Dobrodošli u svijet akvaristike!

Kao u svemu, tako je i u ovom djeliæu prirode

pretanka granica izmeðu savršenosti i borbe za èetverokutni akvarij
opstanak.

Na
alost, preèesto se dogaða da zbog vlastite

nepripremljenosti uèinimo pogreške kobne po

ivot naših ribica. I tako, umjesto da osjetimo
zadovoljstvo, mir i tišinu, obuzmu nas frustracije i
oèaj dok gledamo kako polako gasne tek nedavno kutni, ovalni šesterokutni
oformljen kutak za odmor.

vrijednost, temperatura,...) mnogo se sporije

odvijaju, pa mo
emo pravodobno reagirati.

No, za opremanje vrlo velikog akvarija potrebno

je mnogo novca. Stoga poèetnicima predla
emo
nabavu akvarija obujma izmeðu 100 i 200 litara.

To je razlog zbog kojega smo se odluèili za
tiskanje ovoga priruènika. Pokušat æemo obraditi
najva
nije stvari, a mnogo, mnogo više mo
ete
pronaæi na našim web stranicama, na adresi
www.akvarijske-ribe.com
Smještaj akvarija
Kao prvo, u obzir morate uzeti masu oformljenog
akvarija; kompletno ureðen i napunjen vodom,
akvarij od 150 l te
i više od 200 kg, pa je za njegov
smještaj potrebno imati dovoljno èvrst stalak
(ormariæ).

NE
Ovaj je priruènik nastao zajednièkim trudom
AKVARIJ
ekipe sa spomenutih web stranica i ako bude
ikakvih pitanja (a bit æe ih, vjerujte mi) s vaše
strane, ili pak po
elite vlastita iskustva podijeliti s
nama, pridru
ite nam se - bit æe nam izrazito
zadovoljstvo!
VRATA
AKVARIJ

Izbor akvarija
NE

Pri izboru akvarija nema strogih pravila. Postoje

razni oblici, no odabir meðu njima stvar je
estetike i našeg osobnog ukusa. Tako po PROZOR
trgovinama mo
emo, uz najèešæe èetverokutne
Akvarij treba smjestiti tako da na njega ne pada
oblike, naiæi i na šesterokutne, osmerokutne, s
Sunèevo svjetlo, i to iz dvaju razloga: kako bi se
ovalnom prednjom stijenkom, kugle,...
izbjeglo nekontrolirano bujanje algi i, buduæi da
se ribe okreæu prema izvoru svjetlosti, kako ne bi
Opæenito vrijedi: što veæi akvarij, to je odr
avanje
zauzimale neprirodan polo
aj dok sunce obasjava
lakše, ma kako to na prvi pogled nevjerojatno
prednje staklo. Akvarij ne biste trebali smjestiti ni
zvuèalo. U veæim akvarijima, promjena kvalitete
u blizini ulaznih vrata, jer su ribe izlo
ene stresu
vode i njezinih osnovnih svojstava (tvrdoæa, pH
ako se pored akvarija stalno prolazi. Iz istog
razloga ni previše buèno mjesto nije idealno. plastiène rešetke, koje štite grijaè od nasrtaja
veæih i agresivnih riba, ali istodobno štite i same
Ispod akvarija stavite stiropor debljine 5 mm ili ribe, kako se ne bi ozlijedile naslonivši se na vruæu
više, jer i najmanja neravnina, ili neka mrvica na površinu.
gornjoj ploèi vašega stalka, mo
e biti uzrokom
pucanja stakla. Iako svaka vrsta riba ima svoju optimalnu tempe-
raturu vode, namjestimo li termostat na 25 °C,
Kako sva oprema za akvarij (filtar, grijaè, pumpice tek rijetkim vrstama riba to neæe odgovarati
za zrak i rasvjeta) zahtijeva prikljuèak na 220 V, (primjerice, diskusima, koji preferiraju topliju
akvarij morate smjestiti u blizinu utiènice, ili pak vodu - oko 30 °C).
osigurati dovoljno dugaèak produ
ni kabel s
dovoljnim brojem prikljuènih mjesta. Osnovno pravilo pri rukovanju grijaèem jest da
nikada ne smije raditi izvan vode, jer bi se u tom
sluèaju veæ za nekoliko trenutaka pregrijao, što bi
Oprema rezultiralo pucanjem zaštitnog stakla. Iz sliènog
razloga po
eljno je grijaè najprije na petnaestak
Ako ste se odluèili na gotov komplet, tada najvje-
minuta uroniti u vodu kako bi mu se temperatura
rojatnije imate svu potrebnu opremu za funkcio-
izjednaèila s okolinom, pa ga tek onda ukljuèiti.
niranje vašeg slatkovodnog akvarija. U jednom od
Isti postupak treba primijeniti i prilikom vaðenja
iduæih poglavlja proèitajte o opremi potrebnoj za
grijaèa.
morski akvarij. Za slatkovodni akvarij potrebno
vam je sljedeæe:
Filtar
· Grijaè
· Filtar Buduæi da postoji mnogo
tipova akvarijskih filtara,
· Rasvjeta a i cijene prilièno varira-
· Zraèna pumpa (opcio- ju, izbor pravoga filtra
jedna je od najveæih sta-
nalno: veæina filtara
vki u ukupnoj svoti koju
opskrbljuje akvarij do-
treba izdvojiti za akvarij,
voljnom kolièinom kisi-
te nas ostavlja u mnogim
ka, a kod biljnih akva-
nedoumicama.
rija dodatno upuhiva-
nje zraka mo
e èak
Na tr
ištu postoje razli-
usporiti rast bilja)
èiti filtri razlièitih proizvo-
ðaèa, koje dijelimo na:
Grijaè
· Unutarnje filtre:
U današnje vrijeme svi renomirani proizvoðaèi Spu
vaste filtre
izraðuju vodootporne grijaèe s termostatom, koji Kutne ili box-filtre
automatski iskljuèuje grijaè kad voda dosegne Filtre pogonjene crpkom

