Zdravko Linari Predavanja:

Graevinski strojevi
LEKSIKON OSNOVNE GRAEVINSKE MEHANIZACIJE
Predavanja

UINAK GRAEVINSKIH STROJEVA TROKOVI STROJNOG RADA U GRAENJU IZBOR STROJEVA I PLANIRANJE STROJNOG RADA U GRAENJU

Zdravko Linari

Predavanja

Graevinski strojevi

LEKSIKON OSNOVNE GRAEVINSKE MEHANIZACIJE

LEKSIKON GRAEVINSKE MEHANIZACIJE (STROJEVI, OPREMA, POSTROJENJA, ALATI itd )

akulokomotiva (engl. battery locomotive, njem. Akku-Lokomotive, f.),

vua transportnih sredstava na tranicama (primjerice vagona, vagonmjealica za beton, postolja tehnoloke opreme itd.) koja se najee primjenjuje u tunelogradnji te ponegdje u proizvodnji gradiva odnosno graevinskih elemenata i sklopova. Akulokomotivu pokree elektrina struja iz akumulatora koje nosi na sebi. Masa akumulatora omoguava takoer poveanje vune sile akulokomotive. Uglavnom nosi jedan do dva akumulatora. Mijenjaju se svakih nekoliko sati, ovisno o radnim uincima akulokomotive. Zamjena i punjenje akumulatora provodi se u posebno izvedenim i prikladno elektro-opremeljenim akumulatorskim postajama. Akulokomotiva ne zagauje zrak, to je posebice pogodno pri probijanju dugakih tunela, jer treba manje a time ekonominije provjetravanje. detaljnije vidi http://www.gia.se/eng/index.htm armiraki pogon (engl. iron working plant, njem. Betonstahlbearbeitungsanlage, f.), tipini graevinski proizvodni
pogon sloen od posebnih strojeva, ureaja i ostale tehnoloke opreme za proizvodnju savijenoga betonskog eljeza (tzv. armature). Obuhvaa strojeve i opremu za prihvat i uskladitenje eljeza te njegovo ravnanje, rezanje, savijanje, razvrstavanje i pakiranje, zatim uskladitenje savijenog betonskog eljeza te njegov utovar za odvoz. Suvremeni armiraki pogon obuhvaa manji broj automatiziranih te djelomino robotiziranih strojeva sloenih u jedinstvenu tehnoloku opremu. Kompjutorom voena ta oprema razmjerno brzo i samostalno proizvodi savijeno betonsko eljezo prema unaprijed zadanim mjerama, oblicima i koliinama. Ovi pogoni mogu biti sredinji strukovni pogoni velikoga proizvodnog uinka ili manji privremeni gradilini priruni pogoni manjega proizvodnog uinka. detaljnije vidi http://www.blos-gleich.de/ ; http://www.krbmachinery.com/ ; http://www.oscam.com/prodotti_ted.htm ; http://www.progress-m.com/ger/default.htm

asfaltna baza, asfaltno postrojenje (engl. asphalt mixing plant, njem. Asphaltmischanlage, f.), sloena tehnoloka
oprema za proizvodnju vruih asfaltbetonskih mjeavina. Sastoji se od nekoliko podcjelina: silosa za kamenu sitne, kotlova za bitumen i prirodni asfalt, silosa za kameno brano, kotlova za naftu, bubnja za zagrijavanje i suenje kamenih sastojaka, opreme za otpraivanje bubnja, sita za vrue sijanje, mjealice svih sastojaka, silosa za prihvat gotove vrue mjeavine, unutranje transportne opreme (crpke, cjevovodi, dodavai, elevatori), opreme za mjerenje, pogonske opreme, opreme za prijenos energije, opreme za upravljanje. Bubanj za suenje moe se grijati pomou nafte ili plina. U smislu naina rada mogu biti asfaltna postrojenja s ciklikim (vidi sliku lijevo) ili s neprekidnim mijeanjem sastojaka. Prva su uglavnom velika stalna postrojenja, s velikim uinkom do nekoliko stotina tona na sat, ili srednje velika lako rastavljiva prenosiva postrojenja, srednjega uinka. Druga su uglavnom manja polupokretna asfaltna postrojenja iji su pojedini dijelovi na podvozjima s gumenim kotaima. detaljnije vidi http://www.benninghoven.com/amp.htm ; http://www.astecinc.com/profile/default.htm ; http://www.bernardi-impianti.it/usa/PRODUZ.htm ; http://www.cmiterex.com/products/HMA/asphalt.html ; http://www.lintec-gmbh.de/ ; http://www.marini-spa.com/ autobager teleskopski bager

autodizalice (engl. truck cranes, njem. Autokrne, m.), samohodna dizalice na

kamionskom podvozju. Sastoje se od podvozja na kojem se okree postolje koje nosi strijelu ili krak dizalice. Mogu biti (1.) autodizalice s nepromjenjivom reetkastom strijelom (engl. truck-mounted rigid-jib crane, njem. Autoturmdrehkrne, m., Autouniversalkrne, m.) ili (2.) autodizalice s teleskopskim krakom tj. teleskopske autodizalice (engl. truck-mounted telescopic crane, njem. Teleskopautokrne, m.). Kod velikih autodizalica s reetkastom strijelom potrebno je sastaviti takvu strijelu drugom manjom autodizalicom. Postoji mnogo razliitih vrsta i tipova posebice teleskopskih autodizalica u smislu njihove veliine i nosivosti te konstrukcije odnosno logistike rada kraka za dizanje. detaljnije vidi
http://www.howstuffworks.com/hydraulic-crane.htm ; http://www.demag24.com/en/ ; http://www.liebherr.de ; http://www.groveworldwide.com ; http://www.tadanofaun.de/ 3

automjealica (engl. truck mixer, transit mixer, njem. Autotransportbetonmischer, m., Fahrbetonmischer, m.),
tipino graevinsko transportno sredstvo za autoprijevoz svjeeg betona izmeu tvornica betona i gradilita. Automjealicu ini kamionsko podvozje na kojemu se nalazi okretni bubanj s lopaticama. Bubanj se okree pomou posebnog motora ili motora vezanog na pogonski motor vozila. Okretanje bubnja u jednom smjeru omoguava mijeanje svjeeg betona, a u drugom pranjenje bubnja. Automjealica se prazni ili neposredno u posudu ("kiblu") za prijenos betona graevinskom dizalicom ili u betonsku crpku ili u pretovarni silos za beton. Pretovarni silos slui za postupno punjenje "kible" ili betonske crpke kako bi automjealica u meuvremenu dopremila novu koliinu betona. Sastavni dio automjealice moe biti crpka za beton ili transportna traka kojima se beton dotura iz bubnja neposredno na mjesto ugradnje. detaljnije vidi
http://www.cifa.com ; http://www.liebherr.de ; http://www.schwing.de

autoprijevoz (engl. rubber-tyred haulage, njem. Fahrzeugtransport, m.),

oblik i sredstva prijevoza svih vrsta tereta pomou vozila uglavnom na gumenim kotaima. Temeljna su obiljeja vozila autoprijevoza razmjerno visoke putne brzine kretanja, razmjerno velika manevarska sposobnost i prilagodljivost svim radnim uvjetima (vremenske prilike, topografija prometnica, svjetlosni uvjeti itd). Tipina graevinska vozila za masovni prijevoz sipkih tereta su damperi i kamioni kiperi. Ostala vozila koja se rabe u graenju su traktori sa prikolicama za potrebe gradilinog transporta ili tegljai sa poluprikolicama za prijevoz komadnih i sipkih tereta na veim udaljenostima.

bageri, gliboderi1, jaruala1 (engl. excavators, njem. Bagger, m.), vrsta tehnike odnosno tehnikih sredstava koja se
najvie koriste u za strojni rad pri graenju i pri proizvodnji gradiva. Obuhvaaju irok raspon razliitih oblika, vrsta, podvrsta i tipova graevinskih strojeva razmjerno sline radne koncepcije, namijenjenih prije svega za povrinski, podzemni i podvodni iskop u sraslom tlu i stijeni odnosno iskop i utovar zemljanih i kamenih materijala. Koriste se takoer za planiranje i oblikovanje nasipa od svih vrsta sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Dijele se na vie naina. Temeljna je podjela na (1.) (graevinske) bagere s jednim krakom ili strijelom te sa jednom dubinskom , utovarnom ili zahvatnom lopatom (tzv. bageri lopatari) odnosno povlanom koarom (skrejper); na (2.) bagere s vie lopata u obliku vjedrica (bageri vjedriari i dio njima slinih rovokopaa ili trenera za iskop u tlu te neke vrste drenopolagaa) te na (3.) bagere bez lopata ili vjedrica (bager sisavci ili refuleri, dio rovokopaa ili trenera za iskop u stijeni te neke vrste drenopolagaa sa lancem iljaka). Tu bi se mogli svrstati strojevi s otkopnim krakom u obliku otkopne rotirajue glave sa iljcima za struganje. Bageri mogu biti na podvozju s gusjenicama, na kotaima (tu pripadaju autobageri), na vagonskom podvozju odnosno tranicama ili na nekom plovilu (plovni bageri). Posebnu vrsta bagera sa jednom lopatom su kabel-bageri kao kombinacija bagera sajlae i neke vrste iare. Standardni graevinski bageri s jednim krakom i jednom lopatom na tom kraku obuhvaaju podvozje s opremom za kretanje (uglavnom gusjenice ili rjee gumeni kotai kod manjih bagera) na kojem se nalazi u punom krugu okretno postolje. Ono nosi pogonske motore, opremu prijenosa, upravljaku kabinu te krak odnosno strijelu bagera sa lopatom ili nekim drugim alatom. U smislu prijenosa pogonske energije na radni dio, tj. lopatu ili neki drugi alat, standardni graevinski bageri sa jednim krakom i jednom lopatom dijele se na bagere sajlae i na standardne graevinske hidrauline bagere. Standardni graevinski bageri su takoer univerzalni graevinski strojevi. Univerzalnost ovih bagera oituje se u tome to mogu brzo i jednostavno mijenjati razne vrste i oblike lopata, prirune alate i urua na kraku ili strijeli te time izvoditi (kao isti bageri) razne zahvate pri graenju i zemljanim radovima. Bageri slue takoer kao podvozja i pogonski strojevi za ostalu tehnoloku opremu pri graenju i izvedbi posebice geotehnikih konstrukcija (kao nosai radnih postolja, kaograevinske (bager) dizalice, kao bageri sa opremom za izvedbu pilota ili zavjesa (murja), bageri sa opremom za izvedbu zastora itd). bager-dizalica bager sajla, graevinska dizalica bagerska lopata dubinska lopata, utovarna lopata, zahvatna lopata (grajfer) bagera, skrejper,

Bager nije stroj koji samo kopa (dere) glib ili kopa jarke (tj. jarua) pa se ovdje, kao i u objavljenom graevinskom leksikonu, on jednostvano naziva bager (moda bi hrvatski ispravno bilo ime kopaloali bi se tada dozer moralo nazvati guraloa grejder ravnaloto nema praktinog smisla). 4

bageri sajlai (engl. dragline, dragline excavators, njem. Seilbagger,

m.), vrsta bagera uglavnom na gusjenicama ili na nekom plovilu (plovni bageri), kod kojih se gibanje kraka i opreme za iskop upravlja, pokree i izvodi pomou pletene eline uadi (praktino zvanih "sajli") preko vitala i koloturnika (zovu se stoga takoer "mehaniki" bageri za razliku od hidraulinih bagera). Dijele se u dvije skupine. Jedni su (u praksi uobiajeno nazivani) (1.) dreglajni (slika desno) s nepromjenjivom reetkastom strijelom. Imaju povlanu koaru (tzv. skrejper). Ukoliko imaju mehaniku zahvatnu lopatu (grajfer) zovu ih u praksi takoer samo grajferi. Dreglajni odnosno grajferi (to je ustvari najee jedan te isti bager-sajla sa jednim od navedenih lopata ili koara slue za masovni iskop uglavnom aluvijalnih materijala (ljunka, pijeska) iz vode i to ili s kopna ili s plovila. Posebno konstruirani grajferski ureaji rabe se za iskop pri izvedbi glinobetonskih zavjesa ili zidova u tlu ( slika lijevo) . Takoer se rabe kao graevinske bager dizalice. Drugi su veliki (2.) bageri sajlai sa dvodjelnim zglobno vezanim krakom te uglavnom utovarnom (eonom) lopatom . Rabe se samo u rudarstvu, odnosno tamo gdje su veliki i stalni povrinski kopovi (tzv. bageri lopatari).
detaljnije vidi uz ostalo posebice http://www.liebherr.de ; http://www.linkbelt.com ; http://www.sennebogen.com

bageri sisavaci, refuleri (engl. suction

dredgers, njem. Saugbagger, m.), vrsta plovnih bagera koji podvodni iskop (uglavnom aluvijalnih kamenih materijala) izvode usisavanjem s dna pomou cijevi. Usisavanje omoguava podtlak na posebno oblikovanom usisnom dijelu cijevi koji tamo stvara dovedeni stlaeni zrak. Sastavni dio refulera su kompresor te posebne crpke za izvlaenje mjeavine vode sa iskopanim materijalom i za njezino daljnje guranje kroz plovee cjevovode do na kopno. Dijele se na refulere u uem smislu i na refulere s otkopnom rotirajuom glavom koja olakava iskop jae zbijenih materijala. Otkopna rotirajua glava moe biti razliitog oblika: kolo s vjedricama, kolo sa zubima, rotirajua reetka itd. Postoji mnogo razliitih konstrukcijskih oblika refulera u smislu njihove veliine, snage i uinka, zatim u smislu naina plovljenja, zatim u smislu konstrukcijske logistike rada same opreme za iskop pod vodom te u smislu oblika otkopne rotirajue glave. detaljnije vidi
http://www.doepke-gmbh.de ; http://www.dredge.com/ , http://www.ihcholland.com

bager-utovariva, kombinirka (engl. backhoe loader, njem. Baggerlader, m.), kombinacija bagera i
utovarivaa u jednom stroju. To je traktor na gumenim kotaima koji sprijeda ima utovarnu lopatu a straga bagerski krak najee sa dubinskom lopatom bagera. To je univerzalni graevinski stroj kod kojega promjena alata na obje radne strane omoguava vie razliitih radnih operacija. Prikladan je za izvedbu raznih vrsta zemljanih radova manjeg obujma te manjih montaerskih radova ( montaa cjevovoda u rovovima i sl.) u okviru manjih gradilita. Postoji mnogo razliitih tipova bager-utovarivaa u smislu njihove veliine, snage te posebice naina pogona i okretanja kotaa. detaljnije vidi u smislu rada http://www.howstuffworks.com/backhoe-loader.htm. te
ostalo http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.fermec.com/ ; http://www.hydrema.com ; http://www.jcb.com ; http://www.kramer.de ; http://www.telescopelle.com/

