Journal

PREPORODOV
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 149 OUJAK 2013.

MILORAD PUPOVAC
LOKALNI IZBORI 2013. Izborni snovi i ivotna realnost INTERVJU MILORAD PUPOVAC Raspirivanje desniarske atmosfere PRIZNANJE PRAVEDNICI MEU NARODIMA Holokaust, pravednici i Vuk I ONI SU HEROJI LOI SRBI Pravednici meu Srbima
KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Emina BUINKI Edis FELI Sena KULENOVI Mirza MEI Edina SMAJLAGI Ajka TIRO SREBRENIKOVI Suradnici: Helena ANUI (Rijeka) Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split) Avdo HUSEINOVI (Sarajevo) Senadin LAVI (Sarajevo) Helena MARKOVI (Sisak) Faris NANI (Zagreb)

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Izborni snovi i ivotna realnost....................................................... 3 BONJACI U HRVATSKOJ Nitko ne zna kad mu je dekika........................................................ 4 Od fotografija do sevdaha. .............................................................. 6 Bosna je jedna dobra zemlja........................................................... 8 Mjesec knjige.................................................................................. 9 Goe iz Maribora i Vogoe......................................................... 11 Podrka turskih dunosnika.......................................................... 12 HRVATSKA Kandidat s najteim zadacima....................................................... 13 ivimo meki totalitarizam............................................................. 15 Suenja za ratne zloine............................................................... 17 INTERVJU MILORAD PUPOVAC Raspirivanje desniarske atmosfere.............................................. 20 BOSANSKI BAROMETAR Bezglave politike igre. .................................................................. 26 Holokaust, pravednici i Vuk. .......................................................... 28 Bonjaka narodna konstitucija (II)............................................... 30 IZ SVIJETA Zanimljiva vremena. ...................................................................... 32 KULTURA Stara staza..................................................................................... 36 Od Pariza do Teherana.................................................................. 37 Poezija provjeravanja sjeanja...................................................... 38 Antologija u Zenici........................................................................ 39 PRIE IZ BOSNE Pravednici meu Srbima............................................................... 40 IVJETI ISLAM Arabija prije Muhammeda, a.s. (II)............................................... 42

Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijea

UVODNIK

UVODNA RIJE

Izborni snovi i ivotna realnost

Ovogodinji lokalni izbori, koje je Vlada RH raspisala za nedjelju 19. svibnja, novi su ispit bonjake politike zrelosti. Prethodni ispit, parlamentarni izbori iz prosinca 2011., pokazao je znaajne pukotine u promiljanju vlastite politike budunosti, u formiranju politikog naroda. U svjetlu novih odnosa snaga na nivou XII manjinske izborne jedinice (jako albansko politiko jedinstvo), rezultata Popisa stanovnitva iz 2011. i nedavno usvojenog Zakona o lokalnim izborima, svibanjsko mjerenje politikog pulsa od iznimne je vanosti. Za bolje razumijevanje sadanjeg odnosa snaga i eventualne nove momente u politikom mozaiku prisjetimo se lokalnih izbora 2009. godine, koji su ostali upameni po barem tri injenice. Prvo, u nekoliko sredina na izbore su po prvi puta izale dvije bonjake politike stranke temeljna SDAH i novoformirana BDSH. Drugo, iako je sredinjica BDSH osnovana krajem listopada 2008. godine, samo est mjeseci kasnije lokalni stranaki ogranci u Istri postigli su odline izborne rezultate: dva vijenika mjesta u Labinu i Kranu, te oko 2.500 glasova na izborima za Istarsku upaniju. I tree, u gradu Sisku pripadnici bonjake nacionalne manjine, putem koalicije lokalnog ogranka SDAH s HDZ-om, postali su punopravni lanovi vladajue koalicije, to se ogledalo u opipljivim politikim pozicijama. Na osnovu pametnog predizbornog koaliranja, kao i sretne injenice da su tada (a vjerojatno i sada) HDZ i SDP bili u odnosu fifty fifty (to je znailo da nacionalne manjine odluuju o vlasti), bonjaki politiki predstavnici dobili su znaajan dio postizbornog kolaa: mjesto dogradonaelnika, lana Kabineta gradonaelnika, dva mandata u Gradskom vijeu i nekoliko mjesta u Upravnim odborima gradskih poduzea i ustanova. Slobodno se moe rei da se radilo o prvom stvarnom i opipljivom participiranju Bonjaka u vlasti na nivou lokalne samouprave u Hrvatskoj. Jedna od zanimljivosti tadanje sisake i sisako-moslavake izborne prie bila je i tzv. asimetrina koalicija. Nakon lokalnih izbora 2009. na gradskom nivou SDAH je dio vladajue koalicije na elu s HDZ-om, a na upanijskom sa SDP-om. Osnovna konstatacija koja se namee pred lokalne izbore 2013. jeste da e se oni, iz bonjake perspektive, odvijati u znatno povoljnijem zakonodavnom okruenju nego prije etiri godine. Znaajan napredak u politikom predstavljanju Bonjaka na lokalnoj razini treba prvenstveno zahvaliti rezultatima prethodnog Popisa stanovnitva na kome je dolo do znatnog poveanja broja Bonjaka sa 20.755 na 31.479, to je za 51,7% vie. Prema podacima koje je obznanila Dravna uprava, a koji su utvreni na temelju odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o lokalnim izborima, situacija je sljedea: Bonjaci imaju zakonsko pravo na dva zamjenika opinskih naelnika i 12 vijenikih mjesta. Preciznije reeno, zagarantirana su mjesta zamjenika naelnika Opine u Gunji i Cetingradu, zatim vijenika mjesta u gradovima Labin (1) i Vodnjan (1), kao i u opinama Raa (1), Kran (1), Sveta Nedelja (1), Vojni (1), Drenovci (1), Cetingrad (1) i Gunja (3). Osim toga, pripadnici bonjake nacionalne manjine imaju pravo na jedno vijeniko mjesto i u Istarskoj upaniji. Iz prezentiranih podataka vidljivo je da se Bonjacima najvei prostor za politiko zastupanje otvorio u Istri (ak est mandata). Dugoronije gledano, najvei pozitivni efekt rezultata Popisa stanovnitva 2011. trebao bi se iskazati na izborima za Vijea i predstavnike bonjake nacionalne manjine 2015. godine, kada e vjerojatno doi do znaajnijeg poveanja broja bonjakih manjinskih vijea irom Hrvatske. Naroito u onim opinama i gradovima gdje su Vijea bonjake nacionalne manjine, na drugim izborima 2007. godine, zbog velikog broja nacionalno izjanjenih Muslimana, ukinuta ili reducirana na nivo predstavnika. A tada su najvie stradali upravo Bonjaci iz Istre koji su, nakon popisnih rezultata i novousvojenog Zakona o lokalnim izborima, sada u prilici da najvie profitiraju. Treba sa zadovoljstvom podsjetiti da se na nivou Republike Hrvatske broj Muslimana umanjio za 65,9%, s velikih 19.677 na podnoljivih 6.704. Osim zakonski zagarantiranih 14 mandata u lokalnoj/regionalnoj upravi, ostatak moebitne prie odnosi se na utjecaj dvaju bonjakih politikih stranaka, prvenstveno njihovu sposobnost koaliranja s drugim strankama. Manevarski prostor je uglavnom ogranien popisnim brojkama, iz kojih proizilazi izborna snaga i zanimljivost za velike stranke. U tom smislu, zanimljive informacije dolaze iz Istre. SDAH je na razini Istarske upanije i grada Pule ula u koaliciju SDP, HSU, SDSS i HSLS, koja za istarskog upana kandidira Damira Kajina (biveg visokopozicioniranog lana IDS-a), a za pulskog gradonaelnika Peu Grbina. Prema posljednjim informacijama, BDSH e najvjerojatnije ostati vjeran Ivanu Jakoviu i koalirati s IDS-om, koji za istarskog upana predlae Valtera Flegu. Zanimljiv obrat je u Sisku, kod najjaeg ogranka SDAH u Hrvatskoj. Sisaki SDAH i HDZ, zbog neodranih obeanja i nesporazuma u protekle etiri godine (dobrim dijelom uslijed uloge HSP-a), nee ponovo zajedno u izbornu bitku. Nije u igri niti SDP, ve je dogovorena koalicija Volim Sisak u kojoj su SDAH, Demokratska stranka umirovljenika, Hrvatska demokratska regionalna stranka Samostalna demokratska srpska stranka. Na upanijskom nivou SDAH sigurno i dalje ostaje u vrstoj koaliciji sa SDP-om upanice Marine Lovri Merzel. Zanimljivo je da sisaki ogranak BDSH izlazi samostalno na izbore. Svakako je najzanimljivija situacija u Zagrebu. BDSH e gotovo sigurno podrati stranke lijevog centra na elu sa SDP-om, dok e SDAH vjerojatno i dalje ruku pod ruku s Milanom Bandiem. Prema posljednjim anketama gradonaelniku funkciju trebao bi zadrati kralj Zagreba, lukavi politiar i svaiji ovjek, kako su ameriki obavjetajci, u dokumentu dostupnom na Wikileaksu, opisivali Bandia prije lokalnih izbora 2009. godine. U ovom kratkom prikazu treba spomenuti i jedan kuriozitet. U jednom mjestu, u Istri, kau da je mogua koalicija izmeu SDAH i BDSH, ali jo nije definitivno dogovorena. Svojevremeno je u bonjakom zanosu jedinstva i zajednitva izjavljivano da su SDAH i BDSH prirodni saveznici. Moda je dolo vrijeme da se saveznitvo, barem na jednom primjeru, pokae i na djelu. Nije loe za podsjetiti da je 2. svibnja 2013., u pono, zadnji rok za predaju lista za lokalne izbore. Do 18. travnja aktualni sastavi predstavnikih tijela moraju zavriti sve svoje poslove, a od tada izvrna tijela (gradonaelnici, naelnici, upani) ne mogu donositi odluke jer su u tzv. tehnikom mandatu. Nakon toga slijedi mjesec dana predizborne kampanje i uvjeravanja birakog tijela u bolje sutra, brigu za ope dobro Moda smo malo umorni od svega toga, ali i to je cijena demokracije. q Ismet ISAKOVI

OUJAK 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

PROF. MERSIJA OMANOVI, PRVA TAJNICA KDBH PREPOROD

Nitko ne zna kad mu je dekika

Profesoricu Mersiju Omanovi susreemo ve godinama na svim relevantnim promocijama knjiga i drugim dogaajima vanim za bonjaku zajednicu u Zagrebu. Neizbjena polemiarka, aktualna referentica, duhovita komentatorica, iva enciklopedija razvoja i smjernica za budunost ove manjinske organizacije. Kada je davne 1991. godine, u etvrtak, 2. svibnja, odrana u zagrebakom hotelu Intercontinental Osnivaka skuptina Kulturnog drutva Muslimana Preporod, pred 700 uzvanika iz bonjako/muslimanskog intelektualnog kruga govorila je, i to kao prva govornica, prof. Mersija Omanovi. Za predsjednika Preporoda izabran je Ibrahim Kajan, a za potpredsjednike prof. dr. Nedat Paali i novinar Vjesnika Ismet Ico Voljevica. Skuptina je izabrala i Glavni odbor od 20 lanova, a za prvu tajnicu izglasala prof. Mersiju Omanovi. Govorilo se dosta u to vrijeme o obnovi Kulturnog drutva Muslimana Preporod. Po povratku iz Sarajeva, sastala sam se dr. Ibrahimom Kajanom i prof. dr. Muhsinom Rizviem. Dogovorili smo s brojnim naim intelektualcima Osnivaku skuptinu, ispriala nam je ga. Omanovi. Susretljivou Islamske zajednice zapoeli smo s radom u Tomaievoj ulici br. 12. elei biti svima pri ruci, u dane agresije na Hrvatsku, Ibrahim Kajan bi znao ostati po cijele dane blokiran; Zagrebom su urlale protuavionske sirene. Prosto je nevjerojatno kako se inilo mnogo s malo lanova. Poeli smo tiskati i informativni bilten Telal, organizirali kvalitetne tribine. Sjeam se gostovanja Norveanke Tone Bringe, a i dr. enane Buturovi, talentirane novozelandske pjesnikinje Rosemary Menzies. Pravi rad zapoinje s izdavatvom. asopis Behar izlazi od 1990. godine, s njime poinje i na bonjaki preporod. Spomenuti valja i pokretanje kronolokog asopisa Bonjaka pismohrana, koji je ureivao prof. dr. Muradif Kulenovi. Afirmirao je bonjako ime i identitet, tradiciju i kulturu, stvarao svijest o samobitnosti Bonjaka vezanih s bezbroj povijesnih i aktualnih zbivanja suradnje s Hrvatima i Hrvatskom. Njime je proirena i baza bonjatva u Hrvatskoj i na lanove koji dotad nisu bili ukljueni u politike stranke. Dugo sam sama prepisivala povijesne materijale, vie to ne mogu. Pitu jo znam napraviti, ali na stroj vie pisati ne znam. Biljeim koncepte; Behar je jako vaan, posjedujem povijesne materijale. Pokrenuo ga je Baagi, a nakon godine dana nastavio Edhem Mulabdi. U biblioteci imam oko 2.000 knjiga, namjeravam dio dati u Islamsku gimnaziju i Bonjaki odjel knjinice u Sisku. Trebam to uraditi, nitko ne zna kad mu je dekika. Dosta knjiga mi je kod brata Mirze, ponajvie kupljenih dok sam studirala. Knjige je donosio i tata iz Sarajeva iz antikvarijata njegova prijatelja Buuka. Donosio je i Gajrete. Poklonila sam ih u Sarajevo gosp. Zulfikarpaiu i dobila lijepu zahvalnicu. Nedavno ste na jednoj promociji saeli bitne odrednice razvoja bonjatva. Krajem veljae promovirana je knjige mr. Amine Nani Manjine u pravu. Autorica apostrofira godinu 1993. kada Muslimani dobivaju svoju nacionalnost i postaju Bonjaci, a knjievnost Bosne i Hercegovine postaje bosanskom. Neto ranije, poetkom listopada 2009. godine, mr. Ajki Tiro Srebrenikovi tiskana je knjiga Identitet, jezik i

Prof. Mersija Omanovi bosanska knjievnost. U njoj ona govori, vraajui se u povijest, da smo 1971. god. dobili priznatu nacionalnost: Musliman. To je bila vjerska pripadnost, ne nacionalnost. Te dvije knjige trebaju proitati svi koji se osjeaju Bonjacima/injama. Jo na Osnivakoj skuptini Preporoda knjievnik Alija Isakovi poelio je da sada, kada imamo naciju, uskoro osnujemo i Maticu muslimansku. Da je iv, znao bi da smo na pragu osnutka Bonjake matice. Mirsad Baki na jednom skupu u Bogovievoj, u Domu gdje su se sastajali Muslimani i Hrvati, izjavio da nije postojala knjievnost Muslimana prije 1898. godine i izlaska na latinici Edhem Mulabdievog Zelenog busenja. (Ga. Mersija pokazuje izdanje knjige iz 1910. godine.) Demantirala sam ga i rekla da je prije aneksije Bosne i Hercegovine itekako postojala naa knjievnost na arapskom, turskom i perzijskom, da je bila alhamijado knjievnost, dodue embrionalna. I Muksin Rizvi u svojoj knjizi Bosansko-muslimanska knjievnost poslije preporoda, 1887. do 1918. godine pie o tome.

O obitelji
Austro-Ugarska je omoguila mnogim Muslimanima da besplatno studiraju. Moja majka Razija ivjela je u Beu prije nego se udala za oca Murata. Bila je sitna, plavih oiju, prava gradska ena, obrazovana, taktina. to vidi i uje, ne pria, ako nije za priati. (Slika na zidu: Murat Omanovi: graansko lice, odjea gospodska.) Tata je imao radnju na uglu Petrinjske i Bokovieve. Zvala se Granada, prodavao voe i povre. Kao najstariji sin, naslijedio je taj posao. (Srdanost zrai iz obiteljskih fotografija: Mersija, kao djevojica u oevu naruju. Mama i tata u Sarajevu u parku. Tata, kada je obitelj 1950. stigla u Zagreb. Pa, zgodna plavojka, 20-godi-

PREPORODOV JOURNAL 149

BONJACI U HRVATSKOJ
nja Mersija, koju je brat Mirza snimio u Opatiji.) Omanovii potjeu iz Risna iz okolice Herceg Novog. Kada je u te krajeve doao Napoleon pobjegli su u Krajinu, u Trebinje, u okolicu Mostara. Tako i Dizdarevii, i Begovii, i Resulbegovii Trebala sam ta svoja sjeanja zapisati, na zamolbu gosp. rahm. Serdarevia iz Sarajeva. Nedavno mu je kerka Mevlida, u prostorijama Preporoda u Vukovarskoj, prezentirala knjigu Prie i legende trebinjskih Bonjaka. Neto slino je pokuavao znatno ranije napraviti i rahm. dr. Muhamed dralovi. Rodom sam iz Sarajeva, a u Trebinju sam provodila ljeta. Druila se s Resulovikama: Tidom i sestrom joj efikom. (Pokazuje fotografije djevojaka u kupaim kostimima snimljenih na Seferovcu.) U Sarajevu sam svirala klavir kod asnih sestara. Skinuli su ih i rasformirali. Kada smo doselili u Zagreb, tata koji je bio kapriciozan, odluio je da nastavim svirati kod asnih, u Frankopanskoj. uvala sam note iz Sarajeva, na njima je bio ig sv. Augustina iz 40-ih godina. Poklonila sam ih sveenicima u Sarajevu. Koliko znam mi, muslimani, Bonjaci, pripadali smo Bosanskoj crkvi. Rekoh to jednom prilikom i povjesniaru, prof. dr. Ivi Bancu. Te su dvije vjere vrlo sline. I kod Bosanske crkve ima molitva u akam, odnosno zalazak sunca. I pravoslavci su prelazili na islam Jako se uvrijedim kada mi netko kae da sam Turkinja. ujete od naeg naroda da se zaklinje s turske mi vjere i slino! Turci su nama bili tek uvodnik u kulturu islama. ast im, u to vrijeme jo nisu bili ono to su danas. U knjizi prof. dr. Enesa Karia iz Sarajeva o nedavnom ratu, Srbin Srbinu javlja da dva Muslimana bjee preko Jevrejskog groblja. Jedan kae: Sad e Turci doi! Neki dan sluam na TV-u kako su: Turci u Bosni i Hercegovini prosperitetan narod! Protiv toga se treba boriti! Prof. dr. Banac me za takav moj komentar pohvalio. sinula na suncu. Kod prof. dr. Ive Hergeia sam diplomirala na Moliru, a kod prof. dr. Ive Frangea na egedinu i Vojnoviu. Moram i ovo ispriati Bilo je to 1995. godine, urim na sastanak Preporoda, nailazi prof. dr. Tvrtko ubeli. Pozove me i suzdravajui suze, govori: Za ovo to se u Mostaru dogaa nisu krivi Muslimani, nego moji Hrvati!. Bili su to divni profesori: poticajni, velikoduni. Prof. dr. Ivo Hergei me nagovarao da magistriram, doktoriram. Meutim, radila sam u kui, bila zaposlena na obrazovanju kadrova u NIK-u 1965. godine. I kada sam konano mogla ostvariti svoju elju za magisterijem dola je operacija glave 1999. godine. Taj posao u NIK-u bio je zanimljiv. Popodne smo odravali seminare za kvalifikacije. Neki Vaso Pavlica mi jedan dan kaza da su me drugovi predloili za partiju. Sad ti odbij! Dobro, Vaso, kako god hoete! Mislim, moda e zaboraviti. Kad eto njega kroz nekoliko dana, nosi da potpiem ulanjenje i pokazuje da je metnuo da sam Muslimanka. Uvede mene Vaso u Muslimane jo 1973.!

O Enveru olakoviu
Ula sam jednom prilikom u stan Envera olakovia kao u knjinicu, do stropa su bile police s knjigama. Profesor je predavao matematiku. Vejsil-beg olakovi, Enverov otac, potjee iz Loknjana. Enver je s 11 godina doao u Sarajevo iz Budimpete. Nauio je govoriti bosanski s dijalektom kao da je roen u Sarajevu. Majka Maarica, iji su geni bili idovski, ga je, u strahu od faistikih progona, prevela na kranstvo. U svom Dnevniku pie o tome kako ga je posramila materina gesta. Drala sam referat o Enveru olakoviu u Bonjakoj nacionalnoj zajednici Za Legendu o Ali-pai dobio je nagradu 1941. godine, a jugoslavenske vlasti zabranili su mu pisanje do 1962. godine. Jednu knjigu Roman o Latif-agi posvetio je i poklonio tati. Dok sam bila lanicom Odbora Islamske zajednice, rahm. Zlatan, mlai Enverov sin, dao mi je na itanje neke oeve rukopise. U Beharu sam sve obrazloila i traila objavu svih djela. U Enverovim rodnim Loknjanima, bomba, koja je pala na njihovu kuu, ubila mu je roditelje. Nedavno sam u Islamskom centru, na simpoziju o antifaizmu, ula od predsjednika idovske zajednice u Sarajevu kako je Vejsilbeg olakovi od Izraela dobio priznanje Pravednika meu narodima, da je spasio jednu idovsku djevojicu. Kada su je i kako spasili ako su poginuli, to je bilo s tim djetetom nisam pitala. Knjievnik Enver pie u romanu kako, dok se Sarajevo bombardira, a idovi protjeruju, na sastanku na Baariji, u magazi, razgovaraju bogatiji ljudi: Musliman, Hrvat, Srbin i Jevrej. idov im kazuje o svojim strepnjama da e ga Gestapo uhvatiti i napraviti od njega sapun, alei se na raun svoje debljine. Pokazuje papir o kupljene dvije kue u Melbournu. Ne ide mu se iz Sarajeva i iz Bosne koje neizmjerno voli. Mujaga e mu na to: Ako te uhapse, mi emo te doi spasiti iz apsane. Pobjede li oni, sutra ete svi vi biti idovi!, odgovara mu olakoviev Jevrejin. Nije li tako i bilo!? Prijateljujete s knjievnikom Predragom Matvejeviem!? Njegova supruga Mira i ja smo diplomirale isti dan kod Frangea. Njega sam upoznala 1973. godine. Bila je nedavno promocija knjige Zdravka Zime, nisam znala, a Predrag ga je zamolio da mi napie posvetu. Dobar je ovjek, osim to je posebno obrazovan i talentiran. Alija Izetbegovi je, kada je izaao iz zatvora, prvo njega nazvao Za mojih sijela kod ge. prof. Mersije Omanovi najela sam se i burekia i torte, i napila aja, a dosta mi teksta ostade nedoreeno... Ne znam hoe li mi profesorica prigovoriti il me opet pozvati!? q Edina SMAJLAGI

Drago Trebinje
Dok prebiremo fotografije ga. Mersija me brino pita za ranu smrt moje majke. Takva je, puna obzira, suutna, s nevjerojatnom memorijom za detalje! I brzo razgovor skree na ono to obje volimo: na zelenu trebinjsku rijeku u kojoj smo, koincidencijom, nauile plivati. Trudi se da njenim gostima nita ne usfali, slijedi njihove interese. Pripovijeda o mirisima i bojama nenine trebinjske bate. Nanosila sam se vode iz Baketia bunara. Uz bunar je bio pelinjak, esto bi me izujedale pele. U avliji je s jedne strane bio cvijetnjak, s druge mutvak u kojemu se kuhalo. Pamtim kako nena sprema sonu, drhtavu janjetinu. Ognjite mi je bilo nekako u visini prsa. Dvije su stepenice za ulaz u nau kulu: drvena vrata, na njima velika reza. Soba, koju su ispod tri prozora, opasivale seije, gledala je na Redepovinu i rijeku Trebinjicu. uo se huk kola. Na podu prostrt lijep ilim, a u oku musandra s posteljinom. Tu je i cementiran amadik s ibrikom da se moe uzeti abdest, okupati se. Bata s povrem, razliitim voem, najvie smokava. Gledamo neto slino sada u turskim serijama, ljudi upoznaju tu kulturu. Sve je u Vaem ivotu vezano za knjievnost?! S majkom, ocem i bratom, stanovala sam kat ispod nekadanjeg predstavnitva lista Osloboenje u Zagrebu, a koje je 80-ih godina vodio Enes engi, novinar. Tada su tiskana kompletna djela Miroslava Krlee. Studirala sam knjievnost: Komparatistiku pod b, a Jugoslavistiku pod a. (Opet mi pokazuje fotografije: studensku fotku Mersija, Zagrepanka, studentica, na promociji 1965. godine.) Diplomirala sam kod prof. Ive Frangea. Prvu godinu studija bili smo na Filolokom fakultetu, jo se gradio Filozofski fakultet. Sjedim iza onih starinskih prozora, zalazi sunce, mama me je kanirala. A prof. ubeli e meni: Opet si se farbala! Ona kesten boja u preljevima

OUJAK 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

DANI BONJAKE KULTURE 2013. U RIJECI

Od fotografija do sevdaha
Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. i 2. oujka 2013. u Rijeci je organizirana tradicionalna manifestacija Dani bonjake kulture 2013.. Ovogodinji dvodnevni program organizirali su Bonjaka nacionalna zajednica za Primorsko-goransku upaniju i dva Vijea bonjake nacionalne manjine za Grad Rijeku i Primorsko goransku upaniju. Dani bonjake kulture 2013. bili su izuzetno zanimljivi i raznovrsni, uz odlinu posjeenost. U petak, 1. oujka, u prostorijama rijekog ogranka BNZH, Vodovodna 15 B, sveano je otvorena izloba fotografija pod nazivom Posueno vrijeme, autora Faruka Ibrahimovia. Osim toga, predstavljena je i izdavako-informativna djelatnost KDBH Preporod u 2012. godini. Izloba i predstavljanje Preporodovog izdavatva popraeni su nastupom Mjeovitog pjevakog zbora Sevdalije iz Rijeke i degustacijom tradicionalnih bosanskih jela. U subotu, 2. oujka, u dvorani Filodrammatica na rijekom Korzu, odrana je tribina na temu Sevdalinka kao glazbeni i kulturoloki fenomen, a nakon toga i koncert pod nazivom Sevdalinkom selam Domovini. Nastupi su solisti i muziari rijekog zbora Sevdalije, a kao specijalni gost Nedad Imamovi, legenda bosansko-hercegovakog sevdaha. an, adekvatan podneblju, kulturnom i duhovnom miljeu. Inspiriran nianima, Faruk Ibrahimovi pun emotivnog naboja pria svoju priu. Na uradcima se vidi dugi strpljivi istraivaki duh autora. Ta studioznost iskljuuje preklapanje skulpture i umjetnike fotografije. Duhovna simbioza stvaraoca pretae se u idilini pristup stvaralakog izraaja. Pulsirajui osjeaj za svjetlost i detalj jasno izdvaja stablo iz ume konkretno naglaavajui crte i kompoziciju. Dominira likovna, koncepcijska uravnoteenost prema mistinoj produhovljenosti dajui jednu novu, pastoralnu viziju ivota. Ekstaza umjetnikog zrenja vidljiva je u vremenu i prostoru, rekao je Muris orbi. Mr. sc. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, izrazio je aljenje to na otvorenju izlobe nije prisutan i Faruk Ibrahimovi, autor fotografija, koji bi nam iz vlastitog vienja progovorio o poticaju i upornosti da obilazi niane diljem BiH i pronalazi njihove sitne oblikovne raznolikosti. Takvo tipoloko bogatstvo ne bismo oekivali od jedne tradicije nadgrobnog spomenikovanja, pogotovo kada je u pitanju relativno jednostavan oblik, valjak sa zavrenim elementom, pokrivalom za glavu, turbanom, koji najee simbolizira posveenost vjeri ili uenost ili posveenost vjeri. Ono to na fotografija posebno vue panju jeste likovna interpretacija svakog od niana. Autoru je posebno stalo do naglaavanja prostorne i likovne prisutnosti niana u odnosu na raznolikost njegove pozadine, rekao je Nani. Ustvrdio je da se autor koristi i metodom montae, pri emu figuru

