Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

UNIVERZITET U SARAJEVU

Fakultet za saobraaj i komunikacije

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

PRETOVARNA SREDSTVA
(TEMA: Trakasti transporteri )

MENTOR:

STUDENT:

V.prof.dr Abdulah Ahmi

eljpi Mersiha

SARAJEVO, JANUAR 2010.god.

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

-Kratak uvod i opis problema:

-U seminarskom radu koji je posrijedi, govorit e se prvenstveno o transporterima sa
trakom. Oni su svojevremeno predstavljali ogroman pomak i uspjeh u savladavanju
raznih prepreka koje su se nametale tada ve industrializovanom drutvu. Meutim, oni
su nastavili sa svojom daljom modernizacijom, pa i automatizacijom, jer to je bio jedan
gzbhbhbhhnh ovako dinaminog razvoja pretovarnih sredstava, izmeu kojih svoje
mjesto nalaze upravo u trakasti transporteri. trakastih transportera proistie iz njihove
jednostavne konstrukcije i mnogih oblika to im omoguuje univerzalnost primjene i
pouzdanost rada. Koriste se za brz i neprekidan prijevoz tereta, i to najee onda kada je
potreban ravnomjeran dotok materijala na mjesto iskrcaja. Nain ukrcaja i iskrcaja
transportera moe biti veoma jednostavan i moe se primjenjivati sve do automatskog
ukrcaja i iskrcaja.
Zahvaljujui svojim odlikama - jednostavna konstrukcija, velika proizvodnost,
mogunost transportiranja materijala vodoravno i pod kutom, velike duljine transportiranja te miran i neujan rad - uvelike se primjenjuju u raznim granama industrije, u
skladitima, na gradilitima, pri dobivanju i primarnoj preradi minerala, u povezivanju
rudnika ugljena s velikim termoenergetskim objekti
Trakasti transporteri ine najveu skupinu ureaja za kontinuirani transport s obzirom
na potranju i proizvodnju. Masovnost primjene ma i u posljednje doba sve vie za
kontinuirani transport sipke robe na udaljenostima veim od 100 km. Proizvodnost
najveih trakastih transportera premauje 10000 tona u satu.
Ovi transportni ureaji nali su primjenu u proizvodnji ruda, za transport u jamskim
prostorijama i na povrini, pri eksploataciji ljunka i pijeska, proizvodnji kamenih
agregata za betoni asvalt, zatim u postrojenjima za preradu ruda i koncentraciju
minerala-separacijama i flotacijama. Transportne trake su sastavni dio i mnogih
postrojenja, kao bagera u sistemu bager-transporter-odlaga (BTO), kombajnima,
finierima i slino. Postavljaju se i u prostorijama gdje je intenzivno kretanje ljudi, kao u
aerodromskim prostorijama i drugim prometnicama, kako za kretanje ljudi tako i za
prenos prtljaga i sl. Prvi put su primjenjene u rudarstvu, gdje imaju i najiru primjenu.
Proizvode se transporteri sa trakom raznih konstrukcija i za razliite namjene. U
narednim poglavljima emo predstaviti neke od osnovnih karakteristika transportera sa
trakom, njihove osobine, iskoristivost i sl.
-Prva najdua transportna traka na svijetu postavljena je u rudniku Weirton
Mine i imala je sljedee tehnike ka
rakteristike:
- duinu L-3,31 km,
- irinu B - 760 mm,
- kapacitet Qh-300 t/h,
- brzinu kretanja v -1,5 m/sec,
- snagu pogonskih motora N-150 kW,
- ukupnu sopstvenu teinu 122t.
Slika. Dispozicija prenosne transportne trake

OSNOVNI OBLICI TRANSPORTERA

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Trakaste transportere moemo svrstati na razne naine:

po obliku trake:
a) ravni,
b) konkavni,
- po tipu trake:
a) s metalnom trakom,
b) s gumiranom trakom,
c) s metalnom mreastom trakom,
- po vrsti pogona:
a) pogon s jednim bubnjem,
b) pogon s dva bubnja,
c) pogon s tri i vie bubnjeva
- po nainu sipanja materijala s trake:
a) transporteri sa sipanjem materijala na kraju bubnja,
b)
transporteri
sa
sipanjem
materijala
bubnja,
c) transporteri s polunim skidanjem materijala.

rasponu

izmeu

dva

Iskljuuje se klasifikacija utemeljena na proizvodnosti, jer je ona ovisna o irini i brzini kretanja
trake, a jedna i druga mogu varirati od vrlo malih do konstruktivno doputenih.
-

Uza sve te podjele, svrhovitijom se ini podjela transportera u sljedee skupine:

kosi i kombinirani trakasti transporteri,
transporteri za velike proizvodnosti i velike udaljenosti,
transporteri za ugradbu, te
transporteri posebne namjene.

Primjer, kao i sastavni

elementi trakastog
transportera

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Kosi i kombinirani trakasti transporteri

Trakastim transporterom moe se teret prenositi i po visini pod odreenim kutom nagiba, kako
je pokazano na slici 11. Transporteri s gumenim trakama mogu transportirati materijal najprije
vodoravno, a zatim pod nekim nagibom prema horizontali. Pomou valjaka transportna traka
postie krivinu odreenog promjera. Tada su to kombinirani transporteri (sl. 12.).

Slika 11. ematski prikaz kosoga trakastog

transportera

ema kombiniranih trakastih transportera

Nagib trakastog transportera je ogranien vrstom robe, brzinom kretanja trake, razmakom
izmeu podravajuih valjaka i sl.

Transporteri za velike udaljenosti i velike proizvodnosti

Zbog potrebe za kontinuiranim premjetanjem eljeznih ruda, ugljena i ostalih sipkih materijala
na velike udaljenosti i uz istodobno nastojanje da se s jednog mjesta moe upravljati cijelim
transportnim procesom - stvaraju se sve vee mogunosti i proiruje se podruje primjene trakastih
transportera na velike transportne udaljenosti. Stoga ve sada trakasti transporteri postaju velika
konkurencija eljeznikom i rijenom transportu.
Zahvaljujui kontinuiranom premjetanju, taj se transport odlikuje velikom pro-izvodnou uz
razmjerno malu brzinu radne naprave (trake). Uobiajene brzine trake su do 20 km/h, ali se u
posljednje doba radi na poveanju brzine kretanja trake do oko 40 km/h.
Trakasti transporteri mogu raditi i pod nagibom pa se pri gradnji lake mogu svladati terenske
zapreke. Oni se odlikuju malim trokovima odravanja a velikom proizvodnou.
Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Primjenjuju se za povezivanje velikih luka za sipku robu s rudnicima, s termocentralama i

metalurkim kombinatima ili s velikim prometnim voritima na kopnu. Primjer takvog transportera
je trakasti transporter dug oko 100 km, koji se sastoji od desetak segmenata i povezuje rudnike
fosfata u mjestu Bu Crac s lukom El Aijun u Maroku. Proizvodnost toga transportera je 200 t/h.
Duljine transportera premauju i 100 km; tako duljina projektiranog transportera na relaciji
Rotterdam--Duisburg iznosi 210 km. Proizvodnost najnovijih transportera u eksploataciji premauje
i 10000 t/h.
Transporteri za ugradbu
Trakasti transporteri mogu se koristiti kao samostalne prekrcajne naprave ili kao podskupovi
ugraeni u prekrcajne strojeve i postrojenja. Na slici. predoen je por-talni kran koji ima ugraena dva
trakasta transportera (3) i (4). Od toga je jedan nepokretni, a drugi (4) moe se uzduno kretati po
kranskoj gredi (5) i prekretno moe mijenjati smjer kretanja trake. Ureaj za vonju (6) premjeta
cijeli kran po tranicama. Na taj je nain omogueno ravnomjerno rasporeivanje sipkog materijala po
velikoj povrini skladita na otvorenom prostoru.
Drugi primjer ugradbe trakastog transportera u veliki prekrcajni objekt je uto-variva brodova
(si. 14.). U konstrukciju jarbola (1) ugraen je dopremni transporter (2) koji preko prekrcajnog
lijevka (6) dodaje materijal na trakasti transporter (10) ugraen u ukrcajnom mostu (9). Ukrcajni
most moe se podizati prema potrebi pomou ureaja za dizanje (3) i okretati na okretnom vijencu
(4) pomou pogona za okretanje (5). Cijeli utovariva kree se po tranicama (8).
Osim predoenih primjera ugradbe trakastih transportera u velike prekrcajne objekte, razni mali
tipizirani i specijalni trakasti transporteri se masovno ugrauju u radne strojeve ili sloene sustave
unutarnjeg transporta.

