Mario Kevo

Poeci jasenovakog logora i pojmovna (terminoloka) problematika

Sustava jasenovakih logora

Sredinom travnja 1941. u Zagrebu je, pod pokroviteljstvom Treega Reicha i Kraljevine Italije, utemeljena Nezavisna Drava Hrvatska (NDH) koja je provodila politiku rasne i nacionalne iskljuivosti, a ije su mjere prije svega bile uperene protiv idova, Srba i Roma. Takva politika je formalno-pravnu podlogu dobila u nizu zakonskih akata, naredaba i pravilnika koji su, ujedno, otvorili i proces osnutka sabirnih i radnih logora. Najpoznatiji logor iz razdoblja ustake drave bio je onaj smjeten u Lonjskom polju, nedaleko mjesta Jasenovac. Unato mnogobrojnim radovima i veoma opsenoj bibliografiji jo ima odreenih nedoumica, a moglo bi se rei i odreenih (ne)loginih interpretacija o tome.1 Stoga se u radu problematiziraju neki pojmovni (terminoloki) problemi i neloginosti koji ukazuju na neka do sada nedovoljno razjanjena pitanja u vezi s ustakim logorom Jasenovac (1941.-1945.). No, kako je pitanje jasenovakog logora veoma sloeno te trai temeljitu i nadasve paljivu analizu mnogih izvora i memoarskih zapisa te objavljene literature i lanaka o tome, u radu se, zbog ograniena prostora, nita posebno ne zakljuuje
1

Usp., primjerice, najopseniju bibliografiju o tome: J. Mirkovi, Objavljeni izvori i literatura o jasenovakim logorima, Banja Luka - Beograd, 2000. godine.

574

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

nego se samo otvaraju neka pitanja, odnosno ukazuje na mogue neloginosti te predlau mogua rjeenja u vezi s tim pitanjima. Da bismo ukazali na probleme prvo iznesimo nekoliko injenica u vezi sa samim poecima, odnosno osnivanjem jasenovakog logora, jer odreeni su faktiki podaci veoma bitni za razumijevanje problematike o kojoj se u tekstu govori. Zbog talijanskog zahtjeva za reokupacijom tzv. Zone B, odnosno za preuzimanjem civilne i vojne vlasti na podruju koje je odreeno Rimskim ugovorima izmeu NDH i Kraljevine Italije od 18. svibnja 1941. godine, ustake su vlasti morale zatvoriti i logore koji su u tzv. prvoj fazi osnivanja logorskog sustava NDH otvoreni u Gospiu i Jadovnom te na otoku Pagu. Stoga je Eugen Dido-Kvaternik, zapovjednik Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH sredinom srpnja 1941. naredio osnivanje novog logora u koji bi se premjestili zatoenici iz spomenutih logora.2 Provedba tog zadatka povjerena je Vjekoslavu (Maksu) Luburiu, dok su tehnike radove u vezi s time izvodili odsjeci Ministarstva prometa i javnih radova NDH te Terenski Vodograevni ured iz Siska. Pod izgovorom pokrenutih velikih javnih radova na isuivanju te privoenju Lonjskoga i Mokrog polja agrarnoj svrsi zapoelo je, u stvari, osnivanje novog logora, koji je sredinom mjeseca kolovoza 1941. preao u nadlenost tada osnovane Ustake nadzorne slube (UNS), odnosno njezina Ureda III. (Ustaka obrana). Tako je, najvjerojatnije 19. kolovoza 1941. godine, otvoren logor nedaleko
2

Usp. M. Kevo, Poeci logora Jasenovac, Scrinia Slavonica, sv. 3, Slavonski Brod, 2003., 471-499.