eljenu temperaturu. Veæina njih grijaèe stavlja u Podne filtre (smještaju se ispod šljunka)
·Vanjske filtre:
Viseæe (hang-on) filtre (postavljaju se bilo
na boènu, bilo na stra
nju stranu akvarija)
Kanistarske filtre (najèešæe se koriste u
slatkovodnoj akvaristici kod veæih akvarija)
Vrste akvarija
Prema naèinu ureðenja, vrstama riba, biljaka i
ostalih organizama koje
elimo imati, akvarije
mo
emo podijeliti na nekoliko vrsta.

Po osnovnoj podjeli, akvariji mogu biti

Dezinfekcija akvarija i opreme
Nakon što ste nabavili akvarij i odabrali mjesto za
njegov smještaj, prvo što morate uèiniti jest
temeljito oprati akvarij.
slatkovodni, boèati i morski, a prema temperaturi
vode dijelimo ih na hladnovodne i toplovodne.
Hladnovodni akvarij
Tekst napisao:Sandrino Možar ( Smozar)

Staklo (vanjsku i unutarnju stranu) i poklopac pe-

Prije ulijevanja u akvarij, voda mora 2-3 dana
rite samo mlakom vodom. Nemojte rabiti nikakva
odstajati u prikladnoj posudi, ili je treba prokuhati
kemijska sredstva, osim malo hipermangana za
30-45 minuta. Takoðer, u akvarij se mo
e staviti i
dezinfekciju. Nakon toga dobro isperite vodom.
destilirana voda, uz dodatak manje kolièine mine-
ralne vode radi obogaæenja mineralima.
Sve ukrase za akvarij, bilo prirodne (razno korije-
nje i drva) ili umjetne (keramièke špilje, brodovi,
Iako mnoge hladnovodne vrste bilja i riba vole
avioni,...), prokuhajte na 5 minuta. Šljunak za
tvrðu vodu, manja odstupanja neæe prouzroèiti
akvarij (osobito ako je rijeè o tvornièki neispra-
znatnije smetnje ako nisu nagla nego postupna.
nom, neobojenom šljunku) ispirite sve dok se
pH vrijednost vode treba biti izmeðu 6,0 i 7,8.
voda ne razbistri, a zatim ga takoðer prokuhajte.
Grijaè nije potreban, jer je hladnovodnim ribama 3. Patuljaste cihlide
dovoljna temperatura vode 12-15 °C. Na višim
temperaturama metabolizam riba se ubrzava, što Afrièke - pu
arice, patuljaste ustonoše,...
im skraæuje
ivotni vijek. Srednjoamerièki patuljci
Ju
noamerièki patuljci
Glede rasvjete, dovoljno je 0,5 W
po litri vode, što je manje nego u Od svih ribljih porodica, cihlide obuhvaæaju
tropskom akvariju. najveæi broj vrsta, te æemo predstaviti samo
nekoliko koje se kod nas mogu nabaviti.
Najzastupljeniji stanovnik
hladnovodnog akvarija je Cihlide jezera Malawi
zlatna ribica, podvrsta Carassius U ovu skupinu spada velik broj vrsta, koje se
auratus auratus, iako èesto susreæemo i hibridne dijele na mbune i non-mbune. Za veæinu vrsta
oblike poput lavlje glave, crvene kape, perlice, dostupnih na našem tr
ištu karakteristièno je
pajèolanke, teleskope i bubble. bogatstvo boja. enke ovih riba ikru, a kasnije i
mlað, nose i èuvaju u ustima.
Najzastupljenije
biljke u ovoj vrsti Dijelimo ih na rodove: Pseudotropheus,
akvarija su: Labeotropheus i Labidochromis, koji su kod nas
KARLOVAC
najviše zastupljeni, te na Alunokare.
Myriophyllum
Aquaticum, Ma
uraniæeva obala 2to
Po temperamentu
Lagarosiphon tel.su047
agresivne819
/ 616 i terito-
Major, rijalne ribe, a vole tvr-
Mentha cervina, du i alkalnu vodu tem-
Potamogeton
perature 26-28 °C.
Crispus,
Primjerene su samo za
Tillatea recurva i
velike akvarije (veæe
dr.
od 150 litara), s mno-
go kamenja meðu kojim se mogu skrivati.
Akvarij s cihlidama ("ciklidima")
Tekst napisao: Mikec Franci (Miki_Kodeljevo) Cihlide jezera Tanganyika
Najzastupljeniji rod u našim prodavaonicama je
Cihlide dijelimo u nekoliko skupina: Neolamprologus, koji obuhvaæa vrste poput:
leleupi, calvus, tetracantus, tretocephalus,
1. Cihlide Staroga svijeta sexfasciatum i nekoliko vrsta pu
arica.