bageri vjedriari (engl. bucket excavator, njem. Eimerbagger, m.), vrsta bagera, ili na tranicama ili gusjenicama ili plovnih bagera, s vie vjedrica koje omoguavaju neprekidan iskop zemljanih ili aluvijalnih kamenih materijala. Dijele se na (1.) bagere vjedriare s lancem vjedrica (engl. bucket chain dredger, bucket chain excavator, njem. Eimerkettenbagger, m. slika desno ) i (2.) bagere vjedriare s kolom vjedrica (engl. bucket wheel excavator, njem. Schaufelradbagger, m. slika lijevo ) koji se, kao veliki bageri velikog uinka, uglavnom rabe u otvorenim rudokopima. (u rudarskoj praksi nazivaju se kompaktni rotorni bageri). Kod bagera sa lancem vjedrica staza lanca zglobno je vezan na njegovo podvozje. Rabe se u pri odravanju vodotoka (plovni bageri vjedriari) te u glinokopima i ljunarama (kao bageri vjedriari na tranicama ili gusjenicama slika desno ). Postoji mnogo razliitih tipova bagera vjedriara u smislu njihove veliine, snage i uinka te konstrukcije nosaa vjedrica kao i prijenosa odnosno punjenja materijala u druga transportna sredstva. U bagere vjedriare mogu se svrstati poneki rovokopai ili treneri tedrenopolagai za iskop rovova kolom ili lancem razmjerno manjih vjedrica odnosno polaganje cjevovoda u tlu. detaljnije vidi http://www.krupp-foerdertechnik.com/ ; http://www.mbu.at/
betonara tvornica betona buldozer dozer

buai ekii za buenje pri miniranju (engl. rock drills, njem. Gesteinbohrhammer, m.), oprema za
izvedbu buotina razmjerno manjega promjera u stijeni za potrebe njezina miniranja. U opremu buaeg ekia pripada takoer buai pribor. Postoje dubinski buai ekii (nalaze se pri dnu buotine) i vanjski buai ekii (nalaze se izvan buotine). Konstrukcija buaega ekia te nain prijenosa kinetike energije na kraj buaega pribora utvruju tri temeljna naina buenja: udarno buenje (engl. percussive drilling, njem. schlagendes Bohren, n.), kruno buenje drobljenjem (engl. rotary crushing. njem. drehendes Brechen, n.) i kruno buenje rezanjem (engl. rotary cutting, njem. drehendes Schneiden, n.). U graevinskim minerskim radovima primjenjuju se uglavnom ekii sa udarnim buenjem. Pri takvom se buenju kinetika energija prenosi od ekia, gdje se stvara, udarnim valovima dalje na kraj buaeg pribora. Istodobno se pribor postupno zakree u odreenim djeliima luka i vremenskim razmacima. Pogon buaega ekia moe biti stlaenim zrakom (primjenjuje se uglavnom samo kod runih buaih ekia mase do 30 kg) te danas preovladavajui hidraulini pogon, posebice kod tekih lafetiranih buaih ekia (mase preko 30 kg pa do par stotina kilograma) odnosno lafetiranih builica. detaljnije vidi web-adrese pri builicima

buai pribor, pribor za buenje pri miniranju (engl. rock drilling tools, njem. Gesteinbohrwerkzeug, n.),
dio opreme za buenje stijene u svrhu njezina miniranja odnosno osnovni alat buaih ekia. Postoje monoblok-svrdla (usadnik, ipka i glava sa sjeivom jedno su tijelo slika lijevo ), kao jednodjelni pribor za vanjske buae ekie ili viedjelni buai pribor (usadnik, ipke ili cijevi, krunice te spojke navedenih dijelova) za vanjske i za dubinske buae ekie. Monoblok-svrdla dugaka su najvie do oko 6 m. Viedjelni pribor omoguava buenja do priblino 100 m. Glave monobloksvrdla ili krunice viedjelnog pribora mogu biti s jednim sjeivom, tri ili etiri sjeiva (u obliku kria ili slova X) te bradaviaste krunice (slika desno). Ove posljednje se rabe za buenje vrlo abrazivnih stijena. Krunice se navijaju na kraj monoblok-svrdla ili posljednje ipke viedjelnoga pribora pa je mogua njihova zamjena. Promjeri krunica mogu biti do priblino 100 mm. Buai pribor proizvodi se u standardnim mjerama za sve vrste i tipove buaih ekia. detaljnije vidi
http://www.robit.fi te ostale web-adrese pri builicima

builice, (njem. Bohrwagen, m., Bohrgert, n.), (1) u irem smislu pojma sve vrste
samohodnih lafetiranih builica za buenje u tlu i stijeni pri provedbi geotehnikih istranih i ostalih radova (primjerice pri izvedbi geotehnikih sidra), zatim builice za pridobivanje vode, itd.; (2) lafetirane samohodne builice za potrebe miniranja: samohodna ili vuena podvozja s rukama (granama, krakovima) koje dre lafete. Po lafetu prilikom rada klizi teki vanjski buai eki ili oprema za okretanje dubinskoga buaeg ekia. Podvozje samohodnih builice moe biti na gumenim kotaima ili najee na gusjenicama (engl. crawler-mounted drilling rig, njem. Raupenbohrgert, n.). Kod velikih se builica na podvozju nalaze pogonski motori i oprema za automatsko spremanje ili nastavljanje ipki pribora za buenje te kabina za upravljanje. Posebna vrsta su lafetirane tunelske builice (jumbo). Sve vrste builica mogu biti na (najee) hidraulini pogon ili (jo ponegdje) pogon stlaenim zrakom. Builice koje se pokreu tlaenim zrakom vuku za sobom kompresor ili ga nose na svom podvozju. detaljnije vidi
http://www.boartlongyear.com/ ; http://www.copdrill.com ; http://www.drillingsolutions.irco.com/ ; http://www.montabert.com/ ; http://www.smc.sandvik.com/

centrifugalne drobilice (engl. impellers, vertical impact shaft crushers, horizontal rebound crushers, njem.
Autogenbrecher, m., Vertikalbrecher, m., Vertikalmhle, f.), vrsta udarnih drobilica ili mlinova u kojima se prethodno drobljeni ili prirodno smanjeni kameni materijal dalje usitnjava meusobnim udarom (slikoviti je predstavnik ovih drobilica elektrini mlinek za kavu). Centrifugalna drobilica ima uspravni rotor kroz koji prolazi materijal. Na kraju rotora kroz otvore izlijee materijal uslijed centrifugalne sile prema vanjskom platu. Tamo se razbija u prethodno usitnjeni materijal. Centrifugalne drobilice vrlo su ekonomine za usitnjavanje jako abrazivnih aluvijalnih kamenih materijala koji sadre u velikoj mjeri silicij. detaljnije vidi web-adrese pri drobilanama

crpka za beton, pumpa za beton (engl. concrete pump, njem. Betonpumpe, f.), oprema gradilinog transporta
svjeeg (tzv. pumpanog) betona njegovim guranjem pod pritiskom kroz cijevi. S obzirom na nain guranja betona kroz cijevi, mogu biti ili (najee u uporabi) klipne crpke za beton ili rotirajue crpke za beton (rjee u uporabi). Mogu takoer biti vuene na kotaima, samohodne na kamionskom podvozju (autopumpe za beton) te prenosive crpke za beton na postolju. Sastavni dio svake crpke za beton jest pribor za transport betona guranjem: cijevi promjera izmeu 100 i 200 mm, rave, koljena, spojnice te kugle za ienje cijevi. Crpke guraju beton vodoravno do nekoliko stotina te uspravno do nekoliko desetaka metara. Kod autopumpi za beton cijevi se nalaze na lomljivom okretnom kraku koji je uvren na kamionsko podvozje. Njime je mogue guranje betona do 50 m u svim smjerovima. detaljnije
vidi http://www.cifa.com ; http://www.putzmeister.de ; http://www.schwing.de

eljusne drobilice (engl. jaw crushers, njem. Schwingbrecher, m.), vrsta drobilica za grubo usitnjavanje posebice
miniranih kamenih materijala. U drobilanama se najee primjenjuju kao poetne (primarne) drobilice a rjee kao zavrne (sekundarne, tercijarne) drobilice. Kao zavrne drobilice (tzv. eljusni granulatori) manjega su uinka i rabe se za proizvodnju kamene sitnei jednolike krupnoe zrna. Dio za drobljenje konstruiran je u obliku eljusti koja pritiskom te djelomice udarom lomi i na krupno usitnjava kameni materijal. Jedna ploa eljusti je nepomina a druga pomina. Postoje eljusne drobilice s njihalom (engl. double toggle jaw crusher, njem. Pendelschwingbrecher, m., Kniehebelbrecher, m.), kod kojih je ulazni dio eljusti nepomian a izlazni dio se iri i suava, te eljusne drobilice s ekscentrom (engl. single toggle jaw crusher, njem. Einschwingbrecher, m., Kurbelschwingbrecher, m.) kod kojih je obrnuti sluaj pomicanja strana eljusti spram dobilica sa njihalom. detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama

damperi (engl. dump trucks, haulers, njem. Muldenkipper, m., Dumper, m. vidi http://www.caterpillar.com ;
http://www.hcmac.com/products/index.html ; http://www.moxy.no ; http://www.terexmining.com/ ), veliko i snana vozila za autoprijevoz

sipkih tereta do nekoliko kilometara u tekim uvjetima gradilinog prometa. Posebno oblikovani i ojaani sanduk podizanjem unazad omoguava samoistovar dampera. Zbog svojih mjera i velikoga osovinskog pritiska ne moe koristiti u javnom cestovnom prometu.U graditeljstvu se najvie rabe zglobni damperi koji objedinjuju obiljeja snage i robusnosti dampera te mjere odnosno veliinu kamiona kipera.

dizalica graevinske dizalice dizalo graevinsko dizalo

dodavai, dozatori (engl. feeders, njem. Aufgeber, m., Frderrinnen, f.), razmjerno manji oblici transportnih sredstva
(ureaja) za neprekidno dodavanje sipkih materijala uz istvremeno mjerenje (doziranje) koliine dodavanja. Sastavni su dijelovi mnogih sloenih postrojenja za proizvodnju gradiva (drobilana, tvornica betona ili betonara ,asfaltna baza). Radena razne naine: kretanjem naprijed-natrag, njihanjem i vibracijom te tresenjem elektromagnetskim putem. Tu pripadaju takoer kratke transportne trake u obliku povezanih elinih ploa. Postoji mnogo razliitih vrsta i oblika dodavaa u smislu njihova naina rada, veliine i snage te posebice konstrukcije ovjeenja odnosno naina smjetaja unutar ostale opreme. U drobilanama mogu biti zajedno sloeni s reetom (retkom) za izdvajanje jalovine prije poetnog drobljenja (tzv. dodavai-reetaljke). detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama dodava-reetaljka dodavai dozator dodavai

dozeri, buldozeri (engl. dozers, njem. Planierer m.

detaljnije vidi izmeu ostalih http://www.caterpillar.com ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ), tipini graevinski

strojevi prije svega za masovni iskop tla i trone stijene struganjem i njihov transport guranjem te za razastiranje i grubo planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Doziranje odnosno rad dozera uinkovit je do oko 100 m. Dozer ini traktorsko podvozje njee na gusjenicama (to je dozer gusjeniar, engl. crawler dozer, njem. Planierraupe, f., to uglavnom pojmi samo kao dozer, slika desno )., na koje je s prednje strane oslonjen osnovni radni alat tzv. no dozora u obliku na razne naine oblikovane daske . Dananji dozer stoga ima znaajke nekadanjih buldozera (no se mogao dizati samo uspravno, i to pomou uadi), angldozera i tiltdozera (mogunost dizanja i zakretanja noa u vodoravnoj odnosno uspravnoj ravnini). Sa stranje strane dozer moe imati rija (riper) koji omoguava iskop uz ostalo i nekih vrsta stijena. Rjee su u uporabi dozeri na kotaima (engl. wheeled dozer, flywheel dozer, njem. Radplanierer, m. - slika lijevo) koji su slini utovrivau koji ima no dozera. Kao univerzalni graevinski strojevi rabe se za vuu drugih strojeva, kao podvozje razne tehnoloke opreme, kao cjevopolagai. detaljnije vidi http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/04planieren/3_raddozer.html ). Posebne inaice su dozer-skrejper (engl. scrape-dozer, njem. Schuerfraupe, m.; detaljnije vidi http://www.frutiger.ch/ ) kao kombinacija skrejpera odnosno skrejperske koare i dozera (povieni dozer izmeu gusjenica ima skrejpersku koaru umjesto noa) te dozer-utovariva (utovriva gusjeniar). Kompaktor je oblik dozera ili utovarivaa s gumenim kotaima na koje su navueni elini platevi valjka s bodljama.

dozer-utovariva, utovariva gusjeniar (engl. crawler loader, njem.