Mario Kevo

575

sela Krapje, dok je 10. rujna otvoren logor nedaleko sela Broice, gdje su internirani uglavnom mukarci, i to idovi te Srbi, a kasnije i Romi te Hrvati. Ti su logori nazivani i logorima I. i II. Zbog tekog terena, poplava i jakih jesenskih kia nedaleko Jasenovca do sredine listopada 1941. poelo je oblikovanje sredinjeg logora koji je smjeten u objekte jasenovake Prometne zadruge. U taj su logor, zvan i Logor III. i Ciglana, sredinom studenoga 1941. premjeteni preivjeli zatoenici iz Krapja i Broica, logora koji su zatvoreni. Potkraj 1941. i u prostorima bive kaznionice u Staroj Gradiki osnovan je logor, to je formalno-pravno rijeeno zakonskom odredbom od 17. veljae 1942. kojom je Kaznionica reorganizirana u sabirni i radni logor. Ovaj logor je oznaavan kao Logor V., dok je u naselju Jasenovac formirana Koara koja je nazivana i Logor IV., o emu e jo biti rijei. Naposljetku, u iroj okolici Jasenovca i Stare Gradike osnovane su i logorske ekonomije (Mlaka, Jablanac, Greani, Utica, Bistrica, Ferianci i Dubica), na kojima su zatoenici radili za potrebe logora kao i vanjskog svijeta. Jedinice Ustake vojnice koje su osiguravale logorsko podruje poetkom 1942. zamijenjene su satnijama netom utemeljene Ustake obrane, odnosno Ustakoga obrambenog zdruga (UOZ), koji je u poetku imao sedam satnija. Tim satnijama kasnije je pridodano jo nekoliko satnija, pa su utemeljene bojne. Potom su postupno postavljene stalne posade u Bosanskoj Dubici, Novskoj, Sunji i Lipovljanima. Osnovna je zadau tih jedinica bilo spreavanje mogueg napada izvana.3
Usp. Hrvatski dravni arhiv, Zagreb, Zbirka 1549, Zbirka izvornog gradiva iz vremena NDH, I-96/378-384 (V. Milivoj, Izjava o UOZ-u, organizaciji rada i asnikom kadru).
3

576

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

Nakon prikaza osnovnih injenica u vezi s osnivanjem jasenovakog logora krenimo redom u razjanjavanje odreenih pitanja. Pritom emo konzultirati odreene autore, kako iz hrvatske, tako i srpske historiografije, u ijim se radovima javlja, njima zajednika, odreena pojmovna (terminoloka) zbrka u vezi s naslovljenom problematikom. Naravno, ovdje emo ukazati samo na nekoliko autora, odnosno naslova knjiga i/ili lanaka koji su o jasenovakoj problematici objavljeni u posljednjih nekoliko godina. Na samom poetku obvezatno treba spomenuti Milana Bulajia, biveg direktora Muzeja rtava genocida iz Beograda. Iako je on napisao niz knjiga o jasenovakom logoru, ovdje emo se ipak osvrnuti samo na jednu njegovu knjiicu, odnosno na u njoj iznesene odreene tvrdnje (zajednike svim autorovim radovima posveenima jasenovakoj problematici), a koja je prevedena na engleski jezik te je time postala dostupna i iroj svjetskoj javnosti. Rije je o knjizi Tudjmans Jasenovac Myth: genocide against Serbs, Jews and Gipsies, Beograd, Struna knjiga, 1994. godine, koja je u prilogu opremljena zemljovidom pod nazivom Sistem ustakih logora podruja Jasenovac (kao autori zemljovida navode se Simo Brdar i Strahinja Kurdulija). Zemljovidom se, od strane njegovih autora, prepoznaju logori i logorske ispostave, odnosno prihvatni i preljevni logori: logorima su oznaena mjesta Krapje, Broice i Jasenovac, potom Centralni logor Jasenovac i Stara Gradika, dok su logorskim ispostavama ili preljevnim logorima oznaena mjesta Bain, Cerovljani, Dubica, Utica, Koutarica, Meea, Mlaka, Jablanac i Bistrica. Usto, spominje se i povrina od 210 etvornih kilometara (!?) koju je zauzimao tzv. Sistem ustakih logora smrti.

