja je bolja od hiljadu mjeseci." (Ovo je tekst hadisa kojeg biljei En-Nesai, a u znaenju je zabiljeen kod Buharije i Muslima.) Prenosi Sehl ibnu Sa'd da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Doista u Dennetu ima kapija koja se zovu Er-Rejjan, kroz nju e na Sudnjem danu ulaziti postai i niko drugi s njima ne e ulaziti kroz tu kapiju. Bi e upitano: 'Gdje su postai?' Pa e ulaziti, a kada ue posljednji od njih zatvorit e se pa niko poslije njih nee ui kroz tu kapiju." (Hadis biljei Muslim i drugi.)
Stvari koje je lijepo da posta poznaje

Ranije smo naveli neke od hadisa koji upuuju na vrijednost posta, meutim, nee svaki posta ostvariti te nagrade. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Koliko je postaa koji od svog posta nemaju nita osim gladi i ei..." (Ahmed i Ibnu Made, sahih) Zato, upoznajmo se sa onim to kvari post i sa adabima posta. Uzvieni Allah u jednom ajetu spominje osnove svega onog to kvari post, a to su jelo pie i polni odnos. Rekao je Uzvieni: "Zato se sada sastajte sa enama vaim u elji da dobijete ono to vam je Allah ve odredio i jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noi." (Prijevod znaenja El-Bekara, 187.) Posta u je jasno da se mora suzdrati od jela pia i polnog odnosa, meutim, postoje mnoge druge stvari oko kojih je u nedoumici da li mu kvare post ili ne. U narednim redovima je pojanjenje tih nejasnoa: - Postau je dozvoljeno ispirati usta i nos. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "... i pretjeruj prilikom izapiranja nosa osim kada posti." (Ebu Davud, Tirmizija, Nesai, Ibnu Made, sahih) Postau je dozvoljeno, ak i kada ne uzima abdest ili gusul, da izapire usta i nos, ali je zabranjeno da u tome pretjeruje iz bojazni da se ne napije. Vlanost koja nakon pranja bude u ustima ne kvari post makar se i progutala zajedno sa pljuvakom.Ukoliko bi posta oprezno izapirao usta ili nos ali mu se desi da i pored opreznosti nehotino popije neto vode, to mu nee pokvariti post po ispravnijem miljenju uenjaka. - Ukoliko je posta u potrebi za kuanjem hrane, kao na primjer kuhar kada eli da zna da li je hrana dovoljno slana, moe ispitati ukus hrane tako to e je staviti na jezik pazei da neto ne ode niz grlo. Rekao je ibnu Abbas, radijallahu anhuma: "Nema smetnje da posta ispita kiselost ili neto drugo ukoliko hrana ne ode niz grlo." (Ibnu ebi ejbe, hasen ligajrih) Bezpotrebno probavanje hrane je pokueno, ali ne kvari post kao to ga ne kvari ispiranje usta.
Obaveznost posta u Ramazanu

Postiti mjesec Ramazan je stroga obaveza. Rekao je Uzvieni Allah: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili." (Prijevod zna enja El-Bekara, 183.) Od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, se prenosi da je rekao: "uo sam Allahovog poslanika, sallallhu 'alejhi ve sellem, da je rekao: 'Islam se temelji na pet stvari: svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i postu mjeseca ramazana.'" (Buharija i Muslim) Postiti Ramazan je obaveza svakom punoljetnom i razumnom muslimanu koji je upoznat sa propisom posta i njegovom obavezom. Pored toga, Islam, svojom lahkoom i plemenitou, dozvoljava ostavljanje posta sljedeim osobama: putniku, trudnici i dojilji, ukoliko se boji da e post natetiti njoj ili njenom djetetu, osobi koja nije u stanju postiti zbog starosti ili bolesti, dok eni u vrijeme menstruacije (hajza) ili nifasa nije dozvoljeno postiti, niti bi joj post bio ispravan.
Vrijednost posta
Na vrijednost posta upuuju mnogi hadisi, spomenut emo neke od njih. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anh, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko posti ramazan vjeruju i u Allaha i nadajui se Njegovoj nagradi bie mu oproteni grijesi koje je poinio, a ko bude klanjao u noi Lejletulkadr vjerujui u
Fikh
- vakaa guma koja nema ukusa i ne lui tekuine je pokuena jer sui grlo i poveava e, a ako lui tekuine koje silaze niz grlo onda kvari post kod dumhura uenjaka. - Obavljanje hidame i davanje krvi ne kvari post po ispravnijem miljenju. Prenosi se od Ibnu Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, obavio hidamu dok je postio. (Buharija) Meutim, u drugom hadisu Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Pokvario je post onaj ko drugom obavlja hidamu i onaj kome se obavlja." (Ebu Davud i Tirmizija, sahih) Ovim hadisom se misli da hidama moe uzrokovati prekid posta. Stoga je hidama pokuena onom koga e oslabiti a zabranjena onom koga e toliko oslabiti da e morati prekinuti post. U znaenju hidame je i davanje krvi. - Nenamjerno povraanje ne kvari post za razliku od namjerno izazvanog povraanja. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Nije duan napatati onaj koga nadvlada povraanje, duan je napostiti onaj ko namjerno izazove povraanje." (Ahmed, Ebu Davud, Tirmizija, Nesai, Ibnu Made, sahih) - Ukoliko mu za vrijeme posta poljubi enu nee time pokvariti post, jer je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, znao poljubiti neku od svojih ena za vrijeme posta.(Buharija i Muslim) Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je vladao svojim prohtjevima, a onaj ko ne vlada svojim prohtjevima ne treba se stavljati na kunju jer nadraaj koji dovede do izlaska sjemena kvari post. - Ako bi se desilo postau da zaspe te u snu postane dunub to mu ne e pokvariti post i na tome su uenjaci sloni, a ako bi imao u toku noi odnos sa enom pa tako osvanuo kao dunub ni to mu nebi pokvarilo post po miljenju veine uenjaka. Dokaz za to je hadis Aie radijjallahu anha u kojem kae da je Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, znalo zatei jutro a on dunub zbog odnosa, pa bi se okupao i postio. (Buharija i Muslim) - Nema smetnje da se posta okupa radi rashlaivanja. Iz predhodnog hadisa razumijemo da se Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kupao za vrijeme posta, a ashabi su gledali Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako sipa na glavu vodu dok je postio kako bi time ublaio vruinu ili e. (Ebu Davud, sahih) Inekcija koje se daju u kou, miie ili vene ukoliko nisu hranjive, poput infuzije. Uspavljujuih gasova, ukoliko se bolesniku ne daju hranjive tvari. Dozvoljeno je popravljanje, vaenje ili ienje zuba ukoliko posta bude izbjegavao gutanje onog to doe do grla. Ljekar - musliman treba savjetovati pacijente da odgode upotrebu pomenutog do vremena iftara ukoliko odgoda ne teti. Ukoliko posta pojede ili popije iz zaborava, ili ako mu praina ue u usta bez namjere, to mu nee pokvariti post. Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko zaboravi, za vrijeme posta, pa neto pojede ili popije neka upotpuni post, njega je Allah nahranio i napoio." (Buharija i Muslim) Sunnet je pouriti sa iftarom, a sehur odgoditi, jer je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi su u dobru sve dok pouruju sa iftarom."(Buharija i Muslim) Musliman je obavezan kloniti se gibeta, nemimeta, lai, svae, prepiranja, lanog svjedoenja, javnih i tajnih grijeha u svim vremenima a naroito za vrijeme posta. Rekao je Uzvieni Allah u hadisu kudsi: "Sva djela sina Ademovog njemu pripadaju osim posta, post je Moj, Ja za njega nagraujem. Post je zatita, pa kada neko od vas posti neka ne prilazi eni i neka se ne svaa a ako ga neko bude vrijeao ili napadao neka kae: Ja postim!" (Buharija i Muslim) Rekao je na voljeni Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko se ne proe lanog govora i rada po njemu, pa Allahu nije potrebno da ostavlja hranu i pie." (Buharija) Vrijeme posta treba ispuniti uenjem Kur'ana, zikrom i spominjanjem Allaha Uzvienog. Molim Allaha, tebareke ve te 'ala, da nam znanje povea i da nam olaka rad po njemu.
Savjeti postaima
U naem vremenu se pojavilo mnotvo drugih stvari koje postaa stavljaju u nedoumicu, stoga je potrebno ukazati na njihov propis kako bi znali da li kvare post ili ne. Islamski pravni kolegij sa sjeditem u Didi je donio slijedei zakljuak (93/1/10), post nee biti pokvaren upotrebom: Kapi za oko, uho ili nos te uzimanjem tableta koje se stavljaju ispod jezika ukoliko posta bude izbjegavao gutanje onog to doe do grla. Materija koje se unose u tijelo putem koe poput kreme i masti, kao to ni kupanje ne kvari post. Medicinskog pribora koji se unosi u tijelo radi pregleda, osim ako se unose u eludac pa uz njih bude uneena tenost.
10
Fikh
GREKE
Ljudi uobiavaju da gledaju zabranjene stvari ili da ih sluaju, poput gledanja otkrivenih ena - izvora smutnje, ili sluanja raznovrsne muzike, a obaveza je svega toga klonuti se u Ramazanu i van Ramazana, ali obaveza klonjenja istog posebna je u Ramazanu zbog svetosti mjeseca pokornosti i oprosta. Kako li bi bilo lijepo kada bi vjernik mjesec Ramazan uzeo za sredstvo prekidanja svake veze sa zabranjenim stvarima i ostalim strastima. U hadisu kudsijju je dolo: Ostavlja svoju hranu, pie i strasti radi Mene.
Pripremila: Ummu-Muhammed po djelu El-Minzar fi bejan kesir minel-ahtai e-a'ia uvaenog uenjaka Saliha b. Abdul-Aziza Alu-ejha
ekujui nestrpljivo nastup mjeseca Ramazana, mjeseca koji je radost svakom mu'minu i mu'minki, potrebno je da napomenemo i podsjetimo na neke greke koje su vezane za post u Ramazanu, a koje su danas naalost prisutne i proirene meu muslimanima. S obzirom da smo ogranieni prostorom za pisanje ovog teksta, ograniiemo se samo na neke od greaka koje bi svaki vjernik i vjernica obavezno trebali ispraviti.
Nevoenje rauna o vremenu zapatanja

Kao to neki ljudi postupaju pa jedu i piju sve dok muezzin ne zavri sa ezanom ili ak nastavljaju i dalje sa hranom i piem sve dok ne zavre svi muezzini sa ezanima iz oblinjih damija. Sve ovo je oita greka i post moe biti pokvaren.
Izgovaranje nijjeta jezikom

Ne prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izgovarao nijjet jezikom, niti neko od njegovih ashaba, tabi'ina, etvorice imama, niti ispravnih prethodnika, ve je to uvedena i nova stvar. Srce je mjesto nijjeta i nijjet predstavlja namjeru ibadeta. U vjerodostojnim hadisima se spominje da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uslovio otpoinjanje obaveznog posta prije pojave zore, tj. namjeravanje posta i donoenje odluke u srcu da e se sutra postiti, kao to se vjerodostojno prenosi od Majke vjernika, Hafse, radijallahu 'anha, da je rekla: Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Ko ne otpone s postom prije zore, takvome nema posta. (Ahmed i Autori Sunena)
pojave zore, tada je obaveza ustegnuti se i postiti. Ovo znaenje dolo je i u hadisu Aie i Ibnu-Omera, radijallahu 'anhum, da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Doista, Bilal ui ezan nou, pa, jedite i pijte sve dok ne zaui ezan Ibnu Ummi Mektum. (muttefekun alejh) Dok, u Buharijinom Sahihu stoji: ... jer on ga doista ne ui sve dok ne nastupi zora. Rijei Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: ... pa, jedite i pijte sve dok ne zaui ezan ... ukazuju da je obaveza ustegnuti se od jela i pia i zapostiti kada se uje drugi ezan koji se ui nakon nastupanja zore. Meutim, u Sunnetu je dola olakica za onoga koji uje ezan a u ruci mu se nae hrana ili voda. Takvom je dozvoljeno da ispuni svoju potrebu, a uspjeh je samo kod Allaha.
Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: ... Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore ... (Prijevod znaenja ElBekara, 187) Vrijeme spomenutog razlikovanja jeste nastupanje zore, odnosno vrijeme sabahskog ezana odmah po nastupu zore. Rijei sve dok upuuju na krajnju granicu. Pa, kada muezzin bude uio drugi ezan nakon
Nevoenje rauna o namazu u dem'atu, prespavljivanje namaza i njihovo spajanje

Ovo su veliki prijestupi u mjesecu posta jer je namaz najvei temelj vjere nakon dva ehadeta. Zbog toga ne voenje rauna o namazu niukom sluaju nije dozvoljeno. Dokazi o obaveznosti namaza u dem'atu su poznati, tako da
11
Fikh
nikako nije dozvoljeno ostaviti namaz u dem'atu zbog odmora i sna, kao to nije dozvoljeno spajati namaze bez opravdanog erijatskog razloga za to. Musliman bi trebao svoje vrijeme rasporediti na osnovu rasporeda namaza i dati prednost namazima nad bilo kojom drugom stvari. Na vjernicima je da se meusobno potpomau i savjetuju po pitanju ovih stvari koje su prisutne u mjesecu ramazanu. Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: ... i potpomaite se u dobroinstvu i bogobojaznosti a nemojte se potpomagati u grijehu i neprijateljstvu ... (El-Maida, 2) njemu, osim posta. On, doista, pripada Meni i Ja za njega nagraujem. Post je svjetlo. Pa, kada neko od vas bude postio, neka ne govori bestidno i neka ne die svoj glas. Ukoliko ga neko bude psovao ili borio se protiv njega neka kae: -Ja sam posta! Ja sam posta!-' Prethodni hadis od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, Imam Buharija u djelu Edebul-mufred biljei na sljedei nain: Ko ne ostavi lano svjedoenje, rad po njemu i el-dehl ..., gdje se pod Allaha molimo za spas od spomenutih prijestupa.
Uputanje sluha i vida u zabranjene stvari

Svevinji Allah je rekao: I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista, odgovarati. (Prijevod znaenja ElIsra', 36) Za organe kojima se slue, ljudi e biti pitani na kakav nain su ih upotrebljavali. Ljudi uobiavaju da gledaju zabranjene stvari ili da ih sluaju, poput gledanja otkrivenih ena - izvora smutnje, ili sluanja raznovrsne muzike, a obaveza je svega toga klonuti se u Ramazanu i van Ramazana, ali obaveza klonjenja istog posebna je u Ramazanu zbog svetosti mjeseca pokornosti i oprosta. Kako li bi bilo lijepo kada bi vjernik mjesec Ramazan uzeo za sredstvo prekidanja svake veze sa zabranjenim stvarima i ostalim strastima. U hadisu kudsijju je dolo: Ostavlja svoju hranu, pie i strasti radi Mene.
Lano svjedoenje i postupanje po njemu, lo govor u ramazanu

Lano svjedoenje i rad po njemu je zabranjena stvar, kao to se vjerodostojno biljei u Buharijinom Sahihu od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Ko ne ostavi lano svjedoenje i rad po njemu, pa Allah nije u potrebi da taj ostavi svoju hranu i svoje dehlom misli na svaki lo govor: pie. bestidni i razvratni govor, psovku, ogovaranje, prenoenje tuih rijei s Lo govor tj. razvratan i bestidan govor, namjerom zavade, lai i drugoga od psovka sve je to odraz loeg morala i sve je bolesti jezika i organa. Na postau je da to zabranjeno, a posebno postau. oisti svoju duu od lai, ogovaranja, Vjerodostojno je zabiljeeno u dva Sahiha neznanja, psovke, kao to je to potrebno da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve da uini svaki ovjek, meutim, posebno sellem, rekao: Svevinji Allah je rekao: je izraeno i nareeno postau zbog 'Svako djelo sina Ademova pripada svetosti mjeseca Ramazana i posta.
Nepoznavanje propisa posta

Obaveza je vjerniku muslimanu da poznaje propise posta poput: vremena zavretka posta i njegova poetka, naina kojima se sve moe pokvariti post, onoga ega je potrebno klonuti se u ramazanu, uslovima posta i svega ostalog usljed ega e potpuno obaviti ovaj ibadet i za to e za znanje o njemu biti nagraen.
U mjesecu ramazanu 13. godine prije Hidre otpoela je Objava Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, slino ostalim objavama koje su takoe otpoele u mjesecu ramazanu kako je dolo u hadisu Vasila, radijallahu 'anh, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Ibrahimovi suhufi su objavljeni u prvoj noi ramazana. Tevrat je objavljen este noi ramazana. Indil je objavljen u trinaestoj noi ramazana. Zebur je objavljen u osamnaestoj noi ramazana, a Kur'an je otpoeo sa objavom u dvadeset etvrtoj noi ramazana. (Hadis je dobar: Zbirka vjerodostojnih hadisa, 1575)
12
Akida
PO STOJANOST AKIDETA ispravnih predhodnika