Transporteri posebne namjene

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Namjensku skupinu trakastih transportera ine pomini prekretni transporteri namijenjeni za

usmjerivanje razliitih sipkih materijala u boksove ili bunkere. Prikaz pominoga prekretnog
transportera s trakom je na slici 15. Dopremni trakasti transporter (1) preko razdijelne prijeklopke
(3) dovodi materijal na traku (4) prijenosnoga prekretnog transportera (2). Transportna traka oslanja
se na nosive valjke (5), ugraene u okvir transportera (9) zajedno s povratnim valjcima (6).
Pogonski prekretni ureaj omoguuje kretanje trake s materijalom u oba smjera, priem se
materijal moe iskrcavati najednom ili drugom kraju. Transporter se moe pomicati naprijed-natrag
pomou kotaa (10) po tranicama (11). Napon transportne trake osigurava natezni ureaj (8), dok
se pogon osigurava preko bubnja (7). Tako izvedenim transporterom omoguuje se rasporeivanje
materijala po cijeloj duljini i povrini boksova.
esto se pojavljuje potreba za organizacijom privremenih prekrcajnih mjesta, napose pri prekrcaju
sezonske robe. Takve izvanredne potrebe lako se mogu zadovoljiti primjenom prijevoznih
transportera lahke konstrukcije koji se runo mogu dopremiti na radno mjesto i skloniti nakon
obavljenog posla. Na slici 16. predoenje prijevozni transporter s ureajem za podizanje. Na slici
17. je prijevozni lomljeni

ka.

Prijevozni transporter s
ureajem za podizanje
"Oprema" Vrbovec

transporter s ureajem
za dizanje, koji se na
gornjem dijelu udeava
u priblino vodoravni
poloaj i time se
olakava
Slika. Uski
trakasti transporter
"Oprema" Vrbovec
prekrcaj cestovnih vozila, kontejnera, vagona i sl. Velike mogunosti unapreenja unutarnjeg
transporta pruaju uski transporteri (sl 18.).

Primjenjuju
se
u
prehrambenoj,
tekstilnoj,
kozmetikoj, farmaceutskoj,
elektroindustriji i drugim
industrijskim granama. Rabe
se za premjetanje kutija,

boica, boca, vreica i ostalih predmeta raznih oblika. Na slici 19. je nekoliko primjera primjene
uskih trakastih transportera. Oni se mogu povezivati u nizu za povezivanje rada na strojevima kako je
pokazano na slici 19,a; mogu suraivati s jednim osnovnim transporterom (sl. 19,b.). Reguliranje
visine trake u rasponu od 700 do 1200 mm omoguuje premjetanje predmeta na razliitim visinama.
Transporteri na raznim visinama povezuju se s jednim kosim transporterom kako je pokazano na slici
Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

19,c. Na slici 19,d.

shematski
su
predoene
organizacija,
skupine
radnih
mjesta,
montae
sklopova
ili
podsklopova.
esto
se
transportirani
materijal, tijekom
transporta,
mora
skretati
radi
prilagoivanja
postojeim
objektima
ili
proizvodnom
procesu.
Ta
skretanja
imaju
svoje
specifine
zahtjeve
na
konstrukciju
transportera. Takvim
zahtjevima udovoljava zavojni trakasti transporter koji je predoen na slici 20. Zavojni trakasti
transporter pogodan je za premjetanje komadnih tereta mase do 50 kg i moe se uklopiti u
transportne linije koje treba skretati po pravcu. Vie izvedbenih varijanata omoguuje skretanje pod
razliitim kutovima.

TRAKE TRANSPORTERA
Traka je osnovni element transportera, jer se prenoenje robe obavlja pomou elastine trake.
Ona slui kao vuni i nosei element za kretanje i noenje materijala. Mora biti gipka, otporna na
habanje i udare i vrsta. S obzirom na uvjete eksploatacije, primjenjuju se trake raznih izvedaba i
izraene od raznih materijala. Najvie se primjenjuju trake izraene od nekoliko slojeva tekstilnih
vlakana sjedinjenih vulkaniziranom gumom. U posljednje doba sve se vie koriste sintetini materijali
umjesto tekstila. Primjeri poprenih presjeka traka pokazani su na slici 21. Krajevi traka spajaju se
pomou metalnih kopi, ivanjem ili vulkaniziranjem. Obina gumena traka otporna je na
temperature od -20 do 65C. Postoje i specijalne trake koje posjeduju azbestnu armaturu a radna im
je temperatura i do 100C. Debljina gumene obloge nosivog dijela trake u rasponu je od 2 do 6 mm
a donjega nenosivog dijela od 2 do 4 mm.
Slika 21. Primjeri
presjeka gumenih
traka

Broj slojeva trake odreuje njezinu jainu i bira se u ovisnosti o irini kako je pokazano u
tabliei 4.
Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Tablica 4. Broj slojeva trake u ovisnosti o irini trake

Debljina
Broj slojeva

300
3-4

400
3-5

500
3-6

600
3-7

800
4-8

100
6-

120
6-

140
7-

160
8-12

Broj pamunih slojeva trake izraunava se prema formuli

i=

Ft k
b m

gdje je:
Ft - vuna sila u traci (N)
k - koeficijent sigurnosti
m - zatezna vrstoa po 1 cm irine sloja (N/cm)
b - irina trake (cm)

Koeficijent sigurnosti ovisi o broju slojeva trake. Uzima u obzir dodatna naprezanja uslijed
savijanja trake, neravnomjernost svih slojeva, starenje materijala i dinamika optereenja trake.
Njegova vrijednost je od 9 (za traku od 2 do 4 sloja) pa do 11 (za trake s 12-14 slojeva).
Broj slojeva umjetnih vlakana iznosi:
9,8 Ft
i=
b m
Ako se gumene trake armiraju s elimom uadi, postaju otpornije. Takve su trake lake i tanje od
ostalih gumenih traka. Presjek gimene trake s elinom uadi predoen je na slici 22. elina uad je
promjera od 1,5 do 4,0 mm a ice su obino prevuene bakrom. Stavlja se jedan red uadi, jer to ini
traku savitljivom i omoguuje lahko nalijeganje na nosive valjke pod velikim nagibom.

Slika 22. Gumena traka s redom eline uadi

Za transport habajuih ljepljivih i materijala s viom temperaturom (do 120C a iznimno i do
500C) koriste se eline trake izraene od nehrajueg elika (sl. 23.). Debljina tih traka je obino od
0,4 do 1,4 mm.