Mario Kevo

577

Spomenuti detalji ukazuju na probleme sa kojima e se susretati svaki obini itatelj ili, pak, nedovoljno upueni istraiva, to e svakako ovisiti i o vrsti literature koju e konzultirati. Neovisno o tome, ovdje se odmah namee i nekoliko pitanja koja, meutim, svakoga tko se bavi naslovljenom problematikom mogue izlae i opasnosti da bude optuen za relativizaciju zloina. No, stvar ipak nije tako jednostavna i unato tome mora biti razrijeena. Naime, svatko tko se bavi spomenutom problematikom prvo bi trebao razjasniti pojmove, odnosno terminoloki odrediti o emu je ovdje rije, to je logor, to su to preljevni logori i slino. Ustaki je sustav, pak, poznavao i/ili sadravao nekoliko vrsta logora, koji su, prema namjeni, mogli biti sabirni, radni ili useljeniko-iseljeniki: termin preljevni logori nije, meutim, postojao niti se koristio. Uporaba takvih i slinih formulacija trai detaljniju ralambu, a trebalo bi utvrditi i zbog ega su nastale te kako je dolo do takvih konstrukcija. Jesu li one nastale iz isto politikih razloga koji su gotovo pola stoljea onemoguavali nepristrana znanstvena istraivanja i objektivnu spoznaju ili, pak, zbog opravdavanja iznimno velikog broja jasenovakih rtava (koji je, ponekad, prelazio i milijun rtava)? Upravo s brojem rtava mogue je povezana i tvrdnja kako je rijei o logoru koji je prostorno zauzimao vie od 200 etvornih kilometara. Ili se, naposljetku, spomenute ideje javljaju krajem 60-ih godina 20. st. zbog potreba osnivanja Javne ustanove Spomen podruje Jasenovac, pri emu je trebalo utvrditi i ingerenciju njezina prostornog djelovanja? No, to su samo neka od pitanja na koja treba odgovoriti, odnosno neki od problema koje treba sustavno istraiti. Svakako, ve ovdje, treba uoiti i kako pogreku drugih, kasnije navedenih autora predstavlja i posve stereotipno

578

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

preuzimanje navedenih tvrdnji, bolje reeno teorija o vie jasenovakih logora: poneki autori spominju sedam, osam, pa i vie jasenovakih logora, iako je znano kako je sveukupno postojalo pet, tonije kako su najvjerojatnije postojala dva logora (Jasenovac i Stara Gradika). Unato tome, u sklopu navedenih Bulajievih tvrdnji, i nadalje treba sagledati to piu i poneki drugi autori. Poneki od tih autora koriste i dvostruko oznaavanje, odnosno spominju i Sustav jasenovakih logora i logor Jasenovac. Tako primjerice Jovan Mirkovi u svojoj ve spomenutoj bibliografiji radova o jasenovakom logoru u njenom naslovu spominje Jasenovake logore, dok u knjizi veoma esto koristi samo termin logor Jasenovac.4 Poneki autori, pak, Jasenovac opisuju navodei svih pet logora, a bez ikakva razlikovanja razdoblja njihova postojanja. Tako, primjerice, Nikola uti i Petar Kaevenda piu:
U drugoj polovini 1941. godine osnovan je Jasenovac u ijem kompleksu je bilo pet manjih logora (Krapje, Broice, Koara, Ciglana i Stara Gradika).5

S druge strane, ne tako davno, poneki spominju i jasenovaku skupinu logora.6 A u popratnim komentarima uz Dnevnik Diane Budisavljevi spominje se i sustav koncentracijskih logora koji se sastojao od logora Jasenovac I., II.,

Usp. biljeku 1. N. uti i P. Kaevenda, Srbi u NDH: izabrana dokumenta, Beograd, 1998., 28. 6 Usp. D. Kovai, Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradika neposredno poslije zavretka Drugoga svjetskog rata i procjene broja rtava, Scrinia Slavonica, sv. 3, Slavonski Brod, 2003., 500 i dalje.
5

Mario Kevo

579

III., IV. i V., pri emu se, usto, govori i o logorima Mlaka, Jablanac itd.7
Iz navedenoga je vidljivo da autori ne prave distinkciju, odnosno ne razdvajaju vrijeme postojanja logora o kojima piu, pa se, stoga, moe dobiti dojam kako je jasenovaki sustav logora uistinu postojao, i to u obliku pet logora. Naime, iz tako nejasno formuliranih i uopenih stavova veoma se lako moe pogreno zakljuiti kako je istodobno postojalo pet logora, koji su i istodobno djelovali te istodobno bili i zatvoreni. Uz M. Bulajia, ovdje treba navesti da su poneki autori otili jo i dalje u ralambi pojma Sustav jasenovakih logora, pa tako, osim ve spomenutih pet logora, oni poznaju i postojanje Logora V. (Ciganski) te Logora VI. (enski logor u selu Mlaka).8 A ima i autora koji se ne ograniavaju marginama postavljenima od M. Bulajia te idu i dalje, ukljuujui u jasenovaki sustav recimo i Lepoglavu kao Logor VI.9 U jasenovaki sustav se, uz Lepoglavu, ukljuuju i Kruica, Loborgrad, Gornja Rijeka, akovo, Tenje, Jastrebarsko, Sisak, Vinkovci, Zemun i Sremska Mitrovica. Primjetno je, dakle, da su poneki autori vjerojatno poistovjetili, odnosno izjednaili pojam Sustav jasenovakih logora sa cjelokupnim logorskim sustavom u NDH.
Usp. Fontes, Izvori za hrvatsku povijest, g. 8., Zagreb, 2003.: Dnevnik D. Budisavljevi, 8, 42 (bilj. 40), 51 (bilj. 45), 77 (bilj. 69) i 90 (bilj. 73). 8 Usp. D. Kovai., n.dj., 501 (tvrdnje preuzete od Anelka Barbia). Usp. i Petar Bai i M. Kevo, O problemu postojanja jasenovakog logora nakon 1945. godine, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 30, Zagreb, 1997., 301, te, meu ostalima, i radove Antuna Miletia i Radovana Trivunia. 9 Usp. M. Runov, Zato Jasenovac?, Beograd, 2001., 169 i dalje.
7