Raupenlader, m.), utovariva na gusjenicama koji ujedinjuje konstrukciju te radna obiljeja dozera i utovarivaa. Ima utovarnu lopatu slinu zatvorenom nou dozera, a straga po potrebi rija (riper) (slika lijevo ). Rabi se za iskop i utovar te po potrebi prijenos (slika desno ), razastiranje i grubo planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. On je takoer univerzalni graevinski stroj prikladan za izvedbu raznih vrsta zemljanih radova . detaljnije vidi http://www.fiatkobelco.com
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/02laden/6_cat_ketten.html ;

dreglajn bageri sajlai drenopolaga bager vjedriari, rovokopai

drobilana (engl. crushing plant, njem. Brechanlage, f.), postrojenje za preradu miniranih ili aluvijalni kamenih materijala
u sitne traenog oblika, veliine i granulometrijskog sastava zrna. U naelu obuhvaa trodjelni tehnoloki postupak usitnjavanja i razvrstavanja kamenog materijala. Poetni (primarni) dio drobilane obuhvaa prihvat kamenog materijala, odvajanje jalovine iz njega reetanjem i njegovo poetno drobljenje. Srednji (sekundarni) dio obuhvaa poetno sijanje te temeljno predrobljavanje ili mljevenje materijala. Zavrni (tercijarni) dio obuhvaa razvrstavanje drobljenog materijala uglavnom sijanjem. U treem dijelu drobilane provodi se takoer moebitno mljevenje vika te pranje sitnijih sastavnica drobljenca. Navedeni osnovni tehnoloki postupak moe biti suen ili proiren, prema tome iskljue li se ili dodaju neke tehnoloki zahvati. Osnovni strojevi drobilane su drobilice, mlinovi i sita. Ostalu opremu ine silosi, dodavai, transportne trake, oprema za pranje kamene sitnei, pogonski motori, oprema prijenosa i upravljanja. Drobilice daju kakvou kamene sitnei a takoer odreuju radni uinak postrojenja. Drobilane mogu biti pokretne drobilane i nepokretne drobilane, odnosno velika stalna (industrijska) proizvodna postrojenja. detaljnije vidi http://www.crushingplants.com ; http://www.eaglecrusher.com ; http://www.kleemann-reiner.de ; http://www.kruppcrusher.com ili http://www.krupphazemag.com ; http://www.kolbergpioneer.com ; http://www.liedlbauer.at ; http://www.lippmann-milwaukee.com ; http://www.screensandcrushers.com

drobilice (engl. crushing machinery, njem. Zerkleinerungsmaschinen, f.), oprema za usitnjavanje kamenih materijala u
sitne traenog oblika, veliine i granulometrijskog sastava. Dijele se na drobilice u uem smislu i na mlinove. U smislu naina drobljenja dijele se na eljusne drobilice, udarne drobilice i krune drobilice. eljusne drobilice gnjee materijal istodobno dinamiki udarom i statiki pritiskom. Imaju srednji utroak energije i potronih dijelova (obloge eljusti) po jedinici proizvoda u odnosu na ostale drobilice. Daju razmjerno slabiju kakvou oblika i sastava zrna. Rabe se uglavnom kao poetne drobilice. Krune drobilice imaju najmanji utroak energije i potronih dijelova (rvanj, obloge). Daju uglavnom dobar oblik i sastav zrna. Kod nekih kamenih materijala, radi njihove grae, daju tapiast oblik zrna. Primjenjuju se i kao poetne i kao zavrne drobilice odnosno mlinovi. Udarne drobilice imaju najvei utroak energije i potronih dijelova (udarne grede ili ekii rotora, obloge statora). Daju najbolji oblik i sastav zrna. Primjenjuju se uglavnom kao zavrne drobilice ili mlinovi. Posebna vrsta udarnih drobilica su centrifugalne drobilice. detaljnije vidi gore navedene web-adrese pri dobilanama

dubinska (iskopna, otkopna) lopata bagera (engl.

excavator bucket, njem. Tieflffel, m.), jedan od osnovnih radnih alata graevinskih hidraulinih bagera te stranjeg dijela (strane) bager-utovarivaa za iskop tla ili prethodno minirane stijene sa moebitnim utovarom materijala u vozila. Odreuje logistiku rada bagera pa bagei sa dubinskom lopatom (engl. excavator, njem. Bagger mit Tieflffel -Ausrstung, Tieflffelbagger, m.) u naelu kopa od razine svojega stajanja prema dole i prema sebi (vidi slike lijevo i desno gore). Dubinske lopate su razmjerno ue od utovarnih lopata bagera. Mogu biti bez zubiju i sa zubima na donjem bridu lopate (slika desno dolje) ovisno u tome da li se rabe pri iskop tla odnosno trone stijene ili miniranih kamenih materijala. detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

dubinski buai eki, (engl. down-the-hole drill, njem. Senkhammer, m., Tieflochhammer, m.), vrsta
buaeg ekia koji se nalazi i djeluje na dnu buotine. Njime se izvodi samo udar na pribor za buenje koji je satavni dio konstrukcije ovog buaeg ekia. Zakretanje ekia izvodi se preko ipki pomou posebnog ureaja izvan buotine koji se nalazi na lafetu builice. Promjer buenja za potrebe miniranja pri graenju je do oko 100 mm. Zaglavljivanje pribora za buenje znai gubitak cjelokupnoga dubinskog ekia. Stoga se dubinski buai ekii rabe se uglavnom u kamenolomima poznatih geotehnika obiljeja stijene koja se minira a gdje radi uvjebana ekipa buaa. detaljnije vidi ostale web-adrese
pri builicama te http://www.drillingsolutions.irco.com/index.asp?fuseaction=dsp_line&lineid=3 9

dvovaljana drobilica valjane drobilice

finieri (engl. finishers, njem. Deckenfertiger, m., Fertiger, m.), sloena samohodna tehnoloka oprema na
jedinstvenom podvozju sa gusjenicama ili gumenim kotaima za izvedbu nevezanih nosivih slojeva te vezanih betonskih i asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica ( slika lijevo ), zatim pista te ostalih plonih razmjerno tanjih konstrukcija linijskih graevina (primjerice obloga kanala slika desno dolje). Posebni finieri rabe se za izvedbu rubnjaka i rigola na licu mjesta te nekih izduenih betonskih elemenata tvornike proizvodnje. Obuhvaaju dijelove koji prihvaaju, razastiru i zbijaju gradivo te po potrebi glade i reu u dijelove ugraeni zastor. Kreu se u radu neprekidno, razmjerno malom brzinom. Dijele se uglavnom na finiere za beton (engl. slipform concrete pavers, njem. Betoniermaschinen, f.) i finiere za asfaltne zastore (engl. slipform asphalt pavers, njem. Strassenfertiger, m. slika gore lijevo). Suvremeni finieri su univerzalni graevinski strojevi, jer izvode sve vrste zatora i plonih konstrukcija. Neki sloeni odnosno viedjelni finieri (primjerice finieri za izvedbu obloga kanala slika desno ).) izvode plitki iskop te grubo izravnanje i fino planiranje posteljiceiskopa prije izvedbe plone konstrukcije. Postoji mnogo razliitih vrsta finiera u smislu njihove veliine i uinka te posebice odnosa konstrukcije za kretanje i prihvat odnosno ugradnju materijala. Voenje finiera po pravcu i visini uglavnom je automatsko pomou lasera ili pomou prethodno nivelirane ice ili preko papue po prethodno izvedenome dijelu plone konstrukcije. detaljnije vidi za asfltne zastore
http://www.bitelli.com/ ; http://www.cedarapids.com/ ; http://www.dynapac.com ; http://www.ir-abg.com/ ; http://www.road-development.irco.com/index_read.html ; http://www.marini-spa.com/ ; http://www.voegele-ag.de a za betonske zastore http://www.cifa.com ; http://www.gomaco.com/index.html ; http://www.guntert.com/ freza za asfalt glodalica glatki valjak valjci gliboder bageri

glodalica, freza (engl. milling machine, njem. Frsgert, n.), samohodni graevinski stroj za struganje posebice asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica, pista i slinih plonih graevinskih konstrukcija. Glodalica je najee na podvozju sa gusjenicama (slika desno) rjee s gumenim kotaima (slika lijevo). Na podvozju je ovjeeno prema dolje otvoreno korito. Unutar korita nalazi se rotirajui valjak koji nosi posebno oblikovane iljke to struu (glou) zastor. Korito je tako izvedeno da iza sebe ostavlja izduenu gomilu ostruganog materijala ili se materijal preko transportne trake puni u vozila ispred glodalice. Samo struganje asfalta moe biti hladno ili vrue a to znai da glodalica izvodi prethodno zagrijavanje asfaltnog zastora. detaljnije vidi http://www.bitelli.com/ ;
http://www.dynapac.com ; http://www.wirtgen-group.com gradilini lift graevinsko dizalo graevinska mehanizacija graevinski strojevi

graevinska transportna sredstva (engl. transport equipment in construction industry, njem. Bautransportgerte, n.),
skup, uvjetno reeno, graevinskih strojeva odnosno transportnih sredstava to se izdvojeno sagledava jer se ista sredstva i oprema pojavljuju u razliitim oblicima tehnolokih postupaka graenja. Transportna sredstva za potrebe graenja obuhvaaju ili uobiajena transportna sredstva prilagoena za potrebe graenja ili posebne vrste, uvjetno reeno, graevinskih transportnih strojeva te sline strojne tehnoloke opreme i ureaja za transport materijala odnosno gradiva. Dio transportnih sredstava ine samostalne jedinice, kao npr. sva autoprijevozna sredstva, sredstva transporta na tranicama te razne vrste (graevinskih) dizalica i utovarivaa. Odreeni dio graevinskih 10

transportnih sredstava i opreme sastavni je dio drugih strojeva i opreme, kao npr. transportne trake, crpke, dodavai i vitla. Dijele se na ona koja su standardna i na neki nain univerzalna u primjeni s obzirom na predmete i materijale koje premjetaju (vozila, utovarivai, graevinske dizalice) te na posebna graevinska transportna sredstva kao to su npr. automjealice i crpke za beton. Mnogi graevinski strojevi, posebice za zemljane radove, obavljaju istodobno i neku vrstu transporta: dozer transportira iskopani materijal guranjem, bager tovari materijal a skrejper izvodi u kretanju iskop, autoprijevoz i ugradnju materijala.

graevinske dizalice (engl. construction or building crane, njem. Baukraene, m.), vrsta transportnih sredstava za potrebe
gradilinog prijenosa i dizanja svih oblika i vrsta gradiva. Tipine su graevinske toranjske dizalice te dizalice sa strijelomu kojima pripadaju autodizalice, dizalice na gusjenicama, dizalice na kotaima te dizalice na eljeznikom podvozju odnosno tranicama. Osnova bager-dizalica je bager sajla na gusjenicama ili gumenim kotaima. Plovne dizalice su dizalice sa strijelom koje se nalaze na nekom plovilu. U postrojenjima i pogonima za proizvodnju gradiva koriste se portalne dizalice ili mosne dizalice kao podvrsta portalnih dizalica zatvorenih prostora (proizvodnih hala).

graevinski stroj (engl. construction machine, njem. Baumaschine, f.), svako pomono radno sredstvo u
graenju koje je opskrbljeno pogonskim motorom. Osim svojstvenih konstrukcijskih obiljeja, utvren je masom, prostornom veliinom odnosno mjerama te snagom i radnim uinkom. Graevinski stroj unutar svoje konstrukcije, osim pogonskog motora, obuhvaa izmeu ostalog radni dio ili alat te opremu i ureaje za prijenos i pretvaranje pogonske energije u radnu energiju. Ti se djelovi kod veine graevinskih strojeva nalaze na jedinstvenom postolju. Takva cjelina ini zajedno s opremom za kretanje tipini ili standardni graevinski stroj. Skup graevinskih strojeva, ureaja i ostale opreme, koji su povezani u tehnikom i tehnolokom smislu, ini skupinu graevinskih strojeva ili postrojenje ili pogon ili neki drugi oblik posebne sloene tehnoloke opreme za potrebe graenja. Ta je oprema objedinjena esto u jedinstvenu cjelinu s energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih ureaja, mjernih instrumenata i ostalih tehnikih sredstava potrebnih za regulaciju pripadnoga tehnolokog postupka.

graevinski strojevi, graevinska mehanizacija (engl. construction equipment, njem. Baumaschinen, f.,
Baugerte, n.), sve vrste graevinskih strojeva, pogonskih strojeva (motora), transportnih sredstava, postrojenja te ostale tehnoloke opreme i ureaja koji slue kao sredstva za rad u graenju i proizvodnji gradiva. Dijele se, s obzirom na nain rada odnosno uporabu i iz toga proizilu konstrukciju, u dvije temeljne skupine: standardni graevinski strojevi te posebna graevinska mehanizacija. Prva skupina obuhvaa tipine graevinske strojeve u uem smislu uglavnom serijske proizvodnje velikog broja tipova svih vrsta i podvrta ovih strojeva. Druga skupina obuhvaa sloenu tehnoloku opremu koja moe biti takoer dvojaka. Jedno je samohodna odnosno pokretna sloena oprema na jedinstvenom podvozju, uglavnom maloserijske izrade. Ostalo su velike cjeline tehnoloke opreme sloene od ureaja i strojeva maloserijske i izvanserijske proizvodnje. Tu takoer pripadaju industrijska postrojenja za proizvodnju gradiva, preraevina i graevinskih elemenata odnosno sklopova. U smislu podruja primjene i predmeta rada, graevinska mehanizacija se dijeli u dvije glavne skupine: graevinski strojevi za zemljane radove i graevinski strojevi za betonske radove u irem smislu. Ova druga se dijeli na graevinske strojeve za betonske radove u uem smislu i graevinske strojeve za asfalterske radove. Navedene skupine graevinske mehanizacije dijele se unutar sebe u smislu "bavljenja" odgovarajuim graevinskim materijalom i preraevinama na sljedee podskupine: strojevi i oprema za pripremu, proizvodnju i preradu materijala; za transport materijala; za ugradnju materijala i montau preraevina; pomoni i ostali strojevi i oprema. Navedena se graevinska mehanizacija primjenjuje u visokogradnji i u industrogradnji te u niskogradnji (cestogradnji, graenju i odravanju eljeznica, vodogradnji, tunelogradnji itd.). Pri tome se iste vrste strojeva i opreme, ovisno o uem podruju primjene, meusobno razlikuju po nekim konstrukcijskim obiljejima i pokretljivosti, ovisno o tehnolokim posebnostima graevinskih zahvata u kojima sudjeluju graevinski strojevi za asfalterske radove (engl. asphalt paving equipment, njem. Asfaltbaumaschinen, f.,), sve vrste
u tehnolokom pogledu tipinih graevinskih strojeva te ostale tehnoloke opreme (postrojenja) koji slue ili za izvedbu i obnovu (recikliranje) kolovoznih konstrukcija od asfaltbetona ili za izvedbu slinih, asfaltom vezanih, kolovoznih zastora (prskani asfalti, penetrirani makadami). Sa dijelom standardnih graevinskih strojeva za zemljane radove ine graevinske strojeve u cestogradnji. Obuhvaaju standardne graevinske strojeve za asfalterske radove (primjerice standardni finieri, neki valjci) te posebnu graevinsku mehanizaciju (posebni finieri) u koju pripadaju i postrojenja za proizvodnju asfaltbetona ( asfaltne baze). Takoer obuhvaaju strojeve i ostalu tehnoloku opremu za obnovu ili recikliranje asfaltnih zastora (primjerice glodalice, remikseri).