Cihlide Azije i Madagaskara Nijedna od nabrojenih

Cihlide jezera Malawi vrsta ne naraste veæa
Cihlide jezera Tanganyika od 10 cm, a neke ne
Cihlide jezera Victoria prerastu ni 6 cm. Pre-
Cihlide ostalih istoènoafrièkih voda te
no se dr
e u jatima.
Nisu ustonoše, ali su FOTO: CICO
CICO047
2. Cihlide Novoga svijeta teritorijalne i meðu
mu
jacima iste vrste èeste su borbe, osobito
Srednje i Ju
ne Amerike tijekom parenja. Kao i kod Malawi cihlida,
Cihlide porjeèja Amazone, koja je najbo- Tanganyika takoðer zahtijeva tvrdu i alkalnu
gatija vrstama vodu, te temperaturu izmeðu 26 i 28 °C.
Patuljaste cihlide
Pripadnika ove skupine je mnogo. Takoðer su
prekrasnih boja, ne narastu više od 8 cm, te ih se
mo
e dr
ati u manjim akvarijima. Bri
ni su
roditelji i, ovisno o naèinu skrbi za mlað, mo
emo
ih podijeliti u tri osnovne skupine: onu kod koje se
za potomstvo brine mu
jak, onu kod koje se za
ikru i mlað brine
enka, te skupinu gdje su oba
roditelja podjednako anga
irana.
Najèešæi su rodovi:
Microgeophagus, Apistogramma, Aequidens,
Apistogrammoides, Crenicara, Dicrosus,
Heterogramma, Mesops, Nannacara, Parvacara,
Pseudoapistogramma,... s brojnim pripadajuæim
vrstama.
U trgovinama se prodaje nekoliko vrsta, koje su
navodno, zbog miroljubive æudi, pogodne za svaki
akvarij. No, veæina tih ribica vrlo je osjetljiva i
zahtijeva mekanu i kiselu vodu.
Zbog velikog broja vrsta koje pripadaju porodici
cihlida, te njihovim raznolikim potrebama za opti-
malnim
ivotnim uvjetima, potrebno je dobro pro-
uèiti svaku pojedinu vrstu koju odluèimo dr
ati u
akvariju.
Morski akvarij
Tekst napisao: Nebojša Humek - Brada
www.brada.info
Poèetak i razvoj morskog akvarija
Poèinje najèešæe iznenada, kad se poklopi nekoli-
ko uvjeta (akvarij, oprema, novac), a inicijalni
impuls je kad se morski akvarij vidi u
ivo. Kod
morskog akvarija prvo nam u oèi upada boja
vode, koja je - za razliku od "slatkog" (zelenog) -
kristalno plava. Razlika u boji posljedica je
osvjetljenja, te pomanjkanja bilja i zelenih algi.
Voda
Kakvoæa vode od vitalnog je
znaèaja za morski akvarij, a njezin
kemijski sastav mo
e znaèiti razliku
izmeðu
ivota i smrti, ili zadovolj-
stva i oèaja. Ako imamo "fish-only",
moramo razmišljati o udobnosti i
zdravlju naših ljubimaca, a ako je akvarij nasta-
njen i koraljima, više ne govorimo o udobnosti,
nego o opstanku. Koralji su najbolji pokazatelj
stanja mora, jer se povlaèe pri najmanjem zaga-
ðenju, a ugibaju ako takvo stanje potraje.
U morskom akvariju mjerimo slanost, pH, fosfate,
nitrite i nitrate, kao i temperaturu vode. Uporaba
vode iz vodovoda ili zdenca suoèava nas s velikom
kolièinom silikata, fosfata i ostalih primjesa koje
su nemjerljive u moru, tako da je imperativ
uporaba vode iz RO ureðaja ili kupovanje demi-
neralizirane vode.
Cikliranje
Nakon što smo u akvariju pomiješali H2O i sol za
pripremu morske vode, te izmjerili gustoæu hidro-
metrom (vrijednosti zelenog podruèja kreæu se od
1022 do 1033),
pokreæemo cirku-
laciju vode kroz
filtar, u kojemu se
trebaju razviti ba-
kterije i alge. One
su poèetak
ivota
u našem akvariju.
ivo kamenje
ivo kamenje nije nešto što gmi
e po staklu i dnu.
Rijeè je o najva
nijem sastojku vašeg akvarija,
èija je svrha filtriranje vode organskim putem.
ivo kamenje koraljnog je podrijetla, šupljikave
strukture, te nastanjeno organizmima koji razla
u
amonijak na spojeve koje mo
emo oèistiti filtrom i
kemikalijama.
Na
ivo kamenje lijepimo koralje, što je druga
svrha njihove prisutnosti u akvariju.
Tu dolazimo do sljedeæeg va
nog detalja -
cirkulacije vode. Kako bismo orga-
nizmima u kamenju (kao i kora-
ljima) osigurali stalan dotok hrane,
moramo stvoriti cirkulaciju vode sa
što manje mrtvih kutova. U tome
nam koriste powerhead pumpe,
povrat iz filtra, te povrat iz sumpa
(ako ga imamo).
Preporuka je za cirkulaciju (mjereno u l/h)
minimalno 10 x volumen akvarija. Na primjer, ako
je zapremina akvarija 180 litara, cirkulacija ne bi
smjela biti manja od 1800 l/h. Iznimku èine
akvariji s DSB filtracijom (Deep Sand Bed)
Takoðer, moramo voditi raèuna o koraljima, koji
ne vole direktan mlaz vode iz PH pumpe.
Rasvjeta
Kako bi
ivio, te kako bismo mogli vidjeti njegovu
unutrašnjost, akvarij mora biti osvijetljen. Rasvje-
ta u morskom i slatkovodnom akvariju znaèajno
se razlikuje. Biljke zahtijevaju nešto svjetla i dosta
hranjivih sastojaka za normalan
ivot. Koralji
zahtijevaju intenzivno svjetlo odreðenog spektra,
te za njih postoje specijalni izvori svjetlosti.
Odr
avanje akvarija
Zbog intenziteta rasvjete, te zbog veæe otvore-
nosti (izlo
enosti) zraku, potrebno je nado-
lijevanje svje
e vode (do 2 litre na dan).
Slana voda se ne dodaje, nego mijenja jednom
mjeseèno do 20 %. Potrebno je èešæe èistiti
skimmer (1-2 puta tjedno, ovisno od zagaðenosti
vode). Struganje algi s prednjeg stakla potrebno
je svaka dva do tri dana. Morski akvarij skuplji je
od slatkovodnog
(u startu), ali pru-