Slika 23. eline trake

Doputeni nagib tih traka je neto manji
nego u gumenih. Nedostatak elinih traka je u
tomu to promjeri bubnjeva transportera moraju
biti vei. Te su trake osobito pogodne u
prehrambenoj industriji, gdje je potrebna
poveana istoa samih traka.
irina trake za transport komadne robe
odreuje se prema izmjerama premjetanih
komada. Najmanje irine traka za transport
komadnih materijala nalaze se u tablici 5.

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Tablica 5. Potrebna irina trake za komadnu robu
Najdulji rubNajma Najmanja irina
komada materijala traka [mm]
[mm]

100
400
150
500
200
650
300
800
400
1000
500
1200
600
1400
Potrebna irina trake za transport sipkih materijala izraunava se na temelju koliine materijala
premjetenog u jedinici vremena, odnosno na temelju uvjetovane proizvodnosti trakastog
transportera.

Potrebna irina trake esto se odreuje i prema zadanoj proizvodnosti transportera. Pritom se, za
ravnu traku, ako je nasipni kut = 30, irina trake b dobije iz izraza:
b=

Q
155 v

gdje je:
Q - proizvodnost transportera (t/h)
v - brzina trake (m/s)
- gustoa materijala (t/m3)
Meunarodnim normama ISO predviena je irina trake od 300 do 2000 mm, s tendencijom da
se proizvede i traka do 3000 mm.

Slika. Standardne irine trake trakastih transportera

Doputena odstupanja irine trake za trake irine do 500 mm iznose 5 mm, a za trake iroke vie
od 500 mm 1%. Standardne irine traka i zranosti izmeu traka i nepominih elemenata sa strane,
kako je pokazano na slici 24, predoene su u tablici 6.

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

irina trake b
[mm]

Tema: Trakasti transporteri

Tablica 6. Standardne mjere transportnih traka

Razmak trake i
stranice b1 [mm]

300
50
400
50
500
50
650
50
800
15
1000
75
1200
75
1400
75
1600
100
1800
100
2000
100
Radi poveanja eksploatacijskih svojstava trakastog transportera koji radi pod nagibom
primjenjuju se specijalno oblikovane trake. Na gornjoj povrini trake nalaze se bobice, rebra i
klinovi. Prikaz raznih oblika noseih povrina transportnih traka nalazi se na slici 25.

c)

Slika 25. Oblici noseih povrina transportnih traka

BUBNJEVI
Bubnjevi (pogonski i natezni) neophodni su elementi svakoga trakastog transportera. Pogonski
bubnjevi, kao vuni ili pogonski elementi, moraju ostvariti odreeni koeficijent trenja s trakom. S
tog je razloga ponekad povrina bubnja, koji su obino od Ijevenog eljeza ili zavarene eline
konstrukcije, presvuena materijalima koji poveavaju koeficijent trenja izmeu bubnja i trake.
Koeficijent trenja za gumenu traku i bubanj od sivog lijeva iznosi = 0,2 - 0,25, a ako je bubanj
presvuen gumom, tada je = 0,35. Za ostvarivanje potrebnog trenja potrebno je i obavijanje trake
sa to veim kutom oko pogonskog bubnja i da traka nalijee na bubanj s odreenim tlakom. To se
moe postii odgovarajuom konstrukcijskom izvedbom (sl. 26.) i s nateznom napravom.

Predmet: Pretovarna sredstva

10

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Obuhvatni kut nalijeganja trake moe se poveati od 180 (sl. 26,a.) na 220 (sl. 26,b.) uz mali
konstrukcijski zahvat. Za poveanje tlaka trake na bubanj moe posluiti izvedba prikazana na slici
26,c. ili nateznom napravom s utegom (sl. 26,d.). Obino se pri ogranienom prostoru za natezanje i
u transportera s razmakom bubnjeva manjim od 100 m koristi natezna naprava s vijkom i oprugom
(sl. 27.) ili samo s vijkom (sl. 28.).
U elji da se povea kut nalijeganja trake na bubanj koristi se pogon s dva i tri pogonska bubnja (sl. 29. i
30.). Ukupni obuhvatni kut u pri takvoj izvedbi se viestruko poveava. U transportera s dva pogonska
bubnja je 420 do 460, a u transportera s tri pogonska bubnja je 540.

Slika. Primjeri
za poveavanje
koeficijenta
trenja izmeu
bubnja i trake

U trakastih transportera postoje dva osnovna tipa nateznih naprava: ureaj s utegom i mehanika zatezna
naprava. Izvedba bubnja pri nateznoj napravi s utegom pokazana je na slici 32,a. Bunjevi s nateznom

Predmet: Pretovarna sredstva

11

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

napravom slue za ostvarivanje sile trenja izmeu trake i bubnja i za spreavanje stvaranja ugiba
izmeu dvaju nosivih valjaka.

Slika 30. Pogon trakastog transportera s tri pogonska bubnja

esto se u unutranjost pogonskog bubnja ugrauje reduktor i pogonski elektromotor. Tako se
postie stanovito smanjenje irine transportera. Pogonski bubanj s ugraenim reduktorom pokazan
je na slici 31.

Slika 31. Bubanj-reduktor "elik" Krievci

Promjer bubnja odreuje se u ovisnosti o broju slojeva transportne trake

D = k i (mm)
(15)
gdje je:
D - promjer bubnja
i - broj slojeva trake
k - koeficijent savijanja trake
a i b - zatezni bubnjevi, c - otklonjivi bubanj, d - pogonski bubanj

Predmet: Pretovarna sredstva

12

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Slika 32.
Pogonski, zatezni i
otklonjivi bubnjevi

Da bi se sprijeilo brzo propadanje trake, njeno raslojavanje, potrebno je izbjei njeno veliko
savijanje. To se osigurava koeficijentom k pri izboru promjera bubnja. Uobiajene vrijednosti za k
jesu:
k = 125-150
za stacionarne transportere
k = 60-100
za pokretne transportere
Standardni promjeri bubnjeva predoeni su u tablici 7.
Tablica 7. Standardni promjeri bubnjeva
D(m 16 20 25 31 40 50 63 80 10 12 14 16
m)
0 irine0 bubnjeva,
0
5
0oznakama
0 na0 slici 033., nalaze
00 se50u tablici
00 8. 00
Standardne
prema

Slika 33. Standardne mjere bubnja

Predmet: Pretovarna sredstva

13

Tablica 8.
irina trake
(mm)
300
400
500
650
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000

duljine
Duljina
bubnja
(mm)
400
500
600
750
950
1150
1400
1600
1800
2000
2200

VALJCI

Postoje dva osnovna tipa valjaka u trakastih transportera - nosivi i povratni. Nosivi valjci nose
traku i primaju teinu materijala, a povratni valjci primaju samo teinu prazne trake pri njezinu
povratku. U podruju konstrukcijskih rjeenja, kojih je prema normama ISO tri tipa (sl. 34.),
normizirane su mjere nosivih valjaka za standardne irine traka, to je pokazano u tablici 9.
Slika 34. Standardni tipovi
trakastih transportera
Uobiajene vrijednosti kuta
priklanjanja valjka . su:
a)
za nosive valjke
= 20, 25, 30, 35 i 45 i
iznimno 55,
b)
na prijelazu od
bubnja ka koritu = 5 ili
10
c)
za
povratne
valjke = 10
Kut zakoenja valjaka ,
koji je definiran u tlocrtu
valjaka kao kut izmeu
vodoravne
ravnine
i
zakoenja valjka u odnosu na
nju, poprima vrijednosti od
0 do 3 u ovisnosti o brzini
kretanja trake.
Standardni
promjeri
nosivih valjaka (dt) su: 63,5;
76,1; 88,9; 101,6; 108; 127; 133; 152,4; 159; 168,3; 193,7 i 219,1 mm.