580

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

Nakon prikaza tvrdnji koje poneki autori iznose u svojim radovima, ovdje treba ukazati i na nekoliko injenica koje dodatno bacaju novo svjetlo na spomenutu problematiku. Naime, V. (M.) Luburi je bio zapovjednik Ureda III. UNSa, odnosno Ustake obrane ili Ureda za logore te je bio nadlean za sve logore na podruju NDH. Bio je, dakle, to je nepostojei i neslubeni naziv, zapovjednik svih koncentracionih, radnih i sabirnih logora u NDH.10 Logori Jasenovac i Stara Gradika, uostalom kao i svi ostali logori u NDH imali su, pak, svoju zapovjednu strukturu s jednim ili vie zapovjednika. U Jasenovcu su, obino, bila dvojica zapovjednika: zapovjednik Radne slube i zapovjednik logora, a bili su, kao i ostali zapovjednici logora, podreeni predstojniku Ureda III. UNS-a, odnosno Ustake obrane, dakle do sredine 1942. V. (M.) Luburiu, koji se i nakon ukidanja UNS-a poetkom 1943. opet pojavljuje na jasenovakom podruju, a u vezi s UOZ-om, odnosno Logorskim obrambenim zdrugom koji je osnovan u Lipiku, a koji je svoje jedinice imao stacionirane od Lipika, preko Novske i Jasenovca, do Dubice. Sjedite tih snaga nalazilo se u mjestu Jasenovac, a jedinice I. UOZ-a bile su zaduene za osiguranje logorskog podruja i njegove ire okolice (Logorski obranbeni sdrug). Navedeno ukazuje kako autori koji pojedina mjesta oko Jasenovca i Stare Gradike oznaavaju preljevnim logorima ta mjesta u stvari izjednauju s mjestima stacioniranja postrojbi UOZ-a. Ovdje bi se, i prema ranije navedenome, mogue moglo i jo jednom dodati da je izgledno kako su poneki autori izjednaili Sustav jasenovakih logora sa logorskim susta10

Tko je tko u NDH, Hrvatska 1941.-1945. godine, ur. D. Stupari, Zag-

reb, 1997., 241.

Mario Kevo

581

vom u NDH. A sada se, iako predstoje daljnja sustavna istraivanja naslovljene problematike, ve moe rei kako je rije o logorskom sustavu u NDH te, stoga, treba biti zamijenjena ponekad izraena dosadanja terminoloka pogreka da je rije o tzv. Sustavu jasenovakih logora. U tom se sklopu moe zakljuiti i kako su postojali jedan logor Jasenovac, jedan logor Stara Gradika, jedan Loborgrad ili jedan logor Gornja Rijeka, koji su zajedno tvorili logorski sustav u NDH. Ovdje, potom, neemo ulaziti u razloge zato je postojala odreena (obimnija) fluktuacija izmeu zatoenika iz Jasenovca i Stare Gradike u oba pravca nego emo samo ukazati na pitanja koja proizlaze iz te fluktuacije. Naime, fluktuacije je zatoenika bilo izmeu svih logora u NDH, no za poneke je autore ta fluktuacija, osobito to je bila vea, izmeu Jasenovca i Stare Gradike bila potvrdom o navodnom postojanju Sustava jasenovakih logora, pri emu se navedeni logori ponekad ak i izjednaavaju, odnosno spajaju, to nije posve ispravno. Naime, fluktuacija je zatoenika, ve je naglaeno, postojala izmeu svih logora u NDH. Recimo, izmeu Loborgrada i Stare Gradike, ali takve dokumente ne potpisuje zapovjednik jednoga ili drugoga od tih logora nego naelnik Ureda III. UNS-a, o emu ima vie potvrda u nizu sluajeva. S druge strane, i objanjenje je velike fluktuacije zatoenika izmeu Jasenovca i Stare Gradike veoma jednostavno. Naime, ako u osnovne razloge fluktuacije ubrojimo primjerice i razdaljinu, odnono relativno malu udaljenost izmeu Jasenovca i Stare Gradike, loginije je oekivati da e fluktuacija ili, tonije, odlazak na prisilni rad u okolici ta dva logora biti puno jednostavniji i izvediviji negoli da se zatoenici premjetaju recimo u Lepoglavu, iako je bilo i takvih sluajeva, prim-