Fotografije niana i Preporodovo izdavatvo

Rijeki imam Adem ef. Smaji, predstavljajui izlobu fotografija Posueno vrijeme, uvodno je citirao sljedei kuranski ajet: Kad bi Allah kanjavao za svako uinjeno zlo, ne bi na zemlji ostalo nijedno ivo bie. Smaji je naglasio da su niani muslimanski nadgrobni spomenici, skromno obiljeje koje muslimani stavljaju svojim blinjima poslije smrti. Sva groblja diljem BiH, gdje su pokopani muslimani puna su niana skromne veliine. Islam je vjera koja od svojih sljedbenika trai skromnost u svakodnevnom ivotu, pa tako i kod sahranjivanja. Kada je rije o nadgrobnim spomenicima moramo biti krajnje skromni bez obzira na staleku mo blinjih. Jer islam ne pravi rasnu, klasnu ili bilo kakvu staleku razliku meu vjernicima, shodno islamskom uenju nema prednosti arap nad nearapom, bijeli nad crnim, niti crni nad bijelim osim u bogobojaznosti, moralnosti ili ljudskosti, rekao je Smaji. Istaknuo je da u BiH imamo tri vrste nadgrobnih spomenika: zatvoreni mauzoleji (turbeta); otvoreni mauzoleji simbolizirani nizom okruujuih stupova, koji nose krov ili kupolu; kameni nadgrobni spomenici niani, baluci na kojima su uklesani arapski, turski i bosanski natpisi. Na njima pie ime i prezime, godina roenja i smrti, a na nekim nianima imamo i kuranske ajete, pobone citate, stihove Postavljanje niana kao skromnih obiljeja, iznad glava naih umrlih, dozvoljeni su, ak i preporuljivi. To je znak skromne panje prema naim umrlima. Radi ouvanja svog vjerskog i kulturnog identiteta, o tome bi trebalo voditi vie rauna. Posebno u sredinama gdje muslimani ive u kao vjerska manjina, zakljuio je Adem ef. Smaji. Muris orbi, rijeki slikar i pisac, istaknuo je da niani, kao tragovi ivota i obiljeja mezarja, nisu samo hladni i beutni vjerski spomenici. Oni su neto osjetljivije i uzvienije. Niani starijih generacija pripadaju umjetnikom djelu, tj. kulturi s naglaenom islamskom fundamentikom. S vremenom se razvija bosansko-hercegovaki ni-

Predstavljanje fotografija niana (Ibrahim Runi, Senad Nani, Adem ef. Smaji, Sanela Muminovi i Muris orbi)

Predstavljanje Preporodovog izdavatva (Ismet Isakovi, Ajka Tiro Srebrenikovi, Faris Nani i Senad Nani)

PREPORODOV JOURNAL 149

BONJACI U HRVATSKOJ
niana postavlja na pozadinu koja u tom trenutku, na odreeni nain korelira s njegovom figurom. Isto tako, on intervenira i likovnim putem, tako da dobivamo nadrealne, lirine i slikovite prostore. Pritom Ibrahimovi nianima pokuava dati dodatnu dimenziju njihove sveprisutnosti i postojanosti kroz vrijeme. Drugi dio priredbe protekao je u znaku pisane rijei. Preporodovu izdavako-informativnu djelatnost predstavili su Senad Nani, Ajka Tiro Srebrenikovi, Faris Nani i Ismet Isakovi. Istaknuto je zadovoljstvo injenicom da je tijekom 2012. godine u nakladi KDBH Preporod tiskano ak pet knjiga: Zato tone Venecija Ervina Jahia, Begovi su pali na tjeme Filipa Mursela Begovia, Manjine u pravu Amine Nani te Islam na Balkanu i Historijski putopis kroz Bosnu i Hercegovinu Edina Urjana Kukavice. Osim toga, Behar, dvomjeseni asopis za kulturu i drutvena pitanja, i Preporodov Journal, drutveno-politiki mjesenik, tijekom prethodne godine napravili su znaajan kvalitativni iskorak na vizualnoj atraktivnosti, irini urednike koncepcije, sadrajnoj aktualnosti i zanimljivosti. Govorei o znaaju Dana nezavisnosti BiH posebno je izdvojen feljton u Preporodovom Journalu u kome se u proteklih godinu dana pisalo o devetorici heroja Armije RBiH, kojima su zbog velikih ratnih zasluga posthumno dodijeljeni ordeni Narodnih heroja obrambenog rata 1992.-1995. To su: Safet Hadi, Mehdin Hodi Crni Labud, Mithad Hujdur Hujka, Hajrudin Mei (Kapetan Hajro), Safet Zajko, Enver ehovi, Adil Bei, Nesib Malki i Izet Nani. Osim toga, objavljene su prie o Avdi Paliu, Senahidu Boliu Boli i Zaimu Imamoviu, trojici heroja koji su poginuli u obrani BiH. Za njih danas mnogi smatraju da su zasluili orden Narodnih heroja, ali iz (ne)objanjivih razloga nisu ga dobili.

Tribina o sevdalinkama (Ibrahim Runi, Sanja amani, Nedad Imamovi i Elvir Rizvanovi)

Nedad Imamovi u prepunoj Filodrammatici U dananjem sve ubrzanijem i materijalno optereenom nainu ivota, sevdalinka teko nalazi svoje zaslueno mjesto. Sve tee je nai trenutke da se zaustavimo i posvetimo trenutak vremena duhovnim vrijednostima, dragim ljudima i mjestima, pa tako i kvalitetnoj glazbi. Sevdalinka zasluuje puno veu panju i vanost u ouvanju nasljea koje su nam ostavili nai djedovi. Kao uvarica bosanskog kulturnog nasljea ima vrijednost koja zasluuje da postane nematerijalno blago UNESCO-ve liste kulturne batine ovjeanstva, rekla je prof. Sanja amani. Nedad Imamovi, interpretator sevdalinki i narodnih kompozicija iz Sarajeva, muziar je od 16. godine ivota. Bilo je izuzetno zanimljivo sluati njegovu priu o odrastanju u obitelji gdje se sevdalinka prenosi s koljena na koljeno. Naime, Nedad je sin legendarnog bosansko-hercegovakog interpretatora sevdalinkeZaima Imamovia, ali i otac Damira Imamovia, jednog od trenutno najtraeniji interpretatora sevdalinki na ovim prostorima, koji svojim interpretacijama stvara poseban stil suvremenog sevdaha. Nedad Imamovi je prve pjesme otpjevao na Radio Sarajevu davne 1969. godine, a od tada do danas snimio je blizu 300 sevdalinki. Rodio sam se sa sevdalinkom i s njom ivim itav ivot. Sve dok je Bosne i bosanskog duha, ivjet e i sevdalinka, rekao je Nedad Imamovi. Nakon zanimljive polusatne tribine uslijedio je koncert Sevdalinkom selam Domovini. U prepunoj dvorani rijeke Filodrammatice, pred vie od 250 posjetitelja, Nedad Imamovi oduevio je prisutne svojom specifinom interpretacijom i glasom. Kapnula je i pokoja suza, a vei dio koncerta publika se Imamoviu prikljuila u pjevanju, tako da su zajedno djelovali kao jedan veliki mjeoviti pjevaki zbor. Dani bonjake kulture 2013. zavrili su u kasnim veernjim satima, uz pjesmu i zakuski s tradicionalnim bosanskim jelima, koje su pripremile vrijedne Bonjakinje iz Rijeke. q Ismet ISAKOVI

Tribina o sevdalinkama i koncert sevdaha

Prof. Sanja amani, via predavaica na Uiteljskom fakultetu Sveuilita u Rijeci, govorei na tribini Sevdalinka kao glazbeni i kulturoloki fenomen, istaknula je da sevdalinka predstavlja jedinstven i najreprezentativniji tradicionalni glazbeni izriaj Bosne i Hercegovine. Na bosansko-hercegovakom tlu kao narodna umjetnost pojavljuje se nakon dolaska Osmanlija i pod utjecajem kulturnih tekovina islama, u vrijeme kad su se izgradile gradske etvrti i kada se ivot poeo odvijati u onom ambijentu koje prepoznajemo kroz tekstove sevdalinki. U sevdalinci se moe nai sve ono to karakterizira narodni izriaj kao npr. jezik, pozicije i status lanova obitelji, lokalna obiljeja, kulturu ishrane. Dakle sve ono to su ljudi nae prolosti osjeali, o emu su matali i kako su gledali na svijet. Sevdah kroz svoje tekstove uva blago narodne knjievnosti. Interpretacija sevdalinke je kulturna ostavtina koja se ouvala usmenim putem, ije se osnovne melodijske i tekstualne karakteristike nisu znaajnije mijenjale. Nastala je u ekonomski i materijalno stabilnijem miljeu, koji je bio islamsko-orijentalni, ali je istovremeno ispunjen kulturno-tradicijskim elementima svih triju bosanskohercegovakih etnokulturnih zajednica, rekla je amani. Naglasila je da su svojom strukturom sevdalinke vrlo kompleksne pjesme, nabijene emocijama, a tradicionalno se izvode sa puno strasti i topline. U njoj je sadrana sutina slavensko-orijentalnog izriaja, ali i zvuk srednjovjekovne panjolske, koju su u Bosnu donijeli bosanski Sefardi. U narodu se kae da se ona izvodi poravno, to znai da je za njenu izvedbu potreban odreeni ugoaj, koji zaokruuje cijelu priu, uz pravog pjevaa i emotivnu interpretaciju. Zbog toga pjeva sevdalinke, pojasnila je prof. amani, nije samo interpretator u glazbeno-scenskom smislu, od njega se oekuje snana povezanost. On je i uvar batine.

OUJAK 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

PROSLAVA DANA NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U SPLITU

Bosna je jedna dobra zemlja

U subotu, 2. oujka 2013. godine, u dvorani Kazalita lutaka u Splitu odran je sveani program povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Organizator programa bila je Koordinacija bonjakih asocijacija grada Splita i Splitsko-dalmatinske upanije, predvoena Vijeem bonjake nacionalne manjine grada Splita. Meu visokim uzvanicima bili su prisutni Angel Mitrevski, lan Savjeta za nacionalne manjine RH, Marica Rui, savjetnica u Uredu gradonaelnika Grada Splita, predsjednici i predstavnici upanijskih i Gradskih vijea nacionalnih manjina grada Splita i Splitskodalmatinske upanije (slovenske, makedonske, srpske, crnogorske i maarske nacionalne manjine). Na poetku programa intonirane su himne Republike Hrvatske i BiH, a zatim je Fatihom i minutom utnje odana poast svim poginulim braniteljima Bosne i Hercegovine. Ibrahim Durakovi, voditelj programa, u pozdravnom govoru je ukazao na vanost Dana nezavisnosti BiH, govorei i o povijesnom kontekstu dogaaja koji su utjecali na stvaranje suvremene BiH. Prisutnima se obratio i Kadro Kulain, predsjednik Koordinacije bonjakih asocijacija grada Splita i Splitsko-dalmatinske upanije. Njegov govor i poruke esto su prekidane aplauzima posjetitelja (vie od polovice prisutnih bili su prijatelji Bonjaka svih nacionalnosti). Zanimanje za ovo dogaanje bilo je veliko, tako da je dvorana splitskog Kazalita lutaka bila prepuna. Posjetitelji su, doista, mogli uivati u vrlo dobrom programu. 78 izvoaa je doprinijelo tome da e se ovo dogaanje jo dugo pamtiti. Kulturno-umjetniki program je zapoeo nastupom najmlaih, ukljuenih u Sekciju za rad s djecom i omladinom, pod vodstvom Seide Hodi. Recitalima pjesama na temu Bosne, Mehmedalije Maka Dizdra i Nedada Ibriimovia, uglazbljenim pjesmama i bosanskom himnom, lanice ove sekcije Mia Kavara, Sara Hadiahmetovi, Amra Hodi, Memnuna i Hatida Hadi, Lejla Hamzi te Habiba i Ajla eerovi, oduevile su publiku. U nastavku programa lanice Sekcije za rad sa djecom i omladinom pri KDB Preporod Split izvele su ples pod nazivom to nas ima, maallah!, u koreografiji koju su same osmislile. Manal Naser Edd Din, Mirvat Naser Edd Din, Alena Velagi, Hana Velagi i Melisa Armanda su govorom tijela, plesom uputile poruku o toleranciji i ljepoti ivota. Solisti splitskog Preporoda: Hatida i Memnuna Hadi, Lidija Leskur, Salko emovi, Zdenka Gvozdenovi, Zora Samokovlija i Leda Fazli su podarili publici jako dobru interpretaciju sevdalinke. A zatim su na scenu izale kraljice zborskog pjevanja, enski zbor Bulbuli koji djeluje pri KDBH Preporod Zagreb. Bulbuli su s voditeljem Ismetom Kurtoviem, glazbenicima Edinom Deferagiem (harmonika) i Danijelom Domazetom (udaraljke) izveli nekoliko antologijskih pjesama, koje krase posebni aranmani i jako dobra interpretacija. Poseban obol nastupu Bulbula dao je Sead Muhamedagi, poznati hrvatski prevoditelj i vrsni znalac bosanske kulture, posebno sevdalinke, koji je pojanjavajui svaku otpjevanu pjesmu publiku proveo kroz bosanske sokake, slikovno predoavajui demirli pendere, ljubavne boli jedne banjaluke udovice, ljepotu mostarskih duana... U vrsnoj interpretaciji solistica Nade Domazet, Midhete Ibrahimpai i Sabine Softi, Muhamedagievo pojanjenje je jo vie pridonijelo arobnom trenutku odlaska u neko staro vrijeme koje se u splitskom sutonu eljelo sauvati od zaborava. Ljepota, beskrajna arolija i ljubav o kojoj govori sevdalinka su zalog buduem

Bulbuli i Bosana u Splitu

Najmlai lanovi splitskog Preporoda vremenu u kojem e sve vie biti zaljubljenika u ovu tradicionalnu bosansku pjesmu. Ovome u prilog ide i splitska publika, koja je s oduevljenjem popratila i potiho, kao povjetarac kad zaarlija na morskoj puini, pjevuila svaku pjesmu. Ovo dogaanje nije bilo samo u ast drage nam Bosne i Hercegovine, slavila se ljepota ivljenja temeljena na razliitosti, kulturolokim proimanjima jedne sredine s drugom, jednog duhovnog naslijea s drugim, koje je oduvijek obogaivalo bosansko-hercegovaki prostor, njeno prolo vrijeme, ali i koje e biti sigurna karta za njenu budunost. Ispred BNZH nastupila je zagrebaka Folklorna skupina Bosana, potpomognuta lanicama Bulbula. Uz solisticu Nadu Domazet, kroz pjesmu i igru bila je doarana atmosfera enskog sijela u Sarajevu, iju koreografiju potpisuje Aja Rudija, a glazbenu obradu Karlo Mikai. Nakon jo jedne izmjene, pjesama Bulbula, nastupila je ponovno Bosana u narodnoj nonji gradske sredine koja je oduvijek vodila brigu o estetskim vrijednostima, pa je nonja svojom elegancijom i ljepotom plijenila poglede prisutnih. U koreografiji Muhidina Aliehaia, Bosana je publiku poastila i pjesmama i igrama iz okolice Sarajeva pod nazivom Kolo okolo, u glazbenoj obradi Karla Mikaia. Obnovljene narodne nonje i oglavlja uraena su prema predlocima etnografske zbirke. Nakon programa, posjetitelji su bili vidno dirnuti umjetnikim programom, ali i dobrom organizacijom domaina. Prijatelji Bosne su u blagom proljetnom sutonu, u Splitu, nedaleko od Rive, slavili s povodom ime bosansko, dobrohotno prigrlili mozaik bosanski, darivajui i svoj modri kristalni kameni Bosancima i Bonjacima za slaganje nekog novog zajednikog mozaika. Hvala Vam prijatelji! q Mensur DURAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 149

BONJACI U HRVATSKOJ

ISLAMSKA TRIBINA DR. SULEJMAN MAOVI

Mjesec knjige
Tijekom oujka 2013. godine u Islamskom centru u Zagrebu, u okviru tradicionalne Islamske tribine etvrtkom Dr. Sulejman Maovi, odrane su dvije promocije: 7. oujka predstavljena je knjiga prof. dr. Ahmeda Smajlovia Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na savremenu arapsku knjievnost, a 14. oujka ovjek i njegova sjena dr. Ante Kovaevia.

Ahmed Smajlovi Filozofija orijentalistike

Filozofiju orijentalistike i njen utjecaj na savremenu arapsku knjievnost, pored zagrebakih domaina kurra hafiza Aziza ef. Alilija i Kemala Mujiia, predstavili su urednik knjige Mustafa Prljaa i etvorica profesora s Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva: dekan prof. dr. Ismet Buatli, prof. dr. Reid Hafizovi, doc. dr. Samir Beglerovi i prof. dr. Mehmed Kico (prevoditelj knjige). Knjiga Filozofija orijentalistike je prijevod doktorske disertacije prof. dr. Ahmeda Smajlovia, jednog od najveih muslimanskih alima s ovih prostora, koja je izvorno napisana na arapskom jeziku. U Egiptu, na arapskom jeziku, tiskana je u dva navrata: 1980. i 1997., a na bosanskom jeziku prvi puta 2012. godine, u prijevodu prof. dr. Mehmeda Kice. Knjigu su zajedniki izdali El-Kalem i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Ahmed Smajlovi (1938.-1988.) bio je jedan od najvanijih mislilaca i aktivista meu bosanskim muslimanima u drugoj polovici 20. stoljea. Nakon obranjene doktorske disertacije na Al-Azharu u Kairu (1974.), vratio se u BiH gdje zapoinje svoj radni angaman. Najprije je bio ef Kabineta tadanjeg reisu-l-uleme, a zatim kao predsjednik Starjeinstva Islamske zajednice za BiH, Hrvatsku i Sloveniju u Sarajevu. Kada je 1977. godine otvoren Islamski teoloki fakultet (dananji Fakultet islamskih nauka) izabran je za vanrednog profesora na predmetima Akaid i Islamska filozofija, koje je predavao usporedo s obavljanjem dunosti predsjednika Starjeinstva. Nakon to je pod pritiskom tadanjih vlasti smijenjen s poloaja predsjednika Starjeinstva, prelazi na Islamski teoloki fakultet, na kome je nedugo zatim izabran za redovnog profesora. Na toj dunosti ostao je sve do smrti 11. kolovoza 1988. godine. Prof. dr. Ahmed Smajlovi je bio lan mnogih meunarodnih institucija u Europi i islamskim zemljama, te uestvovao na brojnim konferencijama, simpozijima i strunim savjetovanjima na kojima su njegovi referati i diskusije bili veoma zapaeni. Za svoga kratkog ivota objavio je preko 250 radova na bosanskom i arapskom jeziku. Svojim aktivnostima Islamsku zajednicu je doslovno otvorio prema tadanjem jugoslavenskom, a napose bosansko-hercegovakom drutvu. Jednako tako, i u javnom prostoru tadanje Jugoslavije osigurao je mjesto za prezentiranje islama i javno tretiranje tada najaktualnijih pitanja iz povijesti islama, oblasti teologije, religije i dr. Pokretanjem izdavake djelatnosti Islamske zajednice, planskom gradnjom mesdida i damija i izvan BiH, naroito u Hrvatskoj i Sloveniji, pokretanjem asopisa Islamska misao, dr. Smajlovi je predvodei grupu svojih mlaih suradnika uspio pokrenuti strukturalnu reformu Islamske zajednice. Postigao je funkcionalne promjene u njenom djelovanju, ak i opoj slici u javnosti. Na osnovu sadraja knjige zakljuuje se da je dr. Smajlovi u njenoj analizi zadrao znanstveno-objektivan pristup. Knjiga Filo-

Promocija knjige prof. dr. Ahmeda Smajlovia zofija orijentalistike i njen utjecaj na savremenu arapsku knjievnost je podijeljena u tri velika poglavlja, a svako se sastoji od pet odjeljaka. U prvom poglavlju Smajlovi je objasnio pojam orijentalistike, njene motive i odnos prema kolonijalizmu, misionarstvu i cionizmu, kao i interes za arapsko-islamsko kulturno naslijee i filozofiju. U drugom poglavlju objasnio je europsku i arapsku metodologiju u knjievnom istraivanju, iznio ciljeve klasinih arapskih uenjaka, razmotrio usmjerenja orijentalista, pozabavio se pravcima arapskih uenjaka i napravio usporedbu izmeu razliitih tendencija unutar orijentalistikih studija. U treem poglavlju pie o preporodu suvremene arapske knjievnosti, zatim o orijentalistici i nekim krupnim problemima, kao i zanimanju, utjecaju i doprinosu orijentalistike suvremenoj arapskoj knjievnosti. Mnogi intelektualci izraavaju aljenje zbog kasnog objavljivanja prijevoda Smajlovieve doktorske disertacije, te smatraju da su neobjavljivanjem ovoga djela Bonjaci izgubili zasigurno znaajnije mjesto u intelektualnoj povijesti 20. stoljea. Ahmed Smajlovi je pretea Edwarda Saida i njegovog svjetski poznatog djela Orijentalizam, na kojem je radio dugi niz godina. Veina istraivaa u oblasti orijentalistike u svome kritikom odnosu prema tom fenomenu poziva se upravo na Saidov Orijentalizam. Meutim, Filozofija orijentalizma rahmetli prof. dr. Ahmeda Smajlovia ne samo da je napisana mnogo ranije, ve je uraena i neusporedivo temeljitije. Koliko je dr. Smajlovi ozbiljno pristupio prezentiranoj temi, govori i podatak da knjiga sadri ak 718 stranica, 1.549 fusnota i 724 literarna izvora.

Anto Kovaevi ovjek i njegova sjena

Pored autora, knjigu ovjek i njegova sjena predstavili su eljko Keki, bivi agent UDBA-e i povjesniar dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra. Knjiga govori o zauujuem prijateljstvu izmeu dr. Ante Kovaevia i eljka Kekia, njegove sjene iz naslova knjige, te o progonu politikih neistomiljenika, montiranim sudskim procesima i grijesima komunistike ideologije, totalitarnog sistema i prakse u bivoj Jugoslaviji.

OUJAK 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ
Knjiga ima nekoliko cjelina, a pisana je jednostavnim i britkim stilom. Ona je svojevrsni kompendij memoaristike i dokumentaristike, vapaj protiv zaborava i autentino sjeanje o mranoj strani bivih jugoslavenskih vlasti. Posebno je vrijedan dokumentarni dodatak knjige u kojoj se precizno opisuju sluajevi vezani uz injenicu da je UDBA od 1946. do 1990. u atentatima ubila 69 hrvatskih politikih emigranata, 24 su preivjeli atentate s trajnim tjelesnim posljedicama, osmorica emigranata su oteta i netragom nestala, trojica su kidnapirana i dovedena u Jugoslaviju suena na visoke zatvorske kazne, a samo su se etvorica uspjela spasiti nakon otmice. Dr. Anto Kovaevi je 1981. doslovno kidnapiran, otet i na montiranom procesu u Doboju 1982. godine zbog neprijateljske propagande osuen na 8,5 godina robije i konfiskaciju cjelokupne oeve imovine. Kasnije je kazna smanjena na est godina, a to je u cijelosti izdrao u zloglasnom zenikom zatvoru. Kovaevi u knjizi dramatino, u stilu napetog trilera opisuje svoj sluaj, lamentira o apsurdnosti komunizma i komunistike Jugoslavije, razmilja o svojim progoniteljima meu kojima su mnogi 1990. postali preobraenici i kameleonski stali u prve redove novih vlasti. Autor na poetku iznosi svoj ivotni credo i elju da ovom knjigom otme zaboravu sve rtve komunizma i save one koji su patili zbog ideje o samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Poao je od temeljne spoznaje da je nakon 20 godina hrvatske demokracije povijest pokazala sve svoje apsurde. Istina je pogaena i poraena, a zloin je nagraen. Jer, kako Kovaevi istie: ivimo u Jugo-Hrvatskoj, naa nova kua (drava) poela se graditi od starog materijala, a kako mu je priznao i eljko Keki, njegova sjena: Danas Hrvatsku nemaju oni koji su se za nju borili, nemate ju vi koji ste za nju robijali, niti ju imaju domoljubi. Hrvatsku imaju oni koji je nikada nisu htjeli, a to su moji kolege udbai, koji su se uknjiili na Hrvatsku, kao na svoj posjed, s vlasnitvom 1/1. Povjesniar dr. Ante Nazor uvodno je naglasio da mrea koja je postojala u vremenu o kojem Kovaevi govori u knjizi ovjek i njegova sjena nije samo tako iezla, nego je jo uvijek prisutna.
Promocija u Tuzli