Tablica 9. Standardne duljine nosivih valjaka za mjere dane na slici 32.

irina trake
b(mm)
300
400
500
650
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000

Duljina nosivog valjka (mm)

l1
l2
l3
380
200
480/500
250
600
315
750
380
950
480/465
1150
600
1400
700
1600
soo
1800
900
2000
1000
2200
1100

160
200
250
315
380
465
530
600
670
750

Standardne mjere zavretaka nosivih valjaka prema normi ISO nalaze se u tablici 10., prema slici 35.

Slika 35. Mjere nosivih valjaka trakastih transportera

Tablica

Puni
epovi
epovi s
rupom

Standardne mjere zavretaka valjaka

d2
m
n
d3
B1
(
(mm)
(mm)
m (mm) (mm
)
m)
20
20
14
4
9
25
25
18
4
12
30
30
22
4
12
40
40
32
4
12
35
20
30
4
10
40
25
38
4
12

Za povratne nosive valjke doputa se

+ 10

mjera nl mm.

Valjci se izrauju od ljevenog eljeza, zavarene eline konstrukcije i plastike. Prema

obliku, mogu biti glatki, s gumenim prstenovima i valjci s dvosmjernom zavojnicom (sl. 36.).
Valjci s gumenim prstenovima (sl. 36,b.) primjenjuju se na presipnim mjestima transportera
radi ublaavanja udara i zatite transportne trake od oteenja. Gumeni su prstenovi s obje
strane uvreni osiguraima koji omoguuju lahku zamjenu prstenova nakon iskoritenja.
Valjci s lijevom i desnom zavojnicom (sl. 36,c.) namijenjeni su povratnim valjcima.
Zavojnica je izraena od okrugle eline ice i slui za ienje i sredistenje povratne trake.
Ti se valjci primjenjuju na transporterima s gumenom trakom koji premjetaju prljav i ljepljiv
materijal. Vrlo su uinkoviti kao istai trake, i to u podruju brzina od
1,6 do 3 m/s.

Slika 36. Vrste nosivih valjaka

Radi smanjenja otpora trenja, valjci su oslonjeni na kugline leajeva. Za zatitu leaja od
praine najee se koriste labirintne brtve. Izvedba leaja moe biti strojno podmazana (sl.
37,a.) ili moe postojati mogunost naknadnog podmazivanja (sl. 37,b.).

Normizacija nosivih valjaka i osnovnih oblika trakastih transportera rezultira tipizacijom montanih
podsklopova koju razvijaju proizvoai transportera. To pojednostavnjuje kompletiranje duljine transportera
sukladno s potrebama korisnika. Jedan je od vanih elemenata sklopa transportera (sl. 38.) nosa valjaka.
Nosai valjaka isporuuju se pojedinano ili kompletirani u uzdunim sekcijama koje ine tipizirane segmente
od kojih se moe brzo kompletirati trakasti segment eljene duljine. Veza nosaa valjaka (sl. 39.) s
konstrukcijom transportera je vijana. Ovalni otvor za vijke na jednoj strani nosaa doputa uzduno
centriranje.

Slika 38. Shema poprenog presjeka sklopa trakastog transportera

Slika 39. Nosa

valjaka

Pogon transportnih traka

Pogon transportera satrakama

pogonskog bubnja,
-

moe se vriti na sljedee naine: - pogon preko reduktora i

pogon transportera pogonskom trakom,
pogon i noenje trake elinom uadi,
pogon preko ureaja sa auto gumama.
Pogon preko reduktora j pogonskog bubnja je najstariji i dosta je
jednostavan. Brzina kretanja trake definisana je brojem obrtaja
elektro motora i prenosnim odnosom reduktora.
P o g o n t r a n s p o r t e r a po m o u t r a k a . Pprikazan je na
slikama 2.1.11 i 2.1.12 . To je ureaj sastavljen od dva pogonska
bubnja pogonjena elektro motorom preko odgovarajuih
mehanikih prenosnika, postavljenih izmeu pune i prazne
strane transportne trake, koje pod utjecajem trenja trake o traku
vre pogon kako j e prikazano na pomenutim slikama.
Slika 2.1.10 Zavisnost snage pogonskog motora od duzine i nagiba
trase transportera

Na slici 2.1.11 prikazan je transporter sa trakom u tri sekcije sa dvije pogonske

stanice sa grafikim prikazom naprezanja.
Slika 2.1.11 Dispozicija pogona transportera pogonskom trakom Slika 2.1.12 Detalj
pogonske stanice sa trakom

Pogon i n o e n j e t r a k e e l i n o m u a d i .

Ovaj pogon i konstrukcija pogonskei stanica novijeg su datuma proizvodnje i primjene. Po

duini transportera preko nosaa - tokova postavljenih du konstrukcije transportera,
postavljaju se dva ili vie elinih uadi koja slue za noenje i vuu transportne trake, kako je
prikazano na slici 2.1.13. Kod ovog pogona transporter je jednostavnije konstrukcije, jer dio
optreenja preuzimaju uadi. Imaju samo jednu pogonsku stanicu bez obzira o kolikom broju
sekcija trake se radi.

Osim za prevoz materijala ovi transporteri slue i za prevoz ljudi.

Prvi su Nijemci konstruisali i izgradili ovakav transporter u rudniku Luisentahl u
Sarskoj oblasti. Duina ovog transportera iznosila je 5,6 km.pogon sa dva elektro motora po
1 600 kW, preko Koepe koturaa prenika 4 m. Promjer ueta bio je 51 mm, a razmak
noseih koturaa od 5,5 do 7,5 m. Casovni kapacitet blizu 500 t/h.

Pogon elinom uadi

P o g o n p o m o u a u t o p n e u m a t i k a Transporteri sa ovim pogonom takoer su
novijeg datuma i proizvodnje. Sastavljeni su od sljedeih dijelova i sklopova:
elinih stubova postavljenih du trase transportera,
dva ueta postavljena preko stubova-nosaa du trase,
noseih okvira rolni i rolni objeenih o zategnutu elinu uad,
povratnih bubnjeva na poetku i kraju trase,
pogonskih stanica du trase transportera,
- sistema
kontrole
i
upravljanja
transporterom,
Ovakav transporter shematski je prikazan na slici 2.1.14.

Slika 2.1.14 Prikaz transporrtera sa pogonskom stanicom sa autopneumaticima

Transporteri ovoga tipa imaju odlike i to:
- lahko se prilagoavaju terenu i ne trae zemljane radove
pogon je jednostavan za izvedbu, eksploataciju, odravanje i zamjenu,
povoljni su u investicionom pogledu i eksploataciji,
Prvi transporter ovog tipa izgraen je na Floridi na jednom povrinskom kopu i njegova je
duina 16,10 km.
U s l o v i da t r a k a ne p r o k l i z a v a.Ako je T naprezanje trake na namotnoj strani, a t
na odmotnij strani trake, onda e po Euleru biti:
(T/t) efa

gdje su:
e - osnova Neperovog logaritma (2,718 )
f- koeficijent klizanja trake po bubnju o,3
- obuhvatni ugao ( rad )
Matematikom transformacijom prethodnog izraza dobijamo:
T < t e fa
T-t < t - ( e f a - 1 )
m ( T - t ) =t

( ef a - 1 )

Poto je u naem sluaju T = T3 + F i t T0

tada je:
prema tehnikim propisima potrebno je da m zadovoljava veliinu m>1,2
vrijednost efa za razne obuhvatne uglovei i vrijednost koeficijenta f data je u tablici 2.4.