582

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

jerice kada je dio zatoenica iz Stare Gradike potkraj 1944. premjeten upravo u Lepoglavu. Nerazumnim se, stoga, ini tvrdnja da bi se odreen broj zatoenika iz Stare Gradike na prisilni rad (taj je proces slubeno nazivan i premjetanjem na izdravanje kazne) premjetao u Lepoglavu, Loborgrad ili Gornju Rijeku. Vjerojatnije je relativno jednostavno i donekle logino obrazloenje da je na premjetanje zatoenika vie utjecala blizina logora, osobito dva spomenuta, jer u blioj okolici Jasenovca i Stare Gradike ionako nije bilo drugih logora. Nadalje, u razjanjenju dileme za ili protiv tvrdnje o postojanju Sustava jasenovakih logora pripomae jo nekoliko injenica. Naime, na ulazu u jasenovaki logor se nalazio natpis Radna sluba Ustake Obrane, Sabirni logor br. III. Ovo je ve malo tee, ali ne i nemogue pojasniti. Vjerojatno je, jer su prvi logori bili I. i II., odnosno Krapje i Broice, da je logor Ciglana, smjeten nedaleko samoga mjesta Jasenovac, predstavljao trei logor, Logor III., oznaavan tako nadalje i nakon zatvaranja Krapja i Broica, odnosno logora I. i II. Potvrdu tome moemo nai i u slubenima ustakim dokumentima o jasenovakom logoru budui se, u poetku, i njegovo zapovjednitvo oznaava pluralom: Zapovjednitvo sabirnih logora u Jasenovcu, a tek potom singularom: Zapovjednitvo logora Jasenovac ili Zapovjednitvo logora u Jasenovcu. S druge strane, poneki autori spominju i postojanje Logora IV. ili Koare smjetene u mjestu Jasenovac koja, dakle, nije bila izravno povezana s logorom Jasenovac (Ciglana). I za ovaj sluaj postoji mogue objanjenje. Naime, Koara je, u stvari, oznaavala jednu od radnih grupa (tzv. Koarska grupa) na koje su bili podijeljeni zatoenici koji su bili deportirani u Jasenovac. Ona je bila, ve je spomenuto, dislocirana od jasenovakog

Mario Kevo

583

logora i, vjerojatno, od iznimnog znaaja za ustaku vlast budui je izraivala koarske predmete za vojne potrebe, no to ujedno ne znai i da je predstavljala zasebni logor, iako je u zapovjednoj strukturi bila podlona zapovjedniku jasenovakog logora i nije imala vlastitu zapovjednu strukturu. Naposljetku bi trebalo ukazati i na faktike detalje, odnosno ustvrditi kako je prvo osnovan logor nedaleko sela Krapja, a potom je, dodue ubrzo, uslijedilo i osnivanje logora nedaleko sela Broice. No, ubrzo nakon poetnih radova na formiranju logora Ciglana, logori Krapje i Broice su zatvoreni. Ako, usto, postojanje logora Koara protumaimo kao mjesto radne grupe, postojao je jo, neovisno o navedenome, i logor Stara Gradika. Iz tih se razloga nikako ne moe govoriti o sustavu ili skupini jasenovakih logora nego samo o logoru Jasenovac ili o logoru Stara Gradika. Potonji su logori, dodue, bili pod zajednikim zapovjednitvom, ali su, moe se sa sigurnou rei, funkcionirali gotovo samostalno. U prilog tome, meu ostalim, svjedoe i memoarski zapisi logoraa Erwina Millera koji je gotovo cijelo vrijeme trajanja Drugoga svjetskog rata u nas bio zatoen u Jasenovcu te, naposljetku, uspio pobjei iz Koare. On, u nedavno objavljenome hrvatskom izdanju tih zapisa koji se odnose na njegova zatoenja u Jasenovcu, Staroj Gradiki i Koari te na odreeno vrijeme logorovanja koje je proveo i na ekonomijama, iscrpno pie o dogaajima koji su se zbivali u logorima Jasenovac i Stara Gradika.11

11

Usp. E. Miller, Izabran za umiranje, ur. Zora Dirnbach, Zagreb, 2004. godine.