a neusporedivo
veæe zadovolj-
stvo, jer
ivot u
moru odvija se in-
tenzivnije i dina-
miènije, te su pro-
mjene vidljive u
svakom trenutku. Ne treba zazirati od poèetka -
treba slijediti zdrav razum i logiku, uz kratko
upoznavanje s osnovnim pravilima.
Slatkovodni tropski akvarij
Prije nego što poènemo ureðivati akvarij (stavljati
podlogu, saditi biljke, nalijevati vodu), trebali
bismo naèiniti malu shemu rasporeda biljaka,
kamenja, panjeva i ostalih ukrasa. Prilikom
rasporeðivanja elemenata po akvariju trebali
bismo paziti da sve izgleda što prirodnije - dakle,
treba izbjegavati bilo kakvu simetriju.
bilje stra
njeg plana
bilje srednjeg plana
bilje prednjeg plana
Akvarijsko bilje
Tekst napisao: Frano Lediæ (Frano_Zaprešiæ)
Osim što akvarij èini ljepšim, akvarijsko bilje igra
vrlo va
nu ulogu u odr
avanju kemijske ravno-
te
e, obogaæivanju vode kisikom potrebnim za

ivot riba, te spreèavanju bujanja algi.
Rasvjeta
Kako bi biljke mogle rasti, potrebno im je svjetlo
odreðenog spektra i intenziteta. Okvirne
smjernice za snagu rasvjete su sljedeæe:
Vrlo zahtjevno bilje: 2 W/l
Srednje zahtjevno bilje: 1-1,5 W/l
Manje zahtjevno bilje: 0,5-1 W/l
Za optimalan rast bilja, svjetlo bi u akvariju
trebalo biti ukljuèeno 12-14 sati dnevno. Veæina
gotovih kompleta dolazi u duæane s rasvjetom za
manje zahtjevno bilje, te lampama koje nisu
adekvatne za akvarijsko bilje, nego pospješuju
rast algi!
Osim kvalitetne rasvjete, bilju za uspješan rast
treba osigurati i kvalitetnu podlogu, te ga
povremeno prihranjivati gnojivom.
Osim brojnih tekstova o ureðenju
akvarija, opremi, opisima riba i biljaka,
najzanimljiviji dio web stranica
www.akvarijske-ribe.com svakako je
forum, u kojem brojni èlanovi razmje-
njuju iskustva vezana uz akvaristiku.
Na forumu poèetnici, ali i oni iskusni,
mogu pronaæi odgovore na gotovo sva
pitanja i probleme s kojima se
svakodnevno susreæu dru
eæi se sa
svojim ribicama, biljem, koraljima,
pu
evima i drugim stanovnicima tog
èarobog djeliæa prirode, ili pak podijeliti
svoje iskustvo i dati savjet ostalima.

Još jedan zanimljiv dio portala je

svakako i foto-galerija, koju svaki èlan
foruma mo
e lako i jednostavno izraditi.
Ujedno dobiva i vlastitu web adresu
oblika
Nekoliko savjeta za sadnju:
www.akvarijske-ribe.com/galerija/ime
· Sve
ute i trule listove prije sadnje treba odstra-
niti
· Preveliko korijenje treba podrezati Na portalu se nalaze i lako pretra
ive
baze riba i akvarijskog bilja, sa svim
· Neke akvarijske biljke ne sade se u podlogu, ne- opæim podacima o pojedinim vrstama.
go se ribièkim koncem prièvršæuju na kamen ili
drvo u akvariju (anubiasi, mahovine, paprati,...)
Akvaristièki rjeènik olakšava poèe-
· Bilje koje se razmno
ava rezanjem stabljike re- tnicima, ali i onim iskusnijima, razumi-

e se tek kad dosegne površinu vode jevanje nekih pojmova specifiènih za
· Kod biljaka koje se razmno
avaju vrije
ama, akvaristiku, ali i opæenito pojmova
mlada biljka odvaja se od matiène (rezanjem tr- vezanih uz
ivotinjski i biljni svijet.
kaèa) tek kad izdanak dosegne treæinu velièine
osnovne biljke
· Nakon što korijen biljke
uèvrstimo u podlogu,
stabljiku treba lagano
povuæi prema gore, kako
bismo sprijeèili kasniji
rast korijenja iznad
površine podloge