(DRUGI DIO)
Kur'an i Sunnet sadre u sebi potpuno dobro, potpunu uputu, potpuno ubjeenje, ibadete, ponaanje, meuljudske odnose i ovjekova postojanost i ustrajnost zavise od njegova oslonca i pridravanja za Allahovu Knjigu i sunnet Njegova vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kao to je imam Malik b. Enes, rahmetullahi 'alejh, i rekao: Sunnet je Nuhova laa, pa, ko se ukrca u nju i spasit e se, doim onaj koji je ostavi, utopit e se.
Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetovi po istoimenom djelu Abdurrezzaka b.Abdul-Muhsina elAbbada
eka je sva hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, Gospodaru svih svjetova. Zavrnica pripada bogobojaznima. Neka je salavat i selam na imama naeg Vjerovjesnika, poslanika, Muhammeda i sve njegove ashabe. Mnogo je razloga koji pomau opstanak iste islamske akide u duama i srcima njenih sljedbenika, nakon dozvole Allaha, subhanehu ve te'ala, Koji isto vjerovanje i postojanost na njemu daje kome On Svevinji hoe. Od svakog muslimana se trai da jaa svoju vezu sa Allahom, subhanehu ve te'ala, da stalno trai pomo, podrku, spas i uvrenje od Njega Uzvienog, jer je svaka stvar u Njegovim rukama: ... a uspjeh moj zavisi samo od Allaha; u Njega se uzdam i Njemu se obraam. (Prijevod znaenja Hud, 88.) I nakon toga, na svakom muslimanu je da zastane kod svih razloga koji uvruju njegovo vjerovanje i uvaju ga istim od bilo kakavih izmjena, potpomaui se u svemu Allahom, subhanehu ve te'ala. U prolom broju je bilo govora o prvom razlogu ouvanja i postojanosti islamskog akideta. Drugi razlog ouvanja i postojanosti islamskog akideta: vrsto ubjeenje selefa-prethodnika, Allah im se smilovao, Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G. da Kur'an i Sunnet sadre jedino ispravno i istinsko vjerovanje, da u njima nema nedostataka ni u jednom pogledu, ve, naprotiv, u potpunosti pojanjavaju ispravno vjerovanje kako Svevinji Allah i kae: Danas Sam vam vau vjeru usavrio, tj. akidu, ibadet i ahlak, i blagodat Svoju vjerovanje, njihove ibadete, njihove meuljudske odnose, ahlak i ponaanje. U vjerodostojnom hadisu je dolo da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Doista, nije bilo vjerovjesnika prije mene, a da mu nije bilo obaveza da uputi svoj narod na ono to je dobro i da ih upozori na ono to je zlo. (Muslim, 1844.) Nakon to su sljedbenici Sunneta povjerovali potpunim imanom i vrsto prihvatili da su njihova vjera, njihovo ubjeenje, njihovi ibadeti i ahlak potpuno, do u tanine pojanjeni u Kur'anu i Sunnetu, tada su se vrsto i pridravali Kur'ana i Sunneta i uvijek, samo se vraali Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegova vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Nisu imali nikakve potrebe da se vraaju neemu drugom mimo Kur'ana i Sunneta. Na taj nain uvrstili su svoje stope i bili postojani u slijeenju Kur'ana i Sunneta to je rezultiralo potpunom, sigurnom istotom njihova ubjeenja. e j h u l -i s l a m I b n u -T e j m i j j e , rahmetullahi 'alejh, je rekao: Doista, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pojasnio je
prema vama upotpunio i zadovoljan Sam da vam islam bude vjera. (Prijevod znaenja ElMaida, 3.) Dakle, u Kur'anu i Sunnetu je pojanjeno sve to je potrebno ljudima, sve to je vezano za njihovo
13
Akida
cijelu vjeru, njene osnove i njene ogranke, njene javnosti i tajnosti, znanje o vjeri i rad po toj vjeri. I uistinu, ovo je osnova svih osnova znanja i vjerovanja, pa, tako svaki onaj koji se bude vre pridravao ove osnove, najpree je da njegovo znanje i najispravniji. njegov rad budu (Medmu'ul-fetava, 19/155) Pod ovom osnovom podrazumijeva se potpuni povratak i potpuni oslonac na Allahovu Knjigu i sunnet Njegova vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, jer je u njima pojanjena cijela vjera: ubjeenje, ibadeti i ponaanje. U njima su do u tanine pojanjeni adabi obavljanja fizioloke potrebe, adabi istoe i slinoga, pa zar je mogue da se u njima pojasne ovi adabi, a da ispravno ubjeenje ostane ne pojanjeno?! To je nemogue, kao to je i imam Malik b. Enes, rahmetullahi 'alejh, imam Darul-hidre, rekao: Nemogue je da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pojasnio svome ummetu svaku stvar, pa ak i nain obavljanja fizioloke potebe, a da im nije pojasnio tevhid. Zbog toga, Kur'an i Sunnet sadre u sebi potpuno dobro, potpunu uputu, potpuno ubjeenje, ibadete, ponaanje, meuljudske odnose i ovjekova postojanost i ustrajnost zavise od njegova oslonca i pridravanja za Allahovu Knjigu i sunnet Njegova vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kao to je imam Malik b. Enes, rahmetullahi 'alejh, i rekao: Sunnet je Nuhova laa, pa, ko se ukrca u nju i spasit e se, doim onaj koji je ostavi, utopit e se. Trei razlog ouvanja i postojanosti islamskog akideta: Sljedbenici sunneta, shodno prethodno pojanjenom ubjeenju koje se duboko urezalo u njihove due, kada se desi spor, razilaenje i slino tome, ne vraaju se nikome i niemu do Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegova vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Dobro znaju i vrsto su ubijeeni da se spor i razlaz nee rijeiti osim vraanjem i oslanjanjem na Kur'an i Sunnet, kao to je Uzvieni Allah i rekao: Pa, ako se u bilo kojoj stvari raziete, vi je vratite Allahu i Poslaniku ako vjerujete u etvrti razlog ouvanja i postojanosti islamskog akideta: istoa njihove fitre. Fitra je velika Allahova blagodat i veliki dar od Njega Nema sumnje da e onaj koji na ovakav Svevinjeg po Njegove robove. Svevinji je nain bude rjeavao sporove koji se neizmjerno blagodaran kada je stvorio sva deavaju meu ljudima vraao se stvorenja na istoj fitri, istoj vjeri, kao stalno Kur'anu i Sunnetu -, nema to Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sumnje da e takav biti postojan u sellem, kae: Svako dijete se rodi na fitri svome vjerovanju, biti - istoj vjeri, pa ga njegovi roditelji uine ist, smiren i jevrejom, kraninom ili medusijom. (Buharija, 1385.) Nakon to su stvoreni od Allaha, subhanehu ve te'ala, na istoj vjeri, sljedbenici Sunneta nastoje i ostati na toj istoj vjeri bez ikakvih izmjena, pa ih je Svevinji Allah i sauvao mijenjanja i skretanja dok su svi drugi ljudi zamutili svoju fitru, svoju istu vjeru na kojoj su stvoreni i skrenuli s Pravog puta. Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao u hadisu kudsijju: Stvorio Sam sve Svoje robove kao pravovjerne, pa su im prili ejtani i odvratili ih od njihove vjere. (Muslim, 2365.) Dok, u Kur'anu Svevinji kae: Oni e ih od Pravog puta odvraati, a ljudi e misliti da su na Pravom putu. (Prijevod znaenja Ez-Zuhruf, 37.) Dakle, ejtani su odvratili ljude i skrenuli ih s njihove iste vjere na kojoj su stvoreni. Zbog toga, na ovjeku je da se trudi na ouvanju iste vjere na kojoj je stvoren: Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, Allahovoj vjeri, prema kojoj je On ljude nainio, - ne treba da se mijenja Allahova vjera, to je prava vjera ali veina ljudi to spokojan. Zbog toga, ne zna. (Prijevod znaenja Er-Rum, sljedbenici Sunneta u svakom sporu, 30.) Svakako istoa i ispravnost fitre u svakom nesporazumu, svakom uskoj vezi je sa istoom i ispravnosti razilaenju, vraaju se Allahovoj Knjizi i izvora iz kojeg se crpi i odrava vjera. Njegova vjerovjesnika, Tako, ukoliko se ovjek iste fitre na kojoj sunnetu sallallahu 'alejhi ve sellem, znajui da se je stvoren bude vraao i oslanjao samo na ljudski razumi, razmiljanja i pogledi Allahovu Knjigu i sunnet Njegova razlikuju. Zato i nema popravka, nema vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijeavanja sporova i razilaenja osim u njegova fitra e se i ouvati. Meutim, potpunom vraanju, istinskom vraanju ukoliko svoju fitru izloi uticajima svih ka Allahovoj Knjizi i sunnetu prezrenih strasti i prohtjeva, pogubnih Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve smutnji, zalutalih razuma i slinog, i njegova fitra e se iskvariti i udaljiti od sellem. onoga na emu je stvorena. Ovo je, bez sumnje, veliki razlog postojanosti sljedbenika istine na istini. Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G. Allaha i Posljednji dan. To vam je bolje i rjeenje ljepe. (Prijevod znaenja En-Nisa, 59.)
14
Dava
DJELA koja PRATE govor

Kako je Allah, delle a'nuhu, pohvalio one koji rade ono to govore tako je i ukorio one to jedno govore, a drugo rade. Allah, delle a'nuhu, kako stoji u prijevodu znaenja, kae: ''O vjernici, zato jedno govorite a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite rijei koje djela ne prate!'' (Es-Saff, 2-3) Isto tako Uzvieni, kako stoji u prijevodu znaenja, kae: ''Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?'' (El-Bekara, 44)
Pripremio: Suad Drpljanin, prof.
ovom broju nastavljamo govoriti o osobinama koje mora da posjeduje onaj koji poziva u Allahovu, delle a'nuhu, vjeru. Nema sumnje da se kod svakog da'ije mora nai osobina poklapanja govora i djela, tj. da radi ono o emu pria! Onaj koji poziva u islam mora biti uzor onima koje poziva, jer ako oni primjete da jedno govori a drugo radi, nee nita uzeti od njega. Govor svakog da'ije mora da prate ne samo njegova djela, nego i njegovo ponaanje tokom itavog njegovog ivota. O vrijednosti ove osobine dovoljno nam govori injenica da je Allah, delle a'nuhu, pohvalio one koji rade ono to govore, tako da Uzvieni Allah, delle a'nuhu, kako stoji u prijevodu znaenja, kae: ''A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela ini i koji govori: 'Ja sam doista musliman!'" (Fussilet, 33) Vidimo da Allah, delle a'nuhu, u ovom ajetu pohvaljuje one kod kojih se nau sljedea djela, a to su: - Pozivanje u Allahovu, delle a'nuhu, vjeru. - Rad po tom pozivanju, a to je injenje dobrih djela u ime Allaha i u skladu sa Resulullahovim, salallahu 'alejhi ve sellem, sunnetom. - Dranje za muslimanski demat i ostavljanje razilaenja. Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G. - Allah, delle a'nuhu, u Kur'anu upozorava sve muslimane, a posebno one koji pozivaju u Njegovu vjeru na vanost ove osobine i na pogubnost u sluaju njenog izostanka. ''Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?'' (El-Bekara, 44) U ovom kontekstu Allah, delle a'nuhu, kako stoji u prijevodu znaenja, kae da je u'ajb, 'alejhis-selam, rekao: O narode moj", - govorio je on shvatite da je meni jasno ko je Gospodar moj i da mi je On dao svega u obilju. Ja ne elim da inim ono to vama zabranjujem; jedino elim da uinim dobro koliko mogu, a uspjeh moj zavisi samo od Allaha; u Njega se uzdam i Njemu se obraam. (Hud, 88) Nai emo da i A lla ho v pos lan ik Muha mme d, salallahu 'alejhi ve sellem, upozorava onoga koji nareuje na dobro i odvraa od zla, ako se pri tom istog ne pridrava. Resulullah, salallahu 'alejhi ve sellem, kae: "Na Sudnjem danu e se dovesti ovjek i bit e baen u vatru, pa e mu crijeva iz stomaka ispasti, te e on oko njih kruiti kao to magarac krui oko stoine. Stanovnici Dehennema e se oko njega iskupiti i rei mu: "ta to bi s tobom, ovjee? Zar nisi nareivao na dobro i odvraao od zla?" On e im tada odgovoriti: "Jesam, nareivao sam na dobro, a sam ga nisam inio, odvraao sam od zla, a sam sam ga inio." (Muttefekun alejhi)
Upozorenje onima koji jedno govore a drugo rade

Kako je Allah, delle a'nuhu, pohvalio one koji rade ono to govore tako je i
ukorio one to jedno govore, a drugo rade. Allah, delle a'nuhu, kako stoji u prijevodu znaenja, kae: ''O vjernici, zato jedno govorite a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite rijei koje djela ne prate!'' (Es-Saff, 2-3) Isto tako Uzvieni, kako stoji u prijevodu znaenja, kae:
15
Dava
Vidimo u kakvoj se opasnosti nalazi onaj koji jedno govori ljudima, a sam se toga ne pridrava. Iz ovog hadisa isto tako moemo zakljuiti da e onaj ija se djela ne budu razlikovala od govora, uspjeti na Sudnjem danu. Kur'ana je da se ajet tumai drugim ajetom, zatim da se tumai govorom Allahovog Poslanika, salallahu 'alejhi ve sellem, a zatim da se tumai govorom ashaba koji su bili prisutni kada je Kur'an objavljivan. Knjige iz ove oblasti su mnogobrojne, mi emo navesti samo neke. Imam iz oblasti tefsira je svakako Ibn-Derir Et-Taberi koji je napisao ''Dami'u-l-Bejan fi tefsir El-Kur'an''. Od ove knjige su se okoristili svi oni koji su pisali iz ove oblasti. Imam Sujuti za Taberija kae: Ulema se sloila da niko nije pisao o tefsiru kao on. (El-Itifak fi Ulumi-l-Kur'an 2/190) Pored Taberijevog tefsira tu je i Ibn-Kesirov, Kurtubijev, evkanijev i tefsiri od ostale uleme. mezhebi prakticiraju irom islamskog svijeta. Pored spomenutih oblasti onaj koji poziva Allahu, delle a'nuhu, treba da poznaje oblast Hadisa, Ahlaka, Sire (Poslanikov ivotopis), islamske historije, arapskog jezika i ostalo.
erijatske oblasti iz kojih da'ija mora da posjeduje znanje

Svaki onaj koji eli da se bavi pozivanjem ljudi u Allahovu, delle a'nuhu, vjeru mora da posjeduje erijatsko znanje. Onaj koji nema znanja iz akide, fikha, sire, tefsira i drugih oblasti... takav ne moe da bude da'ija. Onaj ko neto ne posjeduje, ne moe to ni dati. Prva i glavna oblast koju da'ija mora dobro da poznaje to je oblast tevhida, i to je ono u to se ljudi prvo pozivaju i emu se prvo poduavaju. Knjige iz ove oblasti su mnogobrojne ovdje emo spomenuti samo neke: ''Iman'' od Ibn-Mende, ''I'tikad'' od Bejhakija, ''Medmuatu-l-fetava'' od ejhu-l-islama Ibn-Tejmijje, ''KitabutTevhid'' od Muhammeda b. Abdulvehhaba, ''El-Kavlu-l-mufid 'ala Kitabut-Tevhid'' od ejha Usejmina, ''EtTevhid'' od ejha Fevzana i mnoge druge knjige napisane na ovu teme. Druga oblast je Kur'ana). Najbolji
Vanost opteg znanja

Pored erijatskog, znanja koje je neminovno, da'ija mora da posjeduje i opte znanje koje e mu biti od pomoi pri pozivanju ljudi u islam. Opte znanje mu omoguava da se obraa raznim profilima ljudi na razne naine. Ima mnotvo da'ija u svijetu koji su uspjeli da objedine izmeu erijatskog i svjetovnog znanja, tako da su mnogo postigli u da'vi. to je znanje vee kod da'ije, vea mu je i mudrost,a ako je mudar moe se ljudima obraati shodno njihovom nivou i s tim imati vie uspjeha u da'vi, uz Allahovu, subhanehu ve te'ala, dozvolu. U ovom i u prethodnim brojevima spomenuli smo najvanije osobine kojim svaki da'ija mora da se okiti. Pored spomenutih ima jo mnogo drugih osobina koje trebaju da budu prisutne kod njega poput: adla (prevednosti), zuhda (skromnosti), rifka (blagosti) i mnogih drugih osobina. Molim Allaha, delle a'nuhu, da nas uini od onih koj e posjedovati sve ove osobine, a uistinu je On u stanju to da uradi. Amin!
Trea oblast koju svaki da'ija mora da poznaje je fikh i njegove osnove (islamsko pravo i usulu-l-fikh). Onaj ko nije uio ove oblasti nee znati ta je haram, a ta halal, ta je farz,a ta mendub. Svakom ovjeku je obaveza da zna iz fikha onoliko koliko mu je dovoljno da moe ispravno oboavati Allaha, delle a'nuhu, dok da'ija mora mnogo vie da zna jer e ga obian svijet pitati za razne propise pa ako ne bude poznavao fikh govorie o Allahovim propisima bez znanja. Puno islamske tefsir (tumaenje uleme se bavilo upravo fikhom, a od nain tumaenja najpoznatijih su etverica imama: EbuHanife, Malik, afija i Ahmed, iji se
Pitanje: Da li provjeravanje okusa hrane kvari post?
Odgovor: Provjeravanje okusa hrane ne kvari post ukoliko ne unosi hranu u sebe. Meutim, i provjeravati hranu nee osim ako postoji potreba za tim. U tom sluaju, sluaju potrebe, ukoliko ue neto od hrane u tvoj stomak, nenamjerno, tvoj post je ispravan. (Ibnu-Usejmin, Fetava erkani el-islam, br. 432, str. 484) Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, je rekao: Nema smetnje da posta proba neto od hrane, ukoliko je ne unosi u svoj jednjak. (Ibnu Ebi ejbe, 3/47) Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, je rekao: Kuanje hrane bez potrebe je pokueno, ali ne kvari post. U sluaju potrebe jednako je ispiranju usta pri abdestu. (Medmu'ul-fetava, 25/266)
16
Juli/ August 2007 / 1428 H.G. broj 19
17
Fikh
Pripremio: Harmin Sulji, prof.

tikaf znai bdijenje nad neim ili na nekom mjestu, bez razlike da li se radi o dobru ili zlu. Allah, subhanehu ve te'ala, kae: Kada (Ibrahim) ree svome ocu i svome narodu: Kakvi su to kipovi nad kojima bdijete. (Prijevod zna enja El-Enbija, 52.) to u prenesenom smislu znai da su bdjeli u ibadetu tj. oboavajui ih. Meutim, u erijatskom smislu se pod itikafom podrazumijeva boravak u damiji sa nijjetom pribliavanja Allahu, subhanehu ve te'ala. musliman odlui u smislu dobrovoljnog ibadeta kojim se eli pribliiti Allahu, subhanehu ve te'ala, slijedei pri tome Allahovog poslanika, sallallahu te'ala 'alejhi ve selem. Ovakav in je potvren u zadnjoj treini Ramazana kao to je prethodilo. Obavezni ili vadib itikaf je onaj na kojeg se musliman obavee u smislu zavjeta pa kae: 'Obavezujem se na itikaf radi Allaha' ili ' Ako mi Allah ozdravi tog i tog bolesnika ja u ui u itikaf toliko i toliko dana'. Buharija biljei predaju da je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, rekao: Onaj ko se zavjetuje na pokornost Allahu, neka to i uini. Takoer kod Buharije se biljei predaja da je Omer, radijallahu 'anh, rekao: Allahov Poslanie, zavjetovao sam se da u boraviti u itikafu jednu no u Mesdidil Haramu. Pa mu je rekao: Ispuni svoj zavjet. se prenosi da je rekao: Ja u damiji ostanem jedno vrijeme i to sa nijjetom itikafa. Ata' kae: To je itikaf onoliko koliko bude boravio u njemu. Ako bude sjedio u damiji sa nijjetom injenja dobra on se smatra da je u itikafu, u suprotnom ne. Kada se osoba nae u dobrovoljnom vidu itikafa ima pravo da ga prekine kad poeli, ak i prije vremena kojeg je zanijetio. Od Aie, radijallahu 'anha, se prenosi da, kada je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, htio ui u itikaf, klanjao bi s a b a h namaz, a zatim i t i k a f . uao u Jednom je htio da ue u itikaf zadnjih deset dana Ramazana, pa je naredio da mu se pripremi mjesto u damiji. Aia kae: Kada sam to vidjela,naredila sam da se i meni pripremi isto tako mjesto. Tako su postupile i ostale ene Allahovog poslanika, sallallahu te'ala 'alejhi ve selem. Kada je klanjao sabah pogledao je u te atore unutar damije pa je rekao: ta je ovo? Zar ovim dobroinstvo elite? Zatim je naredio da se ukloni njegov ator i naredio je svojim enama da one uklone svoje atore, a onda je odgodio itikaf do prvih deset dana evala. Dakle ova predaja ukazuje da je doputeno prekinuti sa itikafom nakon to se ue u njega. Takoer u ovom hadisu je dokaz da mu ima pravo zabraniti eni ulazak u itikaf bez njegove dozvole. Ovaj stav zastupa veina uenjaka, ali se razilaze po pitanju ta ako joj poetno dopusti zatim zabrani? Tako da afija, Ahmed i Davud smatraju da ima pravo zabraniti joj i izvesti je iz dobrovoljnog itikafa.
h ov u a l l Utemeljenost itikafa u A zio e j islamskom pravu jer a ula allahu e u m azan sall ilje a l Meu uenjacima postoji konsenzus o s i am ik, ju b u n pravosnanoj utemeljenosti itikafa u a af ana R posla preda k islamu jer je Allahov poslanik, sallallahu i i it set d hov Ovu t te'ala 'alejhi ve sellem, svake godine s o e la . zadnjih deset dana Ramazana ulazio u ljen njih d je Al dana e damiju sa nijjetom itikafa,a kada je tem zad kada eset u doao Ramazan u godini kada je Allahov j o dine dini dvad n poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sna ke go u go ravio sellem, preselio na Ahiret, u itikafu je o v n boravio dvadeset dana. Ovu predaju pra , sva maza je bo o biljee Buharija, Ebu-Davud i Ibnus sellem o Ra ikafu z n Made. Nakon smrti Allahovog se i ve doa u it n o poslanika, sallallahu te'ala k lejh je iret, i j a o 'alejhi ve sellem, u itikaf ost 'ala 'a ,a kad na Ah Vrijeme su ulazile njegove p a e a o t f i m supruge tako to itikafa aci llahu itika resel ade. j su im ashabi n ue salla jjetom lem, p bn-M Obavezni itikaf e biti ogradili u , I l i jedan Me slanik sa n ve se vud i obavljen shodno onome na to se ovjek zavjetuje. Ako se zavjetovao na d i o o miju ejhi -Da p l u dan ili vie, na njemu je obaveza da d a mi j e da ala 'a a, Eb s u jedan ispuni na ta se zavjetovao. Kada je zastorima gdje e' arij A isto rije oono dobrovoljnom onda boravile u itikafu. t uh ulazili u njegovo vrijeme nije odreitikafu eno. Njegova tako i ashabi su B
Ramazanu u itikaf sve sa ciljem da se realizacija e se upotpuniti bivanjem u damiji sa nijjetom itikafa, bez razlike da priblie Allahu, subhanehu ve te'ala. li se radi o dugom ili kratkom periodu. Vrste itikafa Tako da e, za period u kojem je boravio u damiji, biti nagraen. Pa ako izae te se Itikaf se dijeli na dvije vrste: sunnet i povrati u damiju obnovit e nijjet ako vadib. Sunnet je onaj na koji se ima namjeru itikafa. Od Je'ale b. Umejje
18
Fikh
Uslovi itikafa
Osoba koja ulazi u itikaf mora biti muslimanom, razumnim, istim od dunupluka, mjesenice ili postporoajnog ciklusa. Tako da nevjerniku, djetetu koje ne razlikuje stvari, dunupu, eni u mjesenici ili postporoajnom periodu nije valjan itikaf. bespotrebna govora, vika hrane i pia, bespotrebna mijeanja i posjeivanja drugih. - Odgajanje due na ibadetu, naroito: nonom namazu, uenju Kur'ana, zikru, traenju oprosta i upuivanju dove Svevinjem Allahu. - Jaanje veze sa Uzvienim Gospodarom. - Pronalazak vremena za razmiljanje, to je teko naro ito u vremenima i s k u e n j a i s m u t n j i . - Boravak u itikafu te podsjea na tvoju samou u kaburu koju e svako n a s d a d o i v i . o d - Obraunavanje sa svojom duom po pitanju vjere i dunjaluka, po pitanju i svega drugog. ibadeta - Racionalno iskoritavanje vremena. - Navikavanje due na strpljenje i mnogih prohtjeva. ostavljanje - Oivljavanje jednog od mnogobrojnih sunneta koje su ljudi zapostavili. - Ostavljanje ili barem umanjivanje grijeha. ili ako se dvoumi hoe li napustiti ili ne, to takoe ne kvari tvoj itikaf;
Smrt, zbog hadisa: Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri sluaja.
ta je poeljno, a ta pokueno initi u itikafu