Promocija knjige dr. Ante Kovaevia Istaknuo je da jednostavno nije mogao vjerovati to se sve dogaalo, a saznao je iz Kekievog govora na prethodnoj promociji knjige u Sarajevu. Kontinuitet je neto to nam svima prijeti, a rjeenje je u savezu izmeu Bonjaka i Hrvata. Dr. Ante Nazor se u posebno osvrnuo na zakinutost slobode govora i poloaja jezika, civilizacijske razine koje su uspostavljene tek 90-ih godina. Naglasio je da knjiga veliko drutveno i politiko znaenje te da e doprinijeti dospijevanju istine do itatelja i potaknuti dobrosusjedske odnose Hrvatske i BiH. Pritom bez raiavanja prolosti nema zdrave budunosti. Za sve poinjene zloine, od 1945. do 1995., mora postojati isti kriterij osuivanja kako bi sve loe ostalo iza nas. Svoje izlaganje dr. Ante Nazor zavrio je sljedeim rijeima: Danas Hrvatsku nemaju oni koji su se za nju borili, niti oni koji su za nju robijali. Imaju je oni koji je nisu ni htjeli. eljko Keki je neobina pojava u hrvatskom javnom ivotu, bivi agent UDBA-e zaduen za praenje Ante Kovaevia i ostalih progonjenih Hrvata nakon sloma tzv. Hrvatskog proljea. Keki je jedan od rijetkih bivih djelatnika UDBA-e koji je bio spreman iskreno progovoriti o sustavu unutar kojeg je djelovao, to ga je navelo da stupi u vezu s Kovaeviem nakon 90-ih, iz ega se razvilo njihovo dananje prijateljstvo. Na tribini Keki je opisao kako je, u suradnji s drugim ustanovama u Jugoslaviji, praen svaki korak dr. Ante Kovaevia. Pritom se, u principu, o njemu sve znalo. Naglasio je da je Kovaevi bio izuzetno tvrd, mlad ovjek koji je sve podreivao ideji hrvatstva. Posebno zanimljiv dio izlaganja odnosio se na naine djelovanja UDBA-e, koja je ila tako daleko da su sinovi odavali oeve, supruzi supruge, to znai da se zadiralo u najintimnije ljudske krugove. U zanimljivom izlaganju dr. Anto Kovaevi opisivao je zatvorske anegdote gdje su politiki osuenici bili tretirani gore od ubojica i silovatelja. U tim anegdotama najzanimljivije su zatvorske etnje i razgovori s drugim robijaima, a od njih razgovor s Vojislavom eeljom, u kojem je Kovaevi rekao da e bosanske muslimane, ako se osjeaju Marsovcima, priznati i kao Marsovce. Time je pokazao svoju privrenost Bonjacima uz koje je i odrastao. Pritom je naglasio kako su Hrvatska i BiH jedna duhovna i geopolitika cjelina te da ne mogu jedna bez druge, iz ega je jasno da je suradnja prijeko potrebna. Kovaevi se prisjetio i svojih muslimanskih supatnika iz zatvora u Zenici, osuenih na montiranom Sarajevskom procesu 1983. godine. Osim Alije Izetbegovia, koji je robijao u Foi, u Zenici su bili Omer Behmen, Hasan engi, Demaludin Lati, Mustafa Spahi, Husein ivalj, Ismet Kasumagi i drugi. Dr. Anto Kovaevi se posebno osvrnuo na svoje pismo rahmetli Aliji Izetbegoviu, u kojem pie o potrebi zajednikog otpora velikosrpskim nastojanjima. q Ismet ISAKOVI

Mjesec promocija zavren je predstavljanjem knjige doc. dr. Denisa Beirovia Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme avnojevske Jugoslavije (1945-1953), u srijedu 20. oujka 2013. na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Knjiga je tiskana 2012. godine u nakladi Medlisa Islamske zajednice Zagreb i zagrebakog ogranka BNZH. Promocija Beirovieve knjige u Tuzli bila je trea po redu, a prethodno je predstavljena u Zagrebu i Sarajevu. Kapitalno historiografsko djelo, u kojem se opisuje najtee razdoblje u povijesti Islamske zajednice, predstavili su ugledni povjesniari i sveuilini profesori iz BiH i Hrvatske: akademik Enes Kari, Ismet Buatli, Adnan Jahi, Amir Kari, Zlatko Hasanbegovi i autor Denis Beirovi. q

10

PREPORODOV JOURNAL 149

BONJACI U HRVATSKOJ

AKTIVNOSTI VIJEA ENA ISLAMSKOG CENTRA U ZAGREBU

Goe iz Maribora i Vogoe

Kada su se u subotu, 16. oujka 2013., u Islamskom centru u Zagrebu, u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi, nale na okupu ene iz udruga ena ak triju drava domaice iz Hrvatske i goe iz Maribora i Vogoe kod Sarajeva nije bilo puno zapreka za ugodno druenje, iako su se tek bile upoznale. Naime, sve tri grupe ena povezuje, uz elju za upoznavanjem novih kultura i obiaja, i zajednika vjera islam. Uas su bile prepune Divanhana i okolne prostorije Islamskog centra njihova srdanog amora, mirisima jel i kave. Tog su dana hanume sasluale iscrpno predavanje o povijesti Zagrebake damije od mualime Emine Mei, a i obile oblinje Spomen obiljeje poginulim Bonjacima/muslimanima u Domovinskom ratu. efika Mujezinovi, medicinska sestra u Klinikom centru u Mariboru, koja 36 godina ivi u tom slovenskom gradu, ispriala nam je: Uzele smo si jedan slobodan dan za ovo putovanje. Neke od ena su prvi puta u Zagrebu. Zagrebake su dematlijke stvarno prekrasne, gostoljubive, divno su nas primile. Iz Maribora je dola manja grupa od 33 ene iz Udruenja ena, to je ustvari na prvi radni posjet. Nastojimo kroz ovakve kontakte upoznati druge kulture i gradove, a prije svega ene u Medlisima. Vidjeti kako ive, to rade, to planiraju za budunost. U Mariboru djelujemo, zasad, u jednom malom mektepskom dijelu kue u kojoj se okupljamo. I u takvim uvjetima evidentiranih je 480 lanova, a taj na rad, uz Boju pomo, trudom odravamo, irimo i elimo i kroz i ovakav vid suradnje obogatiti. Ponosne smo to smo od predsjednice Vijea ena Islamskog centra u Zagrebu, ge Azre Omanovi i od mualime Emine Mei, pohvaljene. Zanimljivo je vidjeti to sve u Zagrebu organizirate za mlade: za nie uzraste, a i za omladinu. Veliki je to i nama poticaj za irenje nae zajednice. Pri dolasku u Zagreb, pria ga. Mujezinovi, voditeljica Udruenja ena Islamske zajednice Maribor, obile smo u Krapini Muzej praovjeka. Objedinile tako kulturu i duhovnost. Nae suradnice dolaze iz raznih krajeva: s Kosova, iz Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine, pa se ovakvim druenjima sv obogaujemo razliitostima. U Zagrebu smo vidjele jezgru grada: katedralu, glavni trg, Preradoviev trg Valjalo bi provesti due vrijeme da bi se vie uivalo u bogatoj kulturnoj ponudi. Putovanjima elimo, posebno naim mladim lanicama, pokazati kako trebaju njegovati suradnju, ohrabriti ih da se jo vie aktiviraju. Razbiti i predrasude da se u damijama i islamskim centrima nema zabavnih sadraja. Stvoriti koheziju vjerom, a i obiajima. Mnoge ljude je pogodila recesija, kriza je strana. S onima koji su u potrebi takoer smo uspostavile bolje kontakte. Prije est godina, na 8. veljae, na Preernov dan, poele smo raditi kao Udruga ena. Vrijedne smo suradnice i kreatorice aktivnosti u dematu. Suraujemo u razliitim projektima: pomaemo renovirati objekt u kojem se sastajemo; ukljuujemo se i u razne humanitarne projekte, i s nizom humanitarnih slovenskih udruga, dajemo dobrovoljne priloge. Pomagale smo i pri izgradnji Islamskog centra u Ljubljani. Promovirale smo se prije tri godine na dravnoj razini za Dan islamske kulture i pokazale Slovenkama i Slovencima kako je ivjeti s drugim nacionalnostima i vjerama. U Mariboru nemamo problema, ali su domai katkad tvrd orah kada treba neto dobiti. Mislim da se pribojavaju islamizacije

Druenje ena iz Hrvatske, BiH i Slovenije u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu i tu je prepreka. ujem da zagrebako Vijee ena ima jako dobru suradnju s republikim vlastima. Bivi upan nam je pomogao da dobijemo jo dvije zemljine parcele. U doglednom vremenu emo moi neto izgraditi i imati pristojan prostor za obavljanje svojih vjerskih dunosti, za sastajanje i aktivnosti, za rad s mladima. Dva puta svakog mjeseca mi i sada odravamo sijela. Odaziv na putovanja je prilian i dobar je poetak suradnje i kompleksnijeg rada. Kada djeca u srpnju odlaze na raspust organiziramo piknik za sve dematlije i za ire obitelji. Time zapravo pridobivamo i nove lanice i dogovaramo nove projekte. Saliha Gratii, jedna od sudionica druenja ena, ispriala nam je: Iz Vogoe smo, dole smo posjetiti ovaj kompleks, ovaj lijepi grad. Inae, organiziramo razliite aktivnosti: pomaemo drugim enama koje su u oskudici u hrani, odjei, odlazimo bolesnima, sakupljamo i novac. Sino smo oko ponoi krenule iz Vogoe, a u Zagreb stigle u 6,30 sati. Cijeli dan nismo spavale, malo smo iscrpljene, sutra ujutro putujemo natrag. Odsjele smo u hotelu Zagreb, domaice su nam ga rezervirale. Obile smo Zagreb, vidjele Gornji i Donji grad, ispriala je za Journal Elma Vedjan, profesorica razredne nastave. Aktivna je lanica Asocijacije vogoanskih ena, a i lanica Stranke demokratske akcije ve pet godina. Prvi nam je ovo posjet Zagrebu, inae smo obile Mostar, Gorade, obilazimo sela i gradove. Uzvratne posjete su dobrodole, openito ta putovanja su vrlo poticajna za rad ena. Prekratko je vrijeme za poblie se upoznati da bi se i kasnije ee dolazilo u Zagreb, ali razvit e se sigurno neka nova prijateljstva. ule smo to se sve radi ovdje u Islamskom centru, ugodno smo iznenaene svime. Drago nam je, nismo mislile da je sve u toj mjeri dobro organizirano. Iznenadio me ugodno i broj polaznika djece. I na rad je, uz humanitarni, preteito rad sa djecom. Predsjednica Aktiva ena iz Vogoe je prof. Sabiha Salin, ravnateljica Gimnazije, profesorica matematike i informatike. Prilika je to da se i ostvare neki kontakti i razmijene grupe djece. Uvjereni smo da e 50-ak zagrebakih dematlijki, koje su ugostile prijateljice iz Vogoe i Maribora, svoje organizacijske sposobnosti ubrzo prenijeti i na mlae narataje. q Edina SMAJLAGI

OUJAK 2013.

11

BONJACI U HRVATSKOJ

TURSKA PREKO HRVATSKE SPAJA ISTOK I ZAPAD

Podrka turskih dunosnika

U sklopu neslubene posjete turskog ministra financija Mehmeta imeka Hrvatskoj, 12. oujka 2013., odrano je sveano otvorenje prostorija turskog investicijskog drutva Neta Capital Croatia. Na otvorenju, koje je okupilo tursku i hrvatsku poduzetniku i bankarsku elitu, reeno je da je rije o drutvu za upravljanje investicijskim fondovima. Cilj je da se doslovce spoji Istok i Zapad jer e Zagreb biti financijska toka iz koje e se razvijati poslovne operacije u pogledu upravljanja investicijskih fondova na podruju Njemake, jugoistone Europe, Turske i zemalja Perzijskog zaljeva, rekao je Hrvoje aban, direktor Neta Capitala Croatia. Neto kasnije iste veeri, u organizaciji Hrvatsko-turskog poslovnog kluba, u hotelu Esplanada odrana je sveana veera koja je imala za cilj poticanje razvoja poslovnih odnosa i suradnje izmeu hrvatskih i turskih poslovnih ljudi.Brak zgergin, turski veleposlanik u Hrvatskoj, u pozdravnom govoru je istaknuo da ministar imek, meu ostalima, personificira temelj uspjeha Turske, a to je dobra Vlada. Predsjednik Hrvatsko-turskog drutva prijateljstva, saborski zastupnik Goran Beus Richembergh, istaknuo je da je Hrvatsko-turski poslovni klub sekcija njihovog drutva, koji okuplja iri krug hrvatskih poslovnjaka i predstavnika turskih tvrtki koje ve rade u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ve posluje oko 50 turskih tvrtki. Osim u Dubrovniku, gdje su ulagale tvrtke Rixos i Uzel turizam, turski ulagai prisutni su i na ibenskom i zadarskom podruju preko kompanije Dogus grupa koja ulae u marine i hotelske sadraje. U financijskom sektoru posluje jedna od najveih turskih kompanija Suzer grupa, koja je preko Eksen holdinga u lipnju 2011. kupila Banku Brod, a koja danas nosi naziv Kentbank. Nekoliko dana kasnije, 18. oujka, Hrvatsku je posjetio Demil iek, predsjednik Velike narodne skuptine Republike Turske, koji je imao niz sastanka s visokim hrvatskim dunosnicima. Prvo ga je primio Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, zatim se sastao s premijerom Zoranom Milanoviem, a potom i hrvatskim predsjednikom Ivom Josipoviem. Inae, iek je u Hrvatskoj dobio izuzetan tretman koji se inae osigurava predsjednicima drava. Mehmet imek i Demil iek, u sklopu posjeta Hrvatskoj, obili su i Zagrebaku damiju, gdje ih je doekao muftija Aziz ef. Hasanovi. Hasanovi je obojicu proveo po prostorijama Islamskog centra, Islamske gimnazije i vrtia Jasmin, gdje su proveli kratko vrijeme u druenju s djecom i omladinom. Obojica su posjetili i Spomen obiljeje palim Bonjacima i muslimanima u Domovinskom ratu, gdje je zajedniki prouena Fatiha. Ministar imek je o posjeti Zagrebake damije rekao da mu je jako drago zbog posjete takvom prekrasnom kompleksu. To nije samo damija, to je i nauni i kulturni centar. estitam vodstvu ove ustanove i iznosim svoje posebno zadovoljstvo ovom posjetom, rekao je ministar imek. Aziz ef. Hasanovi je nakon susreta rekao da kada su u pitanju odnosi Islamske zajednice u Hrvatskoj i Turske, posebice s turskim Diyanetom, oni su na visokoj razini i u stalnom usponu i vode k realizaciji nekih projekata koje su te dvije vjerske institucije zajedniki postavili. U tom kontekstu izraavamo zadovoljstvo da imamo brau poput nae brae Turaka koji su uvijek na dohvatu ruke i spremni su da se ukljue u sve programe koje IZ u Hrvatskoj inicira. Poglavito nam je zanimljiva suradnja na stipendiranju naih studenata na razliitim univerzitetima irom Turske, to je

Mehmet imek i Brak zgergin u Islamskom centru

Demil iek ispred Spomen obiljeja Bonjacima braniteljima najbolja investicija. Mi danas imamo raznih profila ljudi i struke koji su zavrili fakultete u Turskoj, rekao je muftija Hasanovi. S druge strane, Demil iek je u Zagrebakoj damiji naglasio da Turska pridaje veliku vanost odnosima sa Hrvatskom te da je brojka od 63.000 muslimana u ovoj zemlji velika i znaajna i da e doprinijeti meusobnim odnosima dviju zemalja. Naa preporuka svim zemljama u kojima ive muslimani je da moraju potivati zakone zemlje u kojoj ive, ali ujedno sauvati svoj identitet. Republika Turska e dati veliku podrku vaim aktivnostima koje su pozitivne, a u budunosti e biti jo plodonosnije, poruio je iek i dodao da posebno podravaju suradnju na planu obrazovanja. U dananjem svijetu islam se poistovjeuje sa terorom, to je veoma pogreno jer islam znai mir. Naalost, neke loe stvari koje su uinjene u ime islama stvaraju tu lou sliku. Zato je potrebna to bolja suradnja muslimana. Va rad je svojevrsna prevencija da se ti nesporazumi uklone. Takoer, mi inimo sve od sebe i dajemo svu moguu podrku, rekao je iek i najavio da e Turska podrati obnovu osmanske batine u Hrvatskoj. Muftija Hasanovi je naglasio da su hrvatski muslimani prepoznati kao uzorna zajednica koja moe posluiti kao model organiziranja i drugih vjerskih zajednica, ali i svim drugim muslimanskim zajednicama u Europi i svijetu. Demil iek je nakon posjete damiji obiao i Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje ga je doekao dekan dr. sc. Damir Boras te jedan od najuglednijih turkologa na Balkanu i proelnik katedre za turkologiju u Zagrebu, dr. sc. Ekrem auevi. U neformalnom razgovoru iek je iskazao svoje uenje velikim brojem studenata turkologije u Zagrebu. q Filip Mursel BEGOVI

12

PREPORODOV JOURNAL 149

hrvatska

POZITIVNO IZVJEE O SPREMNOSTI HRVATSKE ZA EUROPSKU UNIJU

Kandidat s najteim zadacima

Premijer Zoran Milanovi razgovarao je sredinom oujka u Bruxellesu s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom o zavrnom izvjeu o pretpristupnom monitoringu te o nizu pitanja koje Hrvatsku ekaju uoi stupanja u lanstvo. Bilo je rijei o zavrnom izvjeu o monitoringu, koje je dobro. Povjerenik za proirenje Stefan Fle e doi u Zagreb, 26. oujka na sjednicu Vlade koju emo za tu prigodu organizirati i predstaviti to izvjee. Ta pria je gotova, svoj posao smo obavili. Ostalo su bili mnogobrojni detalji koji moraju ostati u zoni diskrecije. Ja sam zagovarao neke hrvatske interese, ne kadrovske, rekao je Milanovi novinarima nakon razgovora s Barrosom. Na pitanje je li bilo govora o hrvatskom kandidatu za povjerenika u Europskoj komisiji, Milanovi nije elio spomenuti ime, dodavi da se vie razgovaralo o profilu kandidata. to se povjerenika tie u Komisiji, ne bih htio skakati pred rudo, premda se u Hrvatskoj manje-vie opravdano spekulira s jednim imenom. Meutim, o tome odluuju predsjednik Komisije i Europski parlament. Vie smo razgovarali o profilu kandidata. To nee biti tema prije zavretka izbora za Europski parlament u Hrvatskoj, nego nakon toga, rekao je Milanovi. Dodao je da je jedan od prvih ciljeva Hrvatske nakon ulaska u EU ulazak u schengenski prostor, unutar kojeg ne postoje granine kontrole: Moda to moemo postii do kraja moje vlade, to je politiki cilj. Milanovi je izrazio uvjerenje da e do kraja oujka biti odobrena i privatizacija rijekog brodogradilita 3. maj: Desetljeima se to pitanje ne rjeava, mi gradimo brodove, a gradili smo ih i kao drava, u dravnim brodogradilitima i prodavali ispod cijene gradnje, dakle, to su bili svjesni gubici. Vjerujem da e kao i Brodosplit, koji je privatiziran i sad ga eka borba na tritu, i 3. maj zavriti kao to smo planirali, kao dio Uljanika koji je dokapitaliziran prije toga da bi mogao kupiti 3. maj.

Stefan Fle, povjerenik EU za proirenje

Zoran Milanovi, predsjednik Vlade RH veo kako idue dvije i pol godine preostaje obaviti jo puno toga kako bi uspjeno ula u Schengenski prostor. Nije jednostavno, ali siguran sam da imamo kvalitetu i prije svega karakter za to uspjeno obaviti, rekao je Milanovi. U zavrnom izvjetaju od 15-ak stranica, Europska komisija se usredotoila na 10 zadaa iz tih triju poglavlja europske pravne steevine, koje je identificirala u svom Sveobuhvatnom izvjetaju o monitoringu, objavljenom u studenom 2012., a koje je Hrvatska trebala ispuniti do predvienog ulaska u lanstvo 1. srpnja 2013. godine. Osam od tih deset zadaa je ispunjeno, preostalo je jo dovriti granine prijelaze kroz Neum, to bi trebalo biti gotovo u oujku ili travnju te dovriti prijevode Europske pravne steevine. Pozitivnim izvjeem o monitoringu postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora ulazi u zavrnu fazu, posebno u vezi Njemake i Danske, koje su za dovretak ratifikacije ekale zavrni izvjetaj o monitoringu. Slovenija je nakon potpisivanja dogovora s Hrvatskom o rjeavanju pitanja Ljubljanske banke zapoela postupak ratifikacije iji je zavretak bio planiran za poetak travnja, a vrlo blizu zavretka ratifikacije su i Belgija i Nizozemska.

A sada Schengen
Privatizacija 3. maja je odobrena, a u Hrvatskoj je 26. oujka boravio europski povjerenik za proirenje EU Stefan Fle, koji je na izvanrednoj sjednici Vlade RH organiziranoj za tu priliku, predstavio zavrni izvjetaj Europske komisije o monitoringu za tri najtea poglavlja europske pravne steevine Trino takmienje, Pravosue i osnovna prava te Pravda, sloboda i sigurnost. Rekao je da je Hrvatska zbog loih iskustava imala najstroe uvjete, ali je izvjee o hrvatskoj spremnosti za ulazak u EU pozitivno. Izuzetno mi je drago to su svi postavljeni uvjeti ispunjeni ili e to uskoro bit, rekao je Fle. lanovima Vlade rekao je kako je pria o Hrvatskoj pria o uspjehu i kako je Hrvatska pokazala odlunost te da je kroz puno godina napornog rada uspjela doi do cilja. Naglasio je kako je Hrvatska bila pod posebnom prismotrom, u posebnom reimu u kojem je osobito pozornost bila posveena trima najteim poglavljima te da je pred nju jo nedavno postavljeno 10 zadaa koje je sve ispunila. Premijer Zoran Milanovi rekao je da ovo nije kraj prie za Hrvatsku nego je rije o kraju poetka. Dodao je kako je Hrvatska prola dosad nevieni screening, ali da joj je to bilo od koristi i na-

Jakovi nee u ministre

Viemjeseni sukob u vladajuoj koaliciji izmeu SDP-a i IDS nastavio se prepucavanjima. Naime, ministar turizma Veljko Ostoji, dok je bio na funkciji u Istarskoj upaniji, znao je koje e zemljite

OUJAK 2013.

13

hrvatska
biti prenamijenjeno te ga je njegova supruga otkupljivala i viestruko kasnije prodavala. Zato je morao podnijeti ostavku pa je premijer Milanovi ponudio efu IDS-a Ivanu Jakoviu da ue u Vladu i preuzme funkciju ministra. Milanovi je istaknuo da u Jakovievu sluaju vidi i kompetentnost, a i predsjednik je stranke te uskoro vie nee biti istarski upan pa moe preuzeti to mjesto. Pritom je Milanovi kritizirao sve ee ideje o formiranju nestranake vlade koja bi pokuala izvui Hrvatsku iz krize. Vidjeli smo kako zavravaju Vlade samo strunjaka. U pravilu nikako, jer nemaju karakter i mandat da provode odluke. Zato elim politikog ministra koji neto zna o poslu. A o ovom poslu predsjednik IDS-a sigurno neto zna, rekao je premijer. Na konstataciju da je Jakovi odbio funkciju ministra i pitanje hoe li Vlada to postaviti kao uvjet, premijer je odgovorio da je njegov poziv ozbiljan, a ne zezanje. Ovo su ozbiljne stvari. I dalje mislim da su kontrolirane politike stranke jedan od temelja demokratskog sustava i liberalne demokracije. To ak pie i u naem Ustavu. Neovisne liste i strunjaci, kome ti ljudi odgovaraju. No u stvarnosti, u vrhu Vlade negativno je primljena Jakovieva izjava da nije kompetentan za poloaj ministra turizma. Neformalnim rjenikom, miljenje je da Jakovi ponovno pokuava izbjei odgovornost koju donosi poloaj u Vladi, dodao je premijer. Prema njemu, ne moe se Jakovi javno zalagati za rekonstrukciju Vlade i govoriti kako je drava krizi, a u isto vrijeme na sve naine pokuavati postati eurozastupnik u Bruxellesu. Osim toga, nastavio je, ne stoji ni izjava da nije kompetentan za poloaj ministra jer je u politici 20 godina, a bio je i ministar u Vladi Ivice Raana. No Jakovi je ostao ustrajan vidjevi svoju ansu na izborima 19. travnja za Europski parlament, a za novog je ministra turizma imenovan je Darko Lorencin.
Porez na nekretnine prolongiran
Iako je ve bio predstavljen, SDP je ipak (privremeno!?) odustao od uvoenja poreza na nekretnine. Radi mira u kui, ministar financija Slavko Lini povukao je svoj mnogo puta kritizirani prijedlog jer HNS-ovih 15 zastupnika SDP-u previe znae. HNS je doista problem. Ta je stranka u previranjima, njihovi lanovi su Slavko Lini, ministar financija u kampanji za unutarstranake izbore i nije jasno tko uope sada vodi HNS, alili su se u SDP-u. Prije toga je ministar Lini tjednima predstavljao javnosti i skupljao primjedbe kako bi izradio konaan prijedlog. Da je upravo porez na nekretnine najvie sporan HNS-u, potvrdio je i predsjednik njihovog zastupnikog kluba Jozo Rado, koji je u intervjuu za jedne dnevne novine ak kalkulirao s mogunou izlaska iz Vlade u sluaju da ga SDP poalje u proceduru. Kako su mediji saznali, premijer Zoran Milanovi razgovarao je o tom intervjuu s potpredsjednicom Vlade Vesnom Pusi i posljedica toga je njezino priopenje u kojem je u potpunosti odbacila opciju HNSovog naputanja koalicije, istiui da je ona stabilna. No, Lini nije mogao suspregnuti ljutnju. Ne bude li tog zakona, nee biti ni smanjenja doprinosa u zdravstvu, a onda to znai da moramo odustati od dijela naih planova koji se tiu rastereenja gospodarstva, kazao je Lini. Dodao je i da je Plan 21 predviao uvoenje poreza na imovinu kako bi se smanjili doprinosi, odnosno nameti na radnike plae, a teret financiranja zdravstva prebacio na bogatije graane. HNS je stabilan partner u koaliciji, ona je dobila povjerenje graana da napravi velike promjene u hrvatskom drutvu. To i inimo, kao ozbiljan partner u koaliciji koja obnaa vlast neemo si dozvoliti probleme u nestabilnosti vlasti, rekao je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva. q

Srbi su krivi za sve

Da se zapali vatra, pobrinuli su se u oujku gospodar Dinama Zdravko Mami i predsjednica HSP dr. Ante Starevi Rua Tomai, koja je izjavila da je Hrvatska za Hrvate, a da su ostali gosti. No dok je Tomai dosljedna u prijeziru (ako ne i mrnji) prema Srbima, dotle Mami vrluda od ulizivanja srbijanskim novinarima do ispoljavanja mrnje. Oboje su izazvali estoke reakcije civiliziranih graana, a gostujui na radiju Soundset plavi, Zdravko Mami obruio se na ministra obrazovanja i sporta eljka Jovanovia, s kojim se verbalno prepucava ve godinu i pol.