Za trenutke opuštanja tu je i poseban
kutak sa zabavnim igricama.
Ovaj priruènik izraðen je na osnovi
iskustava svih èlanova foruma.
Zahvaljujemo svima koji su na posredan
ili neposredan naèin sudjelovali u izradi
istog.
Grafièka priprema i tekst:
Jasmina Burek
Lektura i korektura:
Nenad Jurkoviæ
· Pri sadnji stabljièastih biljaka, donje meke i
zdrave listove potrebno je odstraniti kako bi se
lakše razvio korijenski sustav
· Nakon sadnje biljaka bilo bi dobro pod korijen-
ski sustav staviti gnojivo, najbolje laterit ili neko
gnojivo u tabletama
Biljke koje preporuèujemo za
poèetak:
Naravno da nije svejedno s kojim biljkama ukrasiti
tek oformljeni akvarij. Mnoge se vrste biljaka
uveliko razlikuju u svojim potrebama za gnojivom
i rasvjetom. Neke su èak osjetljive na manje po-
make u temperaturi i ostalim parametrima vode.
Biljke, pa èak i neke alge, imaju u akvariju
posebno va
nu ulogu - uzimaju iz vode otpadne
tvari (nitrate), a stvaraju kisik neophodan za

ivotriba, te pru
aju prirodna skrovišta za
plašljive ribe. Pravilnim omjerom broja riba i
biljaka posti
emo biološku ravnote
u u akvariju.
Ugrubo, biljke mo
emo podijeliti, ovisno o
konaènoj visini rasta na:
· Bilje prednjeg plana
Slika gore:
Anubias barteri var. Nana
Slika desno:
Eleocharis acicularis
·Bilje srednjeg
plana
Cryptocoryne wendtii
· Bilje stra
njeg plana odvojiti u poseban akvarij ili kotilicu. Uz mnogo
bilja, veæina mlaði mo
e pre
ivjeti i u zajednièkom
Logièno da æemo bilje akvariju, skrivajuæi se meðu listovima od
iz ove skupine posaditi pro
drljivih odraslih riba.
uz stra
nju stijenku
akvarija, kako nam ne Najzastupljenije
ivorotke u akvaristici su:
bi zaklanjalo pogled.

Slika lijevo:
Poecilia reticulata (gupi)
Hydrocotyle leucocephala Mu
jaci s prekrasnim
repnim perajama pravi
su ukras svakog akva-
Ribe koje preporuèujemo za
rija. Rijeè je o uzgoje-
poèetak: nim oblicima; u prirodi
su gupiji neugledni,
Poèetnicima se, opravdano, najèešæe prepo- blijedih pastelnih boja
ruèuju
ivorotke. Specifiène su po tome što ne po- i kratkih repova.
la
u ikru, nego "raðaju"
ive mlade (ikra se razvija
u utrobi
enke, a kad dosegne stadij zrelosti, mlað Buduæi da mu
jaci neprestano opsjedaju
enke i
se koti). dodijavaju im, preporuèuje se dr
ati dvije ili više

enki na jednog mu
jaka.
Mlade
ivorotke odmah su po okotu sposobne za
samostalan
ivot (tra
enje hrane, skrivanje od Postoji mnogo varijacija boja, oblika repnih
grabe
ljivaca). Roditelji se ne brinu za potomke; peraja,...
naprotiv, èak æe ih rado pojesti, pa ih je potrebno Velièina:
enke 5 cm, mu
jaci 4 cm
Xiphophorus maculatus (plati) vlasnicima biljnih akva-
Ove prekrasne i plahe rija, jer se nerijetko
ribe dostupne su u dogodi da poèupaju
mnogim bojama: crve- veæinu bilja. Ako ih se
nim, bijelim,
utim,... s dr
i više od pet-šest,
prijelazima boja,... bit æe zaokupljene
sobom i vlastitom "igrom", te neæe smetati
Velièina:
enke do 5 cm, mu
jaci do 4 cm ostalim stanovnicima.
Velièina: 5 cm
Poecilia velifera (moli)
Razlikujemo crne, bi- Betta splendens (sijamska riba borac)
jele, srebrne, dalma- Ova iznimno atraktivna riba u prirodi je znatno
tinere, albino i druge kraæih peraja i neugle-
varijetete. Iako ih se dne, zelenkaste boje.
rijetko spominje kao Iako
enke nisu toliko
algo
dere, odlièni su i
arkih boja ni izdu
e-
marljivi èistaèi algi u nih peraja, takoðer su
akvariju. vrijedne naših po-
Velièina:
enke do 7 cm, mu
jaci do 7 cm gleda.