Lijepo je da onaj ko je u itikafu ini to vie dobrovoljnih ibadeta. Da upotpuni vrijeme namazom, uenjem Kur'ana, velianjem Allaha, subhanehu ve te'ala, ili jednom rijeju reeno zikrom, istigfarom, salavatima na Allahovog poslanika, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, dovom i svim ostalim vidovima pobonosti kojima se rob moe pribliiti Allahu, subhanehu ve te'ala. Pokueno mu je da se zabavlja svim onim to nije od ibadeta, kao to je nekoristan i bespotreban govor. Ali isto tako pokueno mu je da prekine razgovor u cjelosti mislei da je to ibadet. Buharija, Ibn Made i Ebu Davud biljee predaju od Ibn Abbasa da je jednom prilikom Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, drao hutbu pa je primijetio ovjeka kako stoji pa je upitao za njega. Rekli su da je to Ebu Israil, zavjetovao se da e stajati i da nee sjediti, niti ui u hladovinu i da nee priati, nego da e postiti. Pa je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve selem, rekao: Naredite mu neka pria, nek ue u hladovinu, neka sjede i neka nastavi sa svojim postom. Tako da na kraju sve ovoga i prikaza odreenih propisa vezanih za itikaf svaki musliman mora iskoristiti Ramazan kao period posebne sezone u kojoj e se saprati od grijeha i truditi da se spasi od Vatre. Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, se najvie posveivao ibadetu u zadnjih deset dana Ramazana, to nije inio ni u jednom drugom mjesecu. Aia, radijallahu 'anha, prenosi da kada bi nastalo deset zadnjih dana Ramazana, Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, bi stegao svoju odjeu (dakle ne bi prilazio enama), oivio bi no i budio bi svoje ukuane. Izmeu ostalog je bio i ovaj vid ibadeta tj. itikaf kao to imam Zuheri rahimehullah kae: udni li su muslimani, zapostavili su itikaf iako ga Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, nije ostavljao otkako je doao u Medinu, pa sve dok ga Allah nije uzeo Sebi.
Sastavni dijelovi itikafa

Sutina itikafa je boravak u damiji sa nijjetom pribliavanja Allahu,subhanehu ve te'ala. Tako, da ako se nema namjera boravka u damiji ili bez nijjeta pokornosti, onda se itikaf nee ni realizovati. Obaveza nijjeta se moe shvatiti iz rijei Uzvienog kada kae: Nije im bilo nareeno osim da Allaha oboavaju iskreno Njemu vjeru da ispoljavaju. (Prijevod znaenja El-Bejjine, 5.) Takoer Allahov poslanik, alejhisselam, kae: Djela se vrijednuju prema namjerama. Svakom ovjeku pripada ono to je naumio... Drugi sastavni dio valjanost itikafa je da bude u damiji jer Allah, subhanehu ve te'ala, kae: Nemojte se pribliavati enama dok ste u damijama u itikafu. To su Allahove granice pa im se nemojte prbliavati. Tako Allah pojanjava Svoje ajete ljudima da bi se bojali. (Prijevod znaenja ElBeqare, 187.) Dakle, da je itikaf valjan na nekom drugom mjestu, a ne samo u damiji onda se zabrana polnog odnosa ne bi spomenula u kontekstu itikafa u damiji to ukazuje da kvari itikaf. Time se ukazuje da itikaf mora biti unutar damije.
Stvari koje kvare itikaf

Od stvari koje kvare itikaf su:
Izlazak bez erijatski opravdanog razloga i bez velike potrebe; Spolni odnos, na emu je konsenzus muslimana kao to spominje IbnulMunzir i Ibnu - Hubejra; Druenje sa suprugom iz strasti, doim ukoliko ne bude sa strastima tada to nee pokvariti itikaf; Izlazak sperme usljed razmiljanja, dugog pogleda ili neprestanih pogleda, druenja i sl.; Hajz i nifaz; Gubljenje pameti upotrebe opojnih sredstava; Otpadnitvo od islama; usljed
Plodovi Itikafa
Plodovi itikafa su mnogobrojni i u njima je odgovor zbog ega da inimo itikaf, zbog ega da ostavljamo svoje porodice, ostavljamo svoje poslove, usteemo se od mnogih stvari. Ukratko u spomenuti neke plodove itikafa: - Iskrenost-navikavanje i odgajanje na iskrenosti, jer te u itikafu niko ne vidi mimo Allaha, subhanehu ve te'ala. Na ovjeku je da oboava Allaha kao da ga vidi, pa, ako ne moe tako onda neka bude svjestan da On, subhanehu ve te'ala, n j e g a s i g u r n o v i d i . - Odgajanje due na ostavljanju
Prekidanja nijjeta boravka u itikafu, tj. da kae: Ja sada prestajem biti u itikafu(nije nuno da kae jer znamo da je nijjet vezan za srce ne za izgovor), pa makar i bio u mesdidu, dok, ukoliko kae: Veeras, poslije akam namaza, u izai iz itikafa, pa ne izae, to nee pokvariti tvoj itikaf,
19
Akida
sellem, da je u noima Ramazana klanjao noni namaz i uio u njemu svaki ajet po tertilu. Ne bi proao ni pored jednog ajeta koji govori o milosti,a da je ne bi zatraio i ne bi proao ni pored jednog ajeta koji govoi o kazni, a da ne bi traio utoite od nje. Na taj nain bi objedinio namaz, uenje Kur'ana, dovu, razmiljanje, a to su najbolja djela u zadnjim noima Ramazana i u ostalim vremenima openito. A Allah najbolje zna.
Dova koja se preporuuje da se ui u noi Kadra

Od Aie, radijallahu 'anha, se prenosi da je upitala Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: Kada bih potrefila trenutak kada je no Kadr, ta da kaem u njemu? Odgovorio je: Reci: Allahumme inneke 'afuvvun, tuhibu el-'afve, fa'fu 'anna Allahu moj! Ti si Onaj Koji mnogo prata, voli opratanje, pa, oprosti i nama!' (Ahmed i Tirmizi i kae da je hadis hasen-sahih) Takoe, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi uio: E'uzu bi ridake min sehatik, ve bi mu'aafatike min 'ukubetik! Utjeem se Tvome zadovoljstvu od Tvoje srdbe i Tvome oprostu od Tvoje kazne. (sahih: Muslim, 751; Malik, 448; Ebu-Davud, 879; Tirmizi, 3493; Nesai, 169; IbnuMade, 1179; i drugi)
Ibadet u toj noi: namaz, dova, uenje 2. smiraj srca i irina prsa koju ovjek Nazvana je no Kadra iz mnogo razloga: Kur'ana,izbjegavanje zabranjeih stvari. osjea najvie u toj noi za razliku od zbog njenog velikog ugleda, poloaja i drugih noa, veliine kod Allaha;zbog toga to se u toj ovjek moe sve ove stvari da objedini u noi odreuje ono to e se dogoditi namazu, naroito ako dugo stoji u 3. u toj noi nema vjetrova i u njoj nije ni naredne noi;zbog toga to ibadet u njoj namazu, dugo ui Kur'an, pa, kada hladno ni vrue, ima ogromnu vrijednost.O njenoj proui ajet koji govori o Dehhennemu 4. ovjek osjea posebnu slast u namazu te vrijednosti govore sljedei erijatski da se utjee Allahu, subhanehu ve te'ala, no i za razliku od ostalih noiju, tekstovi:o njoj je objavljena cijela sura El- od njega, i kada proui ajet koji govorio Kadr u kojoj se pojanjava vrijednost ove Dennetu, da moli Allaha za njega. 5. Sunce nakon te noi izlazi bez zraka, noi;Uzvieni je rekao: u kojoj se svaki Sufjan es-Sevri je rekao: Dova u toj jasno i isto, ne kao u ostalim danima. mudri posao rijei (Prijevod znaenja noi mi je draa od namaza, a ako bi Ed-Duhan, 4.) tj. posao i sve ono to e se uio Kur'an i dovio, moda bi je i Allaha, subhanehu ve te'ala, molimo da desiti u narednoj godini. I ovo je drugo pogodio. Ibnu-Redeb, komentariui nas poivi i uvrsti u ibadetu zadnje odreenje, jer je Allah, subhanehu ve ove rijei, kae: Tj. drae su mu treine Ramazana, u noi Kadra, a On je te'ala, odredio sve prije nego li je stvorio mnogobrojne dove od namaza u kojem kadar sve da uini! Neka je Njemu svaka nebesa i zemlju na pedeset hiljada ne dovi. A ako bi uio u namazu i dovio, hvala i neka je salavat i selam na godina.Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi to bi bilo najbolje, jer se prenosi od Njegova poslanika i sve koji slijede Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve njegovu uputu!
udui da se ivotni vijek ovoga ummeta, u odnosu na prethodne narode, smanjio tako da u prosjeku traje izmeu ezdeset i sedamdeset godina - a malo je i onih koji doive i te godine - Allah, subhanehu ve te'ala, je ovome ummetu nadomjestio taj ivotni vijek mnogim stvarima. Od tih stvari je i ova no, lejletul Kadr. To je no koja je bolja od hiljadu mjeseci u kojima nema te noi, odnosno bdijenje u namazu i drugim djelima u toj noi bolji je od djela hiljadu mjeseci u kojima nema te noi! To je blagodat koju Allah daje onome kome On hoe!
ve sellem, je rekao: Ko provede no Kadra vjerujui i nadajui se nagradi, bit e mu oproteni prethodni grijesi. (Mutt. alejh) Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi nastupila zadnja treina ramazana u kojoj se nalazi i ova no Kadra, uao bi u itikaf i posvetio se ibadetu. Aia, radijallahu 'anh, kae: Kada bi Znakovi Lejletul-kadr nastupila zadnja treina, pritegnuo bi svoj donji dio odjee, noi provodio u 1. osvjetljenost te noi to moe primjetiti ibadetu i svoju porodicu budio na samo onaj koji ivi daleko izvan grada i ibadet. (Mutt. alejh) svjetla,
20
ena muslimanka
SAVJETI sestri muslimanki u RAMAZANU

Jedan od prethodnika je upitan: Zbog ega je propisan post?, pa je odgovorio: Kako bi bogata doivio osjeaj gladi, pa nakon toga ne zaboravljao siromaha! Ono to danas, naalost, moemo vidjeti suta suprotnost jeste spomenutog. Muslimanske porodice upravo u ovom mjesecu potroe i pojedu hrane vie nego u bilo kojem drugom mjesecu! ena u ovom muslimanka mjesecu, mubarek mjesecu Ramazanu, provede u kuhinji vie vremena nego u bilo kojem drugom mjesecu! Pa kada e uiti Kur'an? Kada e slaviti i veliati Allaha, obratiti Mu se dovom, traiti oprosta od Njega?
Pie: Ummu-Muhammed
l-hamdu lillahi Rabbil-alemin, vessalatu ves-selamu ala erefi el-enbija' vel-murselin, nebijjina Muhammed, ve ala alihi ve sahbihi edme'in. Ovo je nekoliko rijei, skupocjenih poziva, nudimo ih eni muslimanki, djevojci mu'minki, povodom dolaska mubarek mjeseca Ramazana. Allaha, subhanehu ve te'ala, molimo da okoristi sve nae sestre Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G. mu'minke koje budu itale ove rijei i da im ovi savjeti budu od pomoi u pokornosti Svevinjem Allahu, postizanju Njegova zadovoljstva i oprosta u ovom mubarek mjesecu. Takoe je rekao: Onome ko posti mjesec ramazan, vjerujui i nadajui se nagradi, prethodni e biti grijesi oproteni. (Muttefekun alejh) Svevinji Allah u hadisu kudsijju je rekao: Svako djelo sina Ademova pripada njemu, doim post pripada Meni i Ja u za njega nagraditi. (Muttefekun alejh) Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Doista, u mjesecu ramazanu, svakog dana i svake noi Allah oslobaa robove od Vatre. (Ahmed s vjerodostojnim lancem prenosioca) A za no Kadr Allah je rekao: No Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. (Prijevod znaenja El-Kadr, 3.) Sestro muslimanko! Ovo je nekoliko erijatskih tekstova koji ukazuju na veliinu ove Allahove, subhanehu ve te'ala, blagodati po tebe i ostale Njegove robove. Zato, budi zahvalna Svevinjem Allahu i na ovu blagodat uzvrati pokornou i dobrim djelima, a ne nepokornou i grijesima pa da bude liena ove blagodati.
Kako da doeka mjesec Ramazan

- urei da se iskreno pokaje, kao to Uzvieni kae: I svi se, o vjernici, pokajte Allahu, da biste uspjeli. (Prijevod znaenja En-Nur, 31.) - Klonjenjem od svih runih djela: lai, ogovaranja, potvaranja, zavade, razvrata, sluanja muzike, razgoliavanja, mijeanja sa mukarcima i svega loeg. - vrstom odlukom i visokim ambicijama da e mjesec Ramazan provesti u dobrim djelima i da nee dozvoliti da ti ni jedan djeli ovog mubarek mjeseca ode u ono u emu nema nikakve koristi.
Budi zahvalna Uzvienom Allahu

Sestro! Mjesec Ramazan jedna je od najveih Allahovih, subhanehu ve te'ala, blagodati po Njegove robove. U njemu se Allahova milost sputa, oprataju se grijesi i loa djela, dobra djela se uveavaju, u njemu Allah, subhanehu ve te'ala, oslobaa Svoje robove od Vatre. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Kada doe mjesec Ramazan, otvore se vrata Denneta, dok se vrata Dehennema zatvore i ejtani se poveu u lance. (Mutt. alejh)
21
ena muslimanka
- estim spominjanjem Allaha, injenjem dove, traenjem oprosta i uenjem Kur'ana - uvanjem i obavljanjem propisanih namaza u njihovim vremenima, s njihovim ruknovima, vadibima i sunnetima, s potpunom skruenou i smirajem. - Obavljanjem nafila nakon obavljenih propisanih namaza. mjesecu potroe i pojedu hrane vie nego u bilo kojem drugom mjesecu! ena muslimanka u ovom mjesecu, mubarek mjesecu Ramazanu, provede u kuhinji vie vremena nego u bilo kojem drugom mjesecu! Pa kada e uiti Kur'an? Kada e slaviti i veliati Allaha, obratiti Mu se dovom, traiti oprosta od Njega? Kada e se poduavati propisima posta? Kada e biti slobodna da se posveti ibadetu u ovom plemenitom mjesecu? Zato se, plemenita uvaj sestro, dobro provoenja vremena u ovom mjesecu u onome u emu nema koristi i za im nema potrebe! Propao je onaj koji doivi mjesec Ramazan, a ne bude mu oproteno u njemu! prethodnici su mnogo uili Kur'an u mjesecu Ramazanu. Neki od njih bi prouili Kur'an u namazu svake tri noi, neki svakih sedam noi a neki i svakih deset noi. Katade, rahmetullahi 'alejh, bi stalno zavravao Kur'an za sedam dana, a kada bi nastupio mjesec Ramazan zavravao bi ga za tri dana, doim, kada bi nastupilo deset zadnjih noi, Kur'an bi prouio u svakoj noi. Imam Zuhri, kada bi nastupio Ramazan, samo bi uio Kur'an i hranio siromahe. Imam Malik, kako prenosi Ibn Abdul-Hakem, ostavio bi isitavanje hadisa u Ramazanu i posvetio se uenju Kur'ana iz Mushafa. Tako i ti sestro. Mora da sebi svakodnevno odredi dio iz Kur'ana kojim e oivjeti svoje srce, oistiti svoju duu, skruiti svoje organe, ime e, inaAllah, zasluiti da se Kur'an zauzima za tebe na Sudnjem danu. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Post i Kur'an e se zauzimati na Sudnjem danu za ovjeka! Post e rei: 'Gospodaru moj! Ustegnuo sam ga od hrane i strasti, pa, primi moje zauzimanje za njega', a Kur'an e rei: 'Gospodaru moj! Ustegnuo sam ga od spavanja nou, pa, primi moje zauzimanje za njega!' Pa e biti prihvaeno njihovo zauzimanje. (Ahmed i Hakim s vjerodostojnm lancem prenosioca)
Podui se propisima posta

Upoznaj se sestro muslimanko, sa propisima posta: njegovim fardovima, sunnetima, adabima, kako bi tvoj post bio ispravan i primljen kod Allaha, subhanehu ve te'ala. Upoznaj se sa: - osobama koje su dune postiti i ta je na takvim osobama; - propisom djevojke koja postane punoljetna u toku jednog od dana mjeseca Ramazana i ta je na takvoj osobi; - obaveznosti nijjeta i vremenom i nainom njegova donoenja; - stvarima koje kvare post; - propisima ene u hajzu; - propisima ene u nifasu; - takoe ene koja ima istihazu; - dozvoljenim stvarima u toku posta i sl.
Ramazan je mjesec posta, a ne mjesec hrane