Zdravko Mami, izvrni dopredsjednik Dinama On mrzi sve to poinje s hrvatski - prosvjeta, nogometni klub Dinamo, Olimpijski odbor, Akademija znanosti i umjetnosti, Nogometni savez... Ima krvna zrnca koja preteu na onu stranu koja mrzi sve hrvatsko. Iz njegovih oiju iklja krv, a kada se nasmije, vidite samo zube spremne na klanje. On je uvreda za hrvatski um, hrvatski mozak i hrvatskog ovjeka. Zamislite da ovjek koji je Srbin, koji nikada nije radio u prosvjeti i sportu, osim to je bio diza tegova, ministar je tako vanog resora. I to da ovjeku bez ikakvog iskustva i s takvom hrvatomrnjom. On je najvei hrvatomrzac poslije Khuena Hedervaryja..., sasipao je Mami uvrede na raun Jovanovia. Mami je priveden u policiju te je ispitan na okolnosti vrijeana dravnog dunosnika po nacionalnoj osnovi, a onda puten. Ministar Jovanovi je najavio da e tuiti Mamia. Predsjednik Republike Ivo Josipovi najotrije je osudio te izjave, nazvavi ih govorom mrnje i da zasluuje svaku osudu. Premijer Milanovi rekao je o Mamiu da je rije o jednom privatnom poduzetniku, nakupcu koji je dio novog HDZ-a. Nova snaga, to je to. I koliko je god to grozno, toliko je ipak u toj grozoti dobro da ljudi vide koliko se razlikujemo. Mi smo dva svijeta. Te razlike su puno dublje nego to sam mislio. Bio sam moda i malo naivan na poetku kada sam mislio da u s nekim ljudima moi postii dijalog. To su prominentniji lanovi HDZ-a i to je postalo potpuno uobiajeno i proizlazi iz tona i atmosfere na njihovim skupovima, rekao je premijer Milanovi. Osuda je stigla i iz Hrvatskog nogometnog saveza, koji je najavio da e protiv Mamia pokrenuti postupak zbog krenja Kodeksa, a moda je najbolji komentar dao ministar branitelja Predrag Fred Mati, koji je rekao da je ministar Jovanovi u Domovinskom ratu sudjelovao neto vie od 10 mjeseci, i to u borbenom sektoru Hrvatske vojske, dok Zdravko Mami, s druge strane, u ratu barut nije omirisao.U braniteljskim krugovima u kojima se kreem, a vjerujem da tako razmilja veina branitelja, oduvijek smo isticali da posebno potujemo i cijenimo hrvatske graane srpske nacionalnosti koji su u vrijeme Domovinskog rata stali u obranu Hrvatske. Svako razuman sloit e se da su oni vie pomogli obrani Hrvatske nego pripadnici, kako ih u ali nazivamo, Minhenske bojne, rekao je Mati. q Edis FELI

14

PREPORODOV JOURNAL 149

hrvatska

MEUNARODNI DAN ENA 8. OUJAK/MART

ivimo meki totalitarizam

Kakvu vanost ima i to danas simbolizira 8. oujka - Meunarodni dan ena? ene u svijetu ine, a tako je i u Hrvatskoj, veinu ekonomski neaktivnog i nezaposlenog stanovnitva. Kada su zaposlene, rade nie plaene poslove. Koncentrirane su i na hijerarhijski niim zaposlenjima. Zbog tzv. fleksibilizacije radnog trita i fiskalne discipline ee dobivaju poslove na odreeno (uredski poslovi) i tzv. part-time poslove. A u njima su njihova prava jo vie naruena. Poloaj im je i dodatno otean injenicom da snose veim dijelom i trokove drutvene reprodukcije. Dovedene su u poziciju jo otvorenije eksploatacije. Neki od podataka UN-a: ene obavljaju 67% svjetskog rada (one su proletarijat!), zarauju 10% svjetskog dohotka, vlasnice su 1% svjetskog imetka, irom svijeta zarauju 20-50% manje za jednak rad nego mukarci. Od 1,3 milijarde ljudi koje ive u potpunom siromatvu, 70% su ene. ene obavljaju 1020% direktorskih i upravnih poslova, zauzimaju 10% mjesta u parlamentima i tek 5% njih su predsjednice drava. Pokuavajui vratiti 8. martu znaaj praznika solidarne borbe za radnika prava i upozoriti na transformaciju znaaja tog praznika kao indikativnu za mjesto koje se pridodaje feminizmu danas i u Hrvatskoj, u petak 8. oujka 2013., na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odrana je tribina koju su organizirale ene Centra za enske studije i Baze za radniku inicijativu i demokraciju. Aktivno su se u raspravu, uz studentice i aktivistice tih udruga, ukljuile i predstavnice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Na tribini je promoviran i novi broj antifaistikog asopisa Nepokoreni grad posveen enskim borbama. Tribina, koju je moderirala Nikolina Rajkovi, realizirana je u suradnji ena Zagreba i Sarajeva.

Kapitalizam podrava patrijarhat

Prema tvrdnji Davorke Turk, aktivistice iz Sarajeva, jasna je paralela izmeu kapitalistikog ustroja i patrijarhata. Svjedoci smo, rekla je, povratka najnasilnijih aspekata prvobitne akumulacije kapitala u sve faze globalizacije. Kako je preferiranje jeftine radne snage ili besplatne radne snage, uglavnom zadesilo ene neizmjerno je vano podsjetiti na organiziranje enskog otpora i 8. marta. Potaknuti novi angaman, kao i preispitati sve brutalnije i podmuklije oblike porobljavanja to ih omoguava nova podjela na muku i ensku radnu snagu. Agencije za ponudu poslova postale su ponuai povremenih poslia za kuanice, a na njima se od zaposlenica oekuje: marljivost, ljubaznost i nasmijeenost, da izgledaju kao da ne rade za novac. Time je devalvirana vrijednost rada. Turk je podsjetila na dugu povijest borbe za enska radna, jo od vremena kada se pokuavalo sniziti satnicu, izboriti vie nadnice, poboljati zatitu na radu, uz obvezno pravo glasa ena. Borba za politiku platformu poetkom 20. stoljea izvele su ene na ulice, i u Americi i u Europi. Na sastanku Druge internacionale 1910. godine ene su, na inicijativu Klare Zetkin, izborile pravo na obiljeavanje Meunarodnog dana ena, pa se on, u svakoj od lanica Internacionale, uveo kao praznik. Zapravo, Meunarodni dan ena u Europi je bio jedinstven: slavio se od 1911. godine na Dan Parike komune, 18. marta. Davorka Turk je podsjetila i na dramatine demonstracije ena radnica 1917. godine u Carskoj Rusiji, kada su zahtijevale kruh! U toj borbi pridruili su im se i njihovi kolege. Dva dana kasnije, po

naredbi ruskog cara, pobuna je uguena s obrazloenjem da su pobunjenice uz kruh traile i promjenu autokracije. 1922. Lenjin je upravo taj datum 8. marta, proglasio Meunarodnim danom ena, i od tada se poistovjeuje s komunizmom. To je znaajno i za nae junoslavenske prostore, budui da se Dan ena drao za enski filantropski, humani praznik jer su se aktivnosti vezane uz njega odnosile uglavnom na brigu o djeci i za ljude u potrebi. Poetkom 20. stoljea ta se aktivnost znaajno pomie k politikoj aktivnosti. Jugoslavenski enski pokret je djelovao u okvirima sindikalne borbe, a opasnost od faizma povezala je graanske feministkinje i radnice; koncentrirale su se na ulazak ena u birako tijelo, kao i na poticanje obrazovanja ena. Antifaistika fronta ena postaje legitimnom nasljednicom te borbe kroz masovno sudjelovanje ena u dobrovoljnom radu, ukljuivanjem ena u privredu, te rjeavanjem niza socijalnih pitanja. Sve do 1953. godine takvi su oblici djelovanja ena imali niz emancipacijskih uloga, posebice reprodukcije obitelji (tvornike i ake kuhinje), na zakonsku ravnopravnost u braku Danas je uloga ene majke pretegnula nad radnicom. Trend je zabiljeen od 1961. godine kada je ukinut Savez enskih drutava Jugoslavije, a od Prve feministike konferencije ena, 1968. godine, pokualo se preusmjeriti sutinsku ensku borbu na drutvenu ravnopravnost. Od 1975. godine, na meunarodnom planu, praznik je proglaen Danom enskih prava i meunarodnog svjetskog mira. Kod nas od 90-ih godina nastupa prvi val feminizma. Nakon toga se enu vraa u poziciju demografskog multiplikatora. Na djelu je tzv. kapitalistika restauracija, a ona zadire u radniku masu i njene su hijerarhije zasnovane na spolu, zakljuila je Davorka Turk.

Dehumanizacija drutva
Jagoda Milidrag mid, savjetnica za socijalnu politiku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, osvrnula se na aktualne enske borbe: Od kada smo suoeni s pojavom nove demokracije u Hrvatskoj moemo govoriti, a to je zabrinjavajue, o degradaciji en. Nova dananja ekonomija znai novo rezanje i stalnu dehumanizaciju! Zapravo smo izloeni kolektivnom zaboravu sutinskog znaenja praznika Dana ena. Da je tome tako svjedoi i prologodinji komentar hrvatskog premijera da je taj Dan postao decen-

OUJAK 2013.

15

hrvatska
tan! Neoliberalna ekonomska doktrina, koja u svom nazivu sadri ono slobodan, zapravo nema nita sa slobodom. Znai: novo porobljavanje, i ne samo ena, nego kompletnog radno zavisnog stanovnitva. ene su u svojoj sindikalnoj borbi vie pogoene. Lake industrije su omoguile bre zapoljavanje ena, ali su danas naprosto postale out, kao i inae masovna proizvodnja. Sve radne i intenzivne proizvodnje jesu mjesta jo jezivijeg i obezvrijeenog, jeftinog rada. U Hrvatskoj su ene na tritu rada manje-vie segregirane. U uslunim su i servisnim djelatnostima, potplaene, a prema zakonodavnom okviru ini se da je sve u redu. Meutim, reprodukcija je to stavova o rodnim drutvenim ulogama i potiranje karaktera rodnih radnih uloga. To nitko ne eli priznati! Ako se i govori o klasi, govori se o klasi nezaposlenih mladih ljudi, vrlo heterogenoj po sastavu i po kvalifikacijskoj strukturi. O klasi koja radi na odreeno vrijeme, na poziv, radi kod kue, preko agencija koje zapoljavaju privremeno ili povremeno. enama je bitan taj odnos neplaenog/plaenog radnog vremena. ula sam na jednom forumu vladajuih socijaldemokratkinja da enama savreno odgovaraju part-time poslovi jer tako mogu pomiriti profesionalne i obiteljske poslove. Takvo se miljenje potpuno nekritiki prihvaa, a znai getoizaciju ena u jo nie plaene poslove. Milidrag mid je istaknula izvrsno plaene i esto nesposobne menadere, globalno dobro plaenu tehnoloku elitu, sada preteito ine mukarci. Slabo ili slabije plaeni poslovi su rezervirani za ene. Organizirana nesigurnost u drutvu, stalna beskrupulozna kompetitivnost na radnom mjestu, kao i tajnost plaa (to razbija solidarnost) znae samo jedno: da ivimo tzv. soft-totalitarizam. Velike su korporacije fragmentirale rad, objedinile pojedine funkcije. U njima se od zaposlenika trai potpuno poistovjeenje s firmom i njenim interesima na globalnom tritu. Tako, ako gazda nazove u npr. 21 sat i trai obavljanje nekog hitnog posla, zaposlenica zapostavlja obitelj, prijatelje i tri raditi. Posao u firmama zahtijeva stalno dokazivanje: radnica tjedna, radnik mjeseca i slino. Prilagodbe uzrokuju stres i odlaske psihijatru, brojne bolesti. Prilagode li se zahtjevima korporacija i gazda, radnici upadaju u jedan od tih internih sustava moi pa se na taj nain gubi ono najvrjednije ljudskost, sposobnost suosjeanja s drugima, s osobama pored sebe. Oduzeta nam je temeljna sloboda. Nedopustivi su upiti kolika je plaa, hoe li u njoj biti uraunati prekovremeni sati!? Hrvatska pravobraniteljica za ravnopravnost spolova analizirala je prole godine 500 uspjenih firmi i poloaj ena u njima. Konstatirala je da je u tim hrvatskim firmama zastupljenost ena 30%, te da je nia od prosjeka koji iznosi 48%. U firmama gdje je jedna odgovorna funkcija, ene zauzimaju tek 16%; uglavnom su zaposlene na nie rangiranim poslovima. Na elnim je funkcijama tek 9%. Ukratko, u naem drutvu cijenimo reproduktivno zdravlje, ali znanje i sposobnost teko. S druge strane, visoko cijenjene rodilje preskupo kotaju. Kada zapoljava, poslodavac e radije uzeti mladog, obrazovanog mukarca. Tako drava potpomae dekonstrukciju vlastitih socijalnih mrea. Nerijetko ujemo da i puno bogatije drave od hrvatskog drutva izdvajaju sve manje novaca za socijalne potrebe. Zato je i nuno denuncirati one politike koje part-time rad smatraju kao stvorenim za ene. Dolo je do kolektivnog zaborava sutine to simbolizira Dan ena. I zbog onih koji dolaze!, zavrila je dramatino Jagoda Milidrag mid.

Obiljeavanje Meunarodnog dana ena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu skom i politikom diskursu. Levai je tabelarne prikaze podataka iz 2010. i 2011. godine potkrijepila izlaganjem kojim je ukazala na njihovu manjkavost, otud i na nunost promjene epistemolokog okvira za razumijevanje ekonomske nejednakosti ena i mukaraca. Unutar marksistikog okvira, po nekim autorima, odreivanje plaa je proces koji je neodvojiv od institucionalnog i drutvenog konteksta, pri emu odnos rada i kapitala predstavlja osnovu za njegovo razumijevanje. Takoer, iako vaan zbog kritike mikroekonomskog poimanja procesa odreivanja plaa, proces kapitalistike konkurencije ne moe sam za sebe potpuno objasniti rodnu dimenziju sektorske segregacije, pa mu je nuna nadopuna u vidu feministike teorije. Socioloke kritike ekonomskih analiza rodnih razlika u plaama upozoravaju na injenicu da je enski rad manje cijenjen od mukog, te akcentiraju proces socijalne konstrukcije nadnica. Taj je fenomen nuno staviti u kontekst povijesnih procesa devalvacije enskih vjetina i vrijednosti enske radne snage. A sada je sve to oteano neprimjerenom razinom prikupljanja podataka, rekla je Dora Levai.

Feminizacija rada
Kada su se mjere tednje poele provoditi ne bi li stabilizirale krizu dravnih dugova sub/perifernih zemalja, uslijedili su prepoznatljivi ishodi koji nadalje bitno odreuju smjer kretanja ekonomske politike: nadziranje nacionalnih prorauna, smanjenje tradicionalnih radnikih prava i irenje siromatva, privatizacija javnog sektora, rezanje trokova unutar njega, tj. racionalizacija broja zaposlenih, stopiranje industrijskog razvoja. Uglavnom, meta su ostaci welfarea i drugi trokovi socijalnog sektora. Iz lijevo feministikog konteksta i posve ugrubo govorei, udar na javni sektor znai ruenje materijalnih prava koja su ene stekle izlaskom iz trita rada, krizu drutvene reprodukcije, reprodukciju klasa, financijsko optereenje kuanstava, promjene intimne razine odnosa izmeu branih partnera i osnaivanje patrijarhalnosti. Svih est razina utjee na promjenu postojeeg tradicionalnog okvira obitelji, a uloga ena pomalo se vraa na onu u predindustrijskoj fazi kapitalizma, rekla je Ankica akardi. Naglasila je da se radi o problemu i esencijalne i egzistencijalne naravi. Kada su ene postajale dijelom trita rada, taj je pomak automatski transformirao sutinu enskog ivota, dotadanju strukturiranost svakodnevice obitelji i ulogu ena u drutvenoj reprodukciji. ene danas rade poslove koji su slabo plaeni (usluni servis, javne i administrativne slube, njega i obrazovanje) i poslove koji su izgubili na simbolikom kapitalu, kao npr. obrazovanje ili opa medicinska praksa. q Edina SMAJLAGI

Rodne razlike
Studentica Dora Levai je uvodno rekla da je koncept rodnog jaza u plaama najee koriten kao pokazatelj ekonomske nejednakosti ena i mukaraca. On je usko vezan s teorijom ljudskog kapitala unutar koje se uglavnom interpretira u znanstvenom, medij-

16

PREPORODOV JOURNAL 149

hrvatska

PROCESUIRANJE RATNIH ZLOINA SVE JE TEE I DALJE OD ISTINSKOG SUOAVANJA S PROLOU

Suenja za ratne zloine

Nedavno objavljeni Godinji izvjetaj o praenju suenja za ratne zloine u 2012. godini1 pod nazivom Osiguranje prava na djelotvoran pravni lijek rtvama ratnih zloina upozorava na daleko tee procesuiranje ratnih zloina zbog jo uvijek prijeteeg drutvenog ozraja u kojemu bi se svjedoilo protiv poinitelja zloina s vlastite strane te nedostatne kvalitete dokaznog materijala zbog nepravovremeno i nekvalitetno provedenih istraga u sve manje izraenom interesu domae i meunarodne javnosti za problematiku ratnih zloina. Opravdana je bojazan da e poinitelji i odgovorne zapovjedne osobe, posebno na najviim razinama, ostati nekanjeni. U ovogodinjem izvjetaju istie se nunost rasvjetljavanja okolnosti poinjenja svih ratnih zloina i kanjavanja poinitelja. Jedino na taj nain moi e se osigurati pravda za rtve i sprijeiti ponavljanje slinih okrutnih sukoba u budunosti. Izvjetaj naglaava vanost daljnjeg istraivanja i procesuiranja do sada velikog broja neprocesuiranih ratnih zloina uz posebno isticanje drutvenog poloaja civilnih rtava rata, osobito rtava silovanja i seksualnog zlostavljanja. Izvjetaj opetovani prenosi brojne preporuke iz ranijih godina, a izlazi od 2005. godine.

Prioritet pravosudnih institucija: procesuiranje ratnih zloina i naknada tete

Tri partnerske organizacije za ljudska prava, Documenta Centar za suoavanje s prolou, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava te Graanski odbor za ljudska prava, 28. oujka 2013. predstavile su Godinji izvjetaj sucima, dravnim odvjetnitvima, odvjetnicima, politiarima, organizacijama za ljudska prava, medijima i drugima. Tim su povodom organizirale okrugli stol koji je Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, ocijenio korisnom civilno-javnom provjerom rada sudova. On je poslao dodatnu poruku o nunosti procesuiranja svih poinjenih zloina i poinitelja, a pritom i nunosti obeteenja civila stradalih u ratu. Hrvatin je naglasio kako suenja za ratne zloine imaju posebnu teinu s obzirom na irinu grupe koja je tim kaznenim radnjama pogoena, a u svjetlu potrebe sagledavanja ireg drutvenog konteksta kojeg bi presude trebale imati na proces istinskog suoavanja s prolou. Sudstvo, kao nepristran i neovisan sustav, mora rtvama osigurati satisfakciju, pri emu treba sagledati potrebe ne samo neposrednih oteenika, odnosno rtava, ve i onog dijela stradalnike populacije koji je i posrednim, obiteljskim putem, povezan s odreenim zloinima, to predstavlja vaan iskorak u odnosu na dosadanju praksu. U posljednjem izvjetaju Europske komisije o pripremljenosti Hrvatske za ulazak u lanstvo Europske unije navodi se kako prioritet pravosudnih institucija mora biti daljnje procesuiranje ratnih zloina i poduzimanje potrebnih radnji da sve rtve ratnih zloina dobiju odgovarajuu naknadu tete. Paul Vandoren, ef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, na okruglom stolu je naglasio kako se radi o ozbiljnom upozorenju Hrvatskoj. Pritom, Europska komisija istie sluaj obeteenja rtava za sluaj Varivode kao temelj pozitivnoj praksi naknade tete rtvama ratnih zloina i njihovih obitelji. Radi se o sudskom epilogu sluaju Jovana Beria prema kojemu Hrvatska mora platiti 540.000 kuna odtete oteenici-

Okrugli stol - predstavljanje Godinjeg izvjetaja o praenju suenja za ratne zloine u 2012. godini ma na ime nematerijalne tete, odnosno usmrenih roditelja u Varivodama krajem rujna 1995. godine. Ova je presuda kao i daljnje postupanje sudova osobito vana u svjetlu primjene Zakona o novanoj naknadi rtvama kaznenih djela od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Zakon proizlazi iz odredbi postavljenih Europskom konvencijom o kompenzaciji rtava kaznenih djela nasilja, koja obvezuje drave lanice na osiguranje kompenzacije tete u sluajevima namjernih kaznenih djela i usmrenja uslijed poinjenja nasilnih djela. Konvencija obvezuje drave da izvor kompenzacija budu javna sredstva u sluajevima nemogunosti naplate kompenzacije od poinitelja. Problem naplate parninih trokova lanovima obitelji usmrenih, veinom srpske nacionalnosti, koji su izgubili parnice u kojima su od Republike Hrvatske traili naknadu nematerijalne tete zbog usmrenja svojih blinjih jo uvijek nije rijeen. Zasada nije poznat niti jedan sluaj otpisa parninih trokova, na osnovu donesene uredbe Vlade RH kojom bi siromanim i socijalno najugroenijim graanima trokovi postupka otpisali. Trokovi parnica prema podacima dostupnica na stranicama Documente iznose izmeu 5.000 i 107.000 kuna, a naplauju se uglavnom ovrhom niskih mirovina rtava. S druge se strane pak, ogromna sredstva izdvajaju za trokove obrane pripadnicima hrvatskih postrojbi, poput Ante Gotovine, Mladena Markaa i Ivana ermaka za koje je utroeno 192.312.736,66 kuna, zatim Vladimira Merepa ije je suenje u tijeku i drugih.

OUJAK 2013.

17

hrvatska

Koridor pravde (Zagreb, prosinac 2012.)

Procesuiranje zloina u 2012. godini i regionalna suradnja

Iako su tijekom prole godine zabiljeeni pozitivni pomaci u procesuiranju zloina iz devedesetih godina poput iniciranja ili nastavka rasprava u nekoliko sudskih predmeta zloina u kojima su usmrivane i zlostavljanje osobe srpske nacionalnosti za koje dugo nije postojala volja da budu procesuirani, velik broj sluajeva neprocesuiranih zloina poinjenih miniranjem kua osoba srpske nacionalnosti i njihovih deloacija, nisu procesuirani desetak i vie godina ili se viekratno ponavljaju poput postupaka protiv Mihajla Hrastova za zloin na Koranskom mostu u Karlovcu i drugih.2 Obustavljeni su i neki postupci protiv pripadnika srpskih postrojbi zbog neosnovanih optubi, to potvruje da posljedice ranije neosnovanih optuivanja nisu otklonjene unato opetovanim revizijama dravnih odvjetnitava. Zamjenica Glavnog dravnog odvjetnika, Jasmina Dolmagi, ocijenila je pak da je postignut vidan napredak u progonu poinitelja ratnih zloina s pet od osam rijeenih sluajeva sa liste nacionalnih prioriteta, a zabiljeen je uspjeh i u rjeavanju regionalnih prioriteta. Istaknula je kako ne postoji nevoljkost u procesuiranju zloina za koje se tereti pripadnike hrvatskih postrojbi jer kriteriji nisu etnika i ideoloka pripadnost, ve iskljuivo stanje dokaza. Jo uvijek nema niti jedne pravomone presude za ratne zloine poinjene za vrijeme i nakon vojno-redarstvene akcije Oluja. Prema podacima Hrvatskog helsinkog odbora za ljudska prava, evidentirano je 677 civilnih rtava te oko 20.000 spaljenih, sruenih ili temeljito oteenih objekata. Evidencija DORH-a, s druge strane,

sadri podatke o 214 smrtno stradale osobe, od kojih su 167 stradale kao rtve kaznenog djela ratnog zloina, a 47 kao rtve kaznenog djela ubojstva. DORH navodi da se esto ne razlikuju rtve kaznenih djela ubojstava i kaznenih djela ratnih zloina od rtava rata za koje ne postoji kaznena odgovornost zaraenih strana za njihovu smrt. Za kaznena djela poinjena tijekom i nakon Oluje pred hrvatskim sudovima procesuirano je 3.728 osoba, od kojih je 2.380 i osueno. Uglavnom se radi o poiniteljima pljaki i palei. Tako je za kaznena djela protiv imovine: kraa, tekih kraa, razbojnitava, osueno ak 2.287 osoba. Za ubojstva je osueno 14 osoba, a za silovanja i ostala kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea 11 osoba. Dogaaj koji je znaajno obiljeio procesuiranje ratnih zloina poinjenih u Hrvatskoj, objava je drugostupanjske presude Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju (Haki tribunal) u predmetu Gotovina i Marka. albeno vijee MKSJ u studenom 2011. godine ponitilo je osuujuu prvostupanjsku presudu kojom su sedam mjeseci ranije hrvatski generali Gotovina i Marka proglaeni krivima zbog poinjenja zloina protiv ovjenosti i krenja zakona i obiaja ratovanja, sudjelovanjem u udruenom zloinakom pothvatu s ciljem trajnog uklanjanja srpskog stanovnitva s podruja tzv. Krajine. Navedenom prvostupanjskom presudom Gotovina je bio nepravomono osuen na 24, a Marka na 18 godina zatvora. Dok je osloboenje hrvatskih generala u Srbiji i kod samih rtava izazvalo osjeaj duboke nepravde i nedostinosti pravdi, u Hrvatskoj je oslobaajua presuda izazvala oduevljenje velike veine javnosti i potaknula retoriku o neumrljanosti Domovinskog

Generali Ante Gotovina i Mladen Marka u Haagu i na slobodi

18

PREPORODOV JOURNAL 149

hrvatska
rata i nevinosti Hrvatske zaboravivi na ubojstva, neovjena postupanja, pljakanja i unitavanja imovine te masovni egzodus srpskog stanovnitva. Zabrinuti moguim utjecajem na pravosue u spremnosti daljnjeg procesuiranja zloina iz Oluje i drugih, graani i graanske okupljeni u Platformu 112, prologa su prosinca akcijom Koridor pravde, koja se protezala od zgrade DORH-a do Vrhovnog suda, uputili apel pravosudnim institucijama zahtijevajui da niti jedan zloin ne ostane neprocesuiran te da svaki zloinac bude kanjen. Akcijom se eljelo potaknuti javnost i odgovorne u institucijama Republike Hrvatske na potrebu davanja zajednikog doprinosa u prihvaanju injenica o ratnim zloinima i tekim krenjima ljudskih prava prema svim civilnim rtvama rata kao i obnovi povjerenja izmeu pojedinaca i pojedinki, naroda i zemalja u regiji. naslijee napetog odnosa izmeu hrvatskog i srbijanskog dravnog vrha, narueno je dodatno promjenom vlasti u Srbiji i oslobaanjem hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markaa.