Obuhvatni
vri
jednost
ugao
f= 0,14 -0,16
=0,18 i
180
1,46
1,55
1,65
1,76
1,8
270
1,76
1,93
2,12
2,36
^5
360
2,12
2,41
2,72
3,02
3,5
450
_ 2,57 3,00
3,51
4,09
4,8
540
3,09
3,75
4,51
5,41
6,5
6
Poveanje ugla obuhvatanja pogonskog valjka
prikazano je na shemama preme slici 2.1.15

=0,25
2,20
3,25
___4,80
7,08
10,60
trakom u

=0,3
2?60
4,10
6..60
10,60
16,32
cilju smanjenja klizanja

Slika 2.1.15 Dispozicija pogonskih stanica za poveanje obuhvatnog ugla

UKRCAJNE I ISKRCAJNE NAPRAVE

Ukrcajne naprave trakastih transportera osiguravaju ravnomjerni i neprekidni dovod materijala bez
oteivanja trake. Najee se koriste lijevci i ljebovi. Svrha je lijevaka i ljebova - sputanje materijala na
traku bez udaraca. Zbog toga im se daje odreeni kut nagiba i odreena duljina, da materijal klizei prema traci
postigne brzinu trake. Time se spreava ili smanjuje habanje trake i oteenje od udaraca. Za ukrcaj tvrdih
materijala, pogotovu ako imaju otre rubove, izvodi se reetkasto dno lijevka kako bi se proputao prvo sitniji
materijal koji stvara tanki sloj to titi traku od nadolazeih krupnih komada (sl. 40.).

Slika 40. Ukrcajni lijevak

irina lijevka na donjem dijelu iznosi 60-80% od irine trake. Sa strane se stavljaju titnici visine 100-150
mm, koji spreavaju prosipanje materijala. Na mjestu nasipavanja materijala na traku postavlja se vei broj
nosivih valjaka. Time se spreava vei ugib trake i prosipanje materijala.
Izvedbe iskrcajnih naprava materijala ovise o tomu hoe li se iskrcaj obavljati na kraju transportera ili na
bilo kojemu mjestu uzdu trake. Ako se iskrcaj obavlja na kraju transportera, koriste se iskrcajne glave s cijevi
i kliznim lijebom. Na slici 41. pokazana je izvedba iskrcajne glave. Materijal s trake (1) pada u cijev (2) a
zatim u lijeb (3). lijeb se moe okretati oko uzdune osi cijevi lijevo i desno.

Slika 41. Iskrcajna glava

Na taj nain moe se usmjeriti tok nasipavanja. Pri izvedbi iskrcajne glave treba paziti na njezin kapacitet
koji mora biti usklaen s kapacitetom transportera.

Slika 42. Iskrcajna naprava s bubnjem

Pri iskrcaju materijala negdje uzdu trake primjenjuju se iskrcajne naprave s bubnjem, ravni i
pluni strugai. Iskrcajne naprave s bubnjem (sl. 42.) mogu se kretati uzdu itavog transportera.
Iskrcajna naprava (1) s dva otklonska bubnja (2) kree se po tranicama (7). Traka (3) transportera
prelazi preko otklonskih bubnjeva i na gornjem se obavlja isipavanje materijala u presipnu sipku
(4), i to u lijevi ili desni krak. Za usmjcrivanje materijala u lijevu ili desnu presipnu sipku slue
zaklopke (5). Pogon iskrcajne naprave obavlja se preko pogonskog ureaja (6) koji dobiva pogon od
donjeg otklonskog bubnja (2) pomou prijenosa (8). Takva iskrcajna naprava omoguuje iskrcaj
materijala na bilo kojemu mjestu i s bilo koje
strane trake uzdu transportera.
Za iskrcaj materijala na bilo kojemu mjestu trake transportera koriste se ravni i
strugai (sl. 43.).

pluni

Slika 43. Ravni i pluni struga

Slue za skidanje sipke i komadne robe s trake. Prednost im je u tomu to su jednostavne
konstrukcije, a njihov je nedostatak u tomu to se moe pojaviti nagomila
vanje materijala
ispred skretaa i zaglavljivanje. U ravnog strugaa pojavljuje se i sila
koja zanosi traku
ustranu. Da bi se te pojave ublaile, potrebno je odabrati pravilan
poloaj ravnog strugaa u
odnosu na traku, tj. odrediti pravilan kut (sl. 44.).

Slika 44. Shema postavljanja strugaa

T , iji smjer odgovara po loaju
Izmeu materijala i trake pojavljuje se sila trenja
relativne brzine vr (sl. 45.), ali suprotnog smjera. I izmeu skretaa i transportiranog
materijala, koji djeluje na skreta silom N, pojavljuje se koeficijent trenja 1. Suprotno od
smjera apsolutne brzine v a (sl. 45.) kojom klizi transportirani mate rijal niz skreta pojavljuje
se sila T 1 . U normalnim uvjetima rada transportera ap solutna brzina v a je konstantna, pa e
se i sile nalaziti u ravnotei tj.:
N 2 = T cos( + ) (16)
i
N = T sin ( + )
Dijeljenjem jednadbi (17) i (16) slijedi da je
tg ( + ) = 1 / 1 (18)
Budui da je tada je

+ = 90 (19)

17

Tada je

tg ( + ) = ctg (20)

Iz izraza (18)i (20 slijedi da je

ctg = 1 / 1 (21)
Na osnovi izraza (22) moe se rei daje kut kut trenja izmeu transportiranog materijala
i skretaa. Koeficijent trenja 1 e o vrsti transportirajueg materijala i skretaa, te e se i kut
trenja mijenjati s vrstom transportiranog materijala.
Sastavnica sile T
R = T sin
(23)
potiskuje traku ustranu, suprotno smjeru kretanja materijala niz traku. Iz toga slijedi da mali
kut nagiba strugaa a rezultira veim kutem a time i veom silom R koja potiskuje traku
ustranu. S tog razloga veoma je bitno pravilno postaviti skreta u odnosu na traku. Izbor
kuta iznimno je vaan. S jedne strane, potrebno je osigurati to manju silu R koja zanosi
traku i pospjeuje njezino poveano troenje, a, s druge strane, potrebno je osigurati
ravnomjerni protok materijala od skretaa ustranu kako se ne bi nagomilavao materijal
ispred skretaa. Radi ravnomjernog protoka materijala potrebno je, to je vidljivo iz slike
44., osigurati odnos
A1v=A2va
(24)
gdje je:
A 1 - povrina presjeka materijala na traci do skretaa
A2 - povrina presjeka materijala pri kretanju niza skreta

Slika 45. Odreivanje nagiba strugaa

Iz slike 45. slijedi da je
h = va sin (180 ( 90 + ) ) (25)
h = v sin (26)
odnosno
v sin ( 90 + )
=
(27)
va
sin
Kako je

Iz izraza (24) i (30) dobije se

= 90 ( + ) (28)
sin ( 90 + ) = cos (29)

A2
cos
1
=
=
A1 cos( + ) cos sin tg

(31)

Odnos povrina morao bi biti jednak jedinici ili poprimiti vrijednost blizu nje ako
se eli
osigurati nesmetani protok materijala. Prema izrazu (31) to znai da bi kut
poprimio
vrijednost blizu nitice, to nema smisla. Omjer A 2/A1 trebao bi biti vei od jedan ali ne mnogo,
jer bi pritom rasla vrijednost A 2(A2 > A 1), to znaci da bi brzina va (brzina istjecanja materijala
s trake) bila znatno manja od v (brzina trake). To bi rezultiralo nagomilavanjem materijala
ispred strugaa. S tog razloga omjer A 2/A1 u praksi poprima vrijednosti izmeu 1 i 2, tako da
je i vrijednost kuta za razliite kutove trenja u rasponu od 15 do 40. Za materijale s
malim kutom trenja kut postie vee vrijednosti, a za vee vrijednosti trenja
1 tj. za vee
vrijednosti , kut poprima manje vrijednosti. Utjecaj omjera A 2/A1 i vrste materijala koji se
transportira na vrijednost kuta pokazan je na slici 46.