Allah, subhanehu ve te'ala, je, plemenita sestro, propisao post kako bi se musliman naoruao strpljenjem, kako bi ukrotio svoje strasti, poveao svoju bogobojaznost i strahopotovanje prema Allahu, subhanehu ve te'ala. Uzvieni je rekao: O vjernici, propisuje vam se post kao to je bio propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni. (Prijevod znaenja El-Bekara, 183.) Jedan od prethodnika je upitan: Zbog ega je propisan post?, pa je odgovorio: Kako bi bogata doivio osjeaj gladi, pa nakon toga ne zaboravljao siromaha! Ono to danas, naalost, moemo vidjeti jeste suta suprotnost spomenutog. Muslimanske porodice upravo u ovom
Mjesec Ramazan je mjesec Kur'ana

Mjesec Ramazan ima posebnu odliku od drugih mjeseci. U njemu je otpoela objava Kur'ana. Svevinji Allah je rekao: U mjesecu Ramazanu je poelo objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. (Prijevod znaenja El-Bekara, 185.) Tako su Ramazan i Kur'an nerazdvojni. Kada se spomene Ramazan spomene se i Kur'an. U dva Sahiha od Ibnu-Abbasa, radijallahu 'anhuma, se prenosi da je rekao: Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je bio najplemenitiji od svih ljudi, a posebno je bio plemenit u mjesecu Ramazanu kada mu je dolazio Dibril. Dibril mu je dolazio svake noi i poduavao Kur'anu. Ispravni
Mjesec Ramazan je mjesec plemenitosti i dobroinstva

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je podsticao ene na udjeljivanje. Govorio bi: O skupino ena! Udjeljujte i mnogo traite oprosta! Doista sam vidio da ste vi najbrojniji od stanovnika vatre! (Muslim) Prenosi se od Majke vjernika, Aie, radijallahu 'anha, da je u jednom danu podijelila stotinu hiljada dirhema, a postila je toga dana. Slukinja joj je rekla: Zar nisi mogla od onoga to si podijelila da za jedan dirhem uzme mesa kojim bi se iftarila?! Odgovorila je: Da si mi to ranije rekla, uinila bih to. Od plemenitosti i dobroinstva u Ramazanu je: spremaje iftara za postae, hranjenje siromaha, ispunjavanje njihovih potreba, savjetovanje i poduavanje neukih, udjeljivanje u trajnu sadaku. Zato se potrudi, plemenita sestro, u ovim djelima, jer je nagrada za njih ogromna.
22
ena muslimanka
Mjesec Ramazan je mjesec namaza
Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je, plemenita sestro, klanjao nou sve dok mu pete nisu poele pucati. Svoj postupak bi pojanjavao rijeima: Pa, zar da ne budem Allahu zahvalan rob?! (Muttefekun alejh) Takoe je govorio: Ko mjesec Ramazan provede u namazu vjerujui i nadajui se nagradi, prethodni grijesi koje je poinio bit e mu oproteni. (Muttefekun alejh) Za odlazak ena u mesdide, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Ne zabranjujte svojim enama mesdide, a kue njihove su im bolje. (Ahmed i Ebu-Davud, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim) Na ednoj muslimanki, pri odlasku u mesdid radi namaza, je da vodi rauna o adabima odlaska u mesdid, da odlazi u mesdid radi namaza i sluanja Kur'ana, da se propisno obue i da nita od njenog tijela ili odjee ne bude povod smutnje meu vjernicima, da se ne mirie radi izlaska iz kue i odlaska u mesdid, da se ne mijea sa mukarcima na putu do mesdida i prilikom ulaska i izlaska iz mesdida, da hodi krajem puta, a da sredinu ostavi za mukarce, da ne vodi sa sobom malu djecu u mesdid, ako zna da e plakati, biti nemirni i odvraati koncentraciju ostalih muslimana od Kur'ana i namaza. mjesta, stomak posti od hrane i pia, polni organ od zadovoljavanja strastima. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Ko ne ostavi laan govor i rad po njemu i neznanju, pa Allahu ne treba to to on ostavlja svoju hranu i pie. (Buharija) Zato, kada govori govori istinu, kada gleda gledaj samo u dozvoljeno, sluaj samo ono to je dozvoljeno, kupuj halal i prodaji halal, dotii halal i odlazi na halal mjesta. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Moda neki posta od svoga posta ima samo glad i e ! (Ahmed i Ibnu-Made sa vjerodostojnim lancem prenosioca)
Ne gubiti vrijeme u ukraavanju i stojanju pred ogledalom. Ne gubiti vrijeme u telefonskim razgovorima. dugim
uvati se rasprava i diskusija u kojima nema mnogo koristi i koje, obino, dovode do gubljenja velikog dijela vremena, a ukoliko i bude pozvana na slino neka kae: Ja postim.
Zadnja treina Ramazana

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi nastupila zadnja treina ramazana, pritegnuo bi donji dio odjee, noi provodio u ibadetu i svoju porodicu budio da ine ibadet. (Muttefekun alejh) To je mali broj dana u kojima e uspjeti marljivi, a propasti nemarni. U ovim noima je i no Kadra, koja je bolja od hiljadu mjeseci. Ko je ne doeka u ibadetu, doista je od velikih gubitnika. Zato se potrudi da ini to vie ibadeta u ovim noima. Nastoj da ih cijele provede u ibadetu, kako bi sigurno doekala i doivila no Kadr u ibadetu i postigla veliku nagradu. Aia, radijallahu 'anha, je upitala Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: Kada bi potrefila trenutak kada je no Kadr, ta da kaem u njemu? Odgovorio je: Reci: 'Allahumme inneke 'afuvvun, tuhibu el'afve, fa'fu 'anna Allahu moj! Ti si Onaj Koji mnogo prata, voli opratanje, pa, oprosti i nama!' (Ahmed i Tirmizi i kae da je hadis hasen-sahih) Allaha, subhanehu ve te'ala, molimo da nam dozvoli da doivimo mubarek Ramazan, da nam pomogne u ibadetu i primi naa djela. On Uzvieni u stanju je da sve uini! Neka je Njemu svaka hvala i neka je salavat i selam na Njegova poslanika, ashabe i sve koji slijede islam do Sudnjeg dana.
Praktini savjeti za iskoritavanja vremena u Ramazanu

Ne izlaziti iz kue bez potrebe. Ne odlaziti na pijacu, pogotovo u zadnjoj treini Ramazana. Ostavljanje sijela i posjeta u kojima nema koristi i koja nisu potrebna, a ukoliko se za nekima i ukae potreba, kao to je posjeta bolesniku, onda ne ostajati mnogo u tim posjetama. Izbjegavanje sijela na kojima se pria o drugima, ismijava, ogovara i potvara. Ne gubiti vrijeme u televizijskih programa. praenju
Ramazan je post svih organa
Znaj, skupocjeni dragulju islama, da je post, ustvari, post od grijeha, pa oi poste od gledanja u haram, ui poste od sluanja harama, usta pored hrane poste od lai, ogovaranja, potvaranja, ismijavanja, omalovaavanja, ruke poste od doticanja, kupovanja i prodavanja harama, noge poste od odlaska na haram
Ne sjediti dugo u no, jer to, obino, dovodi do ostavljanja nonog namaza i spavanja po dani. Ne spavati mnogo po danu. Ne provoditi mnogo vremena u kuhinji, pripremajui sehur i iftar.
U mjesecu ramazanu 56. H.G. preselila je Majka vjernika, Aia, radijallahu 'anh, najdraa supruga Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem
23
ena muslimanka
ISLAM
JE DOVOLJAN DA USREI MUSLIMANKU
Zaista je svako dobro u onome to je Allah propisao i postavio kao zakon za enu, a ne ono emu pozivaju neispravni zemaljski zakoni, s tim da ovo ne zabranjuje da se ena okoristi od onih programa koji pozivaju potivanju njene linosti i uvanju njene asti, te je ine korisnim elementom zajednice u okviru erijatski dozvoljenog, a ne da to bude sredstvo za vee zlo koje e se vratiti na zajednicu sa nesreom i propasti u blie ili doglednije vrijeme
Pie: Ummu-Muaz Smajlovi
d pitanja kojima je islam predao veliku panju je svakako pitanje ene u islamu i onoga to joj pripada u njemu i onoga emu se duna pokoriti. Niti jedna vjera mimo islama nije, niti e je moi poastiti i prema njoj pravedna biti, kao to je to islam. Dokaz njene poasti su Allahove rijei, iji su povod objave rijei UmmuSeleme, majke pravovjernih, Allahovom poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: O Allahov poslanie, ta je to nama pa se ne spominjemo u Ku`ranu kako se ljudi spominju? Nakon toga je Uzvieni Allah objavio ajet: Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim mukarcima i poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim mukarcima i poniznim enama, i mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat i mukarcima koji poste i enama koje poste, i mukarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mukarcima koji esto spominju Allaha i enama koje esto spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu (Prijevod pripremio. znaenja El-Ahzab, 35, Tefsir Ibnu-Kesir) A garancija njenih prava je: Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i doista emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili. (Prijevod znaenja En-Nahl, 97) i : Oni koji obijede estite, bezazlene vjernice, neka budu prokleti i na ovome i na onome svijetu; njih eka patnja eni poslije ovoga, nije potreban niko ko e je poduiti kako da ivi u doba opte globalizacije. Uzvieni Allah, a On je Najznaniji, je rekao: "Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera." (Prijevod znaenja Al-Maida, 3) Ibnu-Abbas, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao: "Allah je obavjestio svoga Poslanika, neka je na njega Allahov mir i spas, i vjernike da im je upotpunio iman i da nemaju potrebe za uveanjem nikada, i da ga je Allah upotpunio tako da im nikada nee nita nedostajati i da je zadovoljan sa njim i da se nee na njega nikada rasrditi." (Tefsir Ibnu-Kesir) A Poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, je rekao: "Ostavljam vas na jasnom putu, njegova no je kao njegov dan i nee od njega odstupiti poslije mene osim onaj koji je propao." (Ibnu-Made, Ahmed, Hakim hadis sahih Sahihu Damia, 4369, Albani) Obavijestio nas je plemeniti ashab Ebu-Zerr, Allah sa njim bio zadovoljan: "Umro je Allahov poslanik, a nije ostala ptica u zraku koja mae svojim krilima u nebeskim prostranstvima, a da nas o njoj nije obavijestio." (Tabarani, hadis sahih, Silisetu Sahiha, 1803, Albani) ta vie, poduio ih je sve. Zbog toga svi muslimani i muslimanke trebaju da ive u ovome ubijeenju i da im to bude vrsta akida u njihovim srcima koju nee potresti
nesnosna. (Prijevod Nur, 23)
Islam je dao i upotpunio sve to treba muslimanki

Zaista je islam dao i upotpunio sve to treba ena i to u vidu izriitog kur'anskog ili sunnetskog teksta, ili opteg pravila pod koje ulazi sve to je novo od savremenih dogaaja. Tako
24
ena muslimanka
glasine i tumaenja besposliara. Zaista je je Allah svako dobro u onome to propisao i postavio kao zakon za enu, a ne ono emu pozivaju neispravni zemaljski zakoni, s tim da ovo ne zabranjuje da se ena okoristi od onih programa koji pozivaju potivanju njene linosti i uvanju njene asti, te je ine korisnim elementom zajednice u okviru erijatski dozvoljenog, a ne da to bude sredstvo za vee zlo koje e se vratiti na zajednicu sa nesreom i propasti u blie ili doglednije vrijeme. naredbe njenog Gospodara, jer je razlog ono to e biti uzrok za zapadanje u njene sree, njen hidab. pokvarenost ili e biti uzrok izgubljenosti i propasti zajednice. Tako je zabranio Razliitost mukarca i ene prostituciju i bestidnost i sve to vodi tome. Primjer toga je osamljivanje sa Zaista je ena po svojoj prirodi, ponaanju enom koja nije blii rod, kako je i konstrukciji, drugaija od mukarca. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, injenica, kojoj nevjernici ne mogu da rekao: Zaista se nee ovjek osamiti sa dokau suprotno, a kamoli muslimani. enom strankinjom, a da ejtan nee biti Allah, subhanehu ve teala, je to pojasnio, trei meu njima." (Ahmed,Tirmizi, a On je Taj Koji je stvorio i mukarca i Hakim, hadis sahih, Sahihu Damia, muko kao 2546, Albani) ili da se pokazuje ukraena enu: "I nije ensko." (Prijevod znaenja Ali-Imran, otkrivena: "U kuama svojim boravite 36) Na osnovu ovoga, odgovornosti koje i ljepotu svoju, kao u davno e se potraivati od ene treba da pagansko doba, ne odgovaraju njenoj prirodi i konstrukciji i pokazujte!" (Prijevod znaenja Alto je ono na ta se islam kao vjera Ahzab, 33) ili uljepavanje njenog glasa: obavezao u svojim zakonima i propisima. "Na sebe panju govorom ne Nije joj naredio da ide da radi kako bi skreite pa da u napast doe onaj privrijedila opskrbu i da se mijea sa ije je srce bolesno i neusiljeno mukarcima i da preuzima naporne govorite!" (Prijevod znaenja Al-Ahzab, dunosti, vodei panju o njenoj prirodi 32) Hafiz Ibn Kesir Allah mu se jer je u tome napor za nju. Mudrost je da smilovao, je rekao: Ovo su adabi koje je se sve stvari stave na svoja mjesta dok je Allah naredio Poslanikovim enama, a i ene ummeta njih slijede u tome., tj. da nema u njenom govoru umekivanja kada ona pria sa strancima i da ne pria sa strancima onako kako pria sa svojim muem. Pa gdje je ovaj plemeniti odgoj naspram onoga to se danas deava od njenosti i umekavanja koji je prisutan u enskom glasu? Kao to se prethodna zabrana ne svodi samo na uglaenost u govoru, ve obuhvata i govor koji ne prilii da se govori osim njenom muu u njenoj kui, poput rijei udvaranja nije od ili ljubavi, isto tako Allah, subhanehu ve nepravda suprotno tome i usreivanja muslimanke da se mijea sa teala, je naredio obaranje pogleda kako bi ostalima po tvornicama, to joj ustvari i se izbjegla fitna: "Reci vjernicima ne prilii, ili da bude putujua trgovkinja neka obore poglede svoje i neka koja proputuje zemlju uzdu i poprijeko vode brigu o stidnim mjestima mijeajui se sa mukarcima strancima, svojim, to im je bolje (Prijevod sa slabanom tvrdnjom - koja je slabija od znaenja An-Nur, 30), a rekao je enama : paukove kue - da je ona gospoa "A reci vjernicama neka obore biznismenka zavaravajui je i uvlaei je poglede svoje i neka vode brigu o u polja koja nisu u skladu sa njenom stidnim mjestima svojim i neka ne prirodom. Islam je, kao potpuna vjera, dozvole da se od ukrasa njihovih zagarantovao eni pravo trgovine i vidi ita osim onoga to je ionako posjedovanja samo u vidu u kojem joj spoljanje i neka vela svoja spuste garantuje opskrbu sa uvanjem njene na grudi svoje." (Prijevod znaenja Anasti i zadovoljstvom na dunjaluku i, sa Nur, 31) Ibnu-Kesir, Allah mu se Allahovim dopustom, na ahiretu. smilovao, je rekao: Da ne otkriju nita od ukrasa strancima, osim ono to se ne Islamska zatita od svega moe sakriti., a Ibnu-Mesùd, Allah to vodi pokvarenosti njime bio zadovoljan, je rekao: Kao to je ogrta i odjea. (Tefsir Ibnu-Kesir) Islam je preduzeo sve mjere zatite za sve Nastavak na sl. strani ->
Posebni propisi za enu

Allah, subhanehu ve teàla, je propisao neke propise koji se tiu ena i nije ni jednom biu, ma tko to bio, dozvoljeno da u njih sumnja ili da probava opovrgavati dokaze koji ukazuju na njih ili da ranjava osjeaje muslimana pozivajui onome to je tim propisima opreno, kao to je erijatskog pokrivanja zabrana muslimanke, pokazivanje njenih ukrasa i izlazak na ulicu bez erijatski propisane odjee. Allah je rekao za najie ene na dunjaluku Poslanikove ene majke svih pravovjernika: "A ako od njih neto traite, traite to od njih iza zastora. To je istije i za vaa i za njihova srca." (Prijevod znaenja AlAhzab, 53) Ukoliko se ovo odnosi na najistije i najednije ene svijeta, pa ta da mislimo za one koje dou poslije njih? Pokrivanje ene i razdvajanje izmeu mukarca i ene je osnova vjere i nije dozvoljeno da se ne prakticira, jer bi se time desila pokvarenost i rijei Uzvienog Allaha u pogledu ovoga su jasne: "O Vjerovjesnie, reci enam svojim i kerima svojim i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane biti." (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 59) Ibnu-Abbas, Allah sa njim bio zadovoljan, tumaei ovaj ajet je rekao: "Allah je naredio enama vjernika kada izlaze iz njihovih kua radi neke njene potrebe da pokriju njihova lica iznad njihovih glava sa dilbabom i da otkriju jedno oko." (Tefsir Taberi ) Onda kada je ena postala nehajna prema njenom hidabu, izloila je sebe uznemiravanju od strane maloumnih i to joj doe kao kazna za njeno ostavljanje Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.
25
ena muslimanka
Isto tako, islam je zabranio i druge stvari prisutne u dananje moderno doba koje dovode do pokvarenosti, iako nisu spomenute u prethodnom ajetu. S tim da se te stvari kao ogranak pridodaju erijatskom propisu kao osnovi, tako da je propis jedan. Zato Allah,subhanehu ve teala, kada je zabranio prostituciju nije rekao ne inite prostituciju nego je rekao: "... i ne pribliavajte se zinaluku" (Prijevod znaenja El-Isra, 32), tj. ne inite nita to e vas pribliiti i to bi vas moglo odvesti ka zinaluku. Uzvieni je rekao:Ne smetajte im da se ponovo udaju za svoje mueve, kada se sloe da lijepo ive." (Prijevod znaenja El-Bakara, 232) Kao to je naredio da joj se daju sva njena prava kada je u pitanju prisnost, milost, njenost, ljubav i dobroinstvo prema njoj, te zadovoljavanje njene strasti od strane njenog mua, a zabranio je njeno izbjegavanje bez ikakvog razloga. Zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom haddu obznanio sva prava koja je islam dao eni kada je rekao: "Primite moju oporuku da enama inite dobro." (Buhari, 5186; Muslim, 1368-60) i " Najbolji od vas je onaj koji je nabolji prema njegovoj porodici, a ja sam najbolji od vas prema mojoj porodici. (Tirmizi, Ibnu-Made, Tabarani, hadis sahih, Sahihu Damia, 3314, Albani) Islam je naredio lijepo ivljenje sa enama i njenost prema njoj, a obavezao je ljude da troe na nju u svakom periodu njenog ivota, bila malena ili odrasla, udata ili neudata, a njoj nije naredio da ona radi i privreuje zato to je to u suprotnosti sa njenom prirodom osim u prijekoj nudi.
Usmjeravanje ene ka njenom dobru

Zaista je islam usmjerio enu ka onome to je za nju ispravno, pojasnio joj je ispravno od neispravnog i dobro od loeg. Tako joj je naredio i podstakao je na ostajanje u kui, jer je to to je skladno sa njenom prirodom, sretnije po njen ivot i istije za njenu linost: "U kuama svojim boravite i ljepotu svoju kao u davno pagansko doba ne pokazujte." (Prijevod znaenja AlAhzab, 33) Ovo je osnova, jer je od najuzvienijih funkcija i najasnijih poslova, kojima je Allah, tebareke ve teala, zaduio enu, odgajanje njene djece i usmjeravanje njene panje prema njima, jer je ona ta koja raa ljude i odgaja heroje. Zato, svaki poziv koji rui ovu osnovu i udaljava enu od njega, mora se sprijeiti i osuditi, jer se time eli unititi linost ene muslimanke i samim tim temelj muslimanskog drutva.
enina prava u islamu