Neadekvatan sustav zatite rtava svjedoka

Negativnom pojavom zabiljeenom u Izvjetaju smatra se i neprijavljivanje, a posljedino i neprocesuiranje zloina poinjenih silovanjem. Iz izvjetaja prenosimo da su se postojee zakonodavstvo i dosadanja sudska praksa pokazali neuinkovitim, to je razvidno iz malog broja evidentiranih zloina i sudskih presuda. Prema podacima DORH-a, nadlena su dravna odvjetnitva zbog kaznenog djela ratnog zloina poinjenog silovanjem do sada procesuirala 27 poznatih okrivljenika, od kojih je osueno njih 13. U prijavama koje su zaprimila nadlena dravna odvjetnitva do sada je evidentirano 60 rtava silovanja. rtve silovanja i seksualnog nasilja u ratu nemaju odgovarajuu podrku, a esto su i etiketirane i obiljeene sramom zbog ega i same ne priznaju poinjeno nasilje nad njima. Drutvo i dravne institucije ne prepoznaju ih i ne priznaju patnju rtava seksualnog nasilja. Tek je nedavno najavljeno donoenje Zakona o zatiti rtava seksualnog nasilja u ratu od strane Ministarstva branitelja. O silovanju kao vidu ratnog zloina su na okruglom stolu govorile Marijana Senjak, dugogodinja voditeljica bosansko-hercegovake organizacije Medica Zenica, koja je pruala medicinsku i pravnu podrku rtvama silovanja i seksualnog nasilja i Milena ali Jeli, promatraica suenja za ratne zloine koje istiu vanost sustavne psiholoke podrke rtvama te dodatne edukacije pravosudnih i policijskih te socijalnih i zdravstvenih djelatnika. U proteklih nekoliko godina ustrojeni su odjeli za podrku rtvama i svjedocima na sedam upanijskih sudova. Na okruglom stolu i u Godinjem izvjetaju istaknut je problem neadekvatnog sustava zatite rtava svjedoka poevi s zatitom i potporom rtvama silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja. Uz preporuku za uspostavom uinkovitog sustava potpore rtvama i svjedocima kako na sudovima, tako i irenjem sustava podrke na dravno odvjetnitvo i policiju, potrebno je proiriti i obujam podrke te, kako bi se ublaile posljedice poinjenih kaznenih djela, rtvama i svjedocima osigurati psiholoku i pravnu pomo. 2012. i ranijih godina primijeen je i problem pristupanja svjedoka na suenja jer svjedoci najee starije ivotne dobi i s prebivalitem u ruralnim sredinama nisu u mogunosti osigurati prijevoz i doi na sud javnim prijevozom zbog loe povezanosti s gradovima u kojima se provode postupci. Vlada Republike Hrvatske jo u sijenju 2010. godine osnovala Povjerenstvo za praenje i unaprjeivanje sustava podrke rtvama i svjedocima s osnovnim ciljem izrade Nacionalne strategije za podrku rtvama i svjedocima koja jo uvijek nije izraena. Tu je tek potpisivanje ugovora izmeu UNDP-a, Ministarstva pravosua i Udruge volontera za podrku rtvama/svjedocima u sudskom postupku o osnivanju besplatne nacionalne telefonske linije za podrku rtvama i svjedocima. Pozivni centar, u kojemu e raditi educirani volonteri, trebao bi zapoeti s radom 2013. godine.
Biljeke:
1 Stojanovi, M. i dr., Osiguranje prava na djelotvoran pravni lijek rtvama ratnih zloina. Izvjetaj o praenju suenja za ratne zloine za 2012. godinu., Documenta, 2013. 2 Postupak protiv Mihajla Hrastova (zloin na Koranskom mostu), postupak protiv Petra Mamule (zloin u Baranji), postupak protiv Enesa Vitekia (zloin u Paulin Dvoru), postupak protiv Boe Baelia i dr. (zloin u Prokljanu), postupak protiv ede Jovia (zloin u Dalju IV), postupak protiv Rade Miljevia (zloin na brdu Pogledi pokraj Gline). q

Ratni zloini za vrijeme i nakon Oluje

U Bazi podataka DORH-a evidentirano je ukupno 27 ratnih zloina (167 rtava) poinjenih za vrijeme i nakon Oluje, u kojima su poinitelji 24 zloina (155 rtava) potpuno nepoznati. Za ratne zloine poinjene za vrijeme ili nakon Oluje pred hrvatskim sudovima voeni su ili se vode tri kaznena postupka protiv ukupno 10 osoba:  zbog usmrenja estero starijih srpskih civila u Gruborima za vrijeme akcije Oluja Obru optueni su pripadnici specijalne policije Frano Drljo i Boo Krajina. Kazneni postupak bio je pokrenut protiv pet osoba, no obustavljen je u odnosu na Berislava Garia te Igora Benetu, koji je izvrio samoubojstvo. U tijeku je istraga protiv eljka Saia, tadanjeg zamjenika zapovjednika Specijalne policije Mladena Markaa;  u tijeku je glavna rasprava u ponovljenom postupku protiv Boe Baelia, Ante Mamia, Luke Vuke i Jurice Ravlia. Tereti ih se za usmrenje dvoje starijih suprunika srpske nacionalnosti u Prokljanu te jednog ratnog zarobljenika u Mandiima;  2001. godine zbog usmrenja troje civila u Lakovcima i Dobropoljcima voena je istraga protiv Mate indije, no tuiteljstvo je zbog nedostatka dokaza odustalo od kaznenog progona. q

Zamjenik ministra pravosua Gordan Markoti na okruglom je stolu predstavio zajedniko povjerenstvo Ministarstava pravosua Hrvatske i Ministarstva pravde Srbije koje omoguuje transparentnost u suenjima za ratne zloine s obje strane, primarno u razmjeni podataka u vezi osumnjienika za ratne zloine. Markoti je najavio i sporazum izmeu dviju zemalja kojim bi se sva pitanja u vezi ratnih zloina postavila na meudravnu razinu. Izvjetaj o praenju suenja istie suradnju izmeu hrvatskog i srbijanskog tuiteljstva koja je rezultirala provoenjem postupaka i (nepravomonim) osudama na Viem sudu u Beogradu 22 pripadnika srpskih postrojbi za zloine poinjene na podruju Republike Hrvatske i protiv njezinih graana. Potpisivanje meudravnog ugovora u vezi procesuiranja ratnih zloina izmeu drava u regiji pridonijeli bi zasigurno efikasnijem progonu poinitelja. Ipak, u izvjetaju je istaknuta potreba poboljanja regionalne suradnje osobito zbog injenice da su u velikom broju predmeta pripadnici srpskih postrojbi nedostupni hrvatskom pravosuu. Podsjetimo da je hrvatska strana u oujku 2012. inicirala potpisivanje Sporazuma o procesuiranju i kanjavanju poinitelja ratnih zloina, no

Emina BUINKI

OUJAK 2013.

19

intervju

MILORAD PUPOVAC, SABORSKI ZASTUPNIK, PREDSJEDNIK SRPSKOG NARODNOG VIJEA I POTPREDSJEDNIK SAMOSTALNE DEMOKRATSKE SRPSKE STRANKE TOLIKE GODINE NAKON ZAVRETKA RATA MI IMAMO ODRAVANJE ATMOSFERE NEKE VRSTE RATNIH BUBNJEVA, RATNIH TRUBA, RAZVIJANJE RATNIH ZASTAVA, IZRICANJE RATNIH POKLIA, KAO TO SE IZRIU NA STADIONIMA I RAZLIITIM PRILIKAMA U TV-EMISIJAMA. I DA KAEMO DA JE TO NORMALNO ZA JEDNU CIVILIZIRANU I SREENU EVROPSKU ZEMLJU, ILI DA ZATVORIMO UI I NE OBAZIREMO SE, ILI DA SE PRAVIMO DA NITA NE UJEMO, DA JE TAKVO NETO MANJE-VIE NORMALNO!? TO NE MOE BITI!

Raspirivanje desniarske atmosfere

Razgovarao: Ismet ISAKOVI Rezultati Popisa stanovnitva 2011. i povratak Srba
Krajem 2012. objavljeni su djelomini rezultati Popisa stanovnitva iz 2011. godine. Po Vaem miljenju, koji su uzroci tolikog kanjenja u objavi popisnih rezultata? Postoje li kakve zakulisne igre ili se radi samo o nesposobnosti i neorganiziranosti dravnih organa? Samo po sebi je jasno da neorganiziranost i nepripremljenost predstavlja problem. Nedopustivo je da ono to se moe napraviti uz postojea sredstva elektronske obrade podataka u nekoliko mjeseci, da se obrauje tako dugo. To baca opravdane sumnje na mogue propuste, koji mogu biti i nenamjerni, ali su propusti. injenica je da se popis provodio tako da su popisivai nerijetko sugerirali pogrene odgovore ljudima kada je posrijedi vjerska i nacionalna pripadnost. Mi smo tih iskustava imali, posebno na nekim podrujima. Popis je proao kako je proao, ali bilo bi kobno ako bi se ponovilo jo koji put. Popisni podaci su pokazali ogroman pad broja pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj: u odnosu na 1991. Srba ima skoro 400.000 manje. S druge strane, imamo i oko 20.000 pravoslavaca koji se izjanjavaju kao Hrvati. Va komentar? Kao prvo, smanjivanje broja Srba je nastalo kao rezultat politike etnikog ienja na prostoru Hrvatske, a koja se provodila i na podruju Bosne i Hercegovine, Kosova i Metohije, te drugih bivih jugoslavenskih republika u ogranienom obliku, kako se prakticirala u pojedinim sredinama i u Srbiji. Dakle, to je rezultat takve vrste politike koja je bila iskazana u tome da broj Srba u Hrvatskoj ne smije biti vei od 3%, a koju je bivi predsjednik Tuman u nekoliko navrata i javno izgovarao. S druge strane, to je posljedica otpora povratku izbjeglica i, s tree strane, neprestane atmosfere koja nije tolerantna prema pripadnicima srpskog naroda u Hrvatskoj. To sve pogoduje s jedne strane smanjivanju broja, bilo odlaskom ili nepovratkom, bilo asimilacijom. Kad spominjete 20.000 onih koji se izjanjavaju kao pravoslavci ili gotovo 16.000 onih koji se izjanjavaju kao pripadnici Hrvatske pravoslavne crkve, to je takoer posljedica kampanje koja je na djelu ve niz godina. Drava, naalost, ne ini dovoljno da bi sprijeila manipulaciju, zloupotrebu sa ljudima koji zapravo ne potuju elementarne ustavne vrijednosti ove drave i koji kao inicijatori Hrvatske pravoslavne crkve veliaju snage poraene u Drugom svjetskom ratu i ideologije iz Drugog svjetskog rata. Prema popisnim podacima Srba u Hrvatskoj ima 4,36%. Kakva je Vaa ocjena procesa povratka Srba u Hrvatsku? S druge strane,

Prof. dr. Milorad Pupovac postoji li stvarna volja raseljenih Srba za povratkom u svoja mjesta stanovanja? Prola su skoro dva desetljea od okonanja rata. Sluaj izbjeglih Srba jedan je od nekoliko postojeih sluajeva u dananjem svijetu takozvanog produenog izbjeglikog statusa, o kojem se raspravljalo i u Vijeu Europe i u drugim institucijama. Produeno izbjegliko stanje ne pogoduje povratku, ali povratak svejedno nije stao. On nije vie onakve snage kakve bio 2001. ili od 2004.-2006. li se jo uvijek odvija. Ljudi jo uvijek ne ele izgubiti vezu sa svojim krajem i neki ljudi jo uvijek vide ansu da se vrate. Meutim, slabo ulaganje u te sredine, kampanja u suenjima za ratne zloine, zatim kampanja protiv obiljeja identiteta Srba u Hrvatskoj, kao to je protiv irilice, sasvim sigurno kod ljudi izaziva kolebanje, ako su i donijeli odluku da se vrate, ili uvrivanje uvjerenja moda je bolje da mi ostanemo ovdje ili potraimo budunost negdje u treim zemljama, kao to se dogaa. Ali povratak nije stao i ljudi su jo uvijek zainteresirani za svoje zaviaje, za povratak, za svoju imovinu i za svoja prava.

Brojni incidenti mrnja na djelu

Kada su prosincu 2012. objavljeni djelomini rezultati popisa stanovnitva izraene su sumnje u tonost popisnih rezultata u Vukovaru, prema kojima Srbi ine vie od jedne treine stanovnitva. Takva zastupljenost podrazumijeva ravnopravnu upotrebu hrvatskog i srpskog jezika te latininoga i irilinog pisma na podruju grada Vukovara. Nakon toga, pitanje irilice je postalo prvorazredno politiko pitanje. iji se i kakvi interesi iza svega kriju?

20

PREPORODOV JOURNAL 149

intervju
Prvo, to se tie Ustava, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o slubenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjine, stvari su, naravno, jasne. Kada je u pitanju Kazneni zakon Republike Hrvatske i Zakon o sprjeavanju diskriminaciju, stvari su isto tako jasne. Ona tko spreava ili zagovara spreavanje provoenja Ustavnog zakona o slubenog upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina moe se suoiti s kaznom zatvora od godinu dana. Prema tome, to se tie zakonskih osnova, one su jasne. Postoje ljudi koji smatraju da su oni sila iznad zakona i da su oni ti ija se volja i ije se stajalite treba sluati. I to su pretvorili u sredstvo za nastavak rata i sredstvo za nastavak ratnih politika. Dolazak ljudi na demonstracije u vojnim uniformama i sa vojnim ratnim zastavama i sa pokliima da smo to trebali uraditi onako kako je uraeno u Oluji jasno pokazuje kakav odnos imaju prema mirnoj reintegraciji, kakav odnos imaju prema Srbima u istonoj Slavoniji i pravima Srba u Hrvatskoj. To, naalost, pojedine politike stranke direktno podravaju, a neke indirektno koriste za svoje politike ciljeve u obraunu sa novom Vladom i novom koalicijom na vlasti. Srbe koriste kao sredstvo za mobiliziranje desnih politikih strasti i desnih politikih pozicija, budui da ne uspijevaju na drugim podrujima niti ekonomskom, niti kulturnom, niti nekom ozbiljnom politikom planu. Situacija je zaotrena do apsurda, pri emu Rua Tomai, predsjednica HSP-a dr. Ante Starevi, irilicu izjednaava s topovima, tenkovima, razaranjima, ubojstvima i silovanjima. to sluaj irilica govori o naem drutvu? Jeste li zadovoljni s rjeenjem nastale situacije, moratorijem nakon lokalnih izbora? to se tie zastupnice Rue Tomai, ona je svojim izjavama podsticala na diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina, Srba i drugih pripadnika nacionalnih manjina, proglaavajui ih gostima u Republici Hrvatskoj. Da u Hrvatskoj djeluje pravna drava u pravom smislu te rijei, zastupnica Tomai ne bi mogla biti pokrivena slobodom govora i imunitetom saborske zastupnice. A to se tie izjednaavanja irilice sa ratnim orujem, ratnim sredstvima i ratnim stradanjima, to naravno mogu koristiti ljudi koji nemaju mnoga saznanja o tome kakva je bila uloga irilice u povijesti Hrvatske, kakva je uloga irilice meu slavenskim narodima, kakav je status irilinog pisma u dananjoj Europi. I, naravno, mogu koristiti ljudi koji inae imaju predrasude, stereotipe i koji nemaju pozitivne osjeaje, ni pozitivne stavove prema drugim ljudima i prema drugaijim ljudima, prema drugim pismima i drugaijim pismima. Takvo karakteriziranje irilice je nedopustivo za jednu civiliziranu, kulturnu, politiku sredinu i nedopustivo je da ljudi koji bi o tome trebali i imali to za kazati iz svijeta nauke ili kulture, uglavnom se na to ne osvru i preputaju da o tome govore ljudi iz svijeta politike. irilica je i hrvatsko pismo, kao to je bosansko pismo i kao to je srpsko historijsko i nacionalno pismo. Kulturoloki i historijski gledano, irilica pripada i Hrvatima i Bonjacima i Bosancima, u irem smislu te rijei, i Srbima, kao to latinica danas pripada i jednima i drugima i treima. Sada kada bi netko htio kazati da ne moe biti koritena latinica, recimo u Novom Sadu ili u Subotici, pa onda to izjednaavati sa progonom Srba iz podruja Krajine i progonom iz velikih gradova i kazati pod tim pismom se dogaao zloin, to bi bilo bezumlje i vodilo bi u bezumlje. Incidenti su eskalirali tokom oujka od govora mrnje do mrnje na djelu, kako kae naslov jednog teksta iz Novosti. Prvo je bio sluaj irilica, zatim govor mrnje Zdravka Mamia, potom ponovo Rua Tomai i gosti u Hrvatskoj, te na kraju fiziki napad na uenike Pravoslavne bogoslovije manastira Krka. Kako komentirate situaciju koja podsjea na ponovno prebrojavanje krvnih zrnaca i ratnu retoriku iz 90-ih godina? U Hrvatskoj je ve neko vrijeme na djelu raspirivanje jedne desniarske atmosfere i obnavljanje politike desnije od one na kakvu smo navikli proteklih 10 godina, kad je posrijedi HDZ, kad je posrijedi politika desnoga centra. I kao da se nastoji razbuditi, obnoviti, osnaiti desna politika scena i desna politika atmosfera, bilo da je rije pitanjima iz obrazovanja, bilo da je rije o pitanjima iz povijesti, bilo da je rije o pitanjima iz javnih istupa pojedinih ljudi, pitanja prava manjina, u ovom sluaju Srba. Naprosto, sve se koristi zato kako bi se zapravo stvorila jedna atmosfera u kojoj bi se ovu Vladu preko tih pitanja oslikalo kao neim to nije prirodno za Hrvatsku, kako bi je se u nekom smislu proglasilo ili okarakteriziralo kao neto to nije normalno za Hrvatsku. I to je zabrinjavajue, jer ovo je drugi put u 20 i neto godina da na vlast dolazi koalicija lijevoga centra i liberalna koalicija. Da se nepunih godinu dana nakon to dolaze na vlast razbuuju razliiti desni osjeaji i desni angamani i kreu protiv takve Vlade, ne protiv njihovog programa o ekonomiji, ne protiv njihovih programa u vanjskoj politici, ne protiv njihovih programa u investicijama i razvoju, nego protiv programa koji se tiu ureenja svjetonazorskog prostora. I to brine. To znai da se Hrvatska ne odmie od onog vremena kada je to bila glavna razdjelnica hrvatske politike na poetku 90-ih. Prolo je skoro punih 18 godina od kraja rata. Da li su meunacionalni sukobi naa sudbina? Meunacionalni sukobi nisu naa sudbina, ali da netko stalno nastoji odravati stanje ratne retorike, da netko stalno nastoji podgrijavati stanje ratne atmosfere to je tono. I to za svakoga tko je hrvatski graanin i hrvatski patriot, bez obzira na nacionalnost, treba biti predmet ozbiljne zabrinutosti. Jer ne moe biti da se skoro tri decenije ivi u atmosferi veega ili manjega podgrijavanja, odravanja ratne retorike i ratne atmosfere. To je iscrpljujue. Tolike godine nakon zavretka rata mi imamo odravanje atmosfere neke vrste ratnih bubnjeva, ratnih truba, razvijanje ratnih zastava, izricanje ratnih poklia, kao to se izriu na stadionima i razliitim prilikama u TV-emisijama. I da kaemo da je to normalno za jednu civiliziranu i sreenu evropsku zemlju, ili da zatvorimo ui i ne obaziremo se, ili da se pravimo da nita ne ujemo, da je takvo neto vie-manje normalno!? To ne moe biti! Premda pripadnici manjina i njihovi zastupnici mogu imati razvijenije osjeaje za to oni naravno nisu ti koji bi trebali prvi ili zadnji postaviti to pitanje. Po mom miljenju, to je naprosto stvar za promiljanje stanja nacije. Takvo stanje nije dobro, to je iscrpljujue, s jedne strane, a s druge, potpuno kontraproduktivno. S jedne strane troi, a s druge strane ne oslobaa. Jeste li zadovoljni medijskom prezentacijom incidenata, a s druge strane istupima premijera Zorana Milanovia? Nisam zadovoljan medijskim pristupom. Kada su u pitanju Kistanje, kae se sukobi. Nema sukoba, ti deki su napadnuti. Nisu se ak ni branili, nego su digli ruke, pa su ih tukli. Molili su ih da to ne rade, pa su ih tukli. A mediji to nastoje prikazati kao stvar sukoba Istup premijera Milanovia je bio u pravcu obrane ustavnih vrijednosti, ustavnog poretka Republike Hrvatske i ustavne uloge javnih medija. Umjesto da su se mediji bavili i komentirali izjave Rue Tomai i Roka Antia, predsjednika HDZ-a iz Kistanja, koji je rekao da je manastir Krka etniko leglo, oni su se bavili time to je primjer rekao, i da li je premijer smio rei ili neto nije smio rei. Mediji koji godinama toleriraju govor mrnje ili ga i sami prakticiraju, umjesto da osude i izope izjave poput Tomaikine i umjesto da afirmiraju izjave poput premijerovih, oni su se usmjerili na viak u njegovoj retorici

OUJAK 2013.

21

intervju

Postoje ljudi koji smatraju da su oni sila iznad zakona i da su oni ti ija se volja i ije se stajalite treba sluati. I to su pretvorili u sredstvo za nastavak rata i sredstvo za nastavak ratnih politika. Dolazak ljudi na demonstracije u vojnim uniformama i sa vojnim ratnim zastavama i sa pokliima da smo to trebali uraditi onako kako je uraeno u Oluji jasno pokazuje kakav odnos imaju prema mirnoj reintegraciji, kakav odnos imaju prema Srbima u istonoj Slavoniji i pravima Srba u Hrvatskoj. To, naalost, pojedine politike stranke direktno podravaju, a neke indirektno koriste za svoje politike ciljeve u obraunu sa novom Vladom i novom koalicijom na vlasti. Srbe koriste kao sredstvo za mobiliziranje desnih politikih strasti i desnih politikih pozicija.
O graanskom ratu u Hrvatskoj... Tako je. I time. A to to se oni godinama nisu bavili takvom vrstom ispada i takvom vrstom izjava, to za njih ne predstavlja problem. Godinama nisu postavili pitanje: A to se dogodilo s naim kolegama 90-ih?, koji su izbacivani iz medija po modelu vi ste gosti, pa moete otii. Nego se idu obraunavati s premijerom jer trai da se potuju ustavne vrijednosti i ustavni poredak. Ja da sam na njegovom mjesto, sigurno bih govorio drukije, ali bih takoer branio ustavne vrijednosti. Ja da sam na mjestu ravnatelja HRT-a, uradio bih drugaije, ali bih takoer branio javnu funkciju HRT-a. U svezi obrane ustavnih i civilizacijskih vrijednosti, osobno me iznenadio istup Ivana Zvonimira ika, predsjednika HHO-a, koji je za istup Rue Tomai rekao sljedee: Samo u dungli netko moe propitivati nastup jedne parlamentarne zastupnice. Rua Tomai ima apsolutni imunitet, ona je izabranica naroda i njoj moe suditi samo narod. Kako komentirate takav istup Ivana Zvonimira ika? Hrvatski helsinki odbor, naalost, odavno je promijenio svoj nain rada. HHO vie nije ono to je bio tokom 90-ih godina. Ulogu koju je tada imao i poslove koje je tada obavljao, vie ne obavlja. HHO danas uglavnom predstavlja zagovornitvo desnih politikih ideja i obranu stavova koji ne samo da su desni, nego su zapravo protivni Ustavu Republike Hrvatske. Nije tu rije o slobodi govora jer Ustav zabranjuje pozivanje na nacionalnu neravnopravnost, na diskriminaciju po boji koe, vjeri i etnikoj pripadnosti. Onom tko ne vidi da je Rua Tomai to inila, ili je izgubio sposobnost vida ili ne eli to vidjeti. O emu se to zapravo radi kod gospodina ika, teko mi je rei. samouprave na opinskom, gradskom i upanijskom nivou, ali sve drugo ne omoguava. A za sve iole znaajnije i brojnije manjine, kao to su Srbi ili Bonjaci koji su disperzirani po prostoru gotovo cijele zemlje, da biste ujedinili djelovanje Vijea, da biste ih usmjerili u pravcu djelovanja na temelju zajednikog programa i zajednikih ciljeva, morate uloiti enormne napore. A onda, nakon toga, zapravo nemate potpuna jamstva da ete doi i stvoriti jedinstveno tijelo koje e drava priznati, dati mu podrku kako bi moglo funkcionirati kao istinska samouprava bilo bonjake, bilo srpske, bilo neke tree manjine. I u tom smislu e trebati raditi na tome da se to promjeni. Mi smo te promjene djelomino napravili time to smo usvojili Zakon o registru manjinskih vijea, pa e onda nacionalne koordinacije dobiti status pravne osobe i bit e registrirane. Ali svejedno treba omoguiti da imamo izbore i za nacionalna vijea na dravnom nivou, a ne samo na opinskom nivou. Onda bi to bila prava samouprava, kao to imaju nacionalna vijea u Republici Srbiji. Bonjako vijee imamo u Sandaku, odnosno cijeloj Srbiji, a Hrvatsko vijee imamo u Vojvodini, odnosno cijeloj Srbiji. Prema tome, oni imaju, u pravom smislu rijei, samoupravu na dravnom nivou. Mi Srbi smo uspjeli to stvoriti time to smo puno radili na formiranju nacionalne koordinacije, ali isto tako je bilo puno opstrukcije. I da nismo imali tu vrstu snage i politikog koncepta da to napravimo, ne bismo to uspjeli napraviti. Ali ne smije stvar leati na tome da li imate u tom trenutku snage ili nemate, to mora biti institucionalno postavljeno. Ustavni zakon u tom smislu ne prua dovoljnu institucionalnu osnovu da se to postigne i to treba gledati kao prostor koji treba reformirati u Ustavnom zakonu. Ja se zalaem da se taj dio Ustavnog zakona svakako reformira. Mnogo puta ste izrazili nezadovoljstvom zbog nedovoljnog zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina u tijelima Dravne i lokalne uprave. lanak 22. Ustavnog zakona definira pitanje zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina. Meutim, umjesto zapoljavanja, u praksi se dogaa otputanje. Npr. tokom 2011. godine od 600 otputenih zaposlenika ak 300 su pripadnici manjina. I to veinom Srbi. O tom podatku smo govorili ak i u Saboru, govorili smo na razliitim sastancima. Dakle, mi umjesto da imamo u skladu da Akcijskim planom o zapoljavanju pripadnika nacionalnih manjina, koji je bio uvjet za pristupanje Hrvatske Europskoj uni-

Nunost reforme Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina

Prolo je 10 godina od uvoenja Ustavnog zakona, koji je nastao kao kompromis izmeu tadanje Vlade RH i meunarodne zajednice. Mnogo ste radili na implementaciji Ustavnog zakona, osnovali ste i Srpsko narodno vijee. Kakva je Vaa ocjena dosadanjeg 10-godinjeg rada Vijea i predstavnika nacionalnih manjina? Cijeli dio Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji se tie manjinskih vijea kao instituta manjinske samouprave loe je rijeen. Loe je rijeen zato to omoguava neki oblik manjinske

22

PREPORODOV JOURNAL 149

intervju
ji, mi umjesto da imamo poveanje pripadnika nacionalnih manjina u tijelima javne vlasti, u tijelima dravne uprave, u policiji, u sudovima, odnosno pravosuu, u administraciji mi imamo smanjenje. I to je doista jedna od ozbiljnih potekoa kada je posrijedi Republika Hrvatska. I tu mislim da pripadnici nacionalnih manjina, bilo kroz Savjet ili Klub zastupnika, moraju imati vei angaman. Znate, ranije se govorilo: Ne moete se vi zapoljavati kao Srbi, jo je prerano, rane su svjee. A danas se kae: Ne moemo danas, vidite da je kriza, svi gube poslove Ako se tako stvari gledaju, onda e biti po onoj dalmatinskoj: ekaj magare dok trava naraste. To je potrebno mijenjati, jer tu se ne radi o velikim brojkama. Uzmite samo na primjer 600 policajaca koje drava treba sada zaposliti radi pripreme za engenski reim za kontrolu na granici, prije svega prema istonim susjedima, dakle BiH, s kojom imamo najduu granicu, i Srbiji s kojom imamo osjetljivu granicu, i Crnoj Gori. Zato u tih 600 policajaca ne bi bio jedan dio pripadnika srpske, bonjake i drugih nacionalnih manjina? Zato? To je prilika. Dakle, sama je stvar u tome da se o tome vodi rauna. Ali, to? Uvijek se radije vodi rauna o stranakim interesima. Uvijek se radije vodi rauna o tome hoemo li mi zadovoljiti svoje stranake ili lokalne potrebe, pa onda se eventualno netko moe sjetiti pripadnika nacionalnih manjina. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nije ustavan, iako nosi takav pridjev. Naime, moe ga promijeniti Ustavni sud svojom presudom, odnosno odlukom, kako to je napravio 2011. kada je ukinuo dvije izmjene Ustavnog zakona koje je Hrvatski sabor usvojio dvotreinskom veinom glasova. Kakvo je Vae miljenje o ukidanju odluke o dvostrukom pravu glasa za pripadnike nacionalnih manjina i ulozi Srpskog narodnog vijea? Prije svega treba rei da je Ustavni sud postupio protivno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu i protivno odredbama koje kau da se izborno zakonodavstvo moe mijenjati samo godinu dana prije odravanja izbora. A ovdje se promijenio Ustavni zakon, a time i Izborni zakon, nekoliko mjeseci prije odravanja parlamentarnih izbora. To je protivno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu. To to je Ustavni sud sebi dao jednom odlukom prostora da moe to uiniti, to je tim gore. Time se Ustavni sud postavio u situaciju da svojim odlukama derogira odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Drugo, Ustavni sud se postavio kao via volja iznad Sabora Republike Hrvatske, o tome kakav e biti sistem ureena manjinskih prava u Hrvatskoj i, da tako kaem, razvukao kou Ustava Republike Hrvatske. Odluku je donijela velika veina zastupnika u Hrvatskom saboru, 126 ili 136 zastupnika, koje nitko nije tjerao da to urade, koji nisu svi bili samo iz reda manjina i vladajueg HDZ-a. Naravno, Ustavni sud je to negirao i takvu volju prekrojio u skladu sa svojim itanjem, sa svojim tumaenjem vrijednosti hrvatskoga Ustava, a sve zato da bi se odgovorilo na pojedine politike zahtjeve koji su toga trenutka postojali na politikoj sceni. A to nas brine, jer znai da se u Hrvatskoj ni nakon 20 godina nije ustalilo potovanje prema pravima nacionalnih manjina. To nas brine zbog to se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ne tumai kao ustavni zakon, nego ga se tumai kao obian zakon, iako je donesen dvotreinskom veinom i pod meunarodnim statusom. On ima gotovo status meunarodnog ugovora jer je bio uvjet za meunarodno priznanje Republike Hrvatske, uvjet primanja u Vijee Europe i uvjet za poetak pristupnih pregovora za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. U tom smislu spada meu ustavnopravne akte Republike Hrvatske koji je, po mnogo emu, ak i vaniji od hrvatskog Ustava u cjelini.