Slika 46. Vrijednosti kuta a za razne vrijednosti ep i A2/A1

PRORAUN TRAKASTOG TRANSPORTERA

Proizvodnost trakastog transportera odreuje se pomou poznatog izraza (5).
Q = 3600 A v (t/h)

(32)

U tom je izrazu A povrina poprenog presjeka materijala. Izraunavanje povrine poprenog

presjeka materijala na traci je sloeno, jer presjek poprima razliite geometrijske oblike. To e ovisiti
o poloaju trake na valjcima, njezinoj irini, sastavu i granulaciji premjetanog materijala. Jednolini,
razvrstani i sitnozrnati materijali stvaraju oblike sline paraboli. Materijali s velikom granulacijom i
raznolikim sastavom stvaraju presjek slian istostraninom trokutu ije su stranice nagnute pod
kutom . S tih razloga postoji nekoliko empirijskih metoda izraunavanja presjeka materijala na traci,
koje nisu uvijek prikladne za primjenu u praksi. Preporuuje se jedna univerzalna metoda za sve
vrsti materijala koja se temelji na ekvivalentnom istostraninom trokutu (sl. 47.) priem je za
razliite materijale gustoe potrebno uzeti u obzir razliite kutove prirodnog nasipavanja prema
tablici 11. U tablici je predoena i najvea doputena vrijednost kuta nagiba transportera 5.

Slika 47. Osnovni oblici poprenih presjeka sipkog materijala

Tablica 11. Kutovi nasipavanja i doputeni nagibi transportera za razliite materijale

p(t/m3)
max

0,8 do
20
18
0,85
0,65 do
18
16
0,8do
0,45
17
15
0,55do
1,4
16
15
1,6do
1,5
18
15
1,9
2,1 do
20
18
2,4do
0,36
20
18
0,53do
0,45
18
18
n
1,80,6do
17
18
2
0,6 dol
18
15
1,3 do
15
15
1,81,6do
15
15
0,62,2do
17
15
0,9
0,5 do
16
15
1,50,7do
18
15D
1,22 do
18
15
1,41,6do
17
15
1,5
1 do
15
15
0,51,6dol
18
15
2,2
27
30
0,8 do
20
16
1,2
0,4 do
14
12
0,8do
0,65
12
10
0,8do
0,75
24
40
0,85
Povrine poprenih presjeka sipkih materijala u najee rabljenih trakastih i drugih vrsti transportera,
Materijal
Kameni ugljen, ist
Lignit i mrki ugljen
Lignit, suen
Zemlja (jalovina)
Vapnenac
eljezna ruda
Koks, komadni
Koks, sitni
ljunak
ljaka
Pijesak, suh, pomijean sa
ljunkomvlaan
Pijesak,
ljaka od kamenog ugljena
Ugljeni prah
Kamen, lomljen
Cement
Glina u grudama
Glina u prahu
Vapno u prahu
Beton, vlaan
Kuhinjska sol, sitna
itarice u zrnu
Repa
eer, rafiniran

sukladno s oznakama mjera pokazanih na slici 47., iznose: - za ravnu traku (sl. 47,a.)

A=

b12
tg
4
(33)

- za trokutastu traku (si. 47,b.)

A=

b12
( tg + tg )
4

(34)

za trapezni oblik trake (sl. 47,c.)

A=
-

b12
l2
( tg + tg ) 3 tg
4
4

(35)

za pravokutni oblik s ravnim dnom (sl. 47,d.)

(36)

b2
A = b1 h + 1 tg
4
Gdje je:
b1 - aktivna irina trake (m)
- kut nasipavanja materijala u pokretu
- kut nagiba nosivog valjka
l1, l2, l3 - duljine nosivih valjaka (m)
h - dubina materijala u koritu (m)
Aktivna irina trake b1 odreuje se iz izraza:

(37)
gdje je:
A - povrina poprenog presjeka materijala (m 2)
f - imbenik oblika presjeka materijala Vrijednosti za f
nalaze se u tablici 12.
Tablica 12. Vrijednosti imbenika oblika presjeka za = 15C

Popreni presjek
transportera
Vrijednost za f

Rava
n
240

Voblik
450

Korit
ast
=
465

Korit
ast .
=550
30o

Stvarna irina trake izrauna se iz izraza:

(38)
Prema tim izrazima moe se odrediti popreni presjek materijala .A. Uvrtavanjem
nekog od izraza (33), (34), (35), (36) u izraz (32), ako je poznata brzina trake, dobiva se
proizvodnost trakastog transportera.
Proizvodnost se poveava s poveavanjem brzine trake. Meutim, brzinu trake
ograniuju krtost materijala, dinamika optereenja i poveana habanja. Brzina trake bira
se u ovisnosti o vrsti materijala koji se premjeta i namjeni transportera. Za transportere
ope namjene orijentacijske vrijednosti brzine nalaze se u tablici 13.
Za transportere s posebnom namjenom preporuuju se ove brzine:
transporteri za razvrstavanje
0,25 - 0,63 m/s
transporteri za pakete
0,42 - 0,63 m/s
transporteri s polugom za zbacivanje
0,85 - 1,70 m/s
transporteri s kolicima za zbacivanje
do 2,65 m/s
transporteri za transport mokrog materijala (rudnici) manje od 1,32 m/s

Tablica 13. Orijentacijske brzine trans po rtiranja sipkih materijala

Vrsti materijala

Tipini predstavniei

Brzina
(m/s)
od do
Laki, sitan
Zrnasta hrana (itarice)
2,6 4,2
5
5
Teak, sitan, bez otrih
Sitan ugljen, glina, cement,
1,7
3.3
rubova sitan, s otrim
eer, koks,
sol kamen tuenac,
0
5
Teak,
Sitan
1,3
2,6
Komadi
do
100
mm
rubovima
ruda, troska
2
5
Ugljen,
glina, sol u komadima, 1,7
2,6
duljine bez otrih
repa
0
5
rubova
Komadi duljine vee od Ruda, kamen, vapno, troska,
1,3 2,1
Materijal
100 mm koji zbog
ugljen, koksugljen
2
2
Razvrstani
0,8
1,7
drobljenja gubi
5
0
kvalitetu
Obodna sila bubnja Fo, koju ostvaruje pogonski motor transportera, trenjem se predaje traci:

gdje je:
- ukupni stupanj djelovanja od elektromotora do pogonskog bubnja
P - pogonska snaga transportera za ustaljeni rad pod punim optereenjem (kW)
v - brzina trake (m/s)
Sila koja se ostvaruje u gornjem dijelu trake koji nailazi na bubanj (sl. 48.) je F1 a sila trake na

dijelu silaska s bubnja je F2. Za njihov omjer vrijedi:

(40)
gdje je koeficijent trenja izmeu trake i pogonskog bubnja a obuhvatni kut. Maksimalna vuna sila
u traci F1 mjerodavna je za proraun trake odnosno broja slojeva trake. Budui daje
(41)
slijedi

(42)
Za odreivanje obodne sile potrebno je odrediti ukupne otpore i odgovarajue snage za njihovo
svladavanje.
To su otpori kretanja gornjeg i donjeg dijela trake, otpori u leajevima bubnjeva, noseih valjaka,
otpori kotrljanja trake po valjcima, otpori za premjetanje i dizanje materijala, otpori savijanja trake i
dr. Praktino, pri raunanju obodne sile uzimaju se otpori stvoreni teinom trake te premjetanjem
i dizanjem materijala.