Islam je eni zajamio sva njena prava i zabranio je nepravdu i nasilje prema njoj i uzurpiranje njenih prava. Kao to je zabranio da se sprijei od udaje ili da joj se to pravo uskrati, tako je sa druge strane zajamio da ona potrauje da se uda za ovjeka koji joj je ravan i koji joj prilii, ukoliko bi joj njen staratelj to zabranio ili eventualno se isprijeio izmeu nje i njenog prava, kojoj je zagarantovao Allah i Poslanik, a ne neko drugi.
26
Komentar hadisa
Jak mu'min
je bolji i drai
Allahu
Snaan mu'min je bolji i drai Allahu od slabog mu'mina', ne ukazuje da slab mu'min nije drag Allahu i da u njemu nema nikakvog hajra, naprotiv, on je drag Allahu i On ga voli i u njemu je hajr. Kako se ne bi razumio hadis na pogrean nain, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zavrava ovaj dio hadisa sa rijeima "...a u svima njima je hajr", tj. i u snanom i u slabom
Pie: Osman Smajlovi, prof.
renosi se od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: Jak mu'min je bolji i drai Uzvienom Allahu od slabog mu'mina, a u svima njima je hajr. Pridaj panju onome to e ti koristiti, traei Allahovu pomo i ne malaksaj. I ako te neto zadesi nemoj rei: 'Da sam uradio ovako bilo bi tako i tako!', ve reci: 'Allah je tako odredio i On ini ta ho e!', jer rije 'da sam' otvara djelovanje 2664) ejtana.(Muslim, Ovaj Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis sadri u sebi znaajne i jasne poruke, koje e mu, ako ih ovjek primjeni u svome ivotu, zasigurno donijeti sreu, ako Allah da, i na dunjaluku i na ahiretu. Prvo to uviamo od Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, poruka je to da je Allah, delle a'nuhu, opisan da voli u stvarnosti, kakvo je stajalite ehli sunneta vel dem'ata, na to ukazuje i Kur'an: "Allah zaista voli one koji dobra djela ine." (Prijevod znaenja El-Bekara, 195), kao i ajet: A Allah ne voli nered. (Prijevod znaenja ElBekara, 205) Takoe i Sunnet to potvruje: "Zaista je Allah lijep i voli ljepotu! (Muslim, 147), kao i hadis: Allah voli blagost u svim stvarima. (Buharija, 6024). Allahova ljubav prilii Njemu i nije kao ljubav njegovih stvorenja : Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G. Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi. (Prijevod znaenja A-ura, 11) 'Njegova se ljubav razlikuje spram mu'mina, tako da jedne voli vie od drugih. Jak mu'min je bolji i drai kod Allaha, jer On voli ono to povlae Njegova imena i osobine za sobom, i ono Snaga o kojoj se govori u ovom hadisu je snaga imana u stvarima koje se tiu ahireta, a ne tjelesna snaga, zato to se osobina 'snaan' u hadisu vraa na mu'mina. Isto tako kada bi rekli: 'snaan ovjek', znailo bi snaan u mukosti. Zato se ovdje cilja na snagu imana? Zato to ona ini da mu'min ispunjava ono to mu je Allah naredio i da tome doda od nafila koliko Allah hoe, dok zbog slabog imana,mu'min ne ispunjava ono to mu je Allah naredio, niti ostavlja ono to mu je zabranio. (erhu Rijadu Salihin Usejmin, 3/92. i erhu Muslim Nevevi, hadis 2664) Ukoliko smo spoznali da je cilj hadisa snaga imana, onda bismo trebali da poradimo na jaanju naeg imana, naro ito sa spoznajom naeg Gospodara, Njegovih imena i svojstava. Prethodno pomenuto nikako ne umanjuje od vrijednosti fizikih priprema u ivotu mu'mina, naprotiv, to upotpunjuje nau imansku snagu: I protiv njih pripremite koliko god moete snage i konja za boj. (Prijevod znaenja AlAnfal, 60) Snaga imana je osnova, a fizike pripreme je upotpunjuju: Gaajte potomci Ismaila, zaista je va praotac bio strijelac. (Buhari, 2899, 3373)
to je u skladu sa tim. Allah je snaan i voli snanog mu'mina, Lijep je i voli ljepotu, Sveznajui voli ulemu, ist voli istou, Mu'min voli mu'mine, Muhsin voli dobrotvorce, Strpljiv voli strpljive, akir voli zahvalne itd.' (ifaul Alil, Ibnul-Kajim, str.96)
27
Komentar hadisa
'Snaan mu'min je bolji i drai Allahu od slabog mu'mina' ,ne ukazuje da slab mu'min nije drag Allahu i da u njemu nema nikakvog hajra, naprotv, on je drag Allahu i On ga voli i u njemu je hajr. Kako se ne bi razumio hadis na pogrean nain, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zavrava ovaj dio hadisa sa rijeima "...a u svima njima je hajr", tj. i u snanom i u slabom. Kao to za to nalazimo primjer u Kurànu: I Davudu i Sulejmanu, kada su sudili o usjevu to su ga nou ovce neije opasle - i Mi smo svjedoci bili suenju njihovu -, i uinismo da Sulejman pronikne u tome, a obojici smo mudrost i znanje dali. (Prijevod znaenja Al-Anbija, 78-79) Allah zavrava ajet ... a obojici smo mudrost i znanje dali, da ne bi neko pomislio da Davudu pripada manjkavost i da mu ne pripada znanje i mudrost. U nastavku hadisa Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas savjetuje da vodimo brigu o onome to e nam koristiti svejedno da li to bilo u vjeri ili dunjaluku, s tim da se daje prednost dobrobitu vjere nad dobrobitom dunjaluka. I ovo je osnova velikog islamskog pravila: Ukoliko se desi oprenost izmeu dvije dobrobiti, dajemo prednost veoj ili ukoliko se desi oprenost izmeu dva zlodjela dajemo prednost manjem. Najvea korist mu'mina je u pokornosti Allahu i poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, jer e mu to donijeti sa sobom ugodan ivot na dunjaluku i uspjeh i ulazak u Dennet na ahiretu: Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot, i doista emo ih nagraditi boljom nego to su nagradom zasluili. (Prijevod znaenja An-Nahl, 97) Ukoliko ovo nalazimo kao jasan govor, zna. (Prijevod znaenja Jusuf, 21) Ve iz njega se podrazumijeva da se klonimo moramo rei i praktino prakticirati onoga to nam ne koristi. Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: 'Allah je tako odredio i On ini ta Da bismo mi kao Allahovi robovi, ija je hoe.' Uzimati opravdanje u odredbi, nije snaga i umijee ogranieno, inili ono to dozvoljeno ako to inimo da bismo nam koristi, moramo biti potpomognuti opravdali svoje grijehe, dok je to od Allaha ija je snaga i umijee dozvoljeno na nain u kojem nema neogranieno: Tebe oboavamo i od erijatske zapreke kao kajanje za dobrim Tebe pomo traimo! (Prijevod djelima koja nismo uradili ili ono to znaenja Al-Fatiha, 4) Nae ivotno prevazilazi nae mogunosti (erh pravilo treba da bude u naem ivotnom Sahihu Muslim Nevevi, hadis 2664) Na to radu: Gospodaru na, nama ne pripada ukazuje i dogaaj izmeu Alije i Fatime, nikakva snaga niti umijee osim s radijallahu 'anhuma, sa Resulom, Tobom, a divan si Ti dost i sallallahu 'alejhi ve sellem, po pitanju pomaga. (Buhari, 1120. i Muslim nonog namaza, gdje Alija odgovara: O 2704/45.) Nae djelovanje mora se Allahov poslanie, nae due su u sastojati od koristi, Allahove pomoi i na Allahovim rukama, ukoliko eli da kraju ustrajnosti i upornosti. Ne trebamo ustanemo, ustaemo, na to Poslanik, kasniti u poslu i osjeati se tekim i sallallahu 'alejhi ve sellem, potvrdno lijenim. Niti trebamo ostavljati glavni cilj, odgovara: Zaista je ovjek, vie nego koji elimo od toga rada, preokupacijom i k o , s p r e m a n d a sa sporednim ciljevima i koristima. Tako raspravlja. (Prijevod znaenja Al-Kehf, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada 54) (Buhari, 7347. i Muslim, 775.) Zato je bio pozvan od Utbeta sina Malikova da to onome koji spava ne pripada klanja kod njega kako bi to mjesto uinio mogunost izbora. Zato se od nas trai musalom, nije htio da sjedne na poziv da postupamo na ovaj nain? Zato to domaina za jelo, prije nego to je klanjao, rije "da sam" otvara vrata i djelovanje jer je zbog toga doao. (Buhari, 425, 667) ejtanu. On djeluje putem vesvese, tuge, Nakon ovih velikih poruka, Poslanik, brige i kajanja za onim to ga je mimoilo, sallallahu 'alejhi ve sellem, spominje to e pomutiti istou i radost pitanje kojem pripada uska veza sa mu'minovog ivota i izazvae kod ovjeka prethodno spomenutim: pitanje Allahove suprostavljanje Allahovoj odredbi. (erh odredbe (Kadera). Kakav stav mu'mina Sahihu Muslim Nevevi, hadis 2664) Dok treba biti po ovom pitanju? Nakon to je stvar zavrena i ne moe se promijeniti i odaberemo djelo u kojem je korist, zapisano je u Levhi Mahfuzu prije nego zatraimo od Allaha pomo i ustrajemo u to su stvorena nebesa i zemlja na pedeset tome, meutim, ne dese se oekivani hiljada godina, i desit e se tako, pa kako rezultati, ne smijemo rei: da sam uradio god ovjek postupio. (erhu Rijadu tako, bilo bi ovako i ovako, jer je to iznad Salihin Usejmin, 3/99) Molim Uzvienog naih mogunosti i uradiemo samo ono Allaha da nas uini od onih koji sluaju to nam je odreeno: ... a Allah ini najbolji govor i koji ga prakticiraju u ta ho e, a ve ina ljudi ne svojim ivotima. AMIN
Sredinom ramazana 3. H.G. rodio se Hasan b. Alija b. Ebi-Talib, radijallahu 'anh. U licu je najvie liio Allahovu poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem.
28
Ummet danas
Pie: Abdulmelik Oborak

pokuajima da nas prikau tetnim i loim, strae narod nekakvim, tobo, naim namjerama ruenja IZ-a, ne bi li se narod, ljubomoran na IZ, okomio na nas. Pobijajui takve neistine pitamo: zar mi nismo dio IZ-a i kako se to postaje njenim lanom? Da li roenjem i pripadnou Islamu? Ako je tako, onda smo mi neupitni lanovi IZ-a. Ako lanskom knjiicom ili plaanjem lanarine moe se i o tome razmisliti, pa ako nam neki uvjeti ne dozvoljavaju da budemo lan ovih, onda se pitam ta da radimo mi kao pripadnici Islama; da molimo onoga ko se neda umoliti ili da se organizujemo kako su se i oni organizovali? Zato pitam IZ kako se ona osjea i kako nas doivljava svojim dijelom ili ljudima izvan nje, jer bi bio krajnji vakat da znamo i da se o sebi pobrinemo? Ako smo dio IZ-a, pa kako emo sebe ruiti? Ne stoji ono to govori Senad Agi u intervjuu za Preporod da "vehabije" kvare ono to oni naprave, jer koga god vehabije uvedu u Islam - uveli su ga u IZ i nju tako pomogli, a koga god od starih lanova IZ-a, koji rade neke novotarije, podue Sunnetu, opet su pohizmetili IZ-u i uradili ono to ona Nezdrav odnos IZ-a prema treba da radi. Ukoliko smo za njih dio IZnama a, kako nas se mogu odricati i poricati nae mjesto, prava i ulogu u njoj, a Kako neko moe nekoga istjerati iz IZ-a ukoliko nismo s kojim se pravom IZ kao da mu je babovina, a on ima u njoj natura za tutora drugima koje ne predvodi pravo biti. A nije stekao to pravo osim time to su mu babo i dedo bili muslimani pa se zahodio, kao i ja, pa kada sam ja nauio Sunnet kae mi nema tebi ovdje mjesta. A on je uio, kao i ja, da je Sunnet mjerilo i hakk koji se mora slijediti u vjeri, kako imanskom tako i ibadetskom domenu, a ne rijei ljudi? Allahumme, osim da "crkveni oci" (ako u Islamu ima kler - to se bajagi negira) proglase nekoga heretikom makar se rodio u islamu i nasljedio svoje pretke u pripadanju IZu i plaao lanarinu! Je li IZ smatra saudijske muslimane hereticima poto smo mi i oni "vehabije" tj. slijedimo i za koje ne odgovara? U tom sluaju, neka iskljuivo dokaze Kurana i Sunneta u nas puste na miru kao sasvim drugu vjeri? Jesu li Ibn-Tejmijja, Ibnul-Kajjim, vjersku zajednicu - ona sebi, a mi sebi. Ibn-Baz i njima slina ulema i njihovi Nije Reis halifa koji nas je sabljom mnogobrojni uenici, osobe za koje ne bi pokorio niti kome smo beju dali, ako je bilo mjesta u IZ-u? Jesu li oni heretici za njihov odgovor da nismo od IZ-a. ove koji se za glavu hvataju uspanieni
Cilj im je zastraiti narod koji nas dobro zna od rata na ovamo, kako bi taj narod odobrio i pomogao njihove namjere protiv nas, a sve s ciljem da ire mase ne jaaju u svojoj vjeri i budu udaljene od svoga centra i svojih interesa
29
Ummet danas
od brige i straha usljed pojave "vehabija"? Kakva je razlika Izmeu Ibn-Tejmijje i Ibn-Abdulvehhaba sa jedne i Ebu-Hanife i Jusufa sa druge strane u pristupu vjeri, idtihadu i drugom, te nije li im jednako mjesto i uvaavanje u ummetu? Jesu li svjesni ta rade i ime se poigravaju oni koji svoju brau po kelimei ehadetu, Poslaniku, Ka'bi, namazu itd. stavljaju u najgori ko za otpad? Dokle misle sanjati da e BiH biti i ostati oaza jednoumlja i mezhebske unitarnosti? Koja to jo zemlja poznaje i gaji samo jedan mezheb i jo uz to druge svim silama odbacuje? U BiH je do sada, sticajem okolnosti, bio samo jedan nain prakticiranja vjere, to ne treba da znai da je to ljepe i Allahu drae od drugoga. ta je loe ako sticajem okolnosti nastane drugaije praktikovanje koje se toliko malo razlikuje i ne ini nikakav problem osim kada neki ele da ono bude problem. Problem su oni i njihova uskogrudnost i kratkovidnost. Zar nije tolerancija unutar ummeta prea od ekumenizma prema drugim vjerama?! Nisu li zemlje, koje su uzori BiH i IZ-u po pitanju pristupa vjeri, poput Egipta, beike svim mezhebima? Ne koegzistiraju li u njima u najljepoj harmoniji sva etiri mezheba pa i "vehabije" i ensarussunneh i selefije sasvim normalno bez toga da neko ima vee pravo na privat, jer je obini vjernik, daija, alim ili funkcioner u nekoj vjerskoj slubi ili ustanovi? Na Azharu moe drati katedru kako sufija ili pripadnik bilo kog mezheba tako i selefija, "vehabija" shodno kvalifikaciji. Da smo mi, ne d'o Allah, ije, kadijanije ili neka zabludjela sekta, svi bi nas branili protiv IZ-a, jer bismo mi bili povoljniji njima od nje. Tada bi mediji pisali kako je IZ nedemokratska i kako ne dozvoljava ljudima da vjeruju ta ele ve im brani slobode i natura ta ona hoe. Zapadne ambasade bi trljale ui i nos Reisu i drugima i vrile pritisak da bude i f l e ks i b il a n sa k o n s t r u k t i va n neistomiljenicima. Naravno, najee te ive sa ostalim sekte ne ele da osnivaju svoje muslimanima, ve isntitucije. Da je sluajno u BiH od 1001000 ija, ve bi nesmetano imali svoje vakufe, mesdide i husejnijate, a IZ bi im se ulizgivala pod izgovorom da pravi prividno jedinstvo svih muslimana ili bi nemona gledala ta se deava, jer je niko ne bi podrao protiv njih kao protiv nas. Oni (ije) od kako su kroili na tlo BiH, slobodnije rade na svom misionarstvu nego mi koji smo sinovi ove zemlje i sljedbenici ehli sunneta. Dovoljno nam govori da pored svih naslova koje su ije objavili i da pored preokretanja sunija u ije koje su uinili, jo nigdje nikada nije napisan ni jedan ni zato. Ne d'o Allah da nas koja drava podrava ili obavjetajne slube uvaju kao ameriku ambasadu. Onoga dana kada nas sipa ili sline slube umjesto uhoenja budu uvale i pomagale, moemo se poselamiti sa svojim selametom. Ako tvrdi IZ da nikoga ne izgoni niti se namee nekome ko nije u njoj, ve samo ne dozvoljava da se u domenu njenih nadlenosti, njenim damijama, medresama i drugim mjestima radi neto drugaije od njenih obiaja, onda neka se ne buni i ne smeta nam da i mi imamo vlastite ustanove i institucije od damija, kola, vakufa i drugog to nam je neophodno i to sebi moemo priutiti. Ne pristajemo da budemo unutar, ako to znai povinovati se svim novotarijama IZ-a. Budimo dva razliita mezheba i dvije razliite vjerske zajednice, tako da svako moe neometano i bez sukoba sa drugima vriti svoje vjerske obrede i potrebe, ako nas razlike meu nama ine nespojivim u jednu organizovanu zajednicu a jedan smo ummet u svakom sluaju. Bolje da smo komije u dobrim odnosima i meusobnim potovanjem, nego ukuani koji se za vratave laaju, ako ne moemo biti braa jednakopravna u jednoj kui.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: Doista su se Benu Israil podijelili na sedamdest dvije skupine i doista e se moj ummet podijeliti na sedamdeset tri skupine. Sve e u Vatru osim jedne. Upitali su: Koja je to Allahov poslanie? Rekao je: Ona koja bude na onome na emu sam ja i moji ashabi. (Tirmizija 2641)
lanak niti u javnim medijima, a ni unutar IZ-a, niti je kada odran formalan ili neformalan sastanak da se pozabavi tim pitanjem. Naprotiv, esto kampanje protiv nas bivaju inicirane od ija i njihovih poltrona u vlasti, obinom narodu i IZ-u, jer najvea prepreka za njihovo irenje na naem prostoru, koga toliko prieljkuju, jeste sunnet i poznavanje istog islama (akideta i ibadeta). Neki proiitski elementi i iitski simpatizeri zauzimaju visoka i uz to sigurna mjesta u IZ-u, dok neki od nas ne moe, ma koliko bio kvalificiran i dokazan kao kadar, biti ni seoski hoda. Isti je sluaj sa sufijama i skolasticima i drugima kao da su sva ta uenja iz hanefijske kole izala. Me utim, Allahove evlije, garibe iza kojih ne stoji niko niti ih titi direktno ili indirektno, pa ni tako vana Saudija (vana za zapad, BiH i IZ), mogu se optuivati i proganjati do mile volje Ali ne alimo. To nam je ast koju ne bismo zamjenili
Gdje je izlaz i u emu je rjeenje

