GLAS IZ PUSTINJE

POBONOSTI

KAPULAR - ZNAK POSVETE MARIJI

Bog je izabrao Mariju da bude Majkom njegova Sina, te joj se moemo, kao majci, obratiti u svakoj prigodi naega ivota. Ona je uzor u odlunom nasljedovanju Isusa Krista, sluanju Njegove rijei, te nas pouava kako Mu dati prednost u naoj svagdanjici svojim ponaanjem i ivotom. Uz bogosluno slavljenje Marije razvile su se takoer i druge pobonosti tovanja Bogorodice, npr. krunica, hodoaa i sl. To je izraz ljudskog povjerenja, preporuke i tovanja Marijina u raznim ivotnim okolnostima. Jedan od naina tovanja Marije jest kapular. kapular je kod raznih redovnikih zajednica onaj dio odjee to se nosi iznad redovnikog odijela i sputa se u dvije trake povezane ramenicama niz prsa i lea do nogu. kapular svjetovnjaka je veoma skraeni oblik velikog kapulara redovnika. Dva komadia sukna povezana s dvije uske vrpce ine cjelinu koja se nosi objeena preko prsa i lea. Smei karmelski kapular pripada najpoznatijim i najrairenijim. u kapular, a sauva u svom ivotu staleku istou, bit e u jednu od prvih subota nakon smrti (tj. to prije) osloboen iz istilita." preuzimanje obveze i odgovornosti., ali ukljuuje i prihvat Gospinih obeanja posebne ljubavi, majinske pomoi i zatite, te dva posebna obeanja (obeanje sv.imunu Stocku i "subotnja povlastica"). Ova obeanja zadobit e samo onaj nositelj kapulara koji svoju posvetu Mariji doista i ivi.

KAPULARSKA BRATOVTINA
Ve je odavno bio obiaj davati "male" kapulare ljudima koji su bili povezani s kojom redovnikom zajednicom i koji su u svijetu eljeli ostvariti njezin uzor i duhovnost. Oko Karmela se takoer okupilo takvo zajednitvo svjetovnjaka koji su eljeli svoj ivot urediti prema karmelskoj duhovnosti. Ova "kapularska bratovtina" povezana je s Karmelskim Redom i ima udjela u njegovoj duhovnosti. Svaki katolik moe postati lanom ove bratovtine oblaenjem, primanjem i vjernim noenjem kapulara. Prvi sukneni kapular mora blagosloviti i staviti sveenik. Nove kapulare iza toga moe se nositi bez posebnog blagoslova. Sukneni kapular, zbog praktinih razloga, moe se zamijeniti medaljicom - na jednoj strani medaljice je lik Presv. Srca Isusova, na drugoj Majke Boje. Postojano noenje kapulara prati djelomian oprost, a svaki lan moe, uz uobiajene mogunosti, dobiti potpune oproste za sebe ili pokojne u odreene dane.

PAPA O KAPULARU
(povodom 750.-te godinjice karmelskog kapulara) "kapular je u biti redovniko odijelo, habit. Tko ga prima postaje pribrojen ili pridruen za jedan stupanj, vie ili manje prisan, Redu Karmela, posveenom sluenju Gospi za dobro itave Crkve. Tko obue kapular biva stoga uveden u zemlju Karmela da se hrani njenim plodovima, te kua slatku

POVIJEST KAPULARA
U 13.st. problemi s opstankom Reda ponukali su generala Reda imuna Stocka da pomo potrai od Marije. 16. srpnja 1251. imao je vienje Majke Boje. Marija mu je pokazala kapular i rekla: "Primi, moj ljubljeni sine, kapular tvojega Reda: on je posebni milosni znak, koji sam izmolila za tebe i djecu gore karmelske (sve koji e nositi kapular). Tko u tom odijelu umre, nee vidjeti ognja vjenoga. Vidi, to je znak spasenja, zatita u pogibeljima, zalog mira i vjenog saveza sa mnom." Ovo je bila potvrda i pomo za Karmelski Red. Crkva je uvijek priznavala i preporuivala pobonost kapulara. Tu pobonost jo je vie proirila "Subotnja povlastica" - obeanje koje je dobio papa Ivan XXII za Gospina ukazanja 3. oujka 1322.god., a glasi: "Tko umre odjeven

POSVETA MARIJI
Bit i sadraj karmelskog kapulara jest posveta Mariji to znai povjeriti se majinstvu, skrbi i okrilju Njezinom da nas ona vodi Kristu prema naelu i iskustvu Crkve: "Po Mariji k Isusu". Noenje kapulara mora se odraziti u osobnom ivotu nositelja, naime u nasljedovanju Krista po uzoru i primjeru Marijinu. Tako shvaena rije posvete znai