Slika 48. Sile u traci uzdu obuhvatnoga kuta pogonskog bubnja

Otpori kretanja trake bez tereta:
Ft = 2 L 0 cos Wu

(43)

gdje je:
L - duljina transportera (m)
q0 - teina trake po dunom metru (kN/m)
- kut nagiba transportera
Wu - ukupni koeficijent otpora
Snaga potrebna za svladavanja otpora kretanja neoptereene trake iznosi
p 1 = 2 - q 0 l W u v (kN )

(44)

gdje je:
l - vodoravna projekcija duljine transportera (m)
v - brzina trake transportera (m/s)
Otpori za transportiranje materijala (sl. 49.) su

Slika 49. Sile prigodom kretanja materijala

(45)

odnosno
P2 = ( q - W l q H ) v (kW)

(46)
I

II

gdje je:
q - teina transportiranog materijala po dunom metru trake (kN/m)
H - visina na koju se transportira materijal (m)
W- koeficijent otpora (W Wu)
Snaga P2 sastavljena je od dvaju dijelova I. i II. Moe se rei da se prvi dio snage troi na
premjetanje materijala, a drugi dio na podizanje materijala na visinu
h. Proizvodnost
trakastog transportera dana je izrazom (5) ili (32):
Q = 3600 A q v (t/h) Budui daje
Aq =

q
g

(47)

tada je
slijedi

Ukupna snagaP je
p = p l+ p 2
P = W a v l {l q 0 + 0,0027 Q/v) 0,0027 Q H (kW)

(51)

Na desnoj strani izraza (50) predznak (+) znai da se teret die a predznak (-) da
se
sputa.
Ukupni koeficijent otpora moe se izraziti kao
Wu = W g W s
(52)
gdje je Wg koeficijent glavnih otpora i poprima vrijednosti W g,015-0,03. Koe ficijent Ws
je koeficijent sporednih otpora (trenje zbog zakretanja trake, ienja
bubnjeva i trake,
utovara i istovara materijala i dr.). Njegove vrijednosti ovise o dulji ni transportera (tabl. 14.)
Obodna sila iz izraza (39) tada je
Tablica 14. Vrijednosti koeficijenta Ws
/(m)
/(m)
/(m)
ws
<4
9
10
4,5
32
2,6
4
7,6 12,5
4
40
2,4
5
6,6
16
3,6
50
2,2
6
5,9
20
3,2
63
2
8
5,1
25
2,9
80
1,85

/(m)
100
125
160
200
250

1,74
1,64
1,53
1,45
1,37

/(m)
400
500
800
1000
1250

ws
1,23
1,19
1,12
1,10
1,08

K o n t r o l a i o d r a v a n j e traka.

Zavisno od namjene, duine i osnovnih tehnikih karakteristika transportera sa trakom,

organizuje se kontrola i odravanje traka.
Ako imamo u sistemu nekoliko traka koje prihvata ju transportovani materijal jedna od
druge, i usljed nedostatka kontrole, kad bi dolo do prekida rada, recimo, krajnje trake u
sistemu, i ako bi predhodna tarka i dalje radila, tada bi dolo do zasipanja mjesta gdje se
vri presipanje, tj istovar predhodne na narednu traku i do stvaranja bespotrebnog posla i niz
oteenja trake. Zato su se ranije postavljali deurni radnici na svakom presipnom mjestu i
on je imao mogunost da sa mjesta nastalog kvara runo iskljui sve predhodne trake.
Danas, kad je radna snaga sve skuplja i ljudski faktor ne osigurava sigurnost, kontrola i
upravljanje radom sistema transportera su potpuno automatizovani. Kontrola se po potrebi
obavlja ukljuivanjem kamera koje snimaju stanje na odreenom mjestu i sliku prenose na
monitor u upravljakoj prosroriji iz koje se vri kontrola procesa transporta.
Kvarovi mogu da nastanu na rolnama u sluaju njihovog oteenja ili kvara leaja to moe
izazvati klizanje trake opo valjku i ponekad palenje gumene trake i izazivanje poara u
prostorijama gdje su trake instalirane. Stoga se moraju organizovati svakodnevne revizije
transportera i sva oteenja otkloniti. O tome treba voditi pisanu evidenciju. Sama oteenja
gumene trake treba otkloniti na taj nain to e se oteeni dio popraviti, najee
vulkanizacijom ili na drugi propisani nain za popravku. O radu i odravanju transportera sa
trakom proizvoa daje fabrika uputstva, drava donosi tehnike propise, a tehniki
rukovodilac na osnovu jednih i drugih prema lokalnim prilikama takoer donosi pisana
uputstva o radu, pregledu i odravanju transportera sa trakom.

ienje transportnih traka.

Kako su vrlo esto u rasutim materijalima koje transportujemo trakama, prisutne i

sitne estice gline, kaolina ili nekih drugih rasutih materijala, to dolazi do lijepljenja ovih
materijala i stvaranja tanjeg ili debljeg sloja na gumenoj traci, koji izaziva velike potekoe
u transportu trakom. S druge strane esto dolazi do podpadanja krupnijih komada materijala
pod dio trake, koji se sa donje strane namotava na bubanj, i tako izaziva oteenje gumene
trake na transporteru. Zato, u cilju potpunijeg i sigurnijeg naina eksploatacije
transportera, ugrauju se istai traka kako je prikazano na narednim slikama.

Slika 2.1.22 Mehaniki istai trake-Good Year SAD

esto smo u prilici da traku postavljamo u vertikalnom poloaju u odnosu na zatezne ili
pogonske valjke, i tu mogu dospjeti komadi i otetiti traku. Zato se ispred valjka postavlja
platforma za itstranjivanje materijala, kao na slici 2.1.23 ili se ugrauju krilni natezni valjcidetalj "b". na istoj slici.

Slika 2.1.23 Mehaniko otstranjivanje materijala ispred nateznog valjka (a), i krilni
natezni valjk (b)

Nain postavljanja i opti izgled raznih istaa trake kao i njehovo funkcionisanje
prikazano je na narednim slikama.

Slika 2.124 Mehaniki krilni ista trake "Dunlop"

Primjena na aerodromima
U cilju bezbjednog i ureenog odvijanja zrane plovidbe, preduzee za aerodromske usluge
obezbijeuje sve potrebne vrste i koliine opreme za vrenje poslova prihvata i otpreme, a za to
potrebna sljedea oprema:
Trnsporteri za utovar i istovar prtljaga
Kolica za prtljagu
Kolica za kontejnere i palete
Vuno vozilo (traktori)
Runa kolica za prtljag na aerodromima
Viljukar za utovar kontenjera
Pokretna traka za prtljag i itd

Trnsporteri za utovar i istovar prtljaga

Transporteri su cargo platforme konstruirane tako da se s njima osim istovara i utovara smije
prevoziti teret. Ovisno o tipu i nosivosti mogu se prevoziti paketi ili na veim transporterima palete
i kontejneri. Upotrebom transportera smanjuje se broj opreme kod zrakoplova jer su kolica za
kontejnere ili palete nepotrebna i ubrzava se istovar i utovar.