11

graevinski strojeve za betonske radove (engl. concrete construction equipment, njem. Betonbaumaschinen, f.,), sve
vrste u tehnolokom smislu tipinih graevinskih strojeva, zatim posebnih transportnih sredstava te ostale tehnoloke opreme i postrojenja za provedbu ukupnih betonskih radova odnosno izvedbu betonskih konstrukcija. Dijele se na strojeve i opremu za proizvodnju (uz ostalo tvornice betona), transport (uz ostalo automjealice, crpke za beton, toranjske dizalice) i ugradnju (uz ostalo vibratori, finieri, itd) svjeeg betona te na strojeve i opremu za proizvodnju, transport i montiranje betonskih preraevina, elemenata i sklopova. Ovi brojni i raznovrsni graevinski strojevi za betonske radove meusobno se razlikuju po mnogim radnim i konstrukcijskim obiljejima te po svojoj pokretljivost (kao) graevinskih strojeva ovisno o podruju primjene (visokogradnja, niskogradnja: cestogradnja, tunelogradnja, vodogradnja itd). Razlikuju se takoer po posebnostima tehnolokih postupaka (procesa) i zahvata betonskih i montaerskih radova u kojima sudjeluju. Tu takoer pripadaju strojevi i ostala tehnoloka oprema za proizvodnju betonskog eljeza i armaturnih mrea (armiraki pogon), zatim mehanizirane skele i oplate kao i ostala oprema pogona za proizvodnju, transport i montiranje betonskih preraevina, elemenata i sklopova.

graevinski strojevi za podzemne radove (engl. tunneling equipment,

njem. Tunnelbaumaschinen, f.,Tunnelbaugerte, n.), posebne podvrste graevinskih strojeva, transportnih sredstava i ostale tehnoloke opreme prilagoene posebice svojom konstrukcijom i mjerama za podzemni rad u tlu i stijeni odnosno za graenje potkopa, tunela, galerija i slinih podzemnih graevina. Obuhvaaju, u smislu konstrukcije i logistike rada odnosno kretanja, skuenim podzemnim prostorima posebno prilagene standardne graevinske strojevi za zemljane i betonske radove (uz ostalo tunelske builice, tunelski utovarivai, strojevi sa otkopnim krakom, torkret-aparati) te posebnu graevinsku mehanizaciju za podzemne radove (posebni tunelski betonski vlak, TBM). Dio ovih graevinskih strojeva slian je po konstrukciji i radnoj koncepciji rudarskoj mehanizaciji pa se isti rudarski ili graevinski strojevi tehnoloki nadopunjuju odnosno koriste bilo u rudarstvu bilo u tunelogradnji. detaljnije vidi http://www.gia.se/eng/index.htm ; http://www.wirth-europe.com/ ; http://www.atlascopco.com/tunnelling ; http://www.smc.sandvik.com/ ; vidi takoer ostale web-adrese pri builicima

graevinski strojevi za zemljane radove (engl. earthmowing construction equipment, njem. Erdbaumaschinen, f.,
Erdbaugerte, n.), sve vrste graevinskih strojeva, zatim neke vrste transportnih sredstava (posebice vozila kao to su kamioni kiperi i damperi) te ostale tehnoloke opreme za rad (graenje) u tlu i stijeni odnoso za rad sa zemljanim i kamenim gradivima. Rabe se u veim dijelom u niskogradnji (cestogranji, vodogradnji, podzemnoj gradnji) te manjim dijelom u viskogradnji. Obuhvaaju standardne graevinske strojevi za zemljane radove te posebnu graevinsku mehanizaciju za zemljane radove. Dijele se na strojeve i tehnoloku opremu za iskop, transport (dio strojeva za zemljane radove vri takoer neki oblik transporta materijala u okviru svoga osnovnog tehnolokog zahvata), preradu i ugradnju zemljanih odnosno kamenih materijala. Takoer obuvaaju dio posebne graevinske mehanizacije za radove na zatiti iskopa i nasipavanja (uz ostalo sidrenje), zatim radove izvedbe i zatite graevinskih jama (uz ostalo izvedba zavjesa), zatim radove temeljenja (uz ostalo izvedba pilota), itd. Tipi ni standardni graevinski strojevi za zemljane radove su dozeri, bageri, skrejperi, utovarivai, grejderi, valjci, rotofrezeri ili pulvimikseri, itd, zatim dio strojeva za minerske radove kao builice, kompresori itd. Navedene vrste graevinskih strojeva za zemljane radove meusobno se razlikuju po nekim konstrukcijskim obiljejima i pokretljivosti ovisno o uem podruju primjene te o tehnolokim posebnostima graevinskih zahvata u kojima sudjeluju. U posebnu graevinsku mehanizaciju za zemljane radove pripadaju sve vrste plovnih bagera, zatim bageri vjedriari i kabel-bageri, zatim veliki finieri za izvedbu stabiliziranih slojeva prometnica, zatim pokretne drobilane te dio graevinskih strojeva za podzemne radove.

12

graevinsko dizalo, gradilini lift (engl. building elevator, njem. Bauaufzug, m.),
vrsta transportnog sredstava za uspravni gradilini transport svih manjih koliina gradiva, prirune opreme te ljudi, posebice u visokogradnji. To je ograeno postolje koje putuje po vodilicama uspravne staze uvrene za proelje pripadne graevine. Osim navedene staze i postolja, oprema dizala obuhvaa uad, pogonske motore te ostalu opremu za sigurno dizanje i sputanje posebice ljudi. detaljnije vidi http://www.geda.de ; http://www.atlascopcowagner.com/vehicles/scooptrams.php grajfer zahvatna lopata bagera, hidraulini bager, bager-sajla granulator mlin gravitacijska mjealica za beton (engl. free-fall concrete mixer, njem. Freifallbetonmischer, m.) mjealice za beton

grejder (engl. grader, motor grader, njem. Strassenhobel, m.), tipian, vrlo pokretljiv i razmjerno brz,
graevinski stroj za razastiranje, planiranje i oblikovanje svih vrsta sipkih gradiva. Grejder ini traktorska osnova na gumenim kotaima (dva ili etiri straga te dva sprijeda) na iji je izdueni sredinji okvir (povezuje prednje i stranje kotae) uvrena u svim smjerovima okretna, dugaka i razmjerno uska daska. To je osnovni alat ija (p)okretljivost u razne radne poloaje daje grejderu obiljeja univerzalnog graevinskog stroja pa osim navedenih izvodi i niz drugih radnih zahvata pri zemljanim radovima (iskop jaraka, izvedba bankina, oblikovanje kosina, mijeanje kod izvedbe stabiliziranih nosivih slojeva itd.) kao i odravanja posebice mkadamskih prometnica (ravnanje planuma, ienje planuma, ienje snijega i sl.) . Grejder moe biti s prednje strane opskrbljen manjim dozerskim noem, a sa stranje manjim rijaem koji omoguuju olakani iskop prethodnim razrahljivanjem nekih vrsta tla. detaljnije vidi http://www.caterpillar.com ili
http://www.zeppelin.de ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.orenstein-koppel.com

gusjenice (engl. track, njem. Raupe, m.), dio postolja velikog dijela standardnih
graevinskih strojeva (dozeri slika lijevo gore, bageri, builice, strojevi sa otkopnim krakom itd), transportnih sredstva (posebice nekih manjih vrsta gradilinih damperi tj. minidamperi) te sloenih strojeva i postrojenja (glodalice , finieri, pokretne drobilane itd.) za olakano kretanje po svom vrstama podloga posebice slabonosivih, kliskih i neravnih terena. Daju takoer naziv nekim vrstama strojeva ( utovariva gusjeniar, bager gusjeniar i sl.). Omoguavaju sporo kretanje a time veliku snagu prilikom iskopa primjerice kod kretanja dozera ili upiranje o tlo prilikom iskopa primjerice kod stajanja bagera. Gusjenice su sklop neke vrste beskrajnog lanca koji se (o)kree po elinim kotaima vodilicama. Na lancu se nalaze uvrene ploice koje se manjim dijelom meusobno preklapaju. U naelu podvozja strojeva gusjeniara imaju najmanje jedan par gusjenica. Zakretanje stroja se postie tako da jedna strana gusjenica ne radi ili stoji ili se okree suprotno od druge strane. Ovisno o vrsti stroja, tla i radova koje stroj obavlja gusjenice mogu razne duine i irine (ue za rad na kamenoj podlozi slika desno gore i lijevo dole - ili ire za rad na slabo nosivom tlu slika desno dolje i lijevo u sredini). Takoer ploice mogu biti razliito oblikovane: sa jednim ili vie uzdunih rebara slika desno dolje -, sa kombinacijom uzdunih i kosih rebara slika desno gore -, sa niim ili viim rebrima slika lijevo dolje -, s veim ili manjim preklopom ili bez preklopa itd. detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

13

handler teleskopski utovarivai

hidraulini bageri (engl. hydraulic excavators, njem. Hydraulikbagger, m.), standardni univerzalni
graevinski strojevi te najee koritena tehnika sredstva za strojni rad pri graenju. Posebice se tu snani hidraulini bageri gusjeniari s lomljivim krakom (engl. crawler-mounted hydraulic excavator, njem. Hydraulik-raupenbagger, m.). Kod njh su svi mehanizmi prijenosa i rada alata na hidraulini pogon. Lopata hidraulinih bagera moe biti ili utovarna lopata ili dubinska lopata ilizahvatna lopata (grajfer)a. Mogu biti opremljeni takoer s teleskopskom produnom strijelom ili krakom kao teleskopski bageri. Neke vrste od lakih hidraulinih bagera manje snage imaju podvozje sa gumenim kotaima. detaljnije vidi http://www.caterpillar.com ; http://www.zeppelin.de ;
http://www.casece.com ; http://www.fuchs-terex.de/ ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.fiatkobelco.com ; http://www.jcb.com ; http://www.kubota.de ; http://www.orenstein-koppel.com

hidraulini pogon kod graevinskih strojeva (engl. hydraulic drive for construction equipment, njem. hydraulischer
Baumaschinenantrieb, m.), prevladavajui pogon posebice prijenos pogonske u radnu energiju kod suvremenih graevinskih strojeva, alata, ureaja te ostale tehnoloke opreme za potrebe graenja. Pogonski medij i prijenosnik energije jest ulje pod visokim pritiskom. Ukupna tehnika obiljeja hidraulinog pogona omoguavaju automatizaciju i djelominu robotizaciju rada alata i ureaja graevinskih strojeva i ostale tehnoloke opreme. Sama hidraulina oprema obuhvaa hidrauline crpke, crijeva, zasune, razvodnike, hidrauline pree, regulacijske ureaje itd. Hidraulini pogon daje osnovna radna obiljeja i u svezi s tim naziv mnogim graevinskim strojevima (hidraulini bageri, hidraulini buai ekii). detaljnije vidi http://www.howstuffworks.com/hydraulic.htm) jarualo bager

je (engl. sheepsfoot roller, njem. Fusswalze, f.), vrsta valjka s bodljama ili
nekim drugim istakama na platu. Moe biti s uskim bodljama u obliku ovje noge (engl. sheepsfoot rollers, njem. Schaffusswalze, f.), sa irokim bodljama ili s platem u obliku reetke s uzdunim uskim razmjerno visokim ipkama. Rabi se uglavnom za zbijanje glinovitih materijala. Posebna vrsta jeeva su kompaktori. detaljnije vidi webadrese kod valjaka jumbo tunelska builica

kabel-bager, kabel-skrejper (engl. dragline scraper, njem. Schrapper(-anlage), f.), posebna vrsta bagera
sajlaa za iskop kamenih aluvijalnih materijala iz vode s kopna pomou jedne povlane koare (skrejper) koja se zabacuje i vue pomou posebne opreme u obliku iare. Kabel-bager obuhvaa, uz ostalo, opremu s druge strane vode (tornjevi, koloture itd.) koja dri i vodi uad sa opremom za iskop to preko kolotura putuje po njoj. Moe biti opremljen sa zatvorenom ili otvorenom povlanom koarom. detaljnije
vidi http://www.stichweh.de

kamioni kiperi, kamioni samoistovarivai (engl. tipping lorry, njem.

Kipper, m.), najee koritena autoprijevozna sredstva vanjskoga i gradilinog prometa. To su vozila s ojaanim kamionskim podvozjem na kojem se nalazi posebno oblikovan, takoer ojaan, sanduk za prijevoz sipkih gradiva. Sanduk se nesmetano prazni (samoistovara) dizanjem unazad ili na stranu. Uglavnom se serijski proizvode. Takve su konstrukcije i mjera da se mogu koristiti u javnom cestovnom prometu. Kamioni kiperi mogu po potrebi vui dodatno prikolicu. detaljnije vidi
http://www.iveco.com ; http://www.meiller.com ; http://www.mannutzfahrzeuge.de kiper kamioni kiperi 14

kombinirka bager utovariva kombajnstrojevi sa otkopnim krakom

kompaktor (engl. tamping compactor, trash compactor, njem.

Bodenverdichter, m., Mllverdichter, m.), posebna vrsta samohodnih valjaka odnosno dozera ili utovarivaa na gumenim kotaima. Na gumene kotae kompaktora navueni su platevi valjaka s bodljama pa je on takoer posebna vrsta valjaka jeeva. To je univerzalni graevinski stroj jer s prednje strane ima dozerski no ili utovarnu lopatu. Rabi se uglavnom za razastiranje, grubo planiranje te zbijanje glinovitih materijala te posebice otpadnog materijala na odlagalitima smea. detaljnije vidi http://www.bomag.de ; http://www.tana.fi te ostale web adrese pri valjcima
odnosno pri velikim proizvoaima strojeva za zemljane radove (Caterpillar, Komatsu itd) kompaktni rotorni bageri bageri vjedriari

kompresori (engl. compressor, njem. Kompressor, m.), strojevi odnosno oprema za proizvodnju stlaenog
zraka. U smislu naina rada dijele se na klipne kompresore (engl. piston compressors, njem. Kolbenkompressoren, m.), rotacijske kompresore (engl. rotary compressors, njem. Rotationkompressoren, m.) i vijane kompresore (engl. screw compressors, njem. Schraubenkompressoren, m.). Klipni kompresori su dio opreme stalnih "kompresorskih postaja" za proizvodnju razmjerno velikih koliina stlaenog zraka visokog pritiska. Ostalu opremu kompresorskih postaja ine kotlovi za zrak, kondenzacijski lonci, ureaji ili oprema za hlaenje kompresora, itd. Pokretni graevinski kompresori (slika desno) uglavnom su vijani kompresori to jest zraka se tlai izmeu okretnih, meusobno uklopljenih, helikoidnih vijaka (slika lijevo). Slue za jednoliku proizvodnju manjih koliina zraka niega pritiska. Vijani kompresori u radu ne stvaraju po ovjeka i okoli opasnu buku. Pokretni kompresori sastavna su oprema uz buae ekie i builice koje se pogone na stlaeni zrak. Ako su na posebnom podvozju s gumenim kotaima, onda ih neko vozilo ili builica vuku sa sobom. detaljnije vidi http://www.compair.com te
ostale web-adrese pri builicima, buaim ekiima i buaem priboru krtica TBM koher kuhala za lijevani asfalt krune drobilice (engl. rotary crushers, njem. Kreisbrecher, m.), drobilice za usitnjavanje miniranih ili aluvijalnih kamenih materijala. U drobilanama se primjenjuju kao poetne, temeljne i zavrne drobilice odnosno mlinovi. Dijele se u dvije glavne skupine: valjane drobilice s vodoravnom osovinom valjaka i krune drobilice s uspravnim rvnjem (engl. gyratory crusher, njem. Kegelbrecher, m.) koji se ekscentrino okree unutar nepominog plata (slikovit predstavnik tih drobilica nekadanji je runi mlinac za kavu). Ove druge tipine krune drobilice dijele se, s obzirom na rvnja, na konusne (irakon) drobilice, na sferne (irasfer) drobilice i na disk-krune (iradisk) drobilice. Postoji mnogo razliitih vrsta krunih drobilica s obzirom na veliinu, snagu i uinak te posebice radni i konstrukcijski odnos plata i rvnja. Vrlo su uinkovite i ekonomine pri usitnjavanju tvrdih, vrstih i abrazivnih kamenih materijala. detaljnije vidi web-adrese pri drobilanama

kuhala za lijevani asfalt, koheri(engl. mastics mixers, njem. GussasphaltAusfahrkocher, m.) oprema za prireivanja lijevanog asfalta na licu mjesta njegove ugradnje. Sastoji se od pokretnog kotla, sa ostalom opremom, u kojem se vri zagrijavanje i mijeanje asfaltne mjeavine. Mogu biti na kamionskom podvozju ili na postolju sa kotaima koje se vue kao prikolica do mjesta prireivanja i ugradnje lijevanog asfalta. detaljnije vidi
http://www.benninghoven.com/gussasp.htm ; http://atc.gmbh.de/ lafetirana builica builica mehanika lopata minibager