Manjinski zastupnici, Vlada i predsjednik RH, Bruxelles

Moete li usporediti odnos sadanje SDP-ove i bive HDZ-ove vlasti prema nacionalnim manjinama i manjinskim saborskim zastupnicima. Tko ima vie sluha za probleme manjina? Prvo bih elio rei da je kvaliteta zastupnika nacionalnih manjina u novom sazivu, po mojem dosadanjem dojmu, neusporedivo bolja nego to je bila ranije. Nedad Hodi, koga smo izabrali za predsjednika Kluba zastupnika nacionalnih manjina, viestruko je opravdao povjerenje koje smo mu dali kao nama do tada nepoznatog kolege. Veljko Kajtazi, kao zastupnik romske i drugih nacionalnih manjina, svojim aktivizmom i svojim angamanom je u kratkom vremenu uradio jako mnogo za Rome i pripadnike drugih nacionalnih manjina. Neu govoriti o svojim kolegama koje ve znamo kao veterane manjinske politike, poput dr. Furija Radina ili Denea oje, koji predstavlja maarske manjinu. Doista, to predstavlja novu snagu. To me jako veseli jer se dosad neprestano optuivalo predstavnike nacionalnih manjina da su u Saboru samo radi dizanja ruku, da trguju svojim glasovima. Sada je, zapravo, zadovoljstvo vidjeti da dobar dio njih sudjeluje u opim raspravama, da se vrlo esto samoinicijativno javljaju kada se neke stvari posrijedi, kao to se, recimo, Nedad znao javljati. To podie respekt prema manjinskim zastupnicima. U tom smislu mi oekujemo da naa suradnja s vladajuom koalicijom bude unapreivana. I da stvore vie prostora za partnerstvo, da stvore vie prostora za zajedniki rad i da stvore vie prostora za raspravu o tome to je potrebno uraditi u ukupnoj manjinskoj politici u Hrvatskoj. I onda za posebne interese pojedinih manjina tamo gdje oni ive kao kompaktna zajednica, tamo gdje imaju potrebe za promjenu Ustavnog zakona, tamo gdje imaju potrebe za razvojem svoga Kulturnog centra ili tamo gdje imaju potrebe za jaim razvojem svojih medija i medijske uloge u Hrvatskoj. I posebno, neka ih s vremena na vrijeme sasluaju! Pa da kau: to vi mislite o tome, kakvo je stanje u medijima? Kakva je slika u medijima? Kakva je percepcija u medijima? to mislite da bi trebalo uraditi u sredinama gdje manjine ne ive u najidealnijim sredinama, gdje nisu na vrhu drutvene ljestvice nego su u mnogo emu blie dnu drutvene ljestvice? Dakle, to bih volio da vie radimo s vladajuom koalicijom. Ali, da tu suradnju razvijamo, da postiemo rezultate u tom pogledu. Samo to, naravno, Vlada pritisnuta krizom i pritisnuta tekoama u noenju s krizom ponekad nema dovoljno koncentracije za pitanja kojima se bave zastupnici nacionalnih manjina. Ali, kao to vidite u nekim stvarima, u stvarima obrane ustavnih vrijednosti Republike Hrvatske, kao to smo to inili proteklih tjedana, tu izmeu vladajue koalicije i nas kao dijela veine, izmeu SDP-ovih vodeih ljudi i manjinskih zastupnika, postoji potpuna suglasnost i usklaenost u djelovanju. Ljetos ste imali sukob s predsjednikom Josipoviem. Objasnite o kakvom se meusobnom razmimoilaenju radilo i kakvi su sada Vai odnosi s predsjednikom RH? Meni je ao to je do toga dolo jer ja kao to nisam tada vidio razloga, ne vidim ga niti sada izmeu predsjednika i mene, tim vie jer smo predsjedniku Josipoviu prije, za vrijeme i nakon izbora bili desna ruka u mnogoemu. Meutim, predsjednikovi nesporazumi s novinarima Novosti su pretoeni u nesporazume sa mnom. Meni je ao to je do toga dolo. to se mene tie, zainteresiran sam da novinari Novosti i predsjednik Republike imaju to je mogue bolju komunikaciju, jer vjerujem da jedino kroz dobru komunikaciju mogu izgladiti nesporazume koji se mogu pojaviti. Bilo u tome da novinari

OUJAK 2013.

23

intervju

ivo se sjeam razgovora s Ivom Sanaderom u njegovom uredu u Saboru kada je pristao na peti mandat, bonjaki mandat. Mi smo to smatrali potenim odnosom prema Bonjacima i svojom obavezom. Prvo, jer su to Bonjaci zasluili, i drugo, jer 1997. godine pri promjenama Ustava, naalost, nismo bili u stanju napraviti ono to smo kao ljudi osjeali da je potrebno napraviti. Tada nismo imali niti politiku snagu, niti politiku poziciju. Tada je trebalo uiniti neto na reintegraciji istone Slavonije i povratku Srba Bonjaci su optereeni priom o preambuli, kao to smo mi Srbi optereeni priom o konstitutivnosti. Preambula nije bila realna mo, ali je bilo simboliko mjesto. Po mom miljenju mjesto u Saboru je zapravo istovremeno i simboliko, ali i realno mjesto politike moi. U tom smislu je od ogromne vanosti.

slobodno koriste svoj prostor ili svoja pera, bilo u tome da predsjednik Republike nema dovoljnu komunikaciju da onda moe sa njima raistiti ona pitanja koja su eventualno sporna ili u kojima novinari eventualno nekorektno ili neprofesionalno piu o predsjedniku Republike. Ja moju dunost vidim u tome da pomognem da doe do komunikacije. Nije moje niti da kaem novinarima da neto ne smiju ili nije moje da kaem predsjedniku to bi on trebao u tom smislu uiniti. Smatram da smo tokom mandata suraujui s predsjednikom napravili mnogo tokom mandata, i u Hrvatskoj, i u odnosima s Bosnom i Hercegovinom, i u odnosima u Srbiji i sa Srbijom. Srbi su sa svojim organizacijama aktivno sudjelovali u izboru predsjednika Josipovia. Ja, moja stranka i druge srpske institucije sa radou su podrale taj izbor. Utoliko sam tuan zbog toga to dolazi do toga nesporazuma i to jo uvijek nije dolo do toga da se uspostavi potrebna komunikacija izmeu novinara Novosti, koji spadaju u vrh hrvatskog novinarskog svijeta. A koji, ako su negdje pogrijeili, onda trebaju otvoreno s predsjednikom rijeiti ili razjasniti. To sigurno ne bi trebao biti razlog za nesporazum izmeu predsjednika i mene. Koliko ste zadovoljni suradnjom izmeu manjinskih zastupnika u Hrvatskom sabor? Blie se lokalni izbori, namjeravate li suradnju proiriti i na lokalni nivo? U Sisku je dogovorena koalicija Volim Sisak u kojoj su etiri stranke: Demokratska stranka umirovljenika, Hrvatska demokratska regionalna stranka i dvije manjinske bonjaka SDAH i srpska SDSS. Radi se o novom momentu na politikoj sceni, moda i obrascu za budunost. Mislim da bismo trebali suraivati svugdje gdje za to postoje pretpostavke. Naravno, to nije imperativ. Ali, svugdje gdje postoje pretpostavke trebali bismo suraivati, a svakako podravati jedni druge. Manjinski zastupnici dobro surauju, ali mogli bi jo bolje suraivati. Mogli bi se ee sastajati na tematskim sjednicama svojih Klubova i mogli bi aktivnije voditi politiku Savjeta za nacionalne manjine, gdje predstavljaju znaajnu snagu. Mogli bi zajed-

no, to je mogue ee, zajedno odlaziti u manjinske sredine. Meni bi bilo zadovoljstvo da mogu doi meu Rome sa svojim kolegama zastupnicima, ne samo povodom incidenata nego povodom potreba ljudi, povodom rezultata koje su postigli. Isto tako, i meu Bonjake, Maare, Talijane To smatram naprosto prirodnim i sastavnim dijelom svoje politike kulture i politikih ideja. Naravno, svi smo mi ogranieni kada je posrijedi vrijeme koje nam stoji na raspolaganju, ali mislim da tu imamo prostora i potrebe da malo vie nastupamo zajedno. esto ste u Bruxellesu, u sjeditu Europske unije. to nam tamo savjetuju, a to zamjeraju? Mi smo jo uvijek pod prismotrom i ostat emo jo dugo, u to ne treba imati iluzije. Ostat emo zato to je to nain na koji se moe drati Hrvatsku pod kontrolom u interesu nekih, a s druge strane, zato to je to nain kako oni koji su privreni vrijednostima Evrope kao to su multikulturalnost, potivanje manjina i ljudskih prava, funkcioniranje pravne drave prate stanje stvari u Hrvatskoj. Mi, pripadnici nacionalnih manjina, trebao stvoriti svoju komunikaciju sa briselskim institucijama. Mi trebamo uiniti sve da se na glas i nae prisustvo tamo mogu osjetiti. Jer kao to nije dovoljno da samo u Sisku imate dobre odnose s vlastima ili kao to ne moete rijeiti sve na nivou Siska, nego morate ii u Zagreb, tako sutra neemo sve moi rijeiti u Zagrebu, nego emo morati traiti i aktivnost Bruxellesa. Vlast, mo, politika i politiki utjecaj su podijeljeni. Dio vlasti sa Zagreba prenio se na Bruxelles. Zakonodavstvo nije vie samo domicilno hrvatsko, nego i zajedniko, evropsko. Novac vie nije samo hrvatski, nego i evropski. Odluke i akteri vie nisu samo u Zagrebu, nego su i Bruxellesu. Ako elimo svoju afirmaciju, afirmaciju manjinske politike, afirmaciju vrijednosti u kojima se manjine mogu osjeati slobodno i kao pojedinci i kao pripadnici zajednice, onda moramo nai svoje mjesto i u Bruxellesu. I imati svoje kontakte s briselskim institucijama i ljudima koji e imati slino miljenje i slino stajalite kakvo imamo i mi.

24

PREPORODOV JOURNAL 149

intervju

Vrijeme sadanje i ustavne promjene 1997. godine

Kako ocjenjujete suradnju s Nedadom Hodiem i njegov dosadanji rad kao predsjednika Kluba zastupnika nacionalnih manjina? Kao to sam ve rekao, Nedad predstavlja osvjeenje u radu zastupnika nacionalnih manjina. Izmeu nas postoji gotovo potpuna suglasnost oko toga kako i na emu inzistirati. Dakle, ne samo baviti se vlastitim nacionalnim manjinskim temama, nego se baviti i drugim temama koje su od opeg interesa. tititi ope vrijednosti da bi se titila i manjinska prava, tititi manjinska prava da bi se titile neke ope vrijednosti. Tu je Nedad pokazao za mene iznenaujue visok stupanj pripremljenosti za takav posao. On dosada doista spada u red ljudi s kojima je zadovoljstvo suraivati. Moe raunati na nau podrku, kao to i mi moemo raunati na njegovu. Kada je on traio Dan Srebrenice u Saboru, imao je nau podrku. Kada je trebalo nositi obiljeja stradanja Bonjaka u Srebrenici, nosili smo ih zajedno. Prema tome, meni je doista veliko zadovoljstvo da smo u Nedadu dobili jednog predstavnika bonjakog naroda u Hrvatskoj, drugog po veliini manjinskog naroda, koji je potovan praktiki ne samo od SDP-a i HNS-a, nego i od opozicijskih stranaka. Svi oni vide da je rije o ozbiljnom zastupniku i principijelnom ovjeku. Meu Bonjacima u Hrvatskoj jo uvijek se kao svojevrsna politika rak-rana provlai pitanje ustavnih promjena iz 1997. godine. Voljeli bismo da nam sada, s vremenskom distancom od 16 godina, objasnite zato ste tada vi, kao i ostali tadanji manjinski saborski zastupnici, glasali za promjene preambule Ustava iz koje su izbrisani Bonjaci i Slovenci? Da li je bilo politikih pritisaka, ucjene ili vezane pragmatine trgovine? Ja to razumijem Prigovor je dolazio i od Bonjaka, i od Slovenaca, ali i od Srba. Zato? Cijela stvar je bila postavljena tako da je, nakon to su Srbi i faktiki i ustavno proglaeni manjinom u Republici Hrvatskoj ustavno jo poetkom 90-ih, a faktiki sa politikama i ratnim aktivnostima do 1995. godine sada su Srbi sami u Hrvatskoj preko svojih predstavnika trebali rei: Da, mi jesmo novonastala manjina u Hrvatskoj! Nemamo vie snagu, nemamo vie kapacitete, nemamo vie potencijale da budemo ono to smo bili do rata konstitutivni narod. U cilju smirenja hrvatsko-srpskih odnosa, u cilju stvaranja nove manjinske politike u Hrvatskoj, ja i moji stranake kolege smo odluili da podrimo tu vrstu ustavno-pravnog rjeenja koje je zacrtano ve poetkom 90-ih godina. A koje ranije nismo prihvaali. Tu su, naalost, HDZovci, tadanji predsjednik drave, tadanji glavni ustavotvorac Smiljko Sokol i drugi, vezali pitanje Bonjaka i Slovenaca. Da li su pitanje Slovenaca vezali zbog toga to Slovenci nisu priznavali Hrvate i druge junjake kao dio manjina? Ne znam. Ali ih jesam pitao, zato to rade!? Drugo je pitanje, zato su to uradili prema Bonjacima, posebno nakon ratnog iskustva u Bosni i Hercegovini? Nisam dobio pravog odgovora. A kako nam je primarni smisao bio novi poloaj Srba i mogunost za novu politiku Srba u Hrvatskoj, mi smo, naalost, ovu stvar morali staviti u drugi plan. Prema tome, nije to bila stvar nae elje i volje, da Bonjaka i Slovenaca nema u preambuli Ustava, nego naprosto posljedica rasporeda prioriteta. Mi smo tek trebali formirati politiku za Srbe u Hrvatskoj. U tim okolnostima bilo je pitanje hoemo li odbaciti sve ili emo, naalost, u tom trenutku prihvatiti ono to moemo prihvatiti, a u sljedeem koraku se izboriti za drugog, kao to smo se i izborili. Jednom prilikom ste izjavili da su Bonjaci bili kolateralna rtva tadanjih ustavnih promjena. Da, naalost, jesu. Naalost, jesu, oni su bili kolateralna rtva hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini nisu bili

kolateralna rtva. To je bila druga vrsta sukoba koja nije na ast ni Srbima ni Hrvatima. to se tie drugog momenta, mi smo ga na sreu doekali. Dakle, znali smo da imamo obavezu da Bonjacima, kao drugoj po brojnosti manjini, osiguramo ono to nije imala do tada. Nakon to je usvojen Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i kada je trebalo promijeniti Izborni zakon, onda smo otvorili razgovore s tadanjom Vladom i tadanjim vodeim ljudima iz opozicije tada je to bio Sanader o tome da se osigura jo jedan mandat u Saboru za Bonjake. Naravno, to nije dobilo medijsku panju kakvu je dobilo izbacivanje iz preambule. Ali, zahvaljujui naporu koje smo imali dr. Furio Radin i ja osiguran je bonjaki saborski mandat. ivo se sjeam razgovora s Ivom Sanaderom u njegovom uredu u Saboru kada je pristao na peti mandat, bonjaki mandat. Mi smo to smatrali potenim odnosom prema Bonjacima i svojom obavezom. Prvo, jer su to Bonjaci zasluili, i drugo, jer 1997. godine pri promjenama Ustava, naalost, nismo bili u stanju napraviti ono to smo kao ljudi osjeali da je potrebno napraviti. Tada nismo imali niti politiku snagu, niti politiku poziciju. Tada je trebalo uiniti neto na reintegraciji istone Slavonije i povratku Srba. A kada je prilika dola, dola je est-sedam godina kasnije, a znali smo da e doi, u ovom ili onom obliku, mi smo tu priliku iskoristili. I to treba uvati i zatititi. Bonjaci su optereeni priom o preambuli, kao to smo mi Srbi optereeni priom o konstitutivnosti. Preambula nije bila realna mo, ali je bilo simboliko mjesto. Po mom miljenju mjesto u Saboru je zapravo istovremeno i simboliko, ali i realno mjesto politike moi. U tom smislu je od ogromne vanosti, kao to su i manjinska vijea od ogromne vanosti, ali naravno u neto drugaijem dizajnu i organiziranju nego to imamo sada. Za kraj razgovora, Vaa poruka Bonjacima u Hrvatskoj, ali i savjet kako doi do vie financijskih sredstava iz Dravnog prorauna. Mi Srbi smo dosta dugo ivjeli u takvim okolnostima u kojima ive Bonjaci kada je posrijedi financiranje bonjakih institucija. Ali se nismo s time pomirili. Stvarali smo institucije, stvarali smo programe i stvarali smo politiki utjecaj. I ja to vama preporuujem. Nemojte se pomiriti s tim, stvarajte svoje institucije i njihove instrumente. Stvarajte programe i stvarajte politiki utjecaj. Nau podrku za taj utjecaj i za razvoj bonjakih institucija u Hrvatskoj ete sigurno imati. Jer Bonjaci zasluuju da imaju status u Hrvatskoj takav da predstavljaju dobar primjer za neto to se zove nova manjinska politika u Hrvatskoj. Bonjaci jesu, u tom smislu, ta nova komponenta. I to komponenta koja do sada nije imala prilike izgraivati svoj manjinski status. Niti je Hrvatska imala prilike stvarati taj manjinski status. I zato je od ogromne vanosti da se od pitanja na koja se fokusiralo ranijih godina, sada fokusirate na izgradnju institucija. Manjine bez svojih institucija, kao i drave bez svojih institucija, mogu biti, ali ne mogu trajati. I ne mogu odgovoriti na ono to su potrebe manjinske zajednice. to se tie financijske podrke, to nema nikakve sumnje, mi smatramo i svojom zadaom jaati financijske pretpostavke rada manjinskih institucija, ukljuujui i bonjake. Iskustvo koje mi imamo u tom pogledu spremni smo podijeliti s vama u svakom momentu. Gdje god mislite da mi moemo sa iskustvom koje smo stekli biti od koristi, to emo vrlo rado uiniti. Zato to mi doista smatramo da bonjaka zajednica u Hrvatskoj ima potencijal da bude respektabilna manjinska zajednica. I tu priliku joj treba dati i treba joj omoguiti da ima raspoloiva sredstva da se razvija. Ali, vi isto tako morate stvoriti organizacijsko stanje u zajednici koje e omoguiti da tako bude. Ja nedovoljno poznam organizacijsko stanje, ali znam kako je to bilo unutar srpske zajednice i koliko je vremena bilo potrebno da se stvori organizacijsko stanje koje e biti takvo da imate vitalne i dominantne organizacije, koje onda mogu prema dravi nastupati sa adekvatnim zahtjevima i biti adekvatan partner. q

OUJAK 2013.

25

bosanski barometar

1. MART POKUAVA REGISTRIRATI BIRAE, A TIHI SE VRTI OKO DODIKA

Bezglave politike igre

Da u Bosni i Hercegovini nita nije sigurno te da pogotovo velikom broju politiara nije za vjerovati, potvruje i pokuaj ulaska SDA u novu banjaluku vladu. Zbilo se to poetkom oujka 2013. kada je kao iz vedra neba, nakon to je predsjednik tamonjeg entiteta Milorad Dodik prisilio dotadanjeg premijera Aleksandra Dombia, nova premijerka eljka Cvijanovi ponudila SDA-u mjesto ministra trgovine i turizma. Sulejman Tihi i drutvo potrali su joj u zagrljaj, iako su SDP i SNSD Milorada Dodika samo nekoliko mjeseci ranije izbacili SDA iz koalicije na dravnom nivou. Razgovarali smo s mandatarkom i ona je stanovita da bi dobro bilo da SDA ue u Vladu RS-a. Upoznala nas je o svom programu, programskoj orijentaciji, to je za nas u mnogim segmentima i prihvatljivo, kazao je potpredsjednik SDA Adil Osmanovi. Na Kolegiju SDA raspravljalo se o nekoliko kandidata za ministra te je dogovoreno da se predloi Devad Mahmutovi, to e kasnije Dodikovom SNSD-u biti dobar izgovor da ipak odustane od SDA. Uglavnom postoji suglasnost da SDA ue u Vladu, pogotovo to smo mi imali takvu ponudu i 2010., meutim tada se SDP tome protivio jer je bio na ratnoj nozi sa SNSD-om i mi smo to prihvatili, kazao je Osmanovi. Kao opravdanje za ulazak u Dodikovu vladu iznio je stav da e taj ministar ostvariti komunikaciju s drugim ministrima, a SDA, rekao je, prije svega zanima da se pomogne povratnikoj populaciji i putem tog ministarstva prilikom zapoljavanja i drugih problema s kojima se susreu povratnici.

Sulejman Tihi i Milorad Dodik Lagumdija gledali preko niana, a sada su u savezu, isto kao i Lagumdija i Radoni? Nema tu partnerstva, tu je samo podjela drutvenih resursa i podjela kontrole finansijskih tokova. To su principi na kojima funkcionira mafija. Pazite, ne izjednaavam stranke i politiare sa mafijom, ali govorim o principu. Mafija funkcionira na principu podjele teritorija i niko se nikome ne mijea, a kada se to desi dolazi do obrauna, kazao je Prohi. Dodao je da se nita bitno ne bi promijenilo da je SDA ula u koaliciju s Dodikom, jer su politiki standardi zadani bez obzira na to koji se politiki savez nominalno proglasi. Nee se promijeniti model vlast, objasnio je, potpuno je svejedno tko je ini i potpuno je svejedno tko su ministri i direktori agencija, kakav je sastav Parlamenta i slino. Ovom zemljom i ovim drutvom vladaju tri ovjeka i oni su apsolutni vladari. Parlamentarci i ministri nemaju elementarnu autonomnost, oni su puki izvrioci politikih odluka. Uostalom, sada se potvruje da su SDP i lider ove stranke zaloili interese drave radi pojedinanih, pa ako hoete i linih interesa. Oni su bili spremni ui u svaku vrstu neprincipijelnog saveza, smatra Prohi. to se tie SNSD-a, smatra da je to vie bio taktiki potez jer je nezadovoljstvo dogovorenim, a nerealiziranim sa SDP-om, iskazao i predsjednik HDZ-a Dragan ovi. I potpredsjednik SNSD-a Igor Radojii o Lagumdijinom izvrdavanju dogovorenog rekao kako se nada da 2to nije bio samo alibi da bi politiki preivio. To su sada vrste politikog pritiska, da se SDP-u poalje poruka, ukoliko neete realizirati ono to smo dogovorili, onda mi imamo i duge opcije, uvijek imamo SDA. Mislim da tu SDA igra perfidno, ali politiki vjeto. ta god mislili o Sulejmanu Tihiu, on je izuzetan politiki pregovara i dobro je ispekao politiku tehnologiju. U itavoj ovoj prii za sebe i SDA izvlai politiku korist, kae Prohi. Slino misli i profesor Fakulteta politikih nauka u Banja Luci ore Vukovi rekavi da se u BiH u politiku, koalicije, saveze, Vlade... ulazi kako bi se dijelio plijen, a ne da bi se rjeavali problemi. Nema nikakve sumnje da je ovim potezom SDA pokazala da nita nije bolja od SDP-a. Najvei krivac za pad rejtinga SDP-a, koji je u jednom momentu bio okupio stranke bosansko-hercegovake orijentacije, jeste njegov predsjednik Zlatko Lagumdija te klan oko njega. Ovakva situacija navela je i one koji nikad nisu bili za SDA da je podre, no dugorono SDA s ovakvom politikom nije budunost BiH.