Neke od najzastupljenijih ikrašica: Ovdje je potrebno napomenuti da nikako ne

smijemo dr
ati više od jednog mu
jaka u akvariju,
Thayeria boehlke (hokejka) jer njihove borbe gotovo uvijek završavaju smræu
Ova brza jatašica odli- slabijeg. Inaèe su to iznimno miroljubive i spore
kuje se specifiènim ribe.
polo
ajem tijela u mi- Velièina:
enke do 6 cm, mu
jaci 7 cm
rovanju, pod kutom od
45°. Hrvatski naziv do- Ribe dna
bila je po obliku crne
pruge, koji se du
tije- Ancistrus dolichopterus (èekinjasti som)
la spušta na donji dio repne peraje, dajuæi tako Iako u poèetku izni-
oblik hokejaške palice. mno plašljiva, ova riba
Velièina: 6 cm s vremenom æe sve
više bivati izlo
ena
Brachydanio rerio (zebrica) vašim pogledima.
Jatašica, vrlo brza i Mnogo vremena pro-
nemirna, prava pro- vodi na staklu, prilju-

drljivica, koja æe u
vašem akvariju uvijek
prva doæi do hrane.
Postoji nekoliko vari-
jeteta: prugaste, to-
èkaste, albino, dugoperajne,...
Velièina: 6 cm

Puntius tetrazona (barbus tetrazona)

Još jedna iz skupine jatašica. Vrlo su brze,
nemirne, ali i sna
ne, pa zadaju glavobolje
bljena ustima. U akvaristici se èesto susreæe i i trulog bilja. Ako im
albino varijetet ove vrste. ponestane hrane, mo-
gu se okomiti i na nje-
Koristan je algo
der, a za probavu su mu prijeko
nije listove zdravih
potrebne neka vrste drva, npr. Mangrovina. biljaka. Hrane se bilo
kojim vrtnim povræem,
Corydoras (oklopni som) koje prije treba dobro
Postoji mnogo pripa- oprati. Najbolji je list
dnika ovoga roda, a blitve ili špinata, kra-
najuèestaliji su stavac, mrkva, a vole i
C. Panda, C. aeneus, sve vrste riblje hrane.
C. Melanotaenia,
C. paleatus,... Jataši- Za razliku od veæine
ce su i najugodnije se pu
eva, jabuèari su razdvojena spola. enke
osjeæaju uz više od pola
u jaja na rub akvarija ili na stakleni po-
pet pripadnika iste vrste. Meso
deri su i mnogi ih klopac izvan vode. Jaja moraju ostati u vla
nom,
ljudi pogrešno smatraju algo
derima. Uvijek su u ali ne i mokrom okolišu.
pokretu, te djeluju razigrano.
Velièina: 5-8 cm (promjer)
Botia (èikov) Temperatura: 18-28 °C
Vrlo korisna riba, jer Voda: pH 7-8, tvrdoæa 14-20 °dH, s dosta kalcija
uništava pu
eve koji
se nekontrolirano
mno
e i zadaju gla- Vrijednosti vode:
0 YGROPHILA POLYSPERMA vobolje gotovo sva- Tekst napisao: Nino Burek

kom akvaristu. Iz tog

razloga nije preporu- Oèito je kako je u akvaristici najva
niji element
èljivo dr
ati je s veæim, voda. Voda ima svoja fizièka (temperatura,
ukrasnim vrstama pu
eva. Takoðer se osjeæa boja...) i kemijska svojstva (kiselost, tvrdoæa,
ugodnije u jatu, a neke vrste pokazuju agresiju kolièina otopljenih plinova). Koncentrirat æemo se
prema pripadnicima iste potporodice. na kemijska svojstva vode, jer se ona ne mogu
ocijeniti pogledom i njuhom, nego je za njihovo
Ostali organizmi mjerenje potrebno imati posebne testere
(digitalne ili analogne listiæe). Mijenjanjem
Pomacea bridgesii (pu
jabuèar) pojedinog kemijskog svojstva vode izravno
Tekst napisao : Mikec Franci (Miki_Kodeljevo) utjeèemo na ostale parametre.

Rijeè je o tropskim pu
evima porodice pH

Ampullariidae. Ukras su svakog akvarija ili pH nije ništa drugo nego koncentracija otopljenih
ribnjaka, a ujedno èiste akvarij od ostataka hrane iona vodika H+. pH skala ima raspon od 0 do 14.