15

minibageri(engl. mini-excavator, njem. Minibagger, m.), mali bageri sline ali umanjene konstrukcije
velikih hidraulinih bagera gusjeniara. Slue za iskop manjih koliina zemljanih materijala. Nazivaju se jo mehanike lopate. uz ostale web-adrese
velikih proizvoaa graevinskih strojeva za zemljane radve (Caterpillar, Fiatcobelko, Komatsu, Icb, itd) vidi jo http://www.gehl.de/pages/d_index.html ; http://www.ihicompactexcavator.com/ :http://www.kubota.de ; http://www.neuson.com http://www.libracompact.com/home.htm.asp ; http://www.officinepiccini.com/ ;

minidamperi(engl. mini-hauler, njem. Minidumper, m.), mali robusni damperi za

prijevoz sipkih gradiva samo unutar gradilita. Kree se takoer i po gusjenicama. Mogu se upravljati daljinski. za detaljnije vidi kod minibageri

miniutovarivai(engl. skid-steer loader, njem. Minilader, m.), mali, robusni, vrlo

pokretljivi i na mjestu okretljivi utovarivai na gumenim kotaima, namijenjeni za utovar i prijenos svih vrsta gradiva. Prednja utovarna lopata uvrena je na stranju stranu podvozja pa mogu tovariti preko sebe. Pokretljivost se postie moguim meusobno neovisnim okretanjem svih kotaa. Mogunost izmjene raznih alata sprijeda i straga na dodatnom bagerskom kraku daje ovom tipu utovarivaa obiljeja univerzalnog graevinskog stroja. Postoji mnogo razliitih vrsta minibagera u smislu njihove veliine i snage te posebice koncepcije i konstrukcije kretanja kao i logistike utovarne lopate te ostalih (oko dvadesetak) alata koje koristi. za detaljnije vidi kod minibageri mjealice za beton (engl. concrete mixers, njem. Betonmischer, m.), oprema za proizvodnju mjeavine svjeeg betona. Mogu biti samostalne (prirune, vuene) manje i srednje velike mjealice (slika desno gore i lijevo gore ), zatim samostalne vee pokretne samohodne (slika desno dolje ) ili vuene mjealice ili sastavni dio sloenih proizvodnih postrojenja (tada mjealice daju kljuna tehnika i tehnoloka obiljeja tvornicama betona ili betonarama). U smislu naina mijeanja sastojaka betona rade ili slobodnim padom: gravitacijske mjealice za beton (engl. free-fall concrete mixer, njem. Freifallbetonmischer, m.slike lijevo i desno gore te desno ) ili prisilnim putem pomou okretnih lopatica: prisilne mjealice za beton (engl. forced-action mixer, njem. Zwangmischer, m. slike dolje). Gravitacijske mjealice za beton mogu biti sa vrstim uspravnim bubnjem (slika lijevo gore i desno dolje) ili okretnim bubnjem (slika desno gore). Primjenjuju se uglavnom za mijeanje krupnozrnih betona ili kao male prirune mjealice. Ciklus njihova rada traje do nekoliko minuta. U tvornicima betona koriste se najee prisilne mjealice za beton koje mjeaju sastojke svjeega betona u bubnjevima pomou sustava okretnih lopatica. Dijele se na prisilne mjealice s uspravnom osi okretanja lopatica (slika lijevo dolje) i s vodoravnom osi okretanja lopatica (slika desno dolje). Prve mogu imati sustave lopatica u vidu vie planeta odnosno satelita. Ciklus njihova rada traje do jedne minute. Vodoravne prisilne mjealice mogu imati jednu ili dvije osovine s lopaticama. Djelomice mijeaju beton osim prisilno slobodnim padom. Rabe se za takoer za mijeanje krupnozrnih betona ili vrueg asfaltbetona. Posebnu podvrstu tih mjealica ine razmjerno dugake i uske pune mjealice za beton s jednom ili dvjema osovinama u obliku vijka. detaljnije vidi pri web-adresama za betonare odnosno tvornice betona

16

mlin (engl. mill, njem. Mhle, f.), ustvari podvrsta drobilice koja prethodno krupnije drobljeni ili prirodni aluvijalni
kameni materijal dalje usitnjava mljevenjem. Zove se jo granulator. Od drobilice se razlikuje po tome to sadri neku konstrukciju koja onemoguava izlaz materijala dok se ne usitni na traenu veliinu i oblik (npr. reetka ispod rotora udarnih mlinova ekiara, koja onemoguava izlaz materijala dok se ne usitni na mjeru razmaka reetki). Mlinovi se dijele u iste vrste kao i drobilice. Najee se rabe kruni mlinovi svih vrsta kao drobilice, zatim udarni mlinovi svih vrsta kao drobilice posebice mlinovi ekiari te centrifugalne drobilice ili mlinovi. Postoje jo mlinovi tapiari ili kugliari (engl. ball mill, njem. Rohrmhle). To su okretni bubnjevi vodoravne osi, unutar kojih se nalaze slobodno poloeni tapovi ili kugle. Okretanjem bubnja oni se uslijed inercije uzdiu po unutranjem platu i slobodno padaju na materijal koji na taj nain dalje usitnjavaju. detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama monoblok-svrdla pribor za buenje

nabijala (engl. tampers, njem, Stampfer, m.), razmjerno mali priruni strojevi za zbijanje
manjih koliina zemljanih i sitnijih kamenih materijala u skuenim prostorima. Dijele se na skakavce ili abe (engl. vibratory tampers, njem. Schnellschlagstampfer, Explosionstampfer, m. slika lijevo) koji nabijanje izvode sporijim ili brim udarima, te na vibroploe (engl. vibrating plate, njem. Vibrationsplatten, f. slika desno) koje zbijanje izvode vibracijom. Prvi se ne kreu, a pridravaju se runo prilikom skakutanja odnosno odskakivanja. Drugi se samostalno kreu uslijed inercije prouzroene vibracijom, uz istodobno runo usmjeravanje. detaljnije vidi http://www.bomag.de:
http://www.dynapac.com ; http://www.rammax.de/ ; http://www.tunamakina.com/ ; http://www.vibromax.de

m.,

no dozera, (engl. blade, njem. Schild m.) osnovni radni alat dozera smjeten na
njegovu podvozju s prednje strane. Moe biti razliito oblikovan, tj. moe biti zaobljen i sa strane zatvoren (tzv. U-no za iskop tvrdog tla i kamenih materijal - slika lijevo), moe biti ravan (tzv. S-no slui uglavnom za razatiranje i planiranje sipkih gradiva - slika desno gore ), moe se djelomino zakretati i podizati hidraulinim putem u svim ortogonalnim ravninanama. No moe biti posebno oblikovan i ojaan na donjem bridu ovisno u tome da li se rabi samo za planiranje sipkih materijala ili se rabi za iskop posebice miniranih kamenih matereijala. No takoer moe biti u obliku reetke (ienje terena - slika desno dolje) ili dvostranog rala (tzv. V no za ienje trena od grmlja i drvea). detaljnije vidi web-adrese pri dozerima te
http://www.imac.ca/products/tdbladegroup.htm#Blade%20GroupsTrack%20Dozer otkopni eki udarni eki

pervibratori, vibratori-igle (engl. internal vibrators, njem. Innenrttler, m.),

vrsta vibratora u obliku uronjajue igle koji se rabe za unutarnje zbijanje uglavnom svjeeg betona. Razmjerno veliki pervibratori rabe se takoer za zbijanje kamenih aluvijalnih materijala te za izvedbu ljunanih pilota. Pervibratori za zbijanje betona razmjerno su manje igle, duljine do jednog metra i promjera najvie do priblino 200 mm. Tanji pervibratori rabe se za sitnozrne a deblji za krupnozrne betone. Obiljeja pervibratora utvrena su njegovom masom, ferkvencijom i amplitudom. U tom smislu dijele se na nisko- srednje- i visokofrekvencijske pervibratore. Pervibratori se uranjaju u smjesu betona, te energiju vibracija koje nastaju rotacijom ekscentrine mase u igli, prenose na okolnu masu betona. Dinamike sile oscilacija estica svjeeg betona svladavaju sile njihova meusobnog trenja, te se beton slijee a zrak zahvaen u smjesi betona izlazi prema povrini i izvan betona.. Pogon vibratora moe biti elektrini, zrani (pogon stlaenim zrakom), hidraulini, neposredno nekim motorom na ili u vibratoru te kombinacija navedenih pogona. detaljnije vidi http://www.dynapac.com ; http://www.ptc.fr/ ; http://www.stowmfg.com/ ; http://www.tremix.com/

17

plovni bager (engl. dredger, njem. Schwimmbagger, m.), oblik bagera na plovilu ili brodu. Obuhvaa sve
vrste bagera prilagoenih za rad s plovila, kao standardne graevinske bagere s jednim krakom i licom, zatim plovne bagere vjedriare (slika desno) itd. Posebnu skupinu ine portalni plovni bageri sa zahvatnom licom (plovni grajferi) te bageri refuleri bez lice. Portalni plovni bageri su plovee portalne dizalice za iskop aluvijalnih kamenih materijala iz duboke vode. Sastavni dio plovnih bagera ini oprema za dotur iskopanoga materijala na kopno, ako plovni bager ne tovari neko drugo plovilo. Navedenu opremu ine plovne transportne trake ili plovei cjevovodi s ureajem za odvajanje vode pri izlazu na kopnu. Postoji razliite vrste i oblici plovnih bagera u smislu njihove veliine, snage i uinka, naina plovljenja te posebice konstrukcijske logistike rada opreme za iskop pod vodom i odvajanje vode nakon iskopa. pokretljivost graevinskih strojeva i postrojenja (engl. construction equipment mobility, njem. Baumaschinenbeweglichkeit, f.), podrazumijeva prije svega pokretljivost u radu graevinskih strojeva kao cjeline, a zatim konstrukcijsku pokretljivost pojedinih dijelova i sastavnica, posebice radnoga dijela ili alata graevinskog stroja. Graevinski strojevi mogu biti u radu kao cjelina pokretni samohodni graevinski strojevi, vueni pokretni graevinski strojevi odnosno postrojenja, polupokretni graevinski strojevi i postrojenja, prijenosni polupokretni graevinski strojevi i postrojenja te nepokretni graevinski strojevi i postrojenja. Samohodni graevinski strojevi obavljaju radne zadatke kretanjem ili se samostalno premjetaju na novo radno mjesto. Sastavni dio takvih graevinskih strojeva ini oprema za kretanje bilo koje vrste. Pokretljivost je temeljno obiljeje veine standardnih graevinskih strojeva. Dio samohodnih graevinskih strojeva prevozi se na vee razdaljine posebnim transportnim sredstvima s obzirom na njihove razmjerno male brzine kretanja i mogunost unitenja gornjega stroja prometnica, posebice gusjenicama (dozeri, bageri itd). Dio pokretnih graevinskih strojeva i postrojenja premjeta se na novo radno mjesto vuenjem. Takvi graevinski strojevi postrojenja imaju podvozje s dijelovima za kretanje (primjerice pokretna betonara na slici desno) . Naknadno dodavanje opreme za kretanje radi premjetanja primjereno je polupokretnim graevinskim strojevima i postrojenjima. Polupokretni graevinski strojevi takoer se prenose tako da se ne rastavljaju, ve se kao cjelina tovare na neko drugo transportno sredstvo i njime dalje prevoze. Nepokretni graevinski strojevi odnosno sloena demontana postrojenja obavljaju radne zadatke ostajui na jednom mjestu. Njihovo premjetanje provodi se drugim transportnim sredstvima uz prethodno rastavljanje odnosno ponovno sastavljanje na novom radnom mjestu.

pokretne drobilane (engl. mobile crushing plants, njem. fahrbahre

Brechanlage, f.), samohodna ili polupokretna vuena postrojenja za drobljenje i sijanje kamenih materijala na samom iskopu ili u njegovoj blizini. Takve drobilane smanjuju ukupne transportne trokove tehnolokog postupka iskopa i prerade kamenih materijala. Polupokretne vuene drobilane jesu one na podvozjima s gumenim kotaima. Samohodne drobilane su one na gusjenicama. Obino su dvodjelne. Prvi tzv. primarni dio (slika desno gore ) obuhvaa prihvat materjala, odvajanje jalovine reetanjem te poetno drobljenje materijala, uglavnom eljusnom drobilicom. Drugi tzv. sekundarni dio (slika lijevo ) obuhvaa predrobljavanje ili mljevenje materijala udarnom ili krunom drobilicom te sijanje kamene sitnei. Takoer slue kao oprema za recikliranje graevinskog otpada, posebice betonskog loma. detaljnije vidi
web-adrese pri drobilanama polip zahvatna lopata (lica) bagera, grajfer portalni plovni bager plovni bageri posebna graevinska mehanizacija (engl. specific construction equipment, njem. spezielle Baumaschinen, f. und Baugerte, n.), sloena tehnoloka oprema koja u smislu koncepcije rada i iz toga proizile konstrukcije moe biti dvojaka. Prvu skupinu ini samohodna odnosno pokretna sloena oprema na jedinstvenom postolju, uglavnom izvanserijske izrade (tunelske builice, pokretne drobilane, zatim betonare i asfaltne baze, zatim veliki sloeni posebnifinieri slika lijevo na slijedeoj stranici). Suvremene koncepcije i konstrukcije pretvaraju posebnu 18

graevinsku mehanizaciju u standardne graevinske strojeve maloserijske proizvodnje po narudbi. Drugu skupinu ini cjelina sloene tehnoloke opreme od ureaja i strojeva maloserijske ili izvanserijske proizvodnje (postrojenja ili pogoni kao to su tvornice betona, asfaltna postrojenja, drobilane, armiranice, TBM, tunelski titovi, betonski vlakovi, razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prijenos i montau velikih betonskih elemenata, reetke za navlaenje betonskih nosaa mostova). Navedene tehnoloke cjeline mogu biti sloeni, jedinstveni, razmjerno manji i ogranieno pokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i vrlo sloena postrojenja. To su takoer strojevi, postrojenja i tehnoloka oprema koji uglavnom rade neprekidno a to proizlazi iz automatizacije i robotizacije njihova upravljanja i pogona. povlana koara bagera skrejper pretovarni silos za beton automjealica prisilne mjealice za beton mjealice za beton pulvimikser rotofrezer pumpa za beton crpka za beton pune mjealice za beton mjealice za beton refuler bager sisavac, plovni bager

remikserasfaltnih zastora (napomena: zasada ne

postiji hrvatska rije za ovu sloenu strojno-tehnoloku opremu) (engl. remixer, recycler, njem. Remixer,