Sutina je u klijentelizmu
SDA je 7. oujka odmah nakon kolegija odrala sjednicu Predsjednitva stranke na kojoj je jednoglasno prihvatila Dodikovu ponudu. To je interes onih koji su glasali za nas u RS-u, a prema naem miljenju, ovo je dosta vano Ministarstvo koje obuhvata poslove trgovine, poslove vezane za turizam, inspekcije, robne rezerve i tako dalje, kazao je Tihi. Na upit zato je SNSD ponudio ovu poziciju SDA, umjesto SDP-u, Tihi je kazao kako je to pitanje za te dvije stranke. Mi pretpostavljamo da su oni, ili razoarani odnosima izmeu tih stranaka ili smatraju da su SDA i njeni kadrovi ozbiljniji partneri. Mislimo da je prije ovo drugo. Mi i dalje ostajemo pri stavovima da sporazum Dodik-Lagumdija nije dobar i da je tetan po interese BiH, kazao je Tihi. Ve 11. oujka stigao je Dodikov konani odgovor. Odbio je kandidaturu Mahmutovia s obzirom da je bio pripadnik Armije RBiH. No vjerojatnije je da su se Lagumdija i Dodik dogovorili da e sve biti u redu to se tie njihovih ranijih dogovora. Time je doveo i SDA pred svren in, nakon ega su Tihi i drutvo odluili da nee sudjelovati u njegovoj Vladi. Tihi je ocijenio neshvatljivim da se ne prihvaa kandidatura Mahmutovia, iji je otac i vie lanova obitelji ubijen u ratu i uz injenicu da se unato svemu nakon rata vratio ivjeti u Podrinje. Politiki analitiar Ibrahim Prohi rekao je da je situacija naizgled komplicirana, ali ju je prilino jednostavno objasniti. Sve se svodi na klijentelizam, odnosno na puki interes. To za posljedicu ima sljedee, svako moe koalirati sa svakim i svako moe biti protiv svakoga. Uostalom, zar se prije nekoliko mjeseci nisu Dodik i

26

PREPORODOV JOURNAL 149

bosanski barometar
Jedino je rjeenje potaknuti promjene u samom SDP-u i razvijati druge, prije svega graanske stranke koje nee dovesti u pitanje budunost zemlje. SDA je u proteklom periodu mogla samo dobro posluiti da se amortizira Lagumdijino bezglavo voenje politike.

Potrebno nadstranako jedinstvo

U isto vrijeme kad je Tihi odluivao o ulasku u Dodikovu koaliciju, koordinator Graanske koalicije 1. mart Emir Suljagi u Washingtonu je u Kongresu SAD-a odrao predavanje, rekavi da je unilateralno krenje Daytonskog sporazuma od sadanje Dodikove vlasti trenutno najvei izazov za stabilnost na Balkanu. Radi se, inae, o organizaciji iji je cilj povratak izbjeglih na podruje koje kontrolira Dodik te registracija biraa kako bi se koliko toliko smanjila prevlast Srba u tom dijelu BiH. Zbog toga lanovima 1. marta Dodikova vlast pravi velike probleme. Vlasti RS-a su posebno zainteresirane da onemogue da graani BiH uivaju slobodu kretanja i pravo izbora prebivalita, koja su zagarantirana Ustavom BiH, kao i Aneksom 7. Daytonskog sporazuma, rekao je Suljagi, koji je imao niz sastanaka s predstavnicima Bijele kue, State Departmenta i nevladinog sektora. Ve 12. oujka, dan nakon to je Tihi alovao zbog Dodikovog odbijanja, u Memorijalnom centru Potoari odrana je druga
Brazil sve blii
Nogometna reprezentacija BiH napravila je veliki iskorak na putu za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. Savladala je 22. oujka u okviru grupe G glavnog konkurenta Grku 3:1. Strijelci su bili Edin Deko u 29. i 53. minuti te Vedad Ibievi u 44. minuti, a za Grke je gol postigao Gekas u sudakoj nadoknadi. Selektor BiH Safet Sui istakao je da su njegovi izabranici pokazali veliko samopouzdanje i da su kvalitetniji od Grka: Poslije svih dobrih igara, igrai su stekli veliko samopouzdanje. Bez straha su uli u ovu utakmicu. Daleko smo od Brazila jo uvijek, imamo jo pet utakmica. Veeras nismo morali pobijediti, bod nam je bio dovoljan da ostanemo prvi, ali narednu utakmicu protiv Latvije, 7. juna moramo pobijediti.

Emir Suljagi konferencija graanske koalicije 1. mart, uz uee predstavnika povratnikih udruenja iz Srebrenice, Bratunca, Viegrada, Zvornika, Brkog, Bijeljine, Modrie, Doboja i Prijedora. Na njoj je Suljagi rekao da je potrebno nadstranako jedinstvo svih povratnika. Ovo to mi radimo mora ostati iznad i van politike, budite sigurni da ete biti predmetom pritisaka i zagovaranja, upozorio je. Almir Salihovi, koordinator za aktivnosti Koalicije, predstavio je dosadanje rezultate rada Koalicije. Uspostavljena je suradnje s medijima, entitetskim i kantonalnim vlastima u Federaciji, te s udruenjima izbjeglica u dijaspori. Okupljeni su informirani o formiranoj strukturi 1. mart u SAD-u i Kanadi. Najavljene su posjete koalicije Njemakoj, Danskoj, Norvekoj, vedskoj i Finskoj u travnju, a zatim i u drugim zemljama Europe u svibnju i lipnju, prije dolaska dijaspore na ljetne odmore. Dva dana kasnije Srebrenicu su posjetili predstavnici SAD-a, gdje su razgovarali s graanima Srebrenice kojima je tamonji MUP na nezakonit nain ponitio prebivalita i osobne iskaznice. Salihovi je nakon razgovora s njima naglasio da ova posjeta djeluje ohrabrujue za koaliciju 1. mart: Predoili smo sve dokaze, nakon ega su predstavnici SAD-a razgovarali s graanima Srebrenice kojima su oduzete osobne iskaznice i prebivalite. Moram rei da nas u 1. martu ohrabruju njihova zanimanja i stavovi, ali istovremeno smo tuni i zabrinuti zbog krenja Aneksa 7, na to jedino u Sarajevu ute, te oekujemo uskoro i od njih jasan stav. Krajem oujka predstavnici 1. marta posjetili su dijasporu u Njemakoj, gdje im je zadnja destinacija bio Berlin. Domain susreta, Advan ef. Ljevakovi, predstavio je Suljagia i Nedima Jahia, koji su prisutnima pojasnili stanje u BiH, planirane procedure registracije glasaa u inostranstvu te predloili zajednike aktivnosti s bh-udruenjima u Njemakoj. Posjetom Berlinu, nakon posjete Stuttgartu, Mnchenu i Mannheimu, predstavljaju okvir za ukljuivanje preko 100 razliitih udruenja graana, vjerskih ustanova i drugih asocijacija irom Njemake. Koalicija 1. mart u Njemakoj e vriti popisivanje i prikupljanje podataka bh-graana s ciljem da se izvri adekvatno informiranje o registraciji za glasanje putem pote. U Njemakoj postoji glasaki potencijal od preko 100.000 glasaa, ali e biti potrebno utvrditi koliko njih vodi porijeklo iz entiteta tzv. RS, te koji broj graana eli uzeti uee u izbornom procesu na Opim izborima 2014. Prema posljednjim procjenama, kljune baze u dijaspori bit e zemlje Skandinavije, Njemaka i SAD, te se u narednim posjetama vedskoj i Danskoj oekuje poetak uspostave mree 1. marta u Skandinaviji. q Edis FELI

Safet Sui Njegov kolega na klupi Grke Fernando Santos istakao je da njegova ekipa sada ima minimalne anse da ode na Svjetsko prvenstvo: estitam bh-timu na dobroj predstavi, napadakoj igri koju su prezentirali i naravno pobjedi. Tek nakon pet minuta uli smo u susret kako treba i nije bilo nekih pretjerano velikih prilika, sve do prvog gola BiH. Nakon ovoga poraza nae anse su minimalne i sve zavisi od BiH. Mi emo se truditi da osiguramo drugo mjesto, koje bi nam donijelo bara i eventualni plasman na SP. Ne sjeam se kada smo primili tri gola od neke reprezentacije. BiH je sada prva s 13 bodova, Grka je druga s 10, a trea je Slovaka s 8 bodova. q

OUJAK 2013.

27

bosanski barometar

FENOMEN VUK JEREMI: POLITIKA EVOLUCIJA OD HUMANIZMA DO FAIZMA

Holokaust, pravednici i Vuk

Posjedovanje vie identiteta i kulturnih raznolikosti moe predstavljati ogromno bogatstvo za jednu osobu na putu zagovaranja univerzalnih vrijednosti, pacifizma i normi humanizma. Meutim, mnoge osobe se ogranie na posjedovanje jednog identiteta ili jednog pogleda na ivot, to u konanici rezultira skuenim mogunostima i uskogrudnim razmiljanjima, a esto i vrlo destruktivnim drutvenim djelovanjem. U sluaju kontroverznog srbijanskog diplomate Vuka Jeremia, koji trenutno obnaa funkciju predsjedavajueg Generalne skuptine UN-a, iji su preci Bonjaci iz BiH, desilo se ba ovo drugo. Tanije, u nekoliko navrata u svojoj politikoj i diplomatskoj karijeri, Jeremi je jasno pokazao da prolazi kroz ozbiljnu krizu identiteta i proces alijeninacije, pri tome iznosei vrlo destruktivnu retoriku po kojoj nee ostati upamen kao diplomata koji propagira pacifistike i humanistike stavove. Najoitiji primjer pragmatinog djelovanja bez imalo emocionalnog i humanistikog osvrta, Jeremi je nedavno demonstrirao kada je u ime familije Pozderac, svojih dobrih i humanih bonjakih predaka iz Cazina, prisustvovao na ceremoniji dodjele nagrade Muzeja holokausta Yad Vashem, koji je posthumno odlikovao Nuriju i Devletu Pozderac medaljom Pravednik meu narodima. Kako se moe okarakterisati ovakav i slini postupci Jeremia iz ugla humanizma? Da li je ovakvo ponaanje Jeremia mladalaka neozbiljnost i naivnost ili dobro isplaniran potez kako bi humanizam svojih predaka iskoristio za svoju diplomatsku karijeru? Koliko je meunarodna zajednica odgovorna za evoluciju Jeremia u destruktivnog diplomatu?

Sadeta Pozderac Buljubai s unukom Vukom Jeremiem na dodjeli priznanja Pravednici meu narodima

Nurija i Devleta Pozderac pravednici meu narodima

Izrael je 1953. godine osnovao Muzej holokausta Yad Vashem, u spomen na oko est miliona Jevreja koje su ubili nacisti i njihovi saradnici, ali i u znak potovanja malobrojnim pripadnicima drugih naroda koji su rizikovali ivote spaavajui Jevreje. Tako je Izraelska ambasada u Beogradu donijela odluku da se Nuriji i Devleti Pozderac, zbog hrabrosti i humanosti koju su iskazali spaavajui Jevreje u Drugom svjetskom ratu, posthumno dodijeli medalju Pravednik meu narodima. Priznanje je, u ime porodice, u Beogradu, primila Sadeta Pozderac, njihova kerka. Meutim, ceremoniji dodjele prisustvovao je i Vuk Jeremi, koji je prije ovog dogaaja u javnosti vrlo rijetko govorio o bosanskom porijeklu. tavie, nekoliko puta je svojim diplomatskim gafovima uvrijedio Bonjake i pokuao degradirati Bosnu i Hercegovinu kao dravu. Prilikom dodjele medalje, Jeremi je pohvalio humanizam i dalekovidnost svoga pradjeda iz BiH. Neizmerno sam ponosan na svoje poreklo, na svoje pretke koji su u Drugom svetskom ratu hrabro ustali protiv zloina nad svojim jevrejskim i srpskim sugraanima, kazao je Jeremi. I prije je Jeremi spominjao svoje bosanske pretke, ali umanjujui njihovu stvarnu ulogu u borbi protiv faizma i nacizma. Jeremi, poznatiji po svojim velikosrpskim stavovima i politici kad mu zatreba istie da je Srbin i pravoslavac, ali da se ponosi i svojim bonjakim porijeklom. Drugim rijeima, Jeremi pokuava da pragmatiki iskoristi humanistike i antifaistike vrijednosti svojih predaka kako bi ostvario svoje uskogrudne politike ciljeve. Tako

Obitelj Pozderac na dodjeli priznanja Pravednici meu narodima je jedne prilike kazao da bi sa ljudima, koji imaju vrijednosti kao njegovi bosanski pradjedovi, osvojio i Kosovo i Bosnu. Elem, moj daleki predak, moj ukundeda, Murat-aga Pozderac, dobri i estiti vladar Cazinske krajine, jedan od poslednjih aga Otomanskog carstva na Balkanu, imao je obiaj da kae: Bujrum, rajo, ini to ti drago, ali plati hara, metni dukat u carske bisage, pa onda serbez, iroko ti polje! Imam ja vladarsko iskustvo, genetika je to... Bilo je u familiji diplomata, narodnih heroja, ali ja se uvek vraam na pretka moga, premudrog krajikog agu Murata Pozderca, koji je pre 150 godina roen i ceo ivot je proveo u islamskoj veri i erijatu... Eee, da mi je danas jedan takav u Vladi Srbije, ne bi mi imali muke ni sa Kosovom ni sa Bosnom. Sve bi bilo nae, izjavio je Jeremi. Meutim, Jeremi je izgleda zaboravio da je porodica Pozderac gradila mostove meu civilizacijama i nije zagovarala nikakve hegemonistike velikodravne projekte o kojima on, oito, jo uvijek mata. Veliki dio porodice i potomaka Pozderaca otro su negodovali to je Jeremiu uopte data prilika da odri govor na navedenoj ceremoniji u Beogradu, ali i zbog toga to dodjela nagrade nije upriliena u Sarajevu ili Cazinu, gdje su Pozderci ivjeli. Hamdija Lipovaa, jedan od potomaka Nurije Pozderca, inae predsjednik Vlade Unsko-sanskog kantona i bivi bihaki naelnik, napominje da je politiko djelovanje Jeremia na meunarodnoj sceni u direktnoj suprotnosti s ideolokom orijentacijom i humanistikim djelima njihovog zajednikog djeda Nurije Pozderca. Ja lino nisam

28

PREPORODOV JOURNAL 149

bosanski barometar
zadovoljan s njegovim politikim ponaanjem, koliko kao efa srpske diplomacije, toliko i kao efa Skuptine UN-a, pogotovo nakon zadnjih dogaanja sa dovoenjem i intoniranjem Mara na Drinu. Mislim da se na djed Nurija Pozderac nije borio za ono to Vuk Jeremi danas zagovara i ono to Vuk Jeremi danas u svjetskoj diplomaciji prezentira kao stavove i nas, svoje porodice, a i zemlje koju predstavlja, istakao je Lipovaa. Uistinu, zahvaljujui junakim djelima Pozderaca i slinih pojedinaca, Jevreji su uspjeli preivjeti okupaciju tadanje Jugoslavije i holokaust. Upravo ta injenica bila je dovoljna da ambasada Izraela u Srbiji toj porodici dodijeli visoko odlikovanje za hrabrost i plemenitost koju su iskazali spaavajui Jevreje upuene u logor Jasenovac. Meutim, vrlo je problematino da je nagrada Pozdercima, koji su iz Cazina i itav ivotni vijek ivjeli u BiH dodijeljena u Beogradu. Iako je u ovom sluaju mnogo bitniji humani in Pozderaca, itav dogaaj implicira da je Srbija zasluna za spaavanje Jevreja na Balkanu, a ne porodica Pozderaca iz Bosanske krajine, pa samim tim i BiH. nje u BiH u periodu 1992.-1995. (Prema izvjetajima UN-a, u BiH je tokom rata silovano oko 40.000 ena.) Takoer, uz drinski mar, na koga se Jeremi po vlastitom priznanju veoma ponosi, ubijani su mnogi drugi neduni ljudi, pa ak i roaci njegovih potomaka Pozderaca. Tako postaje jasno da ponaanje Jeremia u globalnoj politici i potezi kao efa srbijanske diplomatije, ali i kao predsjednika Skuptine UN-a, personificiraju sve ono protiv ega se borio njegov pradjed Nurija Pozderac. Nurija je poginuo na Sutjesci, najveoj neprijateljskoj ofanzivi, borei se protiv Nijemaca, ustaa i etnika. S druge strane, njegovo eljade Jeremi u Skuptini UN-a sistemski puta Mar na Drinu, pjesmu koja je s ove strane Drine asocijacija na etnitvo, nacizam i faizam. Nakon toga, Colum Lynch, dugogodinji dopisnik Washington Posta, napisao je lanak za prestini Foreign Policy magazine u kojem navodi da su SAD i mnoge lanice Evropske unije nezadovoljne sa Vukom Jeremiem zbog upotrebe funkcije predsjednika Generalne skuptine UN za promicanje srpske nacionalistike politike. Mnogi delegati su zabrinuti da Jeremi namjerava pretvoriti UN u mjesto za ispoljavanje srbijanskih albi iz prolosti i promociju svoje planirane politike karijere u Srbiji. Meutim, krucijalno je pitanje kako i zato je meunarodna zajednica dozvolila da jedna takav politiar, sa izrazito problematinim stavovima, koji su vrlo esto utemeljeni na mrnji prema drugom i drugaijem ili faizmu, doe na takvu funkciju? tavie, ista ta meunarodna zajednica zatvorila je oi na Jeremievu inicijativu da se 10. aprila 2013. u UN-u odri rasprava o ulozi i efektima Hakog tribunala za sankcionisanje zloina poinjenih u bivoj Jugoslaviji. Kako je mogue da Jeremi uspije u tome da preispituje djelovanje Hakog suda u zgradi UN-a, gdje bi rezultat rasprave mogao biti to da je svojim presudama tokom posljednjih nekoliko godina sud u Haagu nanio veliku tetu Srbima te bi se time pokuali relativizirati poinjeni zloini u BiH i ostalim zemljama Balkana?

Mar na Drinu u UN-u

Nurija Pozderac, inae uitelj iz Cazina, u NOB-u je uestvovao od 1941., a godinu kasnije izabran je za predsjednika Narodnooslobodilakog odbora u Cazinu. Bio je potpredsjednik Izvrnog odbora AVNOJ-a. Ranjen je u toku Pete ofanzive 1943. godine u blizini Sutjeske, a od posljedica ranjavanja preminuo je etiri dana kasnije. Rodna kua Nurije Pozderca u Cazinu proglaena je nacionalnim spomenikom u Bosni i Hercegovini i trebala bi biti preureena u muzej. Prema mnogim historiarima, Nurija predstavlja vrlo znaajnu historijsku linost za BiH, a posebno u kontekstu antifaistike borbe ove zemlje.

Sveanost u Beogradu nije sluajan in

Intrigantno je da je Izrael odluio da medalju Pravednik meu narodima Nuriji i Devleti Pozderac dodijeli u Srbije, a ne u BiH. Imajui u vidu injenicu da Izrael svaki svoj diplomatski i politiki potez pametno i strateki isplanira, moe se zakljuiti da i dodjeljivanje medalje u Beogradu nije sluajan in. Takoer, Izraelska ambasada je pozvala i Vuka Jeremia na dodjelu medalje, a izostavila mnoga druga imena iz porodice Pozderaca. Oito je da su izraelske diplomate eljele privui panju itavog svijeta tako to e na dodjeli medalji prisustvovati i Jeremi kao predsjednik Generalne skuptine UN-a. Josef Levi, iraelski ambasador u Srbiji, tada je pozdravio herojski in porodice Pozderac, podsjeajui na izreku da je onaj koji je spasio jedan ivot spasio ovjeanstvo. Meutim, Levi bi trebao znati da je i poinio veliki grijeh, ali i nepravdu time to je na ceremoniju dodjeljivanja nagrade za doprinos humanizmu i civilizaciji u Beogradu pozvao i ovjeka kojem nije ao to je uvrijedio rtve genocida putanjem Mara na Drinu u UN-u. Istovremeno ambasador je tada poruio da svi oni u Izraelu koji su potomci Jevreja spaenih u Cazinu ovom prilikom duguju svoje ivote porodici Pozderac. Izraelski ambasador duguje izvinjenje svim Bosancima i Hercegovcima koje su sigurno asno i poteno predstavljali Nurija i Devleta Pozderac, a koji su bili marginalizirani time to se medalja dodijelila u Beogradu. Nemamo nita protiv prelijepog grada Beograda i susjedne Srbije, ali ne moemo prihvatiti injenicu da mnogi srbijanski politiari i diplomate, meu kojima je sigurno i Vuk Jeremi, svako malo vrijeaju i degradiraju BiH. q Bedrudin BRLJAVAC

Nurija Pozderac (Cazin, 1892. Sutjeska, 1943.), pravednik meu narodima Meutim, njegov praunuk Vuk Jeremi u svojoj diplomatskoj karijeri u nekoliko navrata je napravio korake koji granie sa hukakim djelovanjem. Moda najbolji argument toj tezi je incident koji je izazvao Jeremi stavljanjem programa Mara na Drinu u okviru novogodinjeg koncertu 14. januara 2013. u zgradi UN-a u New Yorku. To je izazvalo buru reakcija i kritika, ukljuujui i izvinjenje Ban Kimoona, generalnog sekretara UN-a. tavie, Jeremi nakon toga incidenta nije elio ni da se izvine rtvama genocida i agresije na BiH. Sve one koji su usudili da ga kritikuju, Jeremi je otro napao rekavi da se radi o pojedincima koji su protiv Republike Srpske. Prema izvjetajima organizacija za praenje ljudskih prava, na koje se pozvao i ameriki State Department dostavljajui 1993. godine te podatke Vijeu sigurnosti UN-a, jasno se navodi da su uz kontroverznu srpsku koranicu Mar na Drinu silovane Bonjaki-

OUJAK 2013.

29

bosanski barometar

BOSANSKA NACIJA I BONJAKI NAROD

Bonjaka narodna konstitucija (II)

() Mnogi autori danas nepokolebljivo istrajavaju na pervertiranoj primjeni pojmova iz podruja politoloke, socioloke ili etnoloke teorije i nemaju nikakve potrebe da iznova definiraju njihov sadraj ili promisle o njihovoj (ne)jasnoi. Pojmovna pometnja koja je obuzela vokabulare politiki mislilaca i ljudi u svakodnevlju odreena je dogmatskim drijemeom i navikom da se neka rije koristi na stari ili pogrean nain, da se ne razlikuje oblasti i razine primjene rijei i da se na to ne reaguje. To je sluaj s pojmovima narod i nacija koji se u savremenoj zapadnoj literaturi sasvim jasno distingviraju i koriste vrlo precizno da oznae odreene sadraje u drutvenom polju. Jezika upotreba je svjesna konstrukcija misleih subjekata u komunikativnoj zajednici. U njoj esto prepoznajemo govorne navike koje nisu prole proces razbistravanja, pojanjavanja i redefiniranja. Zasigurno, pojmovi mogu postati neadekvatni, neupotrebljivi, beskorisni kad njihovo znaenje nije precizno odreeno ili kada u njima preivljava prevazieni oblik misli ili poimanja koje je novo znanje i djelatnost ovjeka odavno prevazila. Pojmovi koji nisu propitani esto nas ometaju u pravilnom odreivanju smisla i vrijednosti procesa u kojima se nalazimo. Neodgovorno je koristiti pojmove iji sadraj nije skladan biu ili pojavi na koju se referira.

Bonjaki i srpski koncept nacije

Bitna razlika izmeu Bonjaka i Srba u konceptu nacije ogleda se u tome da se Bonjaci nacionalno samoidentificiraju s Bosnom, zemljom i dravom, iz nje izviru, njoj slue i za nju se bore. Povijesno se bonjaki identitet konstruira iz vezanosti za Bosnu, iz toga poinje. Bonjaka narodna kultura sutinski je povezana s Bosnom ljubomorno je uvaju.1 Oni su jasno razvili bosansku nacionalnu svijest bitna narodna vezanost za Bosnu. U bonjakoj svijesti Bosna je oblikovana kao zemlja i drava, historija i kultura, politiko mjesto u prostoru, stare uvajue granice i sjeanje na kraljevinu. Oni je u pjesmama opjevavaju, oslikavaju, vole je, s ponosom izriu njezino staro predslavensko ime. Iz tog ishodi njihov graanski nacionalizam, bosanstvo, patriotizam, otvorenost i spremnost na saivot sa svima koji priznaju i prihvataju Bosnu. Njihova nacija je Bosna, drava i zemlja, oni su njezini stanovnici i dravljani. U njoj je smjetena njihova narodna kultura, povijest, pluralno drutvo i multietniki supstrat. Zato je u Bosni historijski postojala pluralistika racionalnost koja je inila sr pluralnog bosanskohercegovakog modela saivota. Prvo u identitetu Bonjaka uvijek je vezanost za Bosnu kao zemlju, povijest i dravu ili bosanstvo, bez obzira to se u 20. stoljeu pokuavalo inaugurirati religijsku odrednicu kao jedinu bitnu u odreenju bonjakog identiteta, iako ne treba zanemariti njihovu religijsku specifinost.2 Bosanstvo je nacionalni okvir narodnog ili etnikog samorazumijevanja Bonjaka koji nisu razvili ekspanzionistiki koncept irenja na okolne prostore. Bonjaci nikada nisu odstupili ili napustili bosanstvo kao nacionalno odreenje, dravljanstvo Bosne i Hercegovine, pripadanje, lojalnost ili sranu odanost Bosni. Religijska distinkcija je uzeta kao definirajua za distingviranje naroda, ali ni ona nije bila apsolutna i sasvim sigurna da bi se ustanovila razlika. Na razini narodne (puke) kulture nije postojala neka velika, nepremostiva razlika izmeu muslimana i krana, ve se ona pojavljivala i postajala rigidnom razlikom i distancijom na razini uene kulture.3

Srpsko shvatanje nacije nije uspjelo da prevazie prepreku rase, odnosno nije uspjelo da razvije drugaije razumijevanje nacije nego kao nepromjenljive, bioloke, roenjem i porijeklom date kategorije. Otud biologistiko-rasistika pripovijest o porijeklu, o tome ko je najstariji na ovim prostorima i poimanje nacije kao datosti, a ne kao konstrukcije na odreenom stupnju povijesnog razvoja. Pojam nacije koji se koristi u zapadnoevropskom prostoru sasvim je neupotrebljiv i nerazumljiv meu srpskim intelektualnim krugovima kod kojih se nacija direktno vee za pleme i njegovu religiju, pripisuju joj se korijeni u dalekim vremenima u nekoj prapostojbini, a na nju ne utiu tokovi, vremena, stoljea, migracije, seobe, drugi narodi, religije, jezici, jer ona je trajno nepromjenljiva, organska, prirodna, vjena. U takvoj naciji se pojavljuju konvertiti, izdajnici, odmetnuti; spram nje koja je vjeno tu pojavljuju se izmiljene nacije.4 Na to velikosrpska znanost podmee prie o porijeklu Bonjaka kroz veliku podvalu da su postali od Srba. To od koga je neko postao znai da se postali mora potiniti ili podrediti onome od kojeg je postao ili nastao. Naravno, to znai da se i njegova zemlja, imanja i nasljedstvo, najzad i drava, mora podrediti velikom ocu. Zato je pria o postanku izmiljena. Iza se krije hegemonijska aspiracija velikosrpskog Levijatana. U svesrpskom ujedinjavanju ili u velikosrpskim planovima Srbi nisu ostavljali mjesto za drugaijeg pored sebe, o emu ve u 19. stoljeu ilustrativno svjedoi Njegoev Gorski vijenac u kojem je odreen pojam trijebljenja drugog i drugaijeg, razvijena monistika iskljuivost i jezik mrnje, slijepa odanost naoj religiji, te potcrtavanje shvatanja o nemogunosti zajednikog ivota izmeu razliitih naroda, religija i kultura. Do kraja 19. stoljea velikosrpska politika je zavrila proces iskorjenjivanja Bonjaka i drugih muslimana iz Srbije. S druge strane, kod Bonjaka je sasvim drugaije s njima moe ivjeti svako i oni priznaju razlike. To iskustvo ide od Srednjeg vijeka i religijskog pluralizma do danas, te tako bitno odreuje njihov identitet. Na osnovu toga su mogui Hrvati i Srbi u Bosni, jer nikada Bonjaci nisu razvili genocidnu politiku istrebljenja drugaijih vjerovanja i etnikih identiteta. Moda je to jedan od razloga zato je velikosrpska politika tako bezono, amoralno, militarno i ahistorijski iskazivala nepotivanje i nepriznavanje bonjakog naroda, njegovog identiteta i drave Bosne i Hercegovine.