Izlaz je u bratskom dijalogu otvorenih srca i istih nijjeta, te konstruktivnom traenju koncepta i modela koji e svakome dati njegovo pravo. Istovremeno nam ne dati naa prava unutar IZ i pravo da se organizujemo izvan nje, nije u duhu Islama kojega se treba drati niti u skladu sa ljudskim pravima i slobodama koje garantuje savremeni svijet, gdje bi IZ eljela da pripada. Valja nas tretirati muslimanima, braom, pripadnicima IZa, koji u njoj moraju uzeti svoja prava i uee. Sa svojim posebnostima, trebamo biti uvaeni i prihvaeni kao to i drugi u IZ-u egzistiraju sa svojim posebnostima, a koje nisu od hanefijskog mezheba kao npr. dervii. Nije tano da mi elimo ruiti IZ, a tano je da slini napisi ele sruiti nas. Kao da puhanje u Sunce moe da ga ugasi ili kao da pokrivanje prljavim
30
Ummet danas
rukama moe njegovo svjetlo zaklonuti... Snaga IZ-a je naa snaga i neka to zna svako ko se predstavlja boljim dostom muslimanima do njih samih, a dokazani je kolja muslimana. Zato bi se naa snaga trebala doivljavati kao snaga IZ-a, a ne prijetnja njoj? Mi znamo dobro kakve su obaveze muslimana prema muslimanu i kakva je svetost njegove asti i ivota kod drugog muslimana. Propagande kako mi radimo na ruenju IZ ije smo edo, nisu dobronamjerne, a najmanje su tane. Cilj im je zastraiti narod koji nas dobro zna od rata na ovamo, kako bi taj narod odobrio i pomogao njihove namjere protiv nas, a sve s ciljem da ire mase ne jaaju u svojoj vjeri i budu udaljene od svoga centra i svojih interesa. Na taj nain bi bile uvijek slabe i lahak plijen svojim vjekovnim koljaima i kasapima. Narod zna da nijednog trena nismo uperili puku u njega ve u njegova agresora koji ih je, kao i nas, namjeravao istrijebiti ubijanjem i protjerivanjem, a treba da zna da to nikada neemo ni uiniti. Poslijeratno nismo nikoga napali ni atentatom niti eksplozijom. Nikome ni prsta nismo slomili, ak na muka ubistva i nemilosna zatvaranja bez pravnog pokria nismo odgovorili ni ubicama, pa ak ih ni sudom nismo tjerali. Ko smije istinu priznati zna da smo skupina kojoj se najvie zulum ini i zato neka se oni, koji sanjaju i prieljkuju da nas nestane, boje da i njih taj zulum zbog nas ne snae. Tu i tamo gdje je bilo nesporazuma, krive su obje strane i neka se svaki sluaj nepristrasno ispita, pa ko god od nas bude kriv neemo imati nita protiv da snosi posljedice i bude sankcionisan prema teini prestupa samo neka se i sa drugom stranom isto postupi. Sunnetom i hanefijskim fikhom. Meutim, i pored toga sufije haraju IZom tako da na prvi pogled pomisli da u njoj i nema nita osim njih. Je li IZ nekada branila neto sufijsko titei hanefijsku pravnu kolu i njene fetve i stavove? Pored tekija kao samostalnih oaza, u svakom mesdidu iji je imam dervi, moe isti dodavati kako hoe i kakve hoe zikrove prije i poslije namaza i drugih obreda. Niti e ga dematlije ocvikati, niti e IZ bilo ta poduzeti. Pa koja je to kontadiktornost u gledanju na dvije skupine IZ-a i kakav je to (da ne kaem licemjeran odnos, kako ne bi rekli da sam ih nazavo munaficima) odnos spram nas. Praksa oko ibadeta koja nije od Sunneta ve neijih obiaja i neutemeljenih idtihada se moe i treba mijenjati. Ti obiaji nisu stalni i kada bi bili (zap)ostavljeni i zamijenjeni nekim drugim od strane hoda, niko se ne bi bunio i sve bi dobro prolo. I sam se sjeam kada je u praksi bilo uenje salatu tundina ili tundina salavat poslije selama i kako se oko toga dizala mnoga praina u vezi njegovog uenja ili neuenja, da bi danas potpuno zamrlo. Isti je sluaj i sa talkinom mrtvom poslije denaze i polemike u vezi njega, pa otpori deda i sva frtutma protiv onih koji ire noge na kijamu, gologlavi klanjaju itd. Zavisno od demata do demata, razlikuje se praksa u nahoenju imama tj. uvode se salavati zikrovi ili ih nema i sve to mirno prihvata demat i islamska zajednica. Samo ako bi imam ostavio novotarije zbog Sunneta, suprostavili bi mu se. Ukoliko bi to lijepo rijeili sa dem'atom, ocvikao bi ga imam drugog dem'ata zbog neke potrebe u dui Jakuba (linih interesa). Zato tako? Ne pozivamo na Praktini prijedlozi prijeko ubacivanje uobiajenih stvari, meutim, neka se o njima slobodno i Kako se donose odluke i rezolucije koje dobronamjerno razgovara u svjetlu zavaaju i zabranjuju davu Sunneta, pree Sunneta i erijatskih dokaza, otvorenih je da se trae rjeenja i usklade propisi koji prsa za istinu i jednih prema drugima. bi imali za cilj da apsorbuju nae Neka se imamu dozvoli da ih ne ini ako potencijale i omogue nam prirodan rad u je on i veina njegovog dem'ata IZ-u u punom skladu. Vehabije nisu ubjeenja da su novotarija i da nisu od nita stranije hanefijskom mezhebu od Sunneta, a neka manjina to tolerie. Isto sufija, naprotiv, mi uzimamo iz erijata tako neka u drugom dem'atu, gdje kao i fekihi hanefijskog mezheba. Svugdje imam i veina dem'ata to smatra gdje je hanefijski mezheb skladan sa ispravnim, to praktikuju, a manjina koja Sunnetom mi ga rado odabiremo, dok je se s tim ne slae, neka to tolerie. Zato tesavvuf neto to je izum iz mate i snova se u gradovima, gdje ima vei broj onih ejhova i to se najee kosi i sa koji nee zajedniki zikr i dovu poslije namaza, ne odredi jedan ili dva mesdida ili onoliko koliko je potrebno za musalije, koji ele da tako namaz obavljaju. Umjesto da svaki imam mora protiv svoga ubjeenja uiti mevlude, eterestine i slino kako se ne bi morao odrei imamskog poziva kojeg je odabrao i kome je dorastao, neka medlisi imaju servise za te namjene. Neka ih obavljaju imami koji se s tim slau, a ne da se tjeraju oni koji to nee pa se zbog toga dobrovoljno usteu od funkcije imama ili bivaju silom sa nje opozvani. To je put jedinstva, sloge i razumjevanja. To je rasko, bogastvo i pluralizam kojim se bajagi hvalimo, ali ga naalost, gdje je najpree, meu sobom, ne gajimo. Svemu se moe nai rjeenje ako se hoe. Nije li to bolje od ovog trovanja dumanlukom koji je uhvatio maha? Pokaimo da smo ljudi od imana, da nosimo luu znanja, da smo poprimili ahlak kome nas je uio Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Pokaimo sabur, mudrost, bratstvo i toleranciju. Vallahi je musliman muslimanu brat zamiljao se ili zvao hanefijom ili selefijom. Te razlike i sline njima nisu nita u odnosu na zajednike stvari: vjerovanje u Jedinog Boga, Poslanika, Kuran, Sunnet, kiblu, namaz na koji se okupljamo i dr. Pored toga svega, na zajedniki ivot i podneblje u kojem ivimo jo jedan je od razloga da se udruimo i pomirimo, a ne da se sukobljavamo i dijelimo. Molim Allaha da nas ujedini na istini i dobru ili potpunom ili onom to je blie istini i Njemu drae. Mislim na to da se ujedinimo pored razlika umjesto da nas one vie ili sasvim podijele. Pozivam mudre u IZ-u da prigrle svoju brau, otvore im srca i vrata. Sve drugo je gomilanje problema koji e opet nekada biti prevazieni dijalogom ili kljuati do eksplozije koja nikome dobra ne bi donijela. Zavravam ajetom:" Vjernici su samo braa, pa izmirite vasu brau i bojte se Allaha da bi vam se milost ukazala (Prijevod znaenja El-Hudurat, 10) Na kraju kao i na poetku zahvala Allahu molei Ga da ovo primi kao iskreno djelo radi Njega i da mi dodijeli lijep prijem meu Njegovim robovima na Zemlji. Amin.
31
Karavana pokajnika
vake srijede i etvrtka on je organizovao sijela. Na tim sijelima, on je nosio svoje grijehe i grijehe svih onih koji su ga sluali. Sve dok nije doao jedan dan. Voljeli smo tog ovjeka i voljeli smo njegova sijela. Ovoga je branio, drugog je kudio, sve nas je nasmijavao. Ali smo se bojali, istovremeno svi mi, njegova otra jezika, jer nam je mogao rei neto, zbog ega bismo cijelu sedmicu bili ismijavani. Tako je bilo dok nije doao jedan utorak. Doao je u svoj ured. Nije bio onaj prijanji. Sjeo je za sto, neto pisao i govorio: Gospodaru moj, oprosti mi! Gospodaru moj, oprosti mi! Primi moje pokajanje! Uistinu si Ti Onaj Koji prima pokajanje i Koji je mnogo milostiv! Stali
smo mu se smijati. Mislili smo da nas sada eli zabaviti na taj nain. Dobacivali smo mu. Meutim, on nikome nije odgovarao. Sjedio je do jedanaest sati i nikome od nas ni na jednu rije nije odgovorio. Ustao je i otiao bez ijedne rijei. Otiao je do mesdida. Nismo vjerovali. Otiao sam u kancelariju, a zatim za njim do mesdida da vidim je li istina ono to vidim ili ne. Vidio sam ga da se abdestio i da staje u mesdidu. Donio je tekbir Allahu Ekber, uio, zatim otiao na ruku, zatim se vratio sa rukua i uspravio, zatim otiao na seddu, a zatim, tako mi Allaha, nije se dignuo sa sedde. Nije se dignuo sa sedde, sve dok se nije zauo ezan za podne namaz. Dignuo se sa sedde, upotpunio i zavrio
namaz. Zatim je dola srijeda. ekali smo ga u njegovom uredu. Nije nazvao, niti je odgovorio na nae pozive. etvrtak: nije nazvao, niti je odgovorio na nae pozive. Petak: nije nazvao, niti je odgovorio na nae pozive. Subota: otili smo do njegova ureda i zatekli ga u njemu. Ponavljao je: Gospodaru moj, oprosti mi! Primi moje pokajanje! Uistinu si Ti Onaj Koji prima pokajanje i Koji je mnogo milostiv! Jedan od nas mu je rekao: ovjee! Dat u ti stotinu hiljada samo za adresu jedne od tvojih djevojaka! Nastojali smo ga nasmijati. Nije odgovorio, ve je zaplakao, ustao i htio da ode. Uhvatio sam ga za ruku i rekao mu: ovjee! Ovaj dan smo se za tebe pripremili, pa nam reci neto. Pogledao me i rekao mi: Misli da plaem zbog toga to ne mogu da uzvratim tebi i ovome?! Ja, uistinu, plaem to nisam bio svjestan Allaha,
32
Karavana pokajnika
delle delaluhu, a On je visoko iznad Ara! uje ovoga miskina kako mi kae da e platiti stotinu hiljada, samo da uinim grijeh svome Gospodaru! Rekao sam mu: Tako mi Allaha! Neu te pustiti sve dok mi ne kae ta se desilo! Rekao mi je: U utorak, imao sam sastanak sa tri djevojke. Bio sam kod jedne, a zatim krenuo do druge. Vozio sam se ulicom. Iza mene je ilo auto. Pratilo me je u stopu. Ako bih stao i ono bi stalo. Ako bih krenuo bre i ono bi krenulo bre. Odjednom sam stao, a ono je, neoekivano, projurilo velikom brzinom pored mene. Zaula se kripa guma, lom, jauk. Priao sam autu. Glava mu je probila ofer-ajbu. Bila je sva u krvi. Prsa su mu pritisla svirenu. Noge su mu bile prikljetene. Polahko sam ga izvukao. Nije bilo kosti, a da nije bila slomljena. Gledao sam ga. Okupljeni ljudi su plakali, a ja, tako mi Allaha, nisam plakao. Sjeo sam i gledao u njega. Gledao sam njegovo lice obliveno krvlju i u njemu vidio svoje lice. Dok sam utio i gledao ga, neko mi je priao uhu i rekao: 'Sluaj! Ovoga puta, njega smo uzeli a tebe ostavili! Drugi puta, tako mi Allaha, tebe emo uzeti!' Okrenuo sam se. Tako mi Allaha, nikoga nisam vidio! Rijei su mi se ponavljale: 'Sluaj! Ovoga puta, njega smo uzeli, a tebe ostavili! Drugi puta, tako mi delle delaluhu, je dao da ljudi piju Allaha, tebe emo uzeti!' Vratio sam se. njegovu ljubav, kao to piju vodu! Rekao sam sebi: 'Da sam ja bio umjesto OVOME OVJEKU JE DOAO njega, da sam ja uzet, a moja soba , puna ONAJ KOJI OPOMINJE je CD-ova, filmova, slika i albuma, ta bi bilo sa mnom? Allah me je ostavio u A TEBI?! ivotu ne bi li se proao svega ovoga!' Pokupio sam ih sve u vreu i podigao da JE LI TEBI DOAO OPOMINJA?! bacim u kontejner za smee. Skupio sam u HOE LI ISKAZATI SVOJ njima sve dunjaluke ejtane! Kao da sam POVRATAK ALLAHU vidio kako mi se obraaju govorei: 'Ne bacaj nas! Gledaj nas! Zadri nas!' PRIJE NEGO LI TI SMRT DOE?! Meutim, ja sam mislio samo na rijei: HAJDE, ISKAI GA SVOJIM 'Tako mi Allaha, drugi puta, tebe emo SRCEM I SVOJIM JEZIKOM ISKRENO! uzeti!' Bacio sam vreu i sve se polomilo. Sve se polomilo i sve moje dunjaluke PONAVLJAJ: udnje su prestale! GOSPODARU MOJ, TEBE UZIMAM Ovaj na brat, koji se na ovakav nain ZA SVJEDOKA vratio svome Gospodaru, tako mi Allaha DA TI SE KAJEM pored Kojeg nema drugog boga, kada bih ZA SVE GRIJEHE! sada spomenuo njegovo ime, mnoga naa srca bi zaplakala iz potovanja prema GOSPODARU MOJ, njemu. Ovaj na brat, sada se nalazi na OPROSTI MI jednom od islamskih ratita. Allah, delle delaluhu, ga vidi. Mi ga smatramo I PRIMI MOJE POKAJANJE! dobrim, a Allah e mu obraun sviati. Tako mi Allaha, mnogi ljudi ga ne Preuzeto sa predavanja: ejha Abdul-Muhsina Ahmeda poznaju, a dove za njega! Mnogi ljudi nisu ga ni vidjeli uivo, a dove za njega! Allah,
Pitanje: ovjek legne prije nego li obznani nastupanje Ramazana, dakle, prvu no ramazana. Probudi se nakon zore i sazna da je nastupio prvi dan mjeseca Ramazana, a on nije donio nijjet za post toga dana. Kako da postupi u ovom sluaju? I hoe li napostiti taj dan?
Odgovor: Ovaj ojek koji legne prvu no Ramazana, prije nego li sazna da je nastupio Ramazan, ne donese nijjet za post, zatim se probudi nakon zore i sazna da je nastupio Ramazan, na takvome je da se taj dan ustegne od svega i da, po miljenju veine islamskih uenjaka, naposti taj dan. U ovom stavu, koliko mi je poznato, islamskim uenjacima se ne suprostavlja niko, osim ejhul-islama Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh. On kae da nijjet prati znanje, a ovaj nije znao i ima opravdanje. On nije ostavio nijjet sa znanjem ve je bio neznalica po tom pitanju, a neznalica ima opravdanje. Na osnovu ovoga ako se ustegne nakon to sazna, post e mu biti ispravan i nee napatati taj dan. Meutim, veina islamskih uenjaka kae: Obaveza mu je da se ustegne od svega i obaveza mu je da naposti taj dan. Svoj stav pojanjavaju injenicom da je ovoga ovjeka proao dio dana bez nijjeta. Ono to ja vidim jeste da mu je bolje iz predostronosti da naposti taj dan. (Ibnu-Usejmin, Fetava erkaniel-islam, br. 399, str. 458)
33
Kuran
POUKE I PORUKE IZ SURE JUSUF