Rrecycler, m.), sloena samohodna strojnotehnoloka oprema na jedinstvenom pokretnom postolju za recikliranje (oporabu) odnosno obnovu asfaltnih zastora (kolnika) na licu mjesta koritenjem materijala iz postojeeg zastora koji se obnavlja. Recikliranje je mogue, kao prvo, u sluaju obnove debljih (vieslojnih) asfaltnih zastora hladnim postupkom pomou jednostavnijih remiksera uglavnom na gumenim kotaima (engl. road reclaimer, njem. Bodenstbilisierer und Kaltrecycler, m.) koji u hodu istovremeno struu asfaltni sloj, mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal unutar jednog bubnja sa valjkom za glodanje koji ujedno mijea ostruganu kamenu sitne sa vezivom (sline su konstrukcije i radne koncepcije kao rotofrezeri odnosno pulvimikseri za izvedbu stabiliziranih nosivih slojeva kod cestovnih prometnica). Kao drugo, recikliranje tanjih asfaltnih zastora tj. habajuih (troivih) asfaltnih slojeva takoer hladnim postupkom mogue je pomou sloenih remiksera (engl. cold milling machines, cold remixer, cold recycler, njem. Kaltrecycler, Kaltremixer, Kaltrecycling Remixer, m. slika gore lijevo) koji u hodu istovremeno struu asfaltni sloj, mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal pomou vie ureaja smjetenih ispod pokretnog postolja na gusjenicama. Obnova asfaltnih zastora mogua je, kao tree, tzv. vruim postupkom pomou vrlo sloenih remiksera (engl. hot remixer, hot recycler, hot recycling train, njem. Heissrecycler, Heissremixer, Heissrecycling Remixer, m. slika dolje lijevo) koji (takoer u hodu) istovremeno prethodno zagrijavaju i struu asfaltni sloj, mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal a sve to pomou vie ureaja smjetenih ispod pokretnog postolja na gusjenicama. detaljnije vidi http://www.bomag.de ; http://www.wirtgen.de/ ili http://www.wirtgengroup.com ; http://www.marini-spa.com/

19

rezai sljubnica, reza dilatacija, rezai fuga (engl. joint cutters, njem.
Fugenschneider, m.), strojna oprema za rezanje (asfalt)betonskih konstrukcija odnosno konstrukcija od prirodnog kamena. Moe biti samostalna ili sastavni dio neke sloene tehnoloke opreme (betonski vlak, finieri). Ossnovni alat ovih strojeva su krune pile ili uad s dijamantskim zupcima odnosno perlama. Postoji mnogo razliitih koncepcija i konstrukcija rezaa fuga s obzirom na njihovu veliinu, snagu i uinak, te posebice glede prilagodbe oblicima konstrukcija koje zarezuju ili reu. detaljnije vidi
http://www.building-equipment.com/ ; http://www.diamant-boart.com ; http://www.tunamakina.com/ ; http://www.weber-bbf.de ; http://www.vibromax.de ; http://www.webermt.de

rija, riper (engl. ripper, njem. Aufreisser, m.), alat za razrahljivanje i razaranje sraslog tla ili trone stijene.
Oblika je neke vrste izduenoga uskog rala (slinog polusavijenom, razmjerno duljem klinu) koje se utiskuje i provlai kroz tlo ili stijenu. Uvruje se uglavnom zglobno sa stranje strane najee dozera zatim dozer-utovarivaa i grejdera. Moe biti jednostruk, dvostruk ili trostruk u smislu broja rijaa. S obzirom na okretanje (podizanje odnosno sputanje) u odnosu na ravninu uvrenja, rija moe biti okretni ili usporedni te njihova kombinacija. Bolji je okretni rija, jer se pri nailasku na dijelove tla ili stijene koje ne moe razoriti samostalno odie, dok usporedni rija zapinje te onemoguava stroju koji ga nosi da se kree dalje. Jednostruki udarni rija (udarni riper) u obliku udarnog ekia omoguava dozeru takoer iskop svih vrsta vrstih stijena.
detaljnije vidi http://www.vailproducts.com/products/parallel_rippers/parallel.html

rotofrezer, pulvimikser (engl. pulverizing mixer, njem.

Bodenvermrtelungsmaschine, f., Bodenstabilisierer, m.), stroj za usitnjavanje zemljanih materijala. Rabi se takoer za mijeanje gline ili kamene sitnei s nekim vezivom kod izvedbe stabiliziranih nosivih slojeva ili kod stabilizacije podtla (u tome sluaju naziva se pulvimikser). Rotofrezer ini traktorska osnova, uglavnom s gumenim kotaima, rjee gusjenicama, na koju je s prednje strane ovjeeno prema dolje otvoreno korito. Unutar njega se nalazi okretna, uglavnom jedna osovina, koja nosi posebno oblikovane lopatice ili noeve za usitnjavanje odnosno mijeanje odgovarajuih materijala. Korito je dolje tako izvedeno da iza sebe ostavlja oblikovani sloj stabilizacije. detaljnije vidi http://www.bomag.de ;
http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de ; http://www.wirtgen.de/

rovokopai, treneri (engl. trencher, njem. Grabenbagger, m., Grabenfrse, f.), posebna vrsta konstrukcije
bagera za neprekidni iskop razmjerno uskih i dubokih rovova u tlu i stijeni. Uobiajeno se zovu treneri. Treneri za iskop rovova u tlu slini su bagerima vjedriarima s kolom ili lancem manjih vjedrica. Iskop stijene ovim strojevima izvodi se uglavnom lancem, rjee kolom posebnih iljaka od tvrdog metala kojima struu stijenu. Nosa kola ili staze lanca nalazi se na uspravno okretnom kraku. Krak moe biti na podvozju s gusjenicama ili, rjee, s gumenim kotaima. Postoje razliiti oblici konstrukcije rovokopaa odnosno trenera u smislu njihove veliine i snage, zatim podvozja te posebice konstrukcije lanca ili kola za iskop rova kao i naina dopreme materijala oko stroja. Podvrstu tih strojeva ine drenopolagai koji uz iskop uskog rova polau (drenane cijevi) ili sline vodove te istvremneo nakon polaganja zatrpavaju rov. detaljnije vidi http://www.astecunderground.com/
; http://www.ricona.de/produkte/tesmec/index.shtml ; http://www.guntert.com/ ; http://www.mastenbroek.com/ ; http://www.rivardtrenching.com/ ; http://www.tesmec.com/ ; http://www.trencor.com/ ; http://www.vermeer.com samohodna drobilana drobilana samohodni valjak valjci

20

sita (engl. screening machine, njem. Siebmaschine, f.), oprema za

mehaniko razvrstavanje sijanjem drobljenog kamena u sitne odreenoga oblika, sastava i veliine zrna. Sita su uz drobilice temeljna oprema svake drobilane. Dijele se, s obzirom na nain rada, na kosa vibracijska sita i vodoravna rezonantna sita. Mogu biti jednoetana do vieetana te stojea ili ovjeena a takoer opremljena ureajem za pranje kamene sitnei. Mogu biti nepokretna ili lako prenosiva te polupokretna vuena ili smohodna. Mree sita mogu biti metalne ili gumene. to se sije sitniji materijal, to sito odnosno mrea mora imati veu povrinu. detaljnije vidi web-adrese kod drobilana te http://www.backers.de ; http://www.beyer-viernheim.de/ ; http://www.dakotafab.com/ ; http://www.powerscreen.co.uk/ ; http://www.ez-screen.com/ ; http://www.screenmachine.com/ ; http://www.finlayhydrascreens.com/ skakavac nabijala

skrejper, skreper; (1) povlana koara (engl. scraper, njem. Schleppschaufel, Schrfkbel. f.), oblik radnog
alata za iskop zemaljanih materijala struganjem u vidu sanduka ili koare koja se prilikom povlaenja istovremeno puni (slika lijevo gore). Osnovni je alat bagera-sajlaa-dreglajna; (2) skrejper, skreper (engl. bowl scraper, wheel scraper, tractor scraper, njem. Motorschrfwagen, f. detaljnije vidi na trailo pod scraper kod http://www.caterpillar.com) tipini graevinski stroj za masovni iskop, samoutovar, autoprijevoz do nekoliko kilometara te istovar, s grubim razastiranjem uglavnom koherentnih, posebice glinovitih materijala (slika desno dole). Sve radne operacije skreper izvodi u kretanju. Sastoji se od posebno oblikovanoga prednjeg dijela neke vrste odnosno oblika traktora na gumenim kotaima, nosivog okvira na kojemu je ovjeen, prethodno navedeni, posebno oblikovani sanduk ili tzv.skrejperska koara (po kojemu je stroj dobio ime), te stranjega nosivog dijela, takoer na gumenim kotaima. Otvaranjem dna sanduka i sputanjem posebno oblikovanoga noa izvodi se u smjeru kretanja iskop tla struganjem te samopunjenje sanduka. Pri pranjenju sanduka, njegovo otvaranje je u drugom smjeru od kretanja. Moe imati sanduk s elevatorom koji olakava njegovo punjenje. Skreper takoer moe imati pogon i vuu (motore), osim na prednjim, i na stranjim kotaima. Pomalo nestaje iz uporabe u graditeljstvu, jer ga potiskuju uinkovitije kombinacije hidraulinih bagera i utovarivaa s kamionima kiperima i damperima.
standardna graevinska mehanizacija graevinski strojevi, standardni graevinski strojevi standardni graevinski bageri bageri

standardni graevinski strojevi (engl. typical construction equipment, njem. Standardbaumaschinen, f., Standardbaugerte, n.), tipini (uobiajeni) graevinski strojevi i ostala graevinska mehnizacije manje ili vie serijske proizvodnje. Postoji razmjerno mnogo proizvoaa istih tipova, veliina, oblika i snage pojedine vrste standardnih graevinskih strojeva. To su uglavnom samohodne ili pokretne strojne odnosno transportne jedinice (builice, bageri, dozeri, skrejperi, rovokopai, utovarivai, kamioni kiperi, damperi, grejderi, valjci, automjealice, betonske crpke, autodizalice) koje rade pojedinano ili u meusobno povezanim skupovima tehnolokih lanaca. Standardni graevinski strojevi pojedinano rade uglavnom cikliki. Ako rade naoko neprekidno, tada je to rad u odreenim mikrociklusima. Mogi standardni graevinski strojevi su takoer univerzalni graevinski strojevi. Osnovni pogon je tih strojeva uglavnom putem dieselskog motora a trasmisija i pogon njihovih radnih alata je uglavnom na hidralini pogon. standardni univerzalni hidraulini bager hidraulini bageri svestranost graevinskih strojeva univerzalni graevinski strojevi

21

strojevi s otkopnim krakom (engl. boom-type machines, njem. Teilschnittmaschinen, f.), skup strojeva koji
obuhvaa (1) bagere s udarnim ekiem na kraku te ostale sline (2) strojeve uglavnom na gusjenicama s otkopnom rotirajuom glavom na vrhu kraka (engl. miner, roadheader, njem. Teilschnittmaschine, f., Kratzfrderer, m., slika desno). Rotirajua glava ima iljke od tvrdog metala, koji kopaju stijenu struganjem. Glava se moe okretati o smjeru iskopa ili okomito na smjer iskopa. Uglavnom se rabe u tunelogradnji za mehaniki iskop manje vrstih i manje abrazivnih tronih stijena. Postoji mnogo razliitih vrsta ovih strojeva s obzirom na veliinu, snagu i uinak te posebice glede koncepcije i konstrukcije prihvata i dopreme iskopanog materijala iza stroja u druga transportna sredstva. Ove strojeve u rudarstvu nazivaju kombajnima a njihova rotirajua glava u obliku valjka iroka je kao stroj a strue samo podinu iskopa. detaljnije vidi http://www.eickhoffbochum.de/de/willkommen.htm ; http://www.ibatechno.info/ibatechno/index.html ; http://www.ibstec.de/deufirmenprofil.html ; http://www.itcsa.com/ ; http://www.vab.sandvik.com/

tandem (vibracijski) valjak (engl. tandem roller, njem.

Tandemwalze, f.), vrsta samohodnog valjka sa dva glatka valjka koji slue ujedno i za kretanje i za zbijanje ili statikim nainom ili putem vibracija. To su valjci koji posebice pri valjanju asfaltbetonskih zastora zamjenjuju dva dosad u tom sluaju koritena valjka: kao prvo, teki statiki valjak (ima tri kotaa-valjka koji su mogli zbijati samo statikim nainom: engl. static three-wheeled roller, njem. statische Walze, f.) za poetno zbijanje iza finiera (u ovom sluaju tandem-valjak zbija vibracijama) i, kao drugo, laki statiki valjak za zavrno zaglaivanje (u ovom sluaju tandemvaljak zbija bez vibracija). detaljnije vidi webadrese kod valjaka
TBM (engl. tunnel boring machine, njem. Vollschnittmaschine, f., Tunnelbohrmaschine, f.), oblik sloene tehnoloke opreme koja obuhvaa otkopne rotacijske strojeve i neke vrste rotacijskih titova za mehaniki iskop tunela u svim vrstama stijena u punom krunom poprenom presjeku. Mogu biti koncipirani za buenje vrste i tvrde stabilne stijene (slika lijevo) ili za buenje srednje vrste, odnosno razmjerno meke stijene, ili kao otkopni rotacijski titovi za iskop nestabilnih jako razlomljenih poluvrstih tronih stijena. Navedeni se strojevi esto nazivaju "krtice", iako logistika njihova rada nikako ne odgovara nainu krtiina kopanja podzemnih hodnika. TBM radi na nain da tiska okretnu buau glavu na elo iskopa, a po njoj su rasporeeni odreeni alati-rezai. Prevladava uglavnom koncepcija diskrezaa (slika daseno). Oni se okreu kao kotai i putuju koncentrinim krugovima po elu iskopa. Pri tome na njih istodobno djeluje tlana sila, uslijed ega otrica rezaa djeluje poput klina koji razara stijenu u obliku ploica. TBM obavlja istodobno niz radnih operacija, kao to je iskop stijene, zahvaanje iskopanog materijala te njegovo premjetanje kroz TBM i punjenje transportnih sredstava iza sebe. TBM kao tehniki sustav za sebe obuhvaa nekoliko podsustava: za buenje, za upiranje i podupiranje, za unutranji transport iskopanog materijala, za otpraivanje, za odvodnju, za pogon, za energetiku, za upravljanje itd. Pogonski i energetski podsustav zajedno s dijelom transportnoga podsustava i podsustavom za otpraivanje te ostalom pomonom opremom za rad ine pomoni podsustav TBM-a. detaljnije vidi http://www.akkerman.com/ ; http://www.herrenknecht.de/ ; http://www.robbinstbm.com/ , http://www.wirtheurope.com/

teglja (s poluprikolicom) autoprijevoz teleskopske autodizalice autodizalice

22

teleskopski bageri, (engl. hydraulic excavator with telescopic boom, njem. Hydraulikteleskopbagger, m.),
vrsta univerzalnih hidralinih bagera sa krutim krakom koji se produuje teleskopiranjem. Dohvata su i do dvadesetak metara. Sve vrste teleskopskih krakova ovih bagera okretljive su u punom krugu. Rabe se za uglavnom za razastiranje i planiranje zemljanih materijala posebice pokosa nasipa i iskopa, zatim za ienje i ureenje vodotoka, zatim u tunelogradnji za iskop i podgraivanje iskopanog obrisa, zatim u industriji graevnog materijala kao univerzalni radni strojevi itd. Mogu biti na gusjenicama i na kamionskom podvozju sa kotaima (teleskopski autobageri) detaljnije vidi http://www.gradall.com/gradall/

teleskopski utovarivai, handleri, (engl. telescopic materials handlers, njem.