Kolica za prtljagu

Kolica za prtljagu slue za prijevoz prtljage, pote i robe sa zrakoplova ili na zrakoplov. Kolica
moraju biti opremljena sa konim sustavom koji blokira kotae kada je ruda kolica na tlu. Tako se
spreava nekontrolirano pokretanje kolica uslijed jakog vjetra ili udara ispunog mlaza
zrakoplovnog motora. Kolica takoer moraju imati ceradu ili plastinu nadogradnju koja se koristi
za zatitu tereta od vremenskih neprilika.

Kolica za kontejnere i palete

Kolica za kontejnere i palete koriste se za prijevoz tereta smjetenog u kontejnere i na palete. Obje
vrste kolica imaju ugraene valjke ili kugle na prostoru za prihvat kontejnera ili palete za njihovo
lake pomicanje. Kontejneri ili palete na kolicima moraju se obavezno osigurati s ugraenim
osiguraima. Mehanika konica, ovisno o konstrukciji, blokira kotae kada je ruda kolica dignuta
u zrak ili se nalazi na tlu. Kolica za kontejnere imaju okretnu platformu kako bi se kontejneri
mogli okrenuti u smjeru utovara u zrakoplov.

kolica za kontenjere
kolica za palete

4.2 Runa kolica za prtljag na aerodromima

-Marka: "IK 1996"

-Dimenzije:
Duina 730 mm
irina 530 mm
Visina 950 mm
- Nosivost do 100 kg
- Ram i korpa od hromiranog elika zavrno plastificiran bojom eloksiranog aliminijuma
otpornom na udare
- Tokovi 4 kom. prilagoeni za tihu vonju, prednji upravljiv
- Mogunost pakovanja jednih u druge
- Konica na rukohvatu
- Prednji odbojnik
- Korpa za male predmete ispod rukohvata
- Panel za reklame
- Sunerast rukohvat 2 kom.
- Zadovoljavanje normi o kvalitetu i stabilnost runih kolica

Runa kolicaza prtljag

Higijenska kolica

Vuno vozilo (traktori)

Traktori na zranoj luci imaju viestruku namjenu i predstavljaju osnovni dio opreme. Koriste se
za vuu kolica, vunih stepenica i vunih agregata. S njima je mogue vui i manji zrakoplov.
Traktori se mogu podijeliti prema veliini na:

male traktore teke 3000 kg 12 000kg s vunom snagom na osovini do 60kN za vuu
manjih zrakoplova kao to su DC9, B737, A319, A320...,
srednje traktore teke 12000kg 26000 kg s vunom snagom na osovini do 180kN za vuu
zrakoplovi tipa A300, A310 ...,
velike traktore teke 43000kg 50000 kg s vunom snagom na osovini do 380kN za vuu
irokotrupnih zrakoplova kao to su DC10, B747, B777...,

Viljukar za utovar kontenjera

Pokretna pretovarna sredstva, imaju teoretski neogranieno podruije kretanja. Zavisno od profila
mogu vriti utovar, pretovar, prenos i istovar kontejnera. Praktino to su viljukari i dizalice,
odnosno hvatai ili prenosnici kontejnera razliitih dimenzija i sposobnosti dizanja (kapaciteti
dizanja su: 5, 10, 20, 30, 35 i 40 tona). Ta sredstva imaju sledee konstrukcije prilaza kontejneru:
sa strane (bono);
eoni navoz (dolazak ispred kontejnera) i

Pokretna traka za prtljag

Pokretna traka ini sistem koja u jedinoj tehnikoj jedinici omoguuje vaganje, lijepljenje
naljepnica, prijenos i prikupljanje prtljage.
Kombinirani sustav, meutim, ini lanac meusobno povezanih tekuih traka kao to su:
- prihvatne tekue trake,
- prijevozne trake i
- sabirne tekue trake

Kontrolni sustavi na mjestima za check-in s pomou kojih se obavlja prijenos prtljage na spojne
tekue trake mogu biti:
- runi i
- automatski.
Pri runim ili manualnim sustavima operator prenosi prtljagu s vage na prihvatnu tekuu traku tako
da vizualno prati (kontrolira) sabirnu tekuu traku i postavlja prtljagu na prazna mjesta.
Pri automatskim sustavima ta se operacija izvodi s pomou elektronskih kontrolnih ureaja. U
svijetu su razvijena tri tipa elektronskih ureaja

Zakljuak:
-Radi se o jednoj problematici koja je postala nezaobilazan dio svakog industrijskog i
proizvoakog procesa, pa i u uslunim djelatnostima kao to su aerodromski terminali za
dopremu prtljaga, ili oni najobiniji koji se koriste u veim trgovakim prodavnicama za kasom.
Uloga ovih transportera se ogleda u njenom specifinom nainu olakavanja raznih poslova,
ubrzanja procesne efikasnosti, pa i samog kvaliteta i sigurnosti transporta kako nepreraenih tako
i gotovih proizvoda. Takoer je specifina upotreba ovih trakastih transportera u irokom spektru
koritenja, kojim omoguava vremenski usklaen razvojni trend, njihovo relativno lahko
odravanje koritenjem automatizovanih istaa, koji bez obzira na ljudsku neprisutnost
usklaeno obavljaju svoju funkciju produenja ivotnog vijeka samog transportera.

LITERATURA:
- Prof Dr. Abdulah Ahmi.........................................Pretovarna I Transportna Mehanizacija,
(Univerzitetska knjiga)
- Nedad Repi, Mirsad oli, Alija Zuko............Transportni Ureaji (4. razred mainske
tehnike kole)

- Prof. Dr. Ivan Mavrin...........................................Prekrcajna Mehanizacija (FPZ, Zagreb)

- Prof. Dr. Boris Bahril, mr. Damir Boievi........Mehanizacija Pretovara I Skladitenja
(FPZ Zagreb)
- Internet

SADRAJ:

Kratak uvod i opis problema.........................................................................................................1

Osnovni oblici transortera.............................................................................................................2
Kosi i kombinirani trakasti transporteri........................................................................................3
Transporteri za velike udaljenosti i velike proizvodnosti.............................................................3
Transporteri za ugradbu................................................................................................................4
Transporteri posebne namjene.......................................................................................................5
Trake transportera..........................................................................................................................6
Bubnjevi........................................................................................................................................9
Valjci...........................................................................................................................................13
Pogon transportnih traka..............................................................................................................17
Pogon i noenje trake elinom uadi..........................................................................................18
Ukrcajne i iskrcajne naprave........................................................................................................20
Proraun trakastog transportera....................................................................................................24
Kontrola i odravanje traka..........................................................................................................30
ienje traka...............................................................................................................................30
Primjena na aerodromima............................................................................................................35
Transporter za utovar i istovar.....................................................................................................36
Kolica za prtljag...........................................................................................................................37
Kolica za kontejnere i prtljag......................................................................................................38
Vuno vozilo (traktori)................................................................................................................40
Viljukari za utovar kontejnera...................................................................................................41
Pokretna traka za prtljag ............................................................................................................42
Zakljuak.....................................................................................................................................43
Literatura.....................................................................................................................................44
Sadraj.........................................................................................................................................45