(DESETI DIO)
Jusuf, 'alejhisselam, je rekao: Allah je bio dobar prema meni kada me je iz tamnice izbavio. Zbog ega nije rekao: ... kada me je iz bunara izbavio? Zbog toga to su njegova braa bila prisutna i zbog toga to nije dobro, ukoliko nam je neko nekada uinio nasilje, spominjati to pred njim, ve se toga treba klonuti i pruiti ruku pomirenja. Takav je bio ahlak vjerovjesnika. To su oni koje je Allah uputio, pa, za njihovom se uputom povedi. (Prijevod znaenja El-En'am, 90)
Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetovi, prof.
astavljamo sa dozvolom Uzvienog Allaha, da ukratko spominjemo pouke i poruke iz sure Jusuf, molei Uzvienog da nas uini od onih koji sluaju i slijede ono to je najbolje i najljepe. Uzvieni Allah kae, kao to stoji u prijevodu znaenja: (93) Ovu koulju moju odnesite i na lice moga oca je stavite, on e progledati, i svu eljad svoju mi dovedite!" (94) I kada karavana napusti Misir, otac njihov ree: "Ja zbilja osjeam miris Jusufov, samo ne recite da sam pomatuhio." (95) "Allaha nam," rekoe oni "ti i sada kao i prije grijei." (96) A kad glasonoa s radosnim vijestima doe, on stavi koulju na lice njegovo i on progleda. "Zar vam ne rekoh: - ree "da ja znam od Allaha ono to vi na znate." (97) "O oe na," rekoe oni "zamoli da nam se grijesi oproste, mi smo, zaista zgrijeili." (98) "Zamolit u Gospodara svoga da vam oprosti" odgovori on "jer On prata i On je milostiv." (93) Vjerovjesnike mu'dize, od kojih je i ova Jusufova, 'alejhisselam, koulja koja je stavljena na lice njegova oca, nakon ega je on, Ja'kub, 'alejhisselam, progledao. Allah, subhanehu ve te'ala, ponekad daje da se dogaaju neobine stvari kao mu'dize vjerovjesnicima kao to je i ova mu'diza ujedno i Jusufu i Ja'kubu, 'alejhimasselam. Kako je Jusuf, 'alejhisselam, saznao za bolest svoga oca? Kako je saznao da je njegov otac Ja'kub oslijepio? Islamski uenjaci kau da ga je Svevinji Allah obavijestio. U tefsiru kod Kurtubija stoji: Obavijestio ga je Dibril da se poalje njegova koulja jer se na njoj nalazi miris Denneta, a miris Denneta nee pasti na bolesnoga ili iskuanog, a da taj isti nee ozdraviti. Jusufovu koulju je odnio Jehuza. Rekao je Jusufu, alejhi selam: 'Ja sam odnio tvoju koulju sa lanom krvlju, pa sam ga (babu) raalostio. Zato u je ja i sada odnijeti, kako bih ga obveselio i kako bi mu se vid povratio, pa je to i uninio.' (9/259) (94) Ponekada ovjek moe da predosjeti ili ak i osjeti neke skrivene stvari. Ja'kub, 'alejhisselam, je rekao: Ja zbilja osjeam miris Jusufov. Kako da Ja'kub osjeti Jusufov miris na udaljenosti od Egipta do Palestine. Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma,kae da je razdaljina meu njima dvojicom bila osam noi, dok Hasan el-Basri kae deset noi. Meutim, to takoe moe biti jedna od mu'diza Ja'kuba, 'alejhisselam, ili postoji mogunost da se ovdje misli na miris Jusufove, 'alejhisselam, koulje. Allah najbolje zna. (95-96) Pohvalno je obveseljivati ljude i uriti s lijepim vijestima, mutulucima, preticati druge ljude u tome: A kada glasonoa s radosnim vijestima doe, kao to je takoe pohvalno da se onaj koji nam doe s mutulukom nagradi, kako je prethodio govor o Ka'b b. Maliku, radijallahu 'anh, kada mu je glasonoa doao s mutulukom da mu je tevba primljena. (97) Propisanost traenja oprosta od roditelja nakon to im se bude neposluno: O oe, zamoli da nam se grijesi oproste. Kada dijete bude neposluno roditelju, za takav svoj postupak otkupit e se traenjem oprosta od roditelja. Priznavanje greke, to je od odlika pametnih ljudi, dok su daleko od toga oholnici, inadije, koji poesto, usljed nepriznavanja sopstvene greke, dozvoljavaju strogo zabranjene stvari. Ja'kubovi sinovi su rekli: Mi smo, zaista, zgrijeili. (98) Traenje vremena kada se dova prima, jer, Ja'kub, 'alejhisselam, nije odmah uputio dovu, ve ju je odgodio za kasnije. Pojedini komentatori Kur'ana kau da ju je odgodio do pred zoru. Nije pourivao s dovom, ve je ekao vrijeme kada se dova prima zbog veliine njihovih grijeha koje su poinili i zbog njegova aljenja i milosti prema svojim sinovima, ma ta mu oni uradili. (99) I kad izioe pred Jusufa, on privi roditelje svoje na grudi i ree; "Nastanite se u Misiru, svakog straha, ako Bog da, osloboeni!" (100) I on roditelje svoje postavi na prijesto i oni mu se svi poklonie, pa on ree: "O oe moj, ovo je tumaenje moga sna nekadanjeg. Gospodar moj ga je ispunio.
34
Kuran
Allah je bio dobar prema meni kad me je iz tamnice izbavio i vas iz pustinje doveo, nakon to je ejtan izmeu mene i brae moje bio razdor posijao. Gospodar moj je zaista milostiv onome kome On hoe, i On, zaista, sva zna i mudar je!" (99-100) Potivanje roditelja i injenje im dobroinstva. Jusuf, 'alejhisselam, ih je privio na svoje grudi i nastanio ih u svojoj kui, u sobama predvienim samo za njega, dok je brau smjestio u sobe za goste. Na taj nain, smjetajui roditelje u sobu predvienu samo za njega, Jusuf, 'alejhisselam, im je iskazao potovanje, jer u sobama za goste svako moe da boravi, meutim, roditeljima pripada posebno mjesto. Smirivanje i ohrabrivanje zastraene osobe: "Nastanite se u Misiru, svakog straha, ako Bog da, osloboeni!" Slino kao to je i dobar ovjek rekao Musau, 'alejhisselam: "Ne boj se, spasio si se nasilnikog naroda." (Prijevod znaenja El-Kasas, 25.) "I on roditelje svoje postavi na prijesto", u emu je, takoe, vid potivanja roditelja. "i oni mu se svi poklonie", to je bilo dozvoljeno u njihovom erijatu dok je to u naem erijatu zabranjeno zbog hadisa Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: Nije dozvoljeno nijednom ovjeku da padne na seddu drugom ovjeku! Da je dozvoljeno da ovjek ovjeku padne na seddu, ja bih naredio eni da padne na seddu svome muu zbog veliine njegova prava kod nje ... (Ahmed, 12 203; Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u SahihulDami'u, 7 725) Ibnu-Kesir, rahmetullahi 'alejh, komentariui ovaj ajet kae: Naklon je bio dozvoljen u njihovom vjerozakonu pa su se oni, prilikom pozdravjanja starijeg, klanjali. Ovo je bilo dozvoljeno od Adema do Isa'a, 'alejhimasselam, a zatim je ovom ummetu zabranjeno i odreeno da sedda moe biti iskljuivo, Uzvienom Gospodaru. U hadisu Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, stoji kako je Muaz, radijallahu 'anh, iao u am, pa je vidio da se tamo klanjaju svojim patrijarsima, pa, kada se vratio, poklonio se i on Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem. ta je to, Muaze?, upitao ga je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, a on mu je odgovorio: Vidio sam ih kako se klanjaju svojim patrijarsima, a ti si dostojniji da ti se klanjamo, na to je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Da sam ikom naredio da se klanja, naredio bih eni da se klanja svome muu, zbog prava koje on ima kod nje. Ovdje je namjera da se istakne da je poasno klanjanje bilo dozvoljeno u njihovim vjerozakonima, zbog ega su se njemu i poklonili. (2/644) Obistinjenje sna moe da se dogodi i poslije dugog niza godina i nije uslov da ovjek vidi veeras neto u snu, a da mu se to odmah sutra pojasni i obistini, ve to moe i potrajati. Voenje rauna o tuim osjeanjima i nenanoenje im tete. Jusuf, 'alejhisselam, je rekao: "Allah je bio dobar prema meni kad me je iz tamnice izbavio i vas iz pustinje doveo, nakon to je ejtan izmeu mene i brae moje bio razdor posijao." Nije rekao: Nije ga ostavio u zatvoru! Nije ga ostavio siromaha! Nije ga ostavio kao mazluma! Dao mu je izlaz iz svake situacije i na kraju sa svom njegovom porodicom sastavio ga je. Allah moe sve! U stanju je da uini sve! Ma kako mi mislili da se neka srca vie nikada ne mogu spojiti i sastaviti, Allah ih iz Svoje mudrosti i milosti sastavi. (101) Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti i nauio me tumaenju nakih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si Zatitinik moj i na ovom i na onom svijetu; daj da umrem kao musliman i pridrui me onima koji su dobri!" (102) Eto to su neke nepoznate vijesti koje Mi tebi objavljujemo, a ti nisi bio s njima kada su se oni odluili, i kada su onako lukavi bili. (101-102) Na vjerniku muslimanu, kada se Allahove blagodati ispune nad njim, je da trai od Allaha, subhanehu ve te'ala, smrt. Smrt u islamu! Lijepu zavrnicu na Dunjaluku! Na insanu je da to prieljkuje stalno, a pogotovo kada se dakle, nad njim ispune Allahove blagodati. Jusuf, 'alejhisselam, nakon to mu se ostvarilo sve to je prieljkivao, zadobio je ponos i ugled na dunjaluku, vlast i poloaj, familija se okupila oko njega, rekao je: "daj da umrem kao musliman i pridrui me onima koji su dobri!" (111) U kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom obdareni. Kuran nije izmiljena besjeda, on priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene, i objanjava sve, i putokaz je i milost naroda koji vjeruje. (111) Ovaj ajet, zajedno sa 3. i 7. ajetom, ukazuje da je cilj Kur'anskih kazivanja zastajanje kod njih, uzimanje pouke i poruke, savjeta; da ta Kur'anska kazivanja nisu izmiljene prie drevnih naroda, ve objava od Allaha, subhanehu ve te'ala, kao putokaz i milost narodu koji vjeruje. Ova kur'anska kazivanja mogu shvatiti i prihvatiti samo razumom obdareni, Allaha molimo da nas uini od njih, od onih koji ue i sluaju i slijede ono to je najbolje. We billahi tewfik! We sallallahu we selleme we bareke 'ala nebijjina Muhammed we 'ala alihi we sahbihi edme'in!
Nakon to su mi moja roena braa uinila nasilje! Nakon to su me bacili u bunar! Nakon ... Nakon ... Ve je grijeh pripisao ejtanu, a odbacio ga od svoje brae. To je bio ahlak vjerovjesnika. Priznavanje Allahove blagodati u svim stanjima u kojima se ovjek nalazi. Jusuf, 'alejhisselam, je rekao: Allah je bio dobar prema meni kada me je iz tamnice izbavio. Zbog ega nije rekao: ... kada me je iz bunara izbavio? Zbog toga to su njegova braa bila prisutna i zbog toga to nije dobro, ukoliko nam je neko nekada uinio nasilje, spominjati to pred njim, ve se toga treba klonuti i pruiti ruku pomirenja. Takav je bio ahlak vjerovjesnika. To su oni koje je Allah uputio, pa, za njihovom se uputom povedi. (Prijevod znaenja El-En'am, 90) Svevinji Allah je Blagodaran i Milostiv! Koliko li je samo b l a go da ra n b i o p re ma J u s uf u , 'alejhisselam?! Nije ga ostavio u bunaru!
35
Velikani ummeta
VLADAR PRAVOVJERNIH
VELID B. ABDULMELIK
Takoe od osobina koje su ga krasile, jesu da je bio veoma milostiv i dobronamjeran prema narodu. Zbog njegove odlunosti i nesebinog zalaganja za dobrobit islamske drave, period njegovog hilafeta ubraja se meu najprosperitetnije periode u historiji islama. Da bi islamsku dravu uinio to jaom u svakom pogledu, halifa Velid b. Abdulmelik je nastavio ondje gdje je stao njegov otac, Allah mu se smilovao
Pie: Cokoja Saudin, prof.
egovo puno ime je Velid b. Abdulmelik b. Mervan b. Hakem b. Ebi-As b. Umejje, Ebu-Abdulaziz. Roen je 50. god. po hidri. Njegovo djetinjstvo i rana mladost uveliko su se razlikovali od mladalakog ivota njegovog oca, halife Abdulmelika b. Mervana. Historiari spominju da je bio veoma razmaeno dijete. Ibn-Kesir u svojim opaskama na njegovo djetinjstvo kae: Razmaenost je naalost bila veoma esta pojava kod odgoja djece iji su roditelji bili vladari, kraljevi, bogatai i trgovci. Njegov otac Abdulmelik uporno je pokuavao da Velid krene njegovim stopama, a to je traenje erijatskog znanja i izuavanje arapskog jezika. Meutim, svi pokuaji su bili neuspjeni, jer Velid je bio omladinac koji je imao kod sebe izgraenu zdravu i logiku narav, odnosno bio je veoma karakterna osoba sa uroenim svojstvima moralnog i veoma inteligentnog ovjeka. Dakle svoju mladost, a kasnije i ivot, prilagodio je osnovnim normama islama i nije bio zainteresovan za dodatno izuavanje nauke, jer je bio zadovoljan da bude poput ostalih obinih ljudi. Svome ocu na taj nain htio je da kae, da on ustvari ima svoje personalno, lino JA. I pored toga to je u djetinjstvu bio razmaeno dijete, Velid b. Abdulmelik izrastao je u jednostavnog ovjeka, kojem su prije svega vjera i zdrav moralan ivot bili na prvom mjestu. Govore i o isto i moralnog ivota, jedne prilike je rekao: Da Allah nije objavio u Kur'anu sluaj Lutovog, 'alejhisselam, naroda, nikad ne bih ni pomislio da mukarac moe imati odnos sa mukarcem. Hilafet je preuzeo uenju Kur'ana. Prenosi se da je znao svaka tri dana zavriti hatmu, a u mjesecu Ramazanu Kur'an bi prouio i do 17. puta. Takoe od osobina koje su ga krasile, jesu da je bio veoma milostiv i dobronamjeran prema narodu. Zbog njegove odlunosti i nesebinog zalaganja za dobrobit islamske drave, period njegovog hilafeta ubraja se meu najprosperitetnije periode u historiji islama. Da bi islamsku dravu uinio to jaom u svakom pogledu, halifa Velid b.Abdulmelik je nastavio ondje gdje je stao njegov otac, Allah mu se smilovao. Znaajna dostignua koja su ostvarena njegovom zaslugom, mogu se svrstati u nekoliko kategorija drutvenog, ekonomskog, vjerskog i obrazovnog ivota.
Drutvene reforme i stalna briga o narodu

Dolaskom na vlast, svojim ministrima predlae nekoliko projekata drutvenog tipa, koji bi uveliko pomogli i olakali ivot ljudima koji su ivjeli u islamskoj dravi. Projekti su od svoga oca Abdulmelika, 86. godine po jednoglasno usvojeni, a radilo se o hidri. I dok je bio halifom, svoju linost slijedeim poduhvatima: i karakter nije mnogo mijenjao. Bio je poznat po odlu nosti, vrstini, Izgradnja bolnica i zdravstvenih ustanova (ambulanti) u veim razboritosti, energinosti, a ponekad je naseljenim podrujima; znao u odreenim situacijama i prema odreenim osobama pokazati gordost i nasilnost. Puno je panje posveivao Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.
36
Velikani ummeta
Izgradnja posebnih stambenih objekata za ljude sa invaliditetom (misli se na ljude koji su u ratu ostali bez ruke ili noge, te ostale sakate osobe), te odreivanje ljudi koji e se brinuti o njima; Odreivanje vodia svakoj slijepoj osobi i naredba da se svakoj nepokretnoj osobi odredi sluga; Poveati novanu pomo siromanim porodicama (dananja socijalna pomo); Pravljenje iftara za postae u d a m i ja m a z a vri j e m e mjeseca Ramazana.
Obnova i proirenje i ostalih poznatih damija u drugim gradovima, te izgradnja novih mesdida u novim naseljima i podrujima.
ulicama grada; Kopanje izvora i bunara, a posebno u Mekki, Medini i mjestima kroz koja su prolazile hadije; Izravnavanje i nasipanje puteva preko kojih se dolazilo na hadd, te postavljanje putnih znakova, na kojima je pisala kilometraa do Mekke i Medine (neto poput dananjih saobraajnih znakova)
Infrastrukturni projekti
Infrastruktura je i danas jedan od najvanijih faktora savremenog ivota. Podruje koje nema ureene puteve, vodovod, kanalizaciju, ulinu rasvjetu, danas se smatra zaostalim i
Obrazovno odgojne reforme

Velid b. Abdulmelik, podsticao je i zahtjevao da se izuavaju razne nauke, a prije svega vjerskog tipa, poput uenja Kur'ana napamet i pisanja knjiga iz raznih vjerskih oblasti, a posebno iz historije islama i sire (Poslanikov ivotopis). Za njegovo vrijeme otvaraju se medrese za uenje Kur'ana napamet i odreuju se posebni ejhovi za praenje rada u ovim medresama. Takoe je u l e m a r e do v n o o d r a v a l a predavanja u svim damijama, a narod je bio, haman,pa obavezan prisustvovati ovim predavanjima. Na kraju ovog kratkog druenja sa naim velikanom, moemo slobodno rei da halifa Velid b. Abdulmelik, Allah mu se smilovao, svoga oca nije naslijedio u poznavanju erijatskih nauka, ali ga je sigurno naslijedio u dobroti, pravednosti, razboritosti, odlunosti i jakom osloncu na Uzvienog Allaha u svakoj prilici i neprilici. Ovo to smo naveli, samo je dio dostignua koja su ostvarena za vrijeme hilafeta Velid b. Abdulemelika, a koja su uveliko olakali ivot stanovnicima islamske drave, te islamsku dravu uinili jaom i prosperitetnijom. U mjesecu Dumade-l-ahire, 96. god. po hidri, na Ahiret je preselio jo jedan vladar pravovjernih, Velid b. Abdulmelik. elei Allahovo zadovoljstvo, svojom skromnou i dobrotom, pomogao je svaku osobu koliko je bio u mogunosti, a na kraju i sam je uvjek elio da bude poput obinih ljudi, nita bolji od njih. U tome je i uspio. Neka ti se Uzvieni Allah smiluje Ebu-Abdulazize. Amin!!!
Izgradnja i obnova vjerskih objekata (damija)

Kao i njegov otac, Velid b. Abdulmelik, pridavao je veliku panju izgradnji vjerskih objekata, prije svega damija. Me u najznaajnije graevinske projekte vjerskog tipa, koji su izgraeni ili obnovljeni za vrijeme njegovog hilafeta su:
Izgradnja danas poznate Emevijske damije u Damasku. Gradnja ove ogromne damije trajala je punih deset godina, a broj radnika i majstora koji su bili pozvani iz itavog hilafeta bio je 10.000; Obnova damije Mesdidu-l-Aksa u Palestini; Proirenje Poslanikovog, sallallahu 'alejhi ve sellem, mesdida u Medini 88. god. po hidri, kada je za namjesnika Medine postavio Omer b. Abdulaziza. Tom prilikom Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, mesdid proiren je 200 arina u irinu i u duinu; Proirenje Mesdidu-l-Harama u Mekki. Pored toga to je mesdid proiren, Velid b. Abdulaziz naredio je da se vanjski zidovi pojaaju i podebljaju, te da se postavi novo platno na Ka'bu (kisvetu-l-ka'ba);
neprikladnim mjestom za normalan ivot. Kroz historiju je poznato da su muslimani uvijek pridavali veliku panju drutvenom ureenju gradova i ostalih naseljenih mjesta. Za primjer uzmimo Endelus (islamska panija) gdje su muslimani imali ulinu rasvjetu prije zapadnih i evropskih gradova. Takoe grad Sarajevo je dobilo vodovod prije od Londona i drugi infrastrukturni projekti s kojima su muslimani prednjaili u odnosu na druge. Halifa Velid b. Abdulmelik, takoe je dio novca iz dravne kase (budeta) izdvojio u slijedee infrastrukturne projekte:
Proirenje svih ulica te ruenje svih sokaka i tjesnaca; Postavljanje none rasvjete na
37
Sira
Popravak i izgradnja
KA'BE
Visina Ka'be je dostigla osamnaest podlaktica. Vrata su podignuta od zemlje i na njih se ulazilo pomou stepenica, kako ne bi u nju ulazio svako ko hoe i kako bi bio onemoguen prodor vode u njenu unutranjost. Krov Ka'be je stojao na est drvenih stubova. Kurejijama je ponestalo istog, halal imetka pa nisu sagradili Ka'bu u potpunosti na osnovama na kojima su je sagradili Ibrahim i Ismail, 'alejhimasselam
Pie: Bilal Bosni
trideset petoj godini ivota Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, Kurejije su se okupile da obnove Ka'bu koja je bila naruena poarom i poplavama. Bila je u onom obliku u kojem ju je izgradio Ibrahim, 'alejhisselam. eljeli su da je porue, a zatim uzdignu i prekriju njen krov. Meutim, bojali su se njenog ruenja. El-Velid b. Mugire je rekao: Ja u otpoeti s njenim ruenjem. Uzeo je veliki eki i rekao: Gospodaru, ne elimo nita drugo do dobro! Sruio je samo stranu sa poznata dva rukna. Kurejije tu no nisu spavale. Rekli su: ekat emo! Ako se ta desi, neemo nastaviti s ruenjem, ve emo popraviti i sagraditi onako kako je bilo. A ukoliko se nita ne desi, onda je to znak da je Allah zadovoljan onim to smo uinili. Ujutro, poto se nita nije dogodilo, El-Velid je nastavio sa ruenjem. U tome su mu pomogli i ostali ljudi sve dok nisu u potpunosti poruili Ka'bu. Gradnja Ka'be je bila podijeljena me u plemenima. Svako pleme je imalo da izgradi po jednu stranu. Stranu s vratima trebali su izgraditi pleme Abdu-Menaf i Zehra. Izmeu ugla sa Crnim kamenom i Jemenskog ugla trebali su sagraditi pleme Mahzum i kurejijska plemena koja su se pripojila plemenu Mahzum. Stranu s lea kamenja, pa je to i uinio i odmah pao onesvijeten na zemlju. Oi su mu bile uprte prema nebesima. Doao je sebi i povikao: Moj izar! Moj izar! Nakon toga dobro ga je pritegnuo za donji dio tijela. (Buharija, Kitabul-hadd, 1582) U drugom predanju stoji: Upao je u nesvijest i nakon toga nikada vie nije vien bez odjee. Kada su doli do postavljanja Crnog kamena, Kurejije se razioe i posvaae se. Svako pleme je htjelo da ono podigne kamen. Skoro da doe do fizikog obrauna meu njima, da EbuUmejje b. El-Mugire nije rekao: O skupino Kurejija! Neka vam u onome u emu ste se razili presudi prva osoba koja se pojavi na vratima mesdida. Kada su se sloili na tom prijedlogu, na vratima mesdida pojavio se Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem. Kada su ga ugledali, povikae: ElEmin! El-Emin! Zadovoljni smo da nam on donese presudu! Kada su ga obavijestili o Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, problemu, on im ree: Donesite platno! i njegov amida Abbas uestvovali su u Spustio je platno na zemlju, a zatim, na dostavljanju kamena. Abbas je rekao njegovu sredinu stavio Crni kamen. Vjerovjesniku, sallallahu 'alejhi ve Zatraio je od poglavara zavaenih sellem: Prebaci svoj izar-donji dio plemena da priu i da svi zajedno uzmu odjee preko ramena kako bi te titilo od za krajeve platna i podignu Ka'be trebali su izgraditi pleme Dumeh i pleme Sehm. Ugao s crnim kamenom trebali su sagraditi pleme Abdud-dar b. Kusaj, pleme Esed b. Abdul-Uzza i pleme Adij b. Ka'b. U dostavljanju kamena i podizanju uestvovali su i velikodostojnici Mekke. Tako e,
38
Sira
kamen do mjesta gdje je trebao bit postavljen. Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je preuzeo svojim rukama i postavio ga na njegovo mjesto. Visina Ka'be je dostigla osamnaest podlaktica. Vrata su podignuta od zemlje i na njih se ulazilo pomou stepenica, kako ne bi u nju ulazio svako ko hoe i kako bi bio onemoguen prodor vode u njenu unutranjost. Krov Ka'be je stojao na est drvenih stubova. Kurejijama je ponestalo istog, halal imetka pa nisu sagradili Ka'bu u potpunosti na osnovama na kojima su je sagradili Ibrahim i Ismail, 'alejhimasselam. Sa sjeverne strane su izdvojili zid visok oko est podlaktica, zvani El-Hidr ili Kameni zid kao dokaz da je i on od Ka'be. Kurejije su bile zadovoljne Vjerovjesnikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegovom odlukom jer je on Emin-Povjerljivi prema Ka'bi i ljudima, nikome ne e u initi nepravdu. Prihvatanje odluke Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, od strane Kurejija dokaz je Allahova odgoja Njegova poslanika na plemenitom moralu, od kojeg je istinitost i povjerljivost. Prijedlog s kojim je doao Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bio je od Allaha, subhanehu ve te'ala, kako bi usmjerio ljudska zapaanja prema veoj misiji Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, od ovog ujedinjenja Kurejija, a to je poziv u islam.
Poslanikova djeca sa Hatidom