Teleskoplader, m.), podvrsta posebnih utovarivaa na razmjerno vrlo pokretljivom podvozju s gumenim kotaima sa teleskopskim (produnim) krakom koji je okretljiv u vodoravnom i uspravnom smislu. Rabi se za utovar, prijenos i dizanje svih vrsta graevinskih materijala. Takoer se rabe kao pokretns postolja (koare) za rad na visini u poloajima kojima je teko pristupiti uobiajenim nainom. Mogunost izmjene raznih alata te njihova logistika u radu daje teleskopskom utovarivau obiljeja univerzalnog graevinskog stroja.
osim velikih proizvoaa graevinskih strojeva (Caterpillar itd) detaljnije vidi takoer http://www.gehl.de/pages/d_index.html ; http://www.manitou.fr ; http://www.merlo.com ; http://www.paus.de ; http://www.sennebogen.com

toranjske dizalice (engl. tower cranes, njem. Turmdrehkrne, m.), vrsta tipinih graevinskih dizalica
za prijenos svih vrsta materijala unutar gradilita posebice u visokogradnji te gradnji ostalih visokih konstrukcija. Sastoji se od okretnog i po potrebi na tranicama pokretnog tornja na kojemu se nalazi krak (grana, strijela) s opremom za dizanje tereta pomou uadi. Krak moe biti vodoravna grana (po njemu putuje oprema za dizanje) ili kosa strijela okretna u uspravnom smislu (oprema za dizanje ima hvatite na kraju kraka). Prevladavaju uglavnom toranjske dizalice s vodoravnim granom (slika lijevo). Mogu biti slobodne, zatim oslonjene na graevinu te unutar graevine. Postoje prijenosne, uglavnom velike (potrebno je rastavljanje prilikom premjetanja), te polupokretne ili samohodne samosastavljajue manje toranjske dizalice (slika desno). Toranjske dizalice na kamionskom podvozju jesu toranjske autodizalice. detaljnije vidi
http://science.howstuffworks.com/tower-crane.htm ; http://www.liebherr.de ; http://www.potain.com/ ; http://www.terex-peiner.de/ torkret aparat bukalice traktor s prikolicom autoprijevoz

transportna sredstva (engl. transport equipment, njem. Transportgerte, n.), strojevi, ureaji te ostala oprema u
materijalnoj proizvodnji koja slue za premjetanja (promjenu mjesta ili poloaja) tereta (materjalnih resursa) i ljudi. Temeljno obiljeje transportnih sredstva je da ne stvaraju (ne uobliuju) novi proizvod te ne mijenjaju bitna svojstva transportiranih resursa. U smislu naelne koncepcije ili logistike rada i iz toga prizile konstrukcije transportna sredstva se dijele na vozila (vozila na tranicama ili slinim konstrukcijama voenja, zatim slobodna cestovna vozila i sl.), plovila (plovila na vodi i u vodi, zrak, oplovi) dizala (dizalice, ostala dizalima slina oprema, viliari, itd.) i ostala transportna sredstva (u koje spadaju razni transportni ureaji, strojevi i sloena postrojenja primjerice iare, zatim "beskonana" transportna sredstva, crpke, itd.,). Pri tomu ona mogu provoditi ili cikliki ili kontinuirani ili od navedenih sloeni nain transporta. Graevinska transportna sredstva su strojevi, ureaji i oprema koja se koristi za transport gradiva i ljudi u razliitim oblicima tehnolokih postupaka graenja.

23

transportna traka (napomena: susree se naziv transpostna vrpca iako je u praksi naziv transportna traka koji je ovdje
naveden; engl. belt conveyor, njem. Gurtfrderer, m., Frderband, n.), oprema za neprekidni prijenos uglavnom sipkih materijala. Takoer pri graenju slue za prijenos svjeeg krupnozrnog betona. Transportna traka sastavni je dio mnogih sloenih strojeva i postrojenja (asfaltne baze, automjealice, tvornice betona, drobilane, glodalice, finieri, TBM, tunelski utovarivai itd). Radi poput beskonane trake koja stalno krui po slogovima valjaka oslonjenima na nosivu konstrukciju. Traka je uglavnom gumena, rjee metalna, kod kraih duljina i kod nekih dodavaa. Gumene trake mogu biti vieslojne, armirane te nazubljene gornje plohe, irine uglavnom do priblino jedan metar. Sastoji se od nosive konstrukcije, pogonske postaje, natezne postaje, slogova s valjcima te pogonskih motora, uglavnom elektromotora. Slogovi valjaka su "V" ili najee "U" oblika. Postoje takoer samostalne vuene ili samohodne transportne trake na podvozju s gumenim kotaima ili gusjenicama. U nekim sluajevima proteu se do nekoliko kilometara pri prijenosu zemljanih ili kamenih materijala iz kamenoloma u pogone za njihovu preradu ili kroz tunele. detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama treneri rovokopai

tunelska builica, jumbo (engl. mechanized drifting jumbo, jumbo, njem. Tunnelbohrwagen, f.), tunelska
buaa kola s lafetiranim buaim ekiima. Podvozja mogu biti na gumenim kotaima, gusjenicama ili kolosijeku. Kod lafetiranih tunelskih builica prevladava uporaba tekih vanjskih hidraulinih buaih ekia. Mogu imati vie krakova (ruku, grana) koje nose lafete. Po vodilici lafete putuje buai eki. Na kraju lafete nalazi se vodilica buaeg pribora. Hidraulni pogon i prijenos na kraku odnosno lafetu omoguavaju veliku okretljivost odnosno buenje u razliitim smjerovima. Ove builice imaju uglavnom automatizirano, djelomino robotizirano usmjeravanja i reguliranje rada krakova, lafeta, buaih ekia i pribora za buenje. detaljnije vidi http://www.boomer-rig.com
te ostale web-adrese pri builicima tunelska (teleskopska) oplata tunelski betonski vlak

tunelski betonski vlak (engl. paving train in tunneling, njem. Tunnelbetoneinbauzug, m.), oprema za transport i
ugradnju svjeeg betona u tunelima. Omoguava neprekidnu izvedbu betonske obloge, posebice u dugakim tunelima. Sastoji se od dva dijela. Jedan dio ini vlak s mjealicama na vagonskom podvozju za transport suhe smjese ili svjeeg betona po tunelu. Vua je najee akulokomotivama. Drugi dio ao tehnoloku cjelina ine: betonska crpka, tunelska teleskopska oplata (duljine do stotinu metara) u dijelovima koji se provlae jedan kroz drugi, kolica na tranicama za prijenos dijelova oplate te vibratorska postaja za pogon oplatnih vibratora koji su ovjeeni na mjestu ugradnje betona. Postoje inaice betonskog vlaka, kao npr. mijeanje betona tijekom vonje u tunelu ili prije same ugradnje u vagon mjealicama, zatim dovoz suhe smjese i mijeanje u mjealici na mjestu ugradnje itd. detaljnije vidi http://www.cifa.com/uk/g3_5.htm

tunelski (podzemni) utovarivai (engl. underground loaders, njem. Untertagelader, m.), posebna vrsta
utovarivaa za utovar i prijenos svih vrsta sipkih materijala u skuenim podzemnim prostorima. Postoji nekoliko podvrsta konstrukcija tunelskih utovarivaa. Jedni su vrlo niski zglobni podzemni utovarivai na gumenim kotaima s razmjerno velikom utovarnom lopatom koja je zglobno vezana na dugaki stranji dio stroja. Drugi su manji tunelski utovarivai na gusjenicama ili gumenim kotaima ili tranicama koji tovare transportna sredstva prebacivanjem utovarne lopate iza sebe. Mogu biti na dieselski, elektrini, hidraulini ili zrani pogon (pogon stlaenim zrakom). Posebnu skupinu ine utovarivai sa grabilicama koje zahvaaju materijal u transportnu traku koja kroz njih prolazi te tako dopremaju materijal iza sebe. Postoji mnogo razliitih vrsta i tipova tunelskih (podzemnih) utovarivaa s obzirom na njihov oblik i snagu te posebice logistiku rada utovarne lopate i dostave materijala iza stroja. detaljnije vidi http://www.atlascopcowagner.com/vehicles/scooptrams.php ; http://www.duxmachinery.com/ ;
http://www.gia.se/eng/index.htm ; http://www.paus.de ; http://www.smc.sandvik.com/

24

tvornica betona, betonara (engl. concrete-mixing plant, njem. Betonmischanlage, f.), postrojenje za proizvodnju svjeeg betona. Sastoji se od vie podcjelina: silosi ili pregrade za kamenu sitne odnosno cement, transportna oprema (crpke, bagerski krakovi s povlanom koarom, dodavai, elevatori, puni cijevni transporteri, skip-ureaji, transportne trake), oprema za mjerenje i vaganje sastojaka, mjealica za beton, pogonska oprema, te oprema za prijenos i upravljanje. Nain rada, temeljna tehnoloka obiljeja te veliinu uinka svakoj tvornici betona ili betonari daje mjealica za beton. Stalne nepokretne tvornice betona ili betonare mogu biti dvojake. Jedne su srednje velike, uglavnom u vodoravnoj ravnini, ralanjene tvornice betona odnosno betonare ili s pregradama (tvornica betona ili betonara sa zvijezdom) ili sa silosima za kamenu sitne. Druge su velike uspravne cjelovite toranjske tvornice betona (engl. concrete-mixing tower-plant, njem. Betonmischturmanlage, f.) velikog instaliranog uinka detaljnije vidi . http://www.cifa.com ; http://www.cmiterex.com/ ; http://www.elba-werk.com ; http://www.liebherr.de ; http://www.lintec-gmbh.de/ ; http://www.schwing.de/ . Posebnu skupinu ine manje pokretne betonare odnosno pokretne mjealice za beton. detaljnije vidi http://www.carmix.com

udarne drobilice (engl. impact crushers, njem. Prallbrecher, m.), oprema za usitnjavanje svih vrsta kamenih materijala.
U drobilani se primjenjuju uglavnom kao zavrne drobilice odnosno udarni mlinovi. Kao mlinovi rabe se za proizvodnju kamene sitnei i kamenog brana. Dio za drobljenje sastoji se od rotora s krutim uloenim gredama ili zglobno vezanim ekiima (drobilice ekiare ili mlinovi ekiari) te od statora u obliku ploa ili cijevi. Materijal se usitnjava udarom greda ili ekia rotora te samim udarom materijala u ploe statora. Kakvoa i krupnoa drobljenja regulira se promjenom razmaka rotora i statora. Mogu biti jednosmjerne (rotor se okree samo u jednom smjeru, a stator je samo s jedne strane) te dvosmjerne ili reverzibilne. Ove druge omoguavaju dvostruko iskoritenje greda ili ekia bez njihova okretanja na rotoru. Mogu biti takoer sa dva rotora. Postoji mnogo razliitih tipova udarnih drobilica u smislu njihove veliine, snage i uinka te posebice radnog i konstrukcijskog odnosa rotora i statora. Vrlo su uinkovite i ekonomine pri usitnjavanju srednje vrstih i manje abrazivnih kamenih materijala. Posebnu vrstu ine udarne centrifugalne drobilice s uspravnom osi okretanja rotora. detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama

udarni eki (engl. rock breaker, impact hammer, njem. Schlaghammer, m.),
oprema za mehaniko razaranje stijene i betonskih konstrukcija udarom. Opremu osim udarnog ekia ini dlijeta te slini alati za neposredno djelovanje na materiju koja se razara. Udarni eki pretvara svoju pogonsku energiju u radnu kinetiku energiju. Ona se udarnim valovima preko dlijeta koristi za razaranje materije. Dijele se na lake rune ekie (u praksi uobiajno nazvane pikhamere), ija je masa priblino do 30 kg, i na teke udarne ekie, ija je masa vie od 30 kg pa do nekoliko tona. Teki udarni ekii nalaze se uvijek na kraku bagera (strojevi s otkopnim krakom). Njihov pogon moe biti zrani (pogon stlaenim zrakom), iako prevladava hidraulini pogon koji omoguava visokofrekvencijske ili vibracijske udare, to je uglavnom jedini nain rada suvremenih tekih udarnih ekia. detaljnije vidi
http://www.alliedcp.com/ ; http://www.brokk.com ; http://www.euroram-rockmaster.com ; http://www.italdem.it ; http://www.krupp-berco-bautechnik.com/e/index.html ; http://www.lifton.dk ; http://www.rammer.com ; http://www.smc.sandvik.com/ ; http://www.socomec-spa.com/ ; http://www.tramac.com/ udarni rija, udarni riper rija, riper univerzalni graevinski stroj (engl. multipurpose construction machinery, njem. Universalbaumaschinen, f.), u smislu uporabe ili koritenja svestrani graevinski stroj koji moe izvoditi vie vrsta radova. Mnogi standardni graevinski strojevi ujedno su univerzalni graevinski strojevi. Univerzalnost u radu tih strojeva postie se na dva naina. Prvi je mogunost izmjene ureaja ili alata stroja. Promjenom alata utovarivaa ili hidraulinog bagera isti stroj moe izvoditi iskop, utovar, upanje, ruenje, planiranje, razbijanje, zbijanje (primjerice murja slika gore), buenje (primjerice pilota slika desno ), rezanje, prijenos, dizanje, polaganje i vaenje raznih materijala ili konstrukcija. Drugi nain temelji se na pokretljivosti ureaja ili alata na stroju. Kod grejdera razni poloaji daske, uz istodobno nezavisno naginjanje kotaa, omoguava planiranje, razastiranje, iskop, struganje, premjetanje, zatrpavanje, skidanje, ugradnju, oblikovanje i ienje zemljanih 25

materijala. Mnogi sloeni graevinski strojevi takoer su na neki nain univerzalni u primjeni, kao na primjer suvremeni finieri koji ugrauju sve vrste zemljanih odnosno kamenih sipkih materijala bilo vezanih ili nevezanih (npr. nosivi slojevi, stabilizirani slojevi, betonski i asfaltbetonski zastori). Neki od njih mogu se prilagoditi za izvedbu navedenih radova i na pistama i na kanalima odnosno dijelovima (kosinama) kanala. Osim ugradnje, mogu izvoditi i planiranje odnosno djelomini iskop i ravnanje podloge na kojoj kasnije izvode navedene nosive slojeve i zastore.