B A U H A U S Z A G R E B k .d . H R – 1 0 0 0 0 Z A G R E B ,
P o s lo v n ic a J A N K O M IR ,V . Š k o rp ik a 2 7 , T e l.: + 3 8 5 1 3 4 3 0 -7 0 0 , F a x .: + 3 8 5 1 3 4 3 0 -7 1 8
P o s lo v n ic a Ž IT N J A K , T e l.: + 3 8 5 1 2 4 8 0 3 1 8 , F a x .: + 3 8 5 1 2 4 8 0 3 1 3
pH 7 oznaèava neutralnu vodu. Sve manje od pH
7 smatra se kiselom vodom, a veæe od pH 7 -
lu
natom. Uglavnom sve slatkovodne tropske
ribe najbolje se osjeæaju kod pH vrijednosti
izmeðu 6 i 8.
Nagle promjene pH vrijednosti vode utjeèu na
zdravlje riba, te one ubrzo ugibaju. Problem
nastaje i kod dugotrajnog izlaganja povišenom
pH (iznad 8,5), jer su u takvim vodama mnogo
opasniji dušièni spojevi (nitriti).
KH
Meðu kemijska svojstva vode spada i tvrdoæa.
Razlikujemo dva tipa tvrdoæe: ukupnu (GH -
General Hardness) i promjenjivu, odnosno
karbonatnu (KH - Carbonate Hardness).
ugibaju. Premala pak koncentracija CO2 uzrokuje
propadanje biljaka i moguæe poveæanje pH
vrijednosti preko granice od 9, što takoðer dovodi
do smrti riba.
CO2 takoðer ima znaèajnu ulogu u kru
enju
dušika, te odr
avanju puferskog kapaciteta.
Kru
enje dušika
Tekst napisao: Nino Burek
Dušik, odnosno njegovi spojevi, od velikog su
znaèaja za biološku ravnote
u u akvariju. Uz
pomoæ odreðenih bakterija i nekih mikroorgan-
izama, otrovni spojevi, èiji je glavni sastojak du-
šik, prelaze u druge, manje otrovne, zatim u neo-
pasne, te na kraju èak i u hranjive spojeve.

Ukupna tvrdoæa oznaèava kolièinu otopljenih soli i
minerala potrebnih za
ivot. Izra
ava se u °dH
(1 °dH = 17.8 ppm CaCO3). Što je manja
vrijednost °dH, to je voda mekša. Kako bi se tvrda
voda omekšala, mo
e se nadolijevati destilirana
voda, èija je tvrdoæa 0 °dH. (Na primjer,
elite li od
100 l vode tvrdoæe 20 °dH napraviti 10 °dH,
potrebno je 50 l vode izvaditi i zamijeniti
destiliranom vodom.)
U akvaristici nam je zanimljivija karbonatna
tvrdoæa, jer njezina vrijednost izravno utjeèe na
pH vrijednost vode. Visoka vrijednost KH
(izra
ava se u °KH) djeluje kao zaštita u promjeni
pH vrijednosti vode (to svojstvo zove se puferski
kapacitet; što je veæi KH, veæi je puferski kapacitet
i te
e je promijeniti pH). Kako bi pH akvarijske
vode bio stabilan, KH bi trebao biti veæi od 4 °KH.
Gledajuæi u donji shematski prikaz, jasno je da se
ribe ne smiju stavljati u akvarij odmah èim nato-
èite vodu, nego treba najprije "zaciklirati" akvarij,
kako bi profunkcioniralo kru
enje dušika.
Kako bi se akvarij zaciklirao, odnosno filtarski
medij(i) "napunili" dobrim bakterijama, potrebno
je nakon nalijevanja vode ukljuèiti filtar i ostaviti
ga tako barem dva tjedna. Postupak mo
emo ubr-
zati ubacivanjem hrane za ribe (u prazan akvarij),
te nakon toga dodavanjem gotovih komercijalnih
sredstava koja sadr
e "dobre" bakterije.

KH smanjujemo dodavanjem CO2, spuštanjem pH

ili filtriranjem vode kroz treset, a mo
emo je
poveæati pojaèanom aeracijom vode, koja
istiskuje CO2, ili dodavanjem NaHCO3 (sode
bikarbone).

CO2 - Ugljik (II) oksid

Kolièina otopljenog CO2 u vodi u akvaristici nam je
zanimljiva jer je CO2 potreban za rast biljaka. No,
ako je koncentracija CO2 prevelika, dolazi do
velikog pada pH vrijednosti (ispod 5), te ribe