Hatida je rodila Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, dva sina i etiri keri. Sinovi su: El-Kasim na osnovu kojeg je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, i imao kuniju Ebul-Kasim i drugi sin je bio Abdullah koji je imao dva nadimka Et-Tajjib i EtTahir. El-Kasim je umro prije nego li je stasao za jahanje deve, dok je Abdullah jo kao beba umro. Obadvojica su umrli prije po etka poslanstva. K eri Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, su bile: Zejneba, Rukajja, Ummu-Kulsum i Fatima. Sve su doivjele poetak poslanstva, primile islam, uinile hidru u Medinu i sve se udale. Meutim, i sve keri, osim Fatime, pomrle su za ivota Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Hatida, radijallahu 'anha, je umrla tri godine prije hidre u Medinu u svojoj ezdeset petoj godini ivota. Ukopana je u Hadunu. U kabur ju je spustio Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem. U to vrijeme jo nije bila propisana denaza. Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je osjetio gorinu gubitka djece. Sva su mu djeca, osim Fatime, radijallahu 'anha, umrla za njegova ivota. Sve se to desilo iz Allahove mudrosti. Umrla su mu muka djeca kako ne bi neki rekli da se Muhammed hvalie sinovima, ili kako ne bi neki rekli da e se prenijeti vjerovjesnitvo na njegove sinove, ili hilafet. Smrt djece je uinilo Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, jo vie osjeajnim prema oaloenim i bolesnim, a naroito prema djeci. Dobro nam je poznato koliko li je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, volio svoje unuie Hasana i Husejna koje je jedine imao. Svu djecu, mimo Fatime, i svu unuad, mimo Hasana i Husejna, je izgubio. Takoe, u tome je utjeha svima onima koji nemaju djece ili ih budu imali pa ih izgube. Najboljem ovjeku, koji je ikada hodao ovom zemljom, skoro sva djeca su pomrla za njegova ivota, kao to su mu, takoe, i roditelji umrli jo u djetinjstvu. Time se, takoe, jo u jednom segmentu, obistinjuje da su vjerovjesnici bili stavljani na najvee kunje.
Pouke, poruke i propisi

Ka'ba je, ono to je poznato, do sada doivjela etiri gradnje: Prva gradnja: O strane Ibrahima i Isma'ila, 'alejhimasselam, kada je uzdignuta Ka'ba. Druga gradnja: Spomenuta gradnja u tekstu koju su vodili Kurejije prije poetka poslanstva u kojoj je uestvovao i Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem. Trea gradnja: Prije koje je spaljena i poruena Ka'ba usljed opsade IbnuZubejra u vrijeme Jezida b. Mu'avije. Izgradio ju je Ibnu-Zubejr na osnovama na kojima su je sagradili Ibrahim i Isma'il, 'alejhimasselam, rukovodei se hadisom Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem: O Aia! Da tvoj narod nije skoro izaao iz dahilijjeta, naredio bih da se porui i ponovo izgradi Ka'ba. U nju bih uvrstio ono to je odvojeno od nje. Spustio bih je do zemlje. Sagradio bih joj dvoja vrata: jedna na istonoj a, druga na zapadnoj strani. Na taj nain bi poprimila izgled u kojem ju je sagradio Ibrahim. (Buharija, Kitabul-hadd, 1586)
Obnova K a ' b e svim Kurejijama je pokazala odgoj Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, njegovo nastojanje da doprinese svaki hajr zajednici u kojoj je ivio. Vjerovjesnikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, ugled se poveao meu Kurejijama time to ih je svojom odlukom sauvao fizikog sukoba i time to je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, svojim rukama postavio Crni kamen na predvieno mu mjesto, nakon to su ga Kurejije sve zajedno podigle. U etvrta gradnja: Ona se desila u vrijeme ovom dogaaju svaki vjernik e se Abdul-Melika b. Mervana, koji je Ka'bu, uvjeriti u Allahovu, subhanehu ve te'ala, nakon Ibnu-Zubejrove gradnje, ponovo zatitu Svojih robova i Njegov odgoj i vratio na osnove na kojima je bila pripremanje Svoga vjerovjesnika, izgraena u Vjerovjesnikovo, sallallahu sallallahu 'alejhi ve sellem, za najasniju misiju, to se dogaalo i nakon ovoga 'alejhi ve sellem, vrijeme. dogaaja sve od smrti Allahova Emanet Allahova poslanika, sallallahu poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. 'alejhi ve sellem, je osobina koja je sauvala Kurejije sukoba u Haremu. Sve Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.
39
Islamska porodica
ta se izdvaja i koja kolina
Sadekatul-fitr moe da se izdvoji iz svih namirnica koje muslimani koriste za ishranu i nije p o t r e b n o ograni avati se na spomenuto u hadisu Obadvije skupine dokazivale su svoje stavove mnogobrojnim dokazima i odgovarale jedna drugoj na njihove dokaze, tako da, inaallah, ukoliko se uradi i jedno i drugo bilo bi ispravno, ali je u svakom sluaju raditi bolje ono kako se praktikovalo u vrijeme Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.
Kada i kome se izdvaja sadekatul-fitr

Zekatul-fitr obavezno je izdvojiti prije nego to se izae klanjati bajram namaz i zabranjeno je odgaati njegovo izdvajanje poslije namaza shodno rijeima Ibn-Omera, radijallahu te'ala anhuma: "Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio da se izdvoji zekatul-fitr prije nego to ljudi izau na namaz." (Buharija, 1509; Muslim, 986 i drugi) Dok ga je dozvoljeno izdvojiti i dan ili dva dana prije Ramazanskog bajrama. Od Nafi'a, rahmetullahi te'ala alejh, se prenosi da je rekao: "IbnOmer, radijallahu te'ala anhuma, bi davao zekatul-fitr onima koji bi ga uzimali i davali bi ga na dan ili dva dana prije Ramazanskog bajrama." (Buharija, 1511; Muslim, 986) Sadekatul-fitr se udjeljuje samo potrebnima: siromasima i nevoljnicima zbog hadisa u kojem se spominje mudrost propisivanja zekatul-fitra: "... i kako bi se nahranili siromasi" i hadisa: "Potedite ih (siromahe) na dananji dan (Bajram) traenja svojim udjeljivanjem". Dakle, propis je da se nahrane siromasi, kao to je sluaj i kod keffareta-otkupnine za mnoge stvari. Ukoliko u familiji onoga koji izdvaja sadekatul-fitr ima siromaha bolje je sadekatul-fitr udijeliti njima, ime se ispunjava ovaj propis i jaaju rodbinske veze. A Uzvieni Allah najbolje zna. Uzvienog Allaha molimo da primi od nas i vas dobra djela u ovom blagoslovljenom mjesecu, pree preko loih, oprosti nam, podari nam Svoju milost i oslobodi nas dehennemske vatre. Amin!
Mudrost propisanosti ove sadake je oboga ivanje siromaha na dan Ramazanskog bajrama ime se liavaju traenja sadake od drugih na taj dan, obveseljivanje istih na dan kada se svi raduju i vesele i ienje od loeg i bestidnog govora, besposlica i sl. to se inilo za vrijeme posta u mjesecu ramazanu. (El-Mugni, 3/65) Ibn-Abbas, radijallahu te'ala anhuma, je rekao: "Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, propisao je zekatul-fitr kako bi se posta oistio loeg, bestidnog govora i besposlica i kako bi se nahranili siromasi. Ko ga udijeli prije namaza (na Ramazanski bajram) bit e primljen kao zekatul-fitr, a ko ga udijeli poslije namaza to e biti obina sadaka." (EbuDavud, 1609; Ibnu-Made, 1827, i drugi, hadis je hasen) Zekatul-fitr je obavezan za svakog muslimana i muslimanku zbog hadisa Ibn-Omera, radijallahu te'ala anhuma, koji kae: "Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propisao je zekatul-fitr od jednog sa'a hurmi ili jednog sa'a jema i slobodnom ovjeku i robu, i ovjeku i eni, i malom i velikom od muslimana; i naredio je da se udijeli prije nego to ljudi izau da klanjaju namaz (bajram namaz)." (Buharija, 1503; Muslim, 984, i drugi)
Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: jeam, hurme, groice; ve se moe udijeliti i ria, penica i slino to se koristi u ishrani. Prema miljenju veine islamskih uenjaka obavezno je izdvojiti jedan sa'a od namirnica koje se koriste u ishrani. Sa'a je mjera od etiri pregrta ruku srednjovjenog ovjeka ija teina otprilike iznosi 2,157 kg. u penici. Kod islamskih uenjaka kada je u pitanju izdvajanje zekata, openito, u novcu postoje dva miljenja:
Izdvajanje zekata u novcu je zabranjeno. erijat je pojasnio u emu je obavezno izdvojiti zekat i izdvajati ga u neemu drugom nije dozvoljeno, kao to nije dozvoljeno za kurban zaklati neto drugo mimo propisanog i kao to kao otkupninu nije dozvoljeno dati mimo propisanog. Da je bilo dozvoljeno izdvajanje zekatul-fitra u novcu Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi to dozvolio. Ovog miljenja su: Malik, afija, Ahmed i Davud ez-Zahiri. (El-Mudevveneh, 1/258; El-Medmu'u, 5/428-429; ElMugni, 2/565) Dozvoljeno je izdvajanje zekata u novcu jer je cilj izdvajanje zekatul-fitra zadovoljavanje potrebe siromaha na dan Bajrama, a to njihovo ispunjenje potreba ponekad biva potpunije u novcu nego u namirnicama. Ovo miljenje zastupaju: Ebu-Hanife, Sevri, Buharija i drugi.
40
Djeija pria
Ja sam najbolje drvo

sallallahu 'alejhi ve sellem, odluio da se bori protiv njih i tako osveti Osmana. Prije nego to su krenuli Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, je pozvao sve muslimane da poloe zakletvu. Ta zakletva se dogodila u hladu ispod moga lia. Niko ne moe da zaboravi taj vani dan. Sve one, koji su poli na umru i koji su doli ispod moga hlada, obasula je Allahova milost. Dolazili su ashabi, jedan po jedan, stavljajui svoju ruku u ruku Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem i izgovarali zakletvu na vjernost, da e se vrsto boriti uz Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem i da nee pobjei. Bilo ih je oko 1400. Ova zakletva je poznata pod imenom Er-Ridvan, a Uzvieni Allah je povodom ove zakletve objavio ajete u Kur'anu koji e se uiti sve do Sudnjeg Dana, a i mene spomenuo u njima: Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernost zakleli. On je znao ta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih, i nagradie ih skorom pobjedom i bogatim plijenom, koji e uzeti, jer je Silan i Allah Mudar. (Prijevod znaenja ElFeth 18-19.) Kurejije su se prepale kad su ule za tu zakletvu. Pustili su Osmana da se vrati i nisu ga bili ubili. Onda su poslali grupu ljudi i ponudili su dogovor Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem. Predloili su deset godina primirja. To primirje je poznato pod imenom primirje kod Hudejbije. Dogovoreno je da muslimani te godine ne mogu obaviti umru, ali da mogu idue godine i da mogu ostati u Mekki tri dana. Puno ashaba se nije slagalo s tom odlukom, jer su mislili da e ih oslabiti to primirje. Nakon kratkog vremena su uvidjeli da je to primirje ipak bilo dobro po njih. Mnoga plemena su u tom periodu prela na islam, te su Kurejije nakon nekog vremena prekinuli primirje. Onda je muslimanska vojska od oko deset hiljada vojnika, na elu sa Allahovim poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, krenula prema Mekki. Kurejije nisu nita mogle da poduzmu i muslimani su lahko uz Allahovu pomo oslobodili Mekku. Nakon to je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem uao u Mekku, zabranio je sjeu drva. Narod je mene dugo vremena posjeivao kako bi se sjeali vanoga dana i zaklatve ispod mojih grana. Omer ibn Hattab se pobojao da e narod poeti da me oboava i na taj nain da ini irk Allahu, delleanuhu, kao to to rade nevjernici, pa je naredio je da me posjeku i da izvade moje korijenje iz zemlje. Sigurno me sad shvatate zato sam najbolje drvo i zato se ja ponosim sa samim sobom. U mom hladu je boravio Allahov poslanik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem i najodabraniji ashabi, te je Allah povodom tog dogaaja objavio da je zadovoljan sa njima svima, spomenuvi i mene ...
vo je istinita pria o meni, meni kao najboljem drvetu na svijetu. Sigurno se pita zbog ega sam ja najbolje drvo pored tolikog drvea i da sigurno nestrpljivo elis da uje moju priu. Elhamdulillah, Allah je mene izabrao da postanem vano i posebno drvo. Moja pria se nalazi i u Kur'anu, a i mnogobrojni hadisi govore o meni. U periodu dok su muslimani jo bili u Medini, a murici u Mekki, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je pozvao svoje ashabe da se pripreme, te da e ii u Mekku da obave umru. Ispriao im je san kojega je usnio. U snu mu je prikazano da ulazi u Mekku i da je uzeo kljueve od Kabe. Prikazano mu je da je sa ashabima tavafio oko Kabe obavljajui umru. Vidio je u snu da su neki od ashaba obrijali glave, a neki kosu potkratili... Pored toga to su Mekkom jo uvijek vladali murici, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je vrsto odluio da se bez oruja uputi u Mekku, pokazujui po ko zna koji put svoju velianstvenu hrabrost i odlunost, kakva samo njemu dolikuje. Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, je poslao Osmana b. Affana u Mekku da kae nevjernicima (Kurejijama) da muslimani Medine ele da obave umru. Par dana kasnije se proula vijest da su Kurejije ubile Osmana. Onda je Resulullah,
41
U svijetu raunara
NOTEBOOK ILI DESKTOP?!
Prilikom donoenja odluke o tome da li kupiti laptop ili desktop raunar, najbolje da prednosti i nedostatke oba tipa izmjerite prema vaim konkretnim potrebama za posjedovanjem raunara. Uputstvo za donoenje odluke:
Razmislite da li vam je zaista neophodno da svoj raunar nosate unaokolo. Ako jeste, kupite sebi neki laptop raunar; Odredite da li vam je prenosivost raunara manje bitan faktor od nedostatka prostora. Ukoliko je ovo drugo u pitanju, razmislite o kupovini nekog od najnovijih modela tankih ("slim-top" ili "slim-line") desktop raunara; Imajte u vidu da ete, za istu cijenu, kupovinom desktop raunara dobiti znatno veu brzinu rada i funkcionalnost, nego ako se odluite za kupovinu nekog laptop-a.; Ukoliko se opredjelite za laptop, oekujte znatno ee i skuplje popravke; Ako planirate da intenzivno radite na obradi grafike, multimedijalnih sadraja, ili da igrate 3D igrice, kupite desktop raunar, jer monitori na laptop raunarima generalno imaju manje dimenzije i loiju rezoluciju; Opredjelite se za desktop raunar ukoliko vam je bitna mogunost njegove kasnije nadgradnje.
Savjeti i upozorenja Ukoliko niste student, za kupovinu laptop-a se treba odluiti jedino ako e vam on sluiti kao dodatak postojeem desktop raunaru. Naime, laptop raunar je neprikladan za dui rad, prvenstveno zbog malih dimenzija monitora i tastature. Imajte takoe u vidu da su laptop raunari znaajno skuplji od ekvivalentnih desktop raunara. Pri identinim brzinama takta, procesori za laptop su sporiji od procesora dizajniranih za ugradnju u desktop raunare.
42

El-Asr 020

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

El-Asr 020

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadraj

ISKRENO POKAJANJE TEVBA RAMAZAN I POST U NJEMU GREKE U TOKU POSTA 4 8 11 13 15 17 18 20 21 24 27 29 32 34 36 38 40 41 42

Informativni islamski asopis El-Asr

Osobine iskrenih vjernika

Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim ivotom

Svi smo mi grijenici

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Osobine iskrenih vjernika

Zato da uinim tevbu?

Nastavak na sl. strani ->

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Osobine iskrenih vjernika

Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Osobine iskrenih vjernika

Uslovi iskrene tevbe

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Stvari koje je lijepo da posta poznaje

Obaveznost posta u Ramazanu

Nastavak na sl. strani ->

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Nevoenje rauna o vremenu zapatanja

Izgovaranje nijjeta jezikom

Nevoenje rauna o namazu u dem'atu, prespavljivanje namaza i njihovo spajanje

Nastavak na sl. strani ->

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Uputanje sluha i vida u zabranjene stvari

Lano svjedoenje i postupanje po njemu, lo govor u ramazanu

Nepoznavanje propisa posta

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

PO STOJANOST AKIDETA ispravnih predhodnika

Nastavak na sl. strani ->

DJELA koja PRATE govor

Upozorenje onima koji jedno govore a drugo rade

Nastavak na sl. strani ->

erijatske oblasti iz kojih da'ija mora da posjeduje znanje

Vanost opteg znanja

Pitanje: Da li provjeravanje okusa hrane kvari post?

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Juli/ August 2007 / 1428 H.G. broj 19

Pripremio: Harmin Sulji, prof.

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

ta je poeljno, a ta pokueno initi u itikafu

Sastavni dijelovi itikafa

Stvari koje kvare itikaf

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Dova koja se preporuuje da se ui u noi Kadra

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

SAVJETI sestri muslimanki u RAMAZANU

Kako da doeka mjesec Ramazan

Budi zahvalna Uzvienom Allahu

Nastavak na sl. strani ->

Podui se propisima posta

Ramazan je mjesec posta, a ne mjesec hrane

Mjesec Ramazan je mjesec Kur'ana

Mjesec Ramazan je mjesec plemenitosti i dobroinstva

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Zadnja treina Ramazana

Praktini savjeti za iskoritavanja vremena u Ramazanu

Ramazan je post svih organa

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

JE DOVOLJAN DA USREI MUSLIMANKU