utovariva (engl. loader, njem. Lader, m.), tipino razmjerno pokretljivo i brzo transportno sredstvo odnosno
graevinski stroj koji je namijenjen prije svega za utovar i prijenos sipkihgradiva. Moe izvoditi laki iskop nekih vrsta tla. Standardni graevinski utovariva podrazumijeva podvozje na gumenim kotaima (utovariva na kotaima ili samo utovariva, engl. wheeled loader, njem. Radlader, m.). Rjee se rabe utovarivai na gusjenicama (utovariva gusjeniar ili dozer-utovariva). Na prednji dio utvarivaa uvrena je utovarna lopata. To je osnovni alat kojim utovariva eono zahvaa materijal te istresa uglavnom eono ili bono u transportno sredstvo. Radi toga u radu izvodi tzv. "V"-kretanje. Kod standardnih zglobnih utovarivaa na gumenim kotaima prednji kotai i utovarna lopata zglobno su vezani za stranji dio stroja na drugom paru kotaa. Gumeni kotai utovarivaa najee su zatieni od troenja ili oteenja mreom lanaca koja ih obavija. Mogunost izmjene raznih alata daje utovarivau obiljeja univerzalnog graevinskog stroja. Posebnu skupine ine bager-utovarivai (kombinirke), teleskopski utovarivai, tunelski (podzemni) utovarivai posebno konstruirani za rad u podzemlju te mali miniutovarivai. detaljnije
vidi izumeu mnogobrojnih najvanije proizvoeae utovrivaa http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de ; http://www.casece.com ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.fiatkobelco.com ; http://www.jcb.com ; http://www.kramer.de ; http://www.orenstein-koppel.com ; http://www1.volvo.com utovariva-gusjeniar dozer-utovariva

utovarna (eona, visinska) lopata (engl. front shovel bucket za bagere te loader bucket za utovarivae, njem.
Schaufel,f.), osnovni radni alat dijela bagera (slika desno ) te utovarivaa (stoga ponekad utovarivae nazivaju utovarne lopate, vidi prethodnu sliku kod utovarivaa) za moebitni iskop nekih vrsta tla te, prvenstveno, za utovar sipkih gradiva. Kod bagera odreuje logistiku njegova rada odnosno bageri sa utovarnom lopatom (engl. front shovels, njem. Bagger mit Schaufel-Ausrstung, Schaufelbagger, m.) u naelu uglavnom rade, dakle kopaju i zatim tovare, od razine svojega stajanja prema gore i od sebe (slika lijevo ). Utovarne lopate mogu biti bez zubiju i sa zubima na donjem bridu sanduka lopate (slika desno dole) ovisno u tome da li se rabe samo za utovar ili se rabe za dijelomini iskop te zatim utovar (posebice miniranih kamenih matereijala). Obujam utovarnih lopata kod bagera je do desetak metara kubinih a kod utovarivaa do dvadesetak metara kubinih. Velike utovarne lopate bagera takoer se prazne njihovim otvaranjem sa doljnje ili stranje strane (slika desno dole). Postoje utovarne lopate u obliku rotacijskih sita (engl. rotar cleaner, njem. drehende Schaufel, m. slika lijevo dole ) kojima se uz utovar provodi i prethodno prosijavanje materijala. Raznovrsnost moguih oblika utovarnih lopata detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

26

valjci (engl. rollers, njem. Walze, f.), strojevi za zbijanje valjanjem razmjerno veih masa zemljanih, kamenih
te vezivom stabiliziranih materijala, zatim krupnozrnih betona (tzv. valjani betoni) te asfaltbetonskih zastora. Valjci mogu biti vueni ili samohodni. U smislu konstrukcije odnosno materijala te oblika obloge odnosno plata valjci se dijele na (eline) glatke valjke i jeeve te na valjke gumenjake. Zamjenom plata valjak je ili glatki valjak ili je. Postoji kombinacija glatkog valjka odnosno jea i gumenoga valjka u jednom stroju (engl. combination compactor, njem. Kombiwalze, f.). Vueni su samo s jednim valjkom (engl. towed roller, njem. Anhngewalze, f.). Vua je uglavnom pomou dozera koji mogu vui vie valjaka (tzv. "vlak valjaka"). Vuene valjke potiskuju iz uporabe sve vie samohodni valjci (slika gore lijevo). Samohodni su valjci dvoosovinski, i to ili s jednim valjkom i gumenim kotaima (engl. singledrum compactor, njem. Walzenzug, m.) ili s dva glatka valjka (tandem valjak). Posebna vrsta valjaka su kompaktori. Traeni parametri zbijenosti (odnosno potrebna energija zbijanja) postiu se kod odreene mase valjka regulacijom amplitude (odskoka) te broja vibracija i prijelaza valjka. detaljnije vidi osim webstranica velikih proizvoaa (Caterpillar, Komatsu, Terex, itd) slijedee adrese http://www.ammann-group.ch/ ; http://www.bitelli.com/ ; http://www.dynapac.com ; http://www.bomag.de ; http://www.hammag.com/ ; http://www.irabg.com/ ; http://www.orenstein-koppel.com/home.htm ; http://www.rammax.de/ ; http://www.roaddevelopment.irco.com/index_read.html ; http://www.vibromax.de ; http://www.wirtgen-group.com

valjak gumenjak (engl. rubber tyred roller, pneumatic tyred roller,

njem. Gummiradwalze, f.), vrsta samohodnog valjka na gumenim kotaima. Zbija gnjeenjem to je kombinacija zbijanja u smjeru kretanja i okomito na smjer kretanja gumenih kotaa. Slui za zbijanje asfaltbetonskih zastora, zatim tanjih slojeva praha ili gline te nekih konstrukcija od kamene sitnei jednolike veliine i granulometrijskog sastava (filterski i drenani slojevi). Moe, osim statikog naina, zbijati putem vibracija. Ima nekoliko kotaa sprijeda i straga iji se tragovi preklapaju. Traeni parametri zbijanja postiu se promjenom mase valjka (dodavanjem ili oduzimanjem vode u kotlovima koje ovaj valjak nosi na sebi), zatim promjenom tlaka u zranicama kotaa, brojem prijelaza te regulacijom vibracija. detaljnije vidiweb-adrese kod valjaka
valjana drobilica (engl. roller crusher, njem. Walzenbrecher, m.), vrsta krunih drobilica s vodoravnim okretnim valjcima. Uglavnom se primjenjuju kao mlinovi za usitnjavanje prethodno drobljenih ili prirodno usitnjenih aluvijalnih kamenih materijala u jednoliko granuliranu kamenu sitne. To su takoer osnovne drobilice za poetnu preradu gline u industriji opeke i crijepa. Mogu biti jednovaljane drobilice (materijal se drobi izmeu okretnog valjka i krute nepomine ploe), dvovaljane drobilice (materijal se drobi izmeu dva u suprotnome smjeru okretna valjka) te trovaljane drobilice (materijal se poetno drobi izmeu prvoga i drugoga valjka a zatim izmeu drugug i treeg valjka). Valjci mogu biti glatki, nazubljeni ili reetkasti. detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama

vanjski buai eki (engl. tunnel boring drill, njem. Bohrhammer, m.), vrsta buaega ekia koji se
najee rabi za minerske radove pri graenju. Dijele se na lake rune vanjske buae ekie (engl. hand-held rock drill, njem. Handbohrhammer, m.), s potpornom nogom ija je masa do priblino 30 kg te na teke vanjske buae ekie (engl. heavy rock drill, njem. Lafetenbohrhammer, m.). ija je masa vea od 30 kg pa do nekoliko stotina kilograma. Teki vanjski buai ekii nalaze se uvijek na lafetiranim builicama. Pogon vanjskih buaih ekia moe biti pomou stlaenog zraka zrani pogon, te danas prevladavajui hidraulini pogon. Hidraulini pogon nasuprot zranome omoguava vanjskom buaem ekiu trostruki nain buenja: ili udarno ili kruno ili sloeno tj. udarnokruno buenje. Posebna podvrsta je vibracijsko (visokofrekvencijsko) udarno buenje a to je temeljni naina rada suvremenih hidraulinih (vanjskih) buaih ekia. detaljnije vidi web-adrese pri builicima

27

vibrator (engl. vibrator, njem. Rttler, m.), oprema za zbijanje kamene sitnei, zatim betonskih i asfaltbetonskih mjeavina te svih vrsta nekim vezivom stabiliziranih materijala putem vibracija razmjerno visoke ferkvencije. Vibratori mogu biti samostalni ili dio neke sloene opreme. Dijele se na vibratore u uem smislu te na razmjerno velike vibroploe. Samostalni vibratori dijele se na vanjske vibratore i unutarnje (uronjene) vibratore. Prvi su izvan medija koji nabijaju, a drugi su uronjeni u njemu. U vanjske spadaju oplatni i povrinski vibratori (vibroploe). Oplatni vibratori se vjeaju ili oslanjaju na oplate i kalupe te preko njih djeluju na svjei beton koji se zbija. U kombinaciji s kalupima ine vibrostolove ili vibrokalupe. Povrinski su vibratori, u naelu, manje lake vibroploe (nabijala) koje djeluju s povrine lica medija koji zbijaju. Unutarnji (uronjeni) vibratori su vibratori-igle ili pervibratori. detaljnije vidi http://www.bomag.de ; http://www.dynapac.com ; http://www.ptc.fr/ ; http://www.rammax.de/ ; http://www.stowmfg.com/ ; http://www.tremix.com/ ; http://www.tunamakina.com/ ; http://www.vibromax.de vibratorska igla pervivibrator vibroploa nabijala

zahvatna lopata bagera, grajfer (engl. clamshell bucket, njem.

Greifer, m.), vrsta sloene dvodjelene lopate bagera po kojoj se u praksi esto itav bager koji koristi tu lopatu naziva grajfer. Dvodjelna lopata se prilikom iskopa otvara i zatvara te na taj nain dri i prenaa iskopani materijal. Sam iskop zahvatnom lopatom mogu je samo u uspravnom smislu odnosno lopata se sputa i odie po okomici. Logistika otvaranja i zatvaranja zahvatne lopate kod bagera sajlaa podrana je mehnizimima uadi a kod hidraulinih bagera takoer hidraulinim opremom (slike desno ). Posebni oblik zahvatne lopate je tzv. polip ( slike lijevo) koji slui za zahvaanje i prenos komadnih materijala (primjerice kamena prilikom njegova slaganja u obloge ili suhozide, zatim komadi metala i slino) kao i za iskop krupnozrnih (blokova) aluvijalnih materijala ili mulja u vodi. Raznovrnost oblika ovih lopata detaljnije vidikatalog pri http://www.zeppelin.de/katalog

zglobni damper (engl. articuled dump truck, njem.

Muldenkipper mit Knicklenkung, m., knickgelenkter Dumper, m.), tipino graevinsko vozilo s radnim i konstrukcijskim obiljejima velikih dampera to se tie robusnosti i snage. Rabe se autoprijevoz sipkih gradiva u tekim uvjetima gradilinoga prometa. Podvozje sanduka ovih dampera zglobno je vezano s prednjim podvozjem koje nosi motor i kabinu vozaa. Mogu biti sa dvije osovine sa kotaima (jedna naprijed ispod motora i kabine te jedna straga ispod sanduka) ili tri osovine sa kotaima (jedna naprijed ispod motora i kabine te dvije straga ispod sanduka). Zglobna veza zajedno s pogonom na svim osovinama omoguava ovim damperima veliku prilagodljivost raznim nepogodama podloge po kojoj se kreu (blato, neravnine, brazde, nagibi). Radi svojih mjera i veliine osovinskog pritiska mogu se registrirati odnosno koristiti u javnom cestovnom prometu kao kamioni kiperi. detaljnije vidi http://www.orensteinkoppel.com/home.htm ; http://www.moxy.no ; http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/03transportieren/1_dumper.html ; http://www.volvo.com aba nabijala

28

bukalice (engl. plastering machines, njem. Verputzmschinen, Mrtelmaschinen, m.), grupa raznovrsnih
razmjerno manjih graevinskih strojeva i sline tehnoloke opreme za proizvodnju (mijeanje sastojaka), transport (guranje kroz cijevi) i ugradnju (nabacivanje) svih vrsta buka, podloga i ostalih slojevitih konstrukcija od sitnozrnih ili mlaznih betona. Obuhvaaju postolje na kotaima sa dijelovima gdje se vri prihvat i mijeanje (mijealica) te zatim guranje (vijana ili klipna crpka za sitnozrni beton) mjeavine (slika lijevo) kroz cijevi (primjerice po katovima) do mjesta ugradnje. Na kraju cijevi nalazi se posebna mlaznica za nabacivanje betona (buke). Guranje mjeavine moe biti takoer pomou stlaenog zraka. Ova oprema moe biti na elektrini ili zrani pogon. Suvremeni sustavi ove opreme obuhvaaju pokretne silose sa pripadnim crpkama za guranje mjeavine kroz cijevi. Silosima se doprema suha mjeavina koja se na gradilitu prije ugradnje mijea sa vodom. Posebni oblik bukalica za izvedbu obloga od mlaznog betona u tunelogradnji su tzv. torkret aparati (engl. concrete spraying machines, njem. Betonspritzmaschinen, m.). Suvremeni tzv. mokri postupak izvedbe mlaznog betona izvodi se pomou samohodnih torkretaparata na kamionskom podvozju (slika desno gore ). Uz ostalo ova oprema obuhvaa i u svim smjerovima pokretni i okretni lomljivi krak koji nosi mlaznicu za nabacivanje betona. detaljnije vidi za bukalice: http://www.estrichboy.de ; http://www.putzmeister.de ; te za tunelske
(samohodne) torkret aparate: http://www.ocmer.it ; http://www.normet.fi/ iradisk drobilice konusne drobilice irakon drobilice konusne drobilice irasfer drobilice konusne drobilice

29