584

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

Umjesto zakljuka
U formiranju logorskog sustava NDH jednu od sredinjih uloga imalo je formiranje sabirnoga i radnog logora Jasenovac koji se poeo oblikovati u ljeto 1941. godine. Prvi logor je osnovan 19. kolovoza 1941. nedaleko sela Krapja, dok je 10. rujna iste godine osnovan i logor nedaleko sela Broice. Do sredine listopada poelo je oblikovanje sredinjeg logora, tj. Ciglane, a logori Krapje i Broice su ubrzo, sredinom studenoga 1941. godine, zatvoreni. Pod Zapovjednitvo sabirnih logora u Jasenovcu stavljen je potom bivi Kazneni zavod Stara Gradika, dok je Logor IV. (Koara) najvjerojatnije predstavljao dislociranu radnu grupu, koja je imala odreene konture logorske organizacije ba zato to je bilo dislocirana od jasenovakog logora. S obzirom da se kod dobrog dijela autora ne navode vremenske odrednice o tome, svaki bi neupueni itatelj veoma lako mogao zakljuiti kako je, to nije bio sluaj, istodobno postojalo (najmanje) pet logora. No, ako jasno napravimo distinkciju te omeimo vremensko postojanje logora vidljivo je da su postojali logor Jasenovac (koji je imao dislociranu koarsku radnu grupu u samome mjestu Jasenovac) te logor Stara Gradika. Dakle, ako se drimo vremenskih odrednica nemogue je govoriti o sustavu ili o skupini jasenovakih logora, iako poneki autori o tome govore, mogue da bi uveali broj rtava, zbog ega su morali uveati ili broj logora i njihove povrine ili povrinu jednoga logora (Jasenovca), koja je tako narasla i do 240 etvornih kilometara, iako je logor, u stvari, zauzimao prostor od 1,5 do dva etvorna kilometra. Zakljuno, moe se govoriti samo o logoru Jasenovac te logoru Stara Gradika, koji su, dodue, bili pod zajednikim zapovjednitvom, ali su funkcionirali gotovo samostalno.

Mario Kevo

585

Ovaj prijedlog da se govori o logorima Jasenovac i Stara Gradika svakako je ispravniji od spominjanja i koritenja naziva Jasenovaki logori, Sustav jasenovakih logora, Jasenovaka skupina logora, Sustav Jasenovac - Stara Gradika... Zato? Jer ujednaavanje kriterija pripomae i istraivaima i itateljima, pa i autorima koji se bave naslovljenom problematikom: naime termini, poput ranije spomenutih, koje poneki od njih esto koriste nisu posve jasni, pa bi svoenje problema samo na spominjanje logora Jasenovac ili logora Stara Gradika u stvari bitno pripomoglo jasnoi navedene problematike kojom se, uostalom, odreeni autori ve due vrijeme bave. Tome, s druge strane, nikako nije suprotstavljena nepobitna injenica kako je u Jasenovcu i njegovoj okolici postojalo pet logora. No, vano je naglasiti, a ovdje jo jednom i ponoviti da su prvi logori: I. i II. (Krapje i Broice) zatvoreni nakon nekoliko mjeseci postojanja, odnosno ve sredinom studenoga 1941. godine, a da je Koara najvjerojatnije predstavljala dislociranu koarsku grupu u mjestu Jasenovac. Dakle, samo Logor III. Ciglana (1941.-1945.), smjeten nedaleko Jasenovca, a koji je zauzimao 1,5 do dva etvorna kilometra prostora, i Stara Gradika (1942.-1945.) bili su, u stvari, jedini logori koji su postojali gotovo cijelo vrijeme trajanja Drugoga svjetskoga rata u nas.