U prvim danima funkcioniranja akvarija voda
mo
e postati mutna i/ili zamagljena, što je glavni
pokazatelj razvoja bakterija. Takoðer se, uslijed
naglog rasta koncentracije amonijaka, mo
e
dogoditi da se voda jako pjeni.
Sve to ukazuje kako je proces kru
enja dušika
zapoèeo. Nakon što se voda razbistri, mo
ete
ubaciti prve stanovnike.
Ako se navedeno zamuæenje i "pjenjenje" vode
dogodi u kasnijem stadiju "starog" akvarija,
trebali bismo uèiniti sljedeæe: odmah promijeniti
dio vode, izmjeriti sve parametre vode (amonijak,
nitrite, nitrate, pH), te daljnje postupanje
uskladiti s rezultatima.
RO - Reverzna osmoza
Tekst napisao: Nino Burek
U akvaristici se za filtriranje, odnosno pripremu
vode, koriste i tzv. RO ureðaji, koji iz vode
uklanjaju gotovo sav kamenac, teške metale,
otrovne spojeve, bakterije i viruse, te na taj naèin
dobivamo potpuno èistu i mekanu vodu.
To je trenutaèno tehnološki najnapredniji naèin
proèišæavanja vode. Ovaj sustav omoguæava
dobivanje pitke vode èak iz oneèišæenih voda, kao
i iz morske vode.
"RO voda" je siromašna mineralima (gotovo ih
uopæe nema) koji su potrebni za rast biljaka, te
nema puferski kapacitet (odnosno ima jako malu
karbonatnu tvrdoæu, manju od 1 °KH), pa se
njezina pH vrijednost mo
e naglo mijenjati.
Stoga se za potrebe akvaristike ne preporuèuje
uporaba èiste RO vode, nego je u nekom omjeru
treba miješati s vodovodnom.
Ovisno o vrstama riba koje dr
imo u akvariju,
tvrdoæa vode (ukupna tvrdoæa - GH) trebala bi biti
izmeðu 5 °dH i 15 °dH.
Neke vrste akvarijskih riba tra
e iskljuèivo kiselu
(meku, RO) vodu za mrijest, te je prvenstveno iz
tog razloga potrebna uzgajivaèima riba.
Osim u navedenome, velika je prednost RO vode
u tome što je se ne mora tretirati proizvodima za
uklanjanje teških metala, klora i sl., ne treba
odstajati prije ulijevanja u akvarij, ne ostavlja
tragove kamenca po staklu,...
Znaèaj karantenskog akvarija
Na
alost, zbog raznih uvjeta, bolje reèeno
neuvjeta u kojima se ribe dr
e u prodavaonicama,
prava je rijetkost naiæi na zdrave primjerke. Zbog
toga je karantenski akvarij prijeko potreban za
sprjeèavanje unosa bolesti u akvarij.
Promjenu vode ribe do
ivljavaju kao stres, a riba
u stresu posebno je podlo
na bolestima; dakle,
kupovina sama po sebi donosi odreðen rizik od
obolijevanja.
Pokušajte istodobno nabaviti i mali, karantenski
akvarij. Taj akvarij ne mora imati rasvjetu niti biti
estetski ugodan. On slu
i za lijeèenje riba ako
obole (što i nije tako rijedak sluèaj, osobito u
poèetnika).
Takoðer, više je no preporuèljivo svaku kupljenu
ribu staviti najprije na desetak dana u karantenu,
gdje je mo
emo promatrati i na vrijeme reagirati
ako u tom razdoblju uoèimo simptome bolesti.
Osim kupovanjem originalnih lijekova namije-
njenih odreðenim vrstama bolesti, zarazu
mo
emo sprijeèiti i suzbiti na sljedeæi naèin:
Dezinfekcija hipermanganom:
10 g praha otopi se u 100 ml vode. Jedna kap ove
otopine stavlja se na jednu litru akvarijske vode,
tako da poprimi ru
ièastu boju. U toj otopini ribe
smiju biti najdulje desetak minuta. Posuda mora
biti dobro poklopljena, jer mnoge su ribe dobri
skakaèi.
Dezinfekcija solju:
2-3 grama po litri vode. Sol prethodno dobro
otopimo.
Pojedine vrste riba ne podnose sol ni u najmanjim
kolièinama (koridoras, ancistrus i mnoge
ikrašice), dok se veæina
ivorotki osjeæa ugodno u
"posoljenoj" vodi.
Veæina akvarista odluèuje se na ovu opciju
lijeèenja. Kod svake dezinfekcije i tretiranja riba
navedenim sredstvima po
eljno je podiæi
temperaturu vode na 29-30 °C.
Ako se odluèimo na primjenu specijaliziranih
lijekova, moramo ugasiti rasvjetu, pojaèati
aeraciju, podiæi temperaturu, te ukloniti aktivni
ugljen iz filtra.
Najèešæe poèetnièke pogreške:
·Ribe nipošto ne useljavajte odmah, nego
najmanje 10 dana nakon što ste u akvariju
ukljuèili svu opremu.
· Svakodnevno ubacujte minimalne kolièine hra-
ne, kako biste stvorili i odr
ali na
ivotu bakterije
opisane u poglavlju o dušikovim spojevima. Na
tr
ištu postoje preparati koji pospješuju i
ubrzavaju taj proces.
·U akvarij ne stavljajte veæi broj riba odjednom,
jer se na taj naèin lako poremeti teško steèena
kemijska ravnote
a vode. Preporuèujemo sta-
vljati 2-3 jedinke istodobno.
· Ukupan broj riba neka vam ne prelazi omjer od
jednog centimetra ribe na litru i pol volumena
vode, uz još nekoliko riba dna (ancistrus, kori-
doras, botia, kuli,...). Ako, dakle, imate 100
litara vode, to bi znaèilo 100/1,5 l = 66,6 cm
ribe. Podijelimo to sa 5 cm, koliko ima prosjeèna
riba 66,6/5 = 13 riba, ne raèunajuæi 4-5 riba
dna.
· Nije svejedno ni s kojim ribama zapoèinjete.
Neke su, naime, osjetljivije, a neke manje osje-
tljive na nove akvarije, tj. na nedovoljnu zaci-
kliranost u poèetku.
· Nikada ne perite filtarski materijal u vodovo-
dnoj vodi, jer na taj naèin ubijate sve one dobre,
veæ spominjane bakterije. Perite ga u akvarij-
skoj vodi, koju æete, naravno, poslije baciti.
· Mijenjajte samo 20 % vode iz akvarija, i to sva-
kih desetak dana, nikako ne svu!
· Ribe hranite svega dvaput dnevno, onolikom
kolièinom hrane koju mogu pojesti za tri minute.