30

GLAS IZ PUSTINJE
i majinsku prisutnost Marije, u svakodnevnom nastojanju da se iznutra obue u Isusa Krista, te ga oituje u sebi ivei za dobro Crkve i itavog ovjeanstva. Stoga su dvije istine koje evocira znak kapulara: s jedne strane, neprestana zatita Presvete Djevice, ne samo za vrijeme ivotnog puta, nego i u asu prijelaza prema punini vjene slave; s druge strane, spoznaja da se pobonost prema Njoj ne moe ograniiti na molitve i izraze tovanja u njenu ast u nekim okolnostima, nego mora predstavljati "habit", tj. stalno odredite vlastitog kranskog ponaanja, satkanog od molitve i nutarnjeg ivota, po uestalom primanju sakramenata te stavrno vrenje djela duhovnog i tjelesnog milosra. Na taj nain kapular postaje znak "saveza" i uzajamnog zajednitva izmeu Marije i vjernika: on u stvari znai na konkretan nain Isusovo izruenje njegove Majke, koju je na kriu predao Ivanu, i u njemu svima nama, te izruenje ljubljenogg uenika i nas njoj, koja je postala naom duhovnom Majkom.(...) (...) I ja nosim na svom srcu ve dugo vremena karmelski kapular! Po ljubavi koju gojim prema zajednikoj nebeskoj Majci, iju zatitu neprestano kuam, elim da ova marijanska godina pomogne redovnicima i redovnicama Karmela te pobonim vjernicima koji je sinovski aste, u rastu u njenoj ljubavi te u zraenju ovom svijetu prisutnosti ove ene utnje i molitve, zazivane kao Majka milosra, Majka nade i milosti. S ovim eljama rado podjeljujem Apostolski Blagoslov svoj brai, sestrama te laicima i laikinjama karmelske Obitelji, koji toliko rade na irenju meu Bojim narodom prave pobonosti prema Mariji, Zvijezdi mora i Cvijetu Karmela!" U Vatikanu, 25.oujka 2001. Ivan Pavao II. Ukoliko ste zainteresirani za stupanje u kapularsku bratovtinu, obratite se vl. Josipu Kuzelu, kapelanu.

POBONOSTI

MALI RJENIK CRKVE

alom - (hebr.) mir, blagostanje,
srea; alom alekem (lat. Pax vobis, hrv. Mir vama) - idovski pozdrav.

Teologija - (gr. theos: bog, logia: znanost) bogoslovlje, znanost o Bogu; istraivanje razloga vjere u Boga i samog boanskog Bitka; razumsko utemeljivanje i opravdavanje vjere u Boga koje se oslanja na Bibliju, na crkvene oce, na zakljuke crkvenih sabora i ljudski razum. Ufanje - nada da emo postii
blaenstvo, blaeno uivanje slave Boje, vjeno spasenje; ubraja se u tri bogoslovne kreposti.

umilostivili, zahvalili mu, postigli zatitu, proslavili ga. U kranstvu rtvu je prinio Bogu njegov Sin, Isus Krist, koji je postao ovjekom iz ljubavi, da bi ljude otkupio od grijeha vlastitom smru na kriu.

Askeza - (gr. asceza) vjebanje u

kreposti,molitvama i razmatranjima, obuzdavanje pouda, tenja za savrenstvom i za to veim sjedinjenjem s Bogom.

Blaenstvo - stanje savrene

ljubavi prema Bogu i prema blinjemu; potpuno se postie u vjenosti, a djelomino ve ovdje u zemaljskom ivotu.

Vjera - takoer

jedna od bogoslovnih kreposti (preostala je ljubav); to je nadnaravna krepost kojom vjerujemo u Boga i u sve to je on objavio i to Crkva vjeruje i ui vjerovati.

asoslov - svagdanja liturgijska

molitva asova u katolikih sveenika i redovnika te pobonih laika, sastavljena od psalama, itanja biblijskih odlomaka, himana i molitava. ine je: Sluba itanja, Jutarnja, Srednji as (prvi, trei, esti i deveti), Veernja, Poveerje, koji su za moljenje rasporeeni preko cijeloga dana.

Zavjet - (lat. votum) 1. ugovor, savez; Stari zavjet: savez koji je sklopio Bog sa idovskim narodom na Sinaju; Novi zavjet: savez koji je sklopio Isus sa svim ljudima; 2. sveano obeanje, dano Bogu, da e se uiniti neka mogua i bolja stvar; krsni zavjet - zavjet koji se ini kod krtenja, a ksanije se obnavlja; redovniki zavjeti istoe, poslunosti i siromatva; zavjeti mogu biti sveani, privremeni, doivotni ili vjeni, prema tome da li veu za neko krae ili due vrijeme ili do smrti. rtva - obredni in prinoenja ivotinje ili nekog predmeta u ast boanstvu da bismo ga umirili,

Devocionalija - predmeti za izvanjsku pobudu na pobonost, npr. kriii, nabone medaljice, svetake slike, krunice, itd. Ekumenizam - pokret koji tei
jedinstvu kranskih crkava; temelji se na jedinstvu podrijetla, priznanju krtenja, zajednike vjeroispovijesti sadrane u Credu(najstariji kranski simbol) i vjeri u Boga u Kristu. (prema "Mali religijski rjenik" A.Rebi, KS, Zagreb, 1997.) pripremila M.S.

M.S.

31