Saetak
Unato protoku vremena te mnogobrojnim radovima i veoma opsenoj bibliografiji (brojnim knjigama, lancima, feljtonima...) u vezi s ustakim sabirnim i radnim logorom Jasenovac jo ima odreenih nejasnoa i nedoumica, a moglo bi se rei i odreenih (ne)loginih interpretacija o tome, a kojima historiografija nije poklonila dunu pozornost. Naime, razliiti autori na razliite naine i, razumljivo, s razliitih aspekata sagledavaju tu problematiku, ali zajedniku crtu dobrog dijela autora

586

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

predstavlja problem isto terminoloke prirode, tj. neujednaenosti pojmova o tome. Naime, poneki autori govore o logoru Jasenovac ili logoru Stara Gradika, dok drugi autori koriste termine poput Sustav jasenovakih logora, Jasenovaka skupina logora, Logorski sustav Jasenovac - Stara Gradika i slino. Istodobno, taj sustav sadrava najmanje pet, a ponekad i vie logora, a poneki autori, dodue rijetki, u taj sustav ukljuuju i gotovo sve ostale logore u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj te govore o 210, poneki ak i o 240 etvornih kilometara prostora koji je zauzimao Sustav jasenovakih logora. U radu se, podijeljenom u tri dijela, ukazuje na poneke nedosljednosti i razilaenja u spomenutoj pojmovnoj zbrci te pokuava ukazati na tu problematiku i njezina mogua rjeenja. U prvome se dijelu daju osnovni podaci o tehnikim poecima jasenovakog logora, odnosno o njegovu osnivanju. U drugome se dijelu, pak, na temelju analize manjeg uzorka knjiga i lanaka objavljenih u posljednjih nekoliko godina o tome, kako u sklopu hrvatske, tako i u sklopu srpske historiografije, navode pojmovni (terminoloki) problemi, koji, uz odreene nedosljednosti, neloginosti i mogue krive interpretacije, otvaraju brojna pitanja ili ih i uveavaju. Naposljetku, u treemu dijelu daju se odreeni prijedlozi koji ukazuju na mogua rjeenja naslovljene problematike, odnosno pokuava se dati vremensko odreenje postojanja logora. U Jasenovcu i njegovoj okolici postojalo je, naime, pet logora, no bitno je naglasiti kako su prvi logori Krapje i Broice zatvoreni ve sredinom studenoga 1941. godine. Neto ranije, tj. sredinom listopada nedaleko Jasenovca je poelo oblikovanje logora Jasenovac, zvanog i Ciglana, koji je zauzimao 1,5 do dva etvorna kilometra prostora i djelovao do kraja travnja 1945. godine. Usto, Logor IV. (Koara) najvjerojatnije je predstavljao dislociranu koarsku grupu u mjestu Jasenovac, dok je bivi Kazneni zavod Stara Gradika bio oznaavan kao Logor V. Zakljuno, kada je rije o ovoj povijesnoj problematici, jasno je da je mogue prihvatljivo rjeenje ono koje spominje samo logore Jasenovac (1941.-1945.) i Stara Gradika (1942.-1945.) koji su, u stvari, jedini i postojali gotovo cijelo vrijeme trajanja Drugoga svjetskoga rata u nas.

Zusammenfassung
Trotz verstrichener Zeit, vielzhliger Arbeiten und sehr umfangreicher Bibliographie (unzhlige Bcher, Artikel, Feuilletons) hinsichtlich des

Mario Kevo

587

System von Jasenovac-Lagern, Lagergruppe von Jasenovac, Lagersystem Jasenovac-Stara Gradika o.. verwenden. Gleichzeitig beinhaltet dieses System mindestens fnf, manchmal sogar mehrere Lager. Einzelne Autoren, obwohl sie selten sind, schlieen in dieses System
fast alle Lager im Unabhngigen Staat Kroatien ein und reden von 210, einzelne sogar von 240 Quadratkilometern Flche, auf der sich das System der Jasenovac-Lager erstreckte.

Ustascha Sammel- und Arbeitslagers Jasenovac gibt es noch bestimmte Unklarheiten und Unsicherheiten, ja sogar bestimmte (un)logische Interpretationen darber, denen die Geschichtsschreibung nicht gengend Aufmerksamkeit geschenkt hat. Unterschiedliche Autoren nmlich beleuchten diese Problematik auf unterschiedliche Weise, und, was verstndlich ist, unter unterschiedlichen Aspekten. Gemeinsam ist ihnen jedoch das Problem mit der Terminologie, d.h. die Ungleichheit der Begriffe. Einzelne Autoren sprechen nmlich vom Lager Jasenovac oder vom Lager Stara Gradika, whrend andere Autoren Begriffe wie

In der Arbeit, die in drei Teile gegliedert ist, wird auf einige Widersprche und Unterschiede im erwhnten Begriffswirrwarr und auf mgliche Lsungen hingewiesen. Im ersten Teil werden Grundangaben ber die technischen Anfnge der Jasenovac-Lager bzw. ber ihre Grndung aufgefhrt, whrend im zweiten Teil auf Grund von Analysen eines kleineren Musters von Bchern und Artikeln, die in den letzten Jahren dazu sowohl im Rahmen der kroatischen als auch der serbischen Geschichtsschreibung verffentlicht wurden, terminologische Probleme aufgefhrt werden, die wiederum trotz bestimmter Widersprche, Ungereimtheiten und mglicher falschen Interpretationen unzhlige offene Fragen anschneiden bzw. unter die Lupe nehmen. Schlielich werden im dritten Teil bestimmte Vorschlge fr die Lsung der genannten Problematik unterbreitet, bzw. es wird versucht, das Bestehen der Lager zeitlich zu bestimmmen. In Jasenovac und seiner Umgebung gab es nmlich fnf Lager, es ist jedoch wichtig zu betonen, dass die ersten Lager Krapje und Broice bereits Mitte November 1941 geschlossen wurden. Etwas frher, d.h. Mitte Oktober, fing man unweit von Jasenovac mit der Formierung des Lagers Jasenovac an, auch Ciglana genannt, das 1,5 bis 2 Quadratkilometer Flche beanspruchte und bis Ende April 1945 in Betrieb war. Daneben auch Lager IV (Koara), das wahrscheinlich eine verlagerte KoaraGruppe im Ort Jasenovac war, whrend die ehemalige Strafanstalt Stara Gradika als Lager V bezeichnet wurde.

588

Pojmovna problematika Sustava jasenovakih logora

Abschlieend zu dieser geschichtlichen Problematik ist klar, dass eine akzeptable Lsung sein knnte, nur die Lager Jasenovac (1941-1945) und Stara Gradika (1942-1945) zu erwhnen, die eigentlich als einzige fast whrend des ganzen Zweiten Weltkriegs bei uns existierten.

Summary
Despite the lapse of time and numerous papers as well as an extensive bibliography (numerous books, articles, essays) in connection with Ustasha collection and work camp Jasenovac there is still lack of clarity and some dilemmas, and one could say specific (il)logical interpretations to which adequate attention was not given in historiography. Namely, different authors interpret these problems in different ways and from different points of view, which is understandable, but a common thread with a substantial number of authors is of a purely terminological nature, that is to say there uneven concepts about it. Specifically, some authors talk about Jasenovac camp or Stara Gradika camp, while other authors use expressions like System of Jasenovac camps, Group of Jasenovac camps, Jasenovac camp system - Stara Gradika etc. At the same time, this system contains at least five camps sometimes even more, and some authors, albeit rarely, include almost all other camps in the Independent State of Croatia in this system and talk about 210, and some even 240 square kilometres of space encompassed by the System of Jasenova camps. The paper is divided in three parts and points to some inconsistencies and incongruities in the above-mentioned conceptual confusion and attempts to point out these problems and discover possible solutions. In the first part the basic data on the technical data about the beginning of Jasenovac camp are given, that is to say about its founding. The second based on the analysis of a small sample of books and articles published in the last few years about it in Croatian and Serbian historiography, lists the conceptual (terminological) problems, which apart from certain inconsistencies, illogical conclusions and possible wrong interpretations, open many issues or expand them. Finally, the third part brings suggestions that point to possible solutions of the listed problems; that is to say, it attempts to ascertain the time framework of the camp existence. There were five camps in Jasenovac and it

Mario Kevo

589

surroundings, but it is important to emphasise that the first camps Krapje and Broice were closed by the middle of November 1941. Somewhat earlier, in the middle of October a camp called Ciglana began to emerge in Jasenovac, which comprised the area of 1,5 2 square kilometres and was operational until the end of April 1945. In addition, Camp IV (Koara leather-works) was most probably a dislocated leather-processing group in Jasenovac, while the ex Penitentiary Stara Gradika was designated as Camp V. In conclusion, when we discuss the historical problems it is clear that the possible acceptable solution is the one that mentions only Jasenovac (1941-1945) and Stara Gradika camps (1942-1945) which were in fact the only camps that existed throughout WW II in this area.