30

PREPORODOV JOURNAL 149

bosanski barometar

Neadekvatno koritenje pojma nacija

Bonjaki nacionalizam, uglavnom patriotizam, se primarno iskazivao u ljubavi i odanosti prema Bosni. Bonjaci nisu razvili ekspanzionistiki nacionalizam kojim bi iskazali svoje pretenzije na teritorije susjednih zemalja. S druge strane, srpski nacionalizam u 19. i 20. stoljeu bio je agresivan, militaristiki i ekspanzivan prema prvim susjedima. Iza njega je ostajala pusto, mrtvi ljudi, porueni gradovi i stravini ratni zloini. Mogue je danas govoriti o racionalnoj koncepciji nacije u sklopu opa teorija moderne. Francuski teoretiar Jacques Bidet objanjava da je pojavljivanje drave-nacije u vezi s tim to u modernom svijetu ima mnogo toga da se uini iz centra. To moemo iskazati tako da moderna drava-nacija, po tome to je, u svojem metastrukturnom sadraju, injenica racionalne organizacije, ne moe se definirati niti kulturom ili etnijom, niti jezikom, niti religijom, niti nacionalnim teritorijem (pod pretpostavkom da takvo neto postoji), niti zajednikom povijeu (ija bi odreenja trebalo prethodno definirati) to su, u tom pogledu, samo okolnosti.5 Neadekvatno koritenje pojma nacija je svojstveno za balkanske politike koncepcije danas koje i dalje pod nacijom misle na etniko bie i njegove kulturne karakteristike. Nikada se ne zna na to se misli. Sa stanovita filozofije jezika to je nedopustivo, ta jezika pometnja, u kojoj se neprestano govori pogreno i dovodi do smutnje i nesporazuma. Umjesto toga neophodno je da se jasno razgranii pojam etnija (narod) od pojma nacija (nacionalnost, dravljanstvo) koje imaju dravljani/stanovnici jedne zemlje. Onda e se vidjeti da postoje dvije razine pitanja o povijesnom i politikom djelovanju jednog naroda. Bonjako narodno pitanje ostalo je na definicijama iz 19. stoljea, kao i srpsko i hrvatsko. Oni jo uvijek misle dravu kao etniku dravu u kojoj moe biti samo jedna etnija, jedan jezik i jedna vjera. Bosanskohercegovakim nacionalnim i bonjakim narodnim pitanjima u zadnjih 20 godina bavili su se religijski interpretatori ivota, politikanti raznih profila, pjesnici, ininjeri i drugi, a ne drutvena i humanistika inteligencija iji je to primarni posao. U cilju bistrenja ili razbistravanja postojee jezike zbrke u naoj komunikativnoj zajednici treba rei da se etnika pitanja veu za jezik, vjerovanja, historiju, obiaje, metafizike i druge forme kulture, a pitanje nacije su razina politiko-pravnog promiljanja, drave i njenog bia, koje sprovodi narod kao politika svijest o sebi. Radi se dakle o etnonacionalizmu i o graanskom nacionalizmu. Mi ivimo epohu etnonacionalizma i nismo je, naalost, jo uvijek adekvatno razumijeli i preradili u svojim narodnim i nacionalnim projekcijama.

Narodna bonjaka samosvijest

Kolektivno-narodno pitanje Bonjaka, dakle, moemo pratiti preko dvije dimenzije ili razine, onako kako se ono pojavljuje u posljednjih 200 godina meu drugim evropskim narodima: prva razina je drava u kojoj ive pripadnici odreenog naroda ili teritorija na kojoj je drava koja odreuje naciju ona je njihova nacija ili njihova nacija je dravljanstvo Bosne i Hercegovine. Stoga je nacionalno pitanje i teritorijalno pitanje ili postavljanje drave u povijesno-geografski ambijent. Bonjaci itavo 20. stoljee nisu jasno postavili pitanje o dravi. Graani Bosne i Hercegovine ine bosanskohercegovaku ili bosansku naciju. I ne treba, nema potrebe priati o pravljenju bosanske nacije kao neke nove etnije ili neke nove grupe. Zato to postoji drava Bosna i Hercegovina oni su po dravljanstvu Bosanci, odnosno to je njihov nacionalitet; druga razina je na nivou naroda ili etnije i ogleda se u kulturnoantropolokom iskustvu etnikog bia Bonjaka, u etnografskim izriajima i definiranju njihovih specifinosti, uvanju njihovog jezika i obiaja, znanja i predanja, religije, tradicije i historije, openito reeno kulture. To su gradivni elementi bonjakog etnikog (narodnog) identiteta u povijesti koji su dinamika struktura i mogu se razvijati. U te dvije razine ispreplie se stoljeima narodno iskustvo svijeta. Nije opravdano zanemariti ni jednu razinu postojanja. Na te dvije linije ili tranice smjetene su nacija i narod. U osnovici njezine snage je narodna bonjaka svijest, odnosno samosvijest koja izraava znanje (svijest) o sebi i nacionalno-bosanska povijesna svijest o zajednikom ivljenju s drugima koja ne smije biti egoistika i iskljuiva. Zato se moe koristiti sinonimno pojmove dravni identitet i nacionalni identitet, to je jedno te isto znaenje. U naciji kao nadnarodnoj kategoriji smjetena je i narodna svijest o sebi i graanska patriotska svijest o svojoj dravi Bosni i Hercegovini. Niko drugi osim graana Bosne i Hercegovine, meu kojima su Bonjaci najodgovorniji, na te dvije razine nee izgraditi valjanu kuu za ivot. Nacija se gradi (oblikuje) u vremenu i prostoru, tj. ona je neprekidan proces. Uz to, etnogeneza Bonjaka nije zavren i definitivno dat fenomen ona se nastavlja i razvija kroz povijesne procese interpretacija i reinterpretacija. Bonjaci moraju nauiti da je sloboda odreena miljenjem i samosvijeu. Bez pozitivnog graanskog nacionalizma nema drave on je kultivirana svijest o uvanju vlastite drave Bosne i Hercegovine. Bonjaci se kao narod moraju osloboditi naivnog razumijevanja nacionalizma koji ih sprijeava i sputava da se odluno bore za bonjaki narod i bosanskohercegovaku dravu. Svodei sve bonjako djelovanje na etnoreligijsku dimenziju, u kojoj se primjeuje imitacija srpskog sektarijanskog tipa nacionalizama, poetkom 90-ih godina 20. stoljea Bonjaci su u nacionalnom smislu, dospjeli do opasnosti pogrenog koncepta drave zasnovane na etniko-religijskoj teritorijalizaciji i daytonskom Ustavu u kojem svoje prste imaju domai i inostrani djelitelji Bosne.
Biljeke:
1 20-ih godina 20. stoljea Ibrahim Dafi pie: Samo, ako je dolazila u pitanje ast, ponos i sloboda Bosne, oni su kao lavovi srljali u oganj i bez roptanja podnosili najvee grozote tuinskih delata... itava prolost Bosne i nije nita drugo ve jedna duga historija krvavih borbi autohtonog ivlja u obrani od nasrtljivog tuina... Otadbina iznad svega to je tradicionalno geslo ponosnih Bonjaka, koje ve pet stoljea nesutraivo stri na borbenom bajraku njihovom... (Vidjeti: Ibrahim Dafi, Fragmenti iz politike istorije b.-h. muslimana, Sarajevo, 1925., str. 3.-4.) 2 Svoenje Bonjaka na ime Musliman ne dovodi u pitanje njihovo bosanstvo. Treba napomenuti da se bosanstvo, bonjatvo i muslimanstvo meusobno ne iskljuuju. Danas uz to ide snana svijest o dravi ili dravotvorni refleks kod Bonjaka. 3 Esad imi, Iskuenja zajednitva, Did, Sarajevo, 2005., str. 70. 4 Olivera Milosavljevi, Ibid, str. 32. 5 Jaques Bidet, Opa teorija moderne. Teorija prava, ekonomije i politike, Disput, Zagreb, 2008., str. 72. q

Senadin LAVI

OUJAK 2013.

31

iz svijeta

OD MARIKA DO MAGRIBA

Zanimljiva vremena
LIBIJA: Zbogom, ponosna Libijo!
Tekovine revolucije: 2011.-2013.
Prole su dvijegodina od poetka revolucije u Libiji i 16 mjeseci nakon brutalnog ubojstva Moammara el-Gaddafija. Brojni su problemi koji nagrizaju podijeljeno libijsko drutvo: nefunkcioniranje drave, unutarplemenski sukobi i brojne paravojne milicije, inflacija, visoki ivotni trokovi i nezaposlenost meu mladima, vie od milijun ljudi raseljenih osoba, nedostatak procesa nacionalne pomirbe, interesi stranih sila Na Zapadu izraavaju nade da e doi do nove iroke suradnje izmeu naoruanih skupina i plemenskih voa sa libijskom vladom, pootravanja nadzora nad granicama i poboljanja gospodarskih uvjeta u regiji. Ako do takvih pomaka ne doe, Libiji se predvia dugoroan ciklus nasilja i politikog kaosa. International Herald Tribune ovako opisuje situaciju u postrevolucionarnoj Libiji: Sat otkucava za libijsku budunost. Libijska vlada je nefunkcionalna, oruane skupine kontroliraju vei dio zemlje, a stanovnitvo je sve vie frustrirano s tempom poslijeratnog napretka. Libijci i meunarodni akteri moraju smjesta djelovati da sprijee klizanje u graanski rat. Rifaat Sayed Ahmad, direktor egipatskog Java centra za politike studije, kae sljedee: Istina je da u Libiji 45.000 dobro naoruanih boraca, bivih tzv. revolucionara, a danas slobodnih strijelaca, vladaju zemljom. Oni polau raune Al-Qaedi i Stranci pravde i obnove, politikoj podrunici Muslimanske brae u zemlji. Uz preutno odobravanje zapadnih promatraa, oni su se samoprozvali policijskim snagama. Libija je visoko militarizirana zemlja, ali i neprijateljski nastrojena prema susjedima i ostalim zemljama sjeverne Afrike. Radi se o potencijalnim teroristima, koji e dovesti do unitenja libijske drave. Osim toga, Sayed Ahmad smatra da libijska demokracija, instalirana od zapadnih zemalja, podsjea na srednjevjekovnu vladavinu: Zrani udari NATO-a bacili su jednom naprednu zemlju, prema afrikim standardima, natrag u Srednji vijek, i jo gore, uvalili su je u graanski rat. Zapad je iskoristio vojnu silu da instalira posluan, ali nepopularan reim koji se nije sposoban nositi s vjerskim i plemenskim svaama koje cijepaju zemlju na dijelove. Libijska nafta i plin to je bila glavna meta NATO-ve vojne intervencije. U meuvremenu, strani investitori u libijskom naftnom sektoru dobili su pet godina osloboenja od poreza. To se posebice odnosi na zaljevske monarhije, prije svega na Saudijsku Arabiju. Libija koja je nekad teila nezavisnosti sada je odobrila stranim investitorima vlasniki udio od 65%, dok e libijski investitori ili Vlada zadrati 35% vlasnitva u buduim projektima. Maximilian Forte, u analizi za Global Research, pie da se neko nezavisna, bogata i silno prkosna Libija pretvorila u dravu kojoj strane sile dre mentorstvo kako treba postupati. Libija je od znaajnog ulagaa na meunarodnoj sceni postala meta investitora. Federalizacija na koju poziva sve vei broj nezadovoljnika vjerojatno je logian slijed u daljnjem slabljenju i fragmentiranju Libije.

Ima li pilota u avionu?

7. oujka 2013. desetine naoruanih napadaa upali su u zgradu privatne TV-stanice Alassema u Tripoliju te oteli petoricu zaposlenika i vlasnika. Dravne novinska agencija Lana istie kako su ostali zaposlenici bili zakljuani u jednom uredu dok su napadai, koji su bili ljuti zbog ureivake politike, palili i razbijali prostorije. Istog dana izbili su estoki oruani sukobi izmeu meusobno suprostavljenih plemenskih skupina na prostoru zapadne Libije, u planinama Nafusa, zbog kojih su tisue ljudi morale napustiti svoje domove. Borbe se vode izmeu plemena Gontrar, koje je povezano sa plemenom Zintan, i borcima iz plemena Mashashia, koji su podrali pukovnika Muammara el-Gaddafija za vrijeme pobune i NATO intervencije na Libiju 2011. Zbog sukoba prekinuta je i dostava plina Italiji jer se glavni plinovod nalazi upravo u rejonu sukoba. 31. oujka u Tripoliju je kidnapiran Mohamed al-Ghattous, pomoniklibijskog premijera. Anonimni izvor iz Kabineta premijera Libije rekao je kako je Ghattous bez sumnje otet na jednom od lanih punktova. Pretpostavlja se kako su otmiari glumili snage sigurnosti. Nekoliko dana prije otmice, libijski premijer Ali Zeidan rekao je da su lanovi njegove Vlade dobili prijetnje smru, istiui kako rade pod jako tekim uvjetima otkako su doli na vlast prije etiri mjeseca. Istog dana u napadu na vojni kamp Tamahind na jugu Libije ubijena su dva libijska oficira, a trojica vojnika su ranjeni. Podsjeti-

Libijska svakodnevica Libijske vlasti takoer priznaju da situacija nije nimalo idilina. U izvjetaju vladinog Povjerenstva za ljudska prava, koje je dostavljeno Nacionalnom kongresu, nabrojani su i dokumentirani brojni zloini koje su poinile paravojne milicije u pokrajinama, ali i u glavnom gradu. Prema izvjetaju, u Libiji se sustavno vre otmice, pljake, ubojstva, nezakonita privoenja, muenja, nestanci i silovanja. Glasnogovornik Povjerenstva za ljudska prava je izjavio da se ne moe govoriti ni o slobodi ni o dignitetu jednog drutva u kojem vlada kaos i bezakonje kojega provode naoruane milicije. Glavni problem Libije je to ne postoje sredinje vlasti. Vlada u Tripoliju nema snage da utjee na stvari. Nakon to je ubijen Gaddafi, Libiji je bio potreban drugi Gaddafi. Zemlji treba vrsta ruka, jer pokuaj da se od Libije napravi zemlja s parlamentarnom demokracijom na kakvu su navikli Europljani, ne funkcionira. Naoruane skupine, politiari i klanovi samo iskoritavaju demokratske standarde zapadnog modela i nastaviti e borbu za svoje pojedinane interese, izjavio je Sergej Seregiev, ekspert s ruskog Instituta za Bliski istok.

32

PREPORODOV JOURNAL 149

iz svijeta
mo se, u prosincu 2012. Libijski nacionalni kongres proglasio je cijeli jug zemlje vojnom zonom, pri emu je nareeno zatvaranje granica prema Aliru, Nigeru, adu i Sudanu. Politiki analitiari istiu kako je dolo do naglog naruavanja sigurnosti otkako je nova Vlada najavila da se kree s razoruavanjem brojnih milicija, tj. skupina koje nakon rata 2011. nisu, niti planiraju poloiti oruje. Oito je kako i dalje traje borba za prevlast. S jedne strane se nalazi Vlada, koja zapravo nema konkretnu kontrolu nad zemljom, dok su s druge strane brojne naoruane skupine, koje i dalje mnoga podruja dre pod svojom kontrolom. prosvjednika. Istie kako su aktualni nemiri u Kairu poeli tako da su pristae Muslimanske brae pretukli jednu djevojku koja je na zid ispisivala imena prethodno ubijenih prosvjednika.Cijeli tjedan odvijaju se sukobi nakon to je ta snimka dospjela u javnost, ovo danas je bila spontana reakcija graana. Morsi i Muslimanska braa ogluili su se na svaku izjavu opozicije glede njihovih tetnih odluka za Egipat. Otkako je na vlasti, Morsi je pokazao kako nije u stanju voditi Egipat. Gradovi i lokalne vlasti u Egiptu sada ustaju protiv Muslimanske brae i protiv Vlade", rekao je Hawari.

EGIPAT: Poinje nova revolucija?

Nogomet i ubojstva
2. oujka 2013. poeli su sukobi u Port Saidu, najvanijem gradu na prostoru Sueskog kanala, kada su gnjevni prosvjednici, ogoreni dolaskom amerikog dravnog tajnika Johna Kerrya, zapalili jednu policijsku stanicu. Ubijena su dvojica policajaca i trojica civila, dok je ozlijeeno preko 500 osoba. Jo ei sukobi izbili su sutradan nakon to je policija ispalila vee koliine suzavca na prosvjednike koji se estoko protive odluci Ministarstva unutarnjih poslova da se zatvorenici, koji su uhieni nakon krvavog sukoba za vrijeme nogometne utakmice na stadionu u Port Saidu u veljai 2012. godine, iz grada Suez prebace na drugu stranu delte Nila, u grad Wadi Natroun. 10. oujka troje osoba je ubijeno za vrijeme estokih sukoba koji su izbili u Kairu nakon izricanja smrtnih kazni za nogometne navijae iz Port Saida. Egipatski sud dodijelio je smrtne kazne za 21 navijaa koji su bili ukljueni u prologodinje nasilje u Port Saidu. Podsjetimo se, 1. veljae 2012. dogodili su se masovni neredi na nogometnom stadionu u Port Saidu za vrijeme utakmice izmeu klubova Al-Masry (Port Said) i Al-Ahly (Kairo). Najmanje 79 osoba je ubijeno, a oko 1.000 je ozlijeeno nakon to su tisue domaih navijaa upali na stadion nakon pobjede Al-Masrya 3:1. Navijai iz Kaira napadnuti su noevima, maetama, kamenjem i bocama. Aktualno suenje prenosilo se uivo: 21 navija kluba Al-Masry iz Port Saida dobio je smrtnu kaznu vjeanjem, petorica su osuena na doivotni zatvor, a 10-ak ih je dobilo kazne od 15 godina zatvora, ukljuujui i Esama Samaka, gradskog efa snaga sigurnosti. Navijai u Kairu ekali su presudu i nakon to je sud potvrdio kako se 21 pripadnik navijaa iz Port Saida osuuje na smrt, poeli su slaviti. Ali ne zadugo Sud je ujedno oslobodio sedmoricu policajaca koji su sudjelovali u nasilju. Taj drugi dio sudske odluke izazvao je veliki bijes kod navijaa u Kairu. Stotine ih je dolo pred zgradu Egipatskog nogometnog saveza (EFA) i spalilo je.Situacija je jako teka. Sjedite EFA-e je potpuno spaljeno. Egipatski nogometni dokumenti su uniteni, trofeji reprezentacije su ukradeni. Povijest egipatskog nogometa je unitena i vie se ne moe vratiti, rekao je Sarwat Swelam, direktor EFA-e.

Sukobi u Kairu U Egiptu je na pomolu stvaranje jedinstvenog oporbenog fronta protiv Muslimanske brae. elnici sekularnog Fronta spasa pristali su na suradnju sa elnicima salafista iz An-Nura i ostalih islamistikih pokreta. Glavni preduvjet je bio da na sastanku ne bude prisutan nitko iz Muslimanske brae i Stranke za slobodu i pravdu (tj. politikog krila MB). Mohammed Haykal, egipatski politolog, povjesniar i bivi savjetnik predsjednika Nassera, izjavio je dnevnom listu Quds al-Arabi kako je za svaku osudu anakronistiko vienje stvarnosti kao to to ine Muslimanska braa.Oni su jo uvijek u vremenima Osmanskog halifata, tvrdi Haykal, koji je podsjetio i na nedavni poraz kandidata Muslimanske brae na sveuilinim izborima.Nekoliko dana kasnije, Haykal je za Ahram-onlineizjavio da je za Muslimansku brau poelo odbrojavanje nakon kojega e zauvijek nestati s politike pozornice u Egiptu.

SIRIJA: Bespue sirijske zbilje

Suprotni stavovi piromani i vatrogasci
Zajedniku konferenciju za novinare 2. oujka 2013. u Teheranu odrali su iranski i sirijski ministri vanjskih poslova Ali Akbar Salehi i Walid al-Muallem. Salehi je istaknuo iransku potporu vlastima u Damasku: Slubeno stajalite Irana je da e Assad ostati legitiman predsjednik do iduih izbora 2014. godine. Vjerujemo kako ova kriza nema vojnog rjeenja i kako samo sirijski politiki proces moe privesti konflikt kraju. Iran eli da se krvoprolie to prije zaustavi, ali sirijske vlasti u ovome trenutku nemaju drugog izbora nego nastaviti borbu protiv terorista i ne moemo od njih traiti da ih ostave na miru. Sirijski ministar Walid al-Muallem osudio je najavu amerikog dravnog tajnika Johna Kerrya koji je na summitu Prijatelji Sirije u Rimu rekao da e SAD dati 60 milijuna dolara nesmrtonosne pomoi pobunjenicima. SAD istiu da e dati 60 milijuna dolara opoziciji, a ta opozicija ubija ljude. Ne razumijem takvu inicijativu. I kakvo je to oruje koje ne ubija ljude? Koga vi zezate?, rekao je sirijski ministar vanjskih poslova i istaknuo kako je nuno izvriti pritisak na Tursku i Katar, zemlje koje je naveo kao glavne sponzore pobunjenika uz sile

Oporbeni front protiv Muslimanske brae

22. oujka u Kairu su izbili veliki sukobi izmeu protivnika i pristaa Muslimanske brae, nakon ega ranjeno i hospitalizirano preko 70 osoba. Ispred sjedita Muslimanske brae okupilo se oko 3.000 prosvjednika koji su uzvikivali kako im je dosta drave muslimanskog bratstva te da ele pad reima. Na putu prema sjeditu prosvjednici su napali i razbili nekoliko vozila koja su pripadala toj stranci. Glasnogovornik opozicije, Ahmed Hawari, rekao je kako nema nikakve anse za poetak pregovora s predstavnicima Muslimanske brae, naroito zato jer su MB poeli angairati militante u borbi protiv

OUJAK 2013.

33

iz svijeta
Zapada. SAD mogu zaustaviti krvoprolie kada bi stvarno eljeli politiko rjeenje, zakljuio je Muallem. Poetkom oujka u intervjuu za britanski list The Sunday Times sirijski predsjednik Bashar al-Assad istaknuo je da zapadne sile, koje pozivaju na naoruavanje pobunjenika, nemaju interes zaustaviti konflikt u Siriji. Ako netko iskreno pod navodnicima eli pomoi Siriji i pomoi u zaustavljanju nasilja, tada moe napraviti samo jednu stvar moe otii u Tursku, sjesti s Erdoganom i rei mu: Prestani prebacivati teroriste u Siriju, prestani slati oruje, prestani davati logistiku potporu tim teroristima. Moe otii u Katar i Saudijsku Arabiju i rei im da prestanu financirati teroriste u Siriji, rekao je Assad. Na pitanju to misli o administraciji Davida Camerona, Assad je rekao: Britanska vlada ponaa se naivno, zbunjeno i nerealno. Moraju se nauiti ponaati konstruktivnije. Do tada, ne oekujemo od piromana da budu vatrogasci. 9. oujka Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, u intervjuu za britanski BBC istaknuo je da Rusija nee vriti pritisak na Assada traei od njega ostavku, te da samo sirijski narod moe odluiti o buduem ustroju zemlje. Rusija ne igra igru promjene reima i protivi se uplitanju u unutarnja sirijska piranja. Protivimo se svakom preduvjetu za prestanak krvoprolia i poetku dijaloga, jer vjerujemo kako je prioritet broj jedan spasiti ljudske ivote, rekao je Lavrov. Naglasio je kako oni, koji istiu da Assad mora nestati, oito imaju neke druge prioritete koji nisu spaavanje ivota sirijskog naroda. Assad nee otii, istaknuo je to u mnogim razgovorima, ukljuujui i u ovom zadnjem za list The Sunaday Times. To je njegovo stajalite i mi smo toga svjesni. Svi mi koji smo bili u kontaktu s njim znamo da ne blefira. On je spreman raspravljati o svakom pitanju sa Sirijcima. Jo jednom u napomenuti: nije na nama da odluujemo tko e voditi Siriju, samo stanovnici Sirije to mogu odluiti, rekao je Lavrov. U prvom govoru izraelskog dravnika pred Europskim parlamentom u posljednjih 30 godina, izraelski predsjednik Shimon Peres je istaknuo kako slobodni svijet ne moe stajati sa strane dok sirijski predsjednik Bashar al-Assad provodi masakr nad vlastitim narodom i vlastitom djecom. Srce nam se svima lomi, rekao je izraelski predsjednik, dodajui kako je Assad bio prijetnja cijeloj regiji, ali i Europi, zbog posjedovanja kemijskog oruja.Istaknuo je da bi najbolje bilo da intervenira Arapska liga, jer bi zapadna intervencija bila percipirana kao strano uplitanje. Arapska liga moe i trebala bi formirati prijelaznu Vladu u Siriji kako bi se zaustavio masakr, kako se Sirija ne bi raspala. UN bi trebao podrati Arapsku ligu i trebalo bi se krenuti s arapskom snagom u plavim kacigama, rekao je Peres europskim parlamentarcima. meu njima zamjenica voe koalicije, Soheir Atassi, i glasnogovornik Walid al-Bunni. U izjavi povodom izlaska iz koalicije, skupina je kao kljuni razlog navela kako se odluke diktiraju izvana te da se ne potuju demokratski principi. Atassi je naglasila da izlazi iz SNC-a jer ne eli biti marioneta stranih sila. 24. oujka mediji su objavili da je Ahmad Moauz al-Khatib, predsjednik Sirijske nacionalne koalicije, podnio ostavku na mjesto voe sirijske opozicije. U slubenoj izjavi Khatib je istaknuo da daje ostavku kako bi mogao raditi slobodno bez ograniavanja slubenih institucija. Obeao sam velikom sirijskom narodu i obeao sam Bogu da u podnijeti ostavku ukoliko se preu pojedine crvene linije. Sada ispunjavam to obeanje, poruio je Khatib.

elnici sirijske opozicije SNC (Ahmad Moauz al-Khatib i Ghassan Hitto u sredini) 26. oujka u Dohi, glavnom gradu Katara, poeo je jo jedan summit Arapske lige, prvi na kojem je Siriju predstavljala prozapadna opozicija SNC. Ahmad Moauz al-Khatib, koji je prethodno dao ostavku na mjesto efa SNC-a (!?), ipak je doao u Dohu. Tamo je izjavio kako je od NATO-a zatraio da proire nadzor svojih Patriot raketnih sustava i na prostor sjeverne Sirije, koji se nalazi pod kontrolom pobunjenika/revolucionara. Predstavnici Arapske lige doekali su ga s velikim pljeskom. Njegov dolazak na summit komentirala je i Catherine Ashton, EU ministrica vanjskih poslova, rekavi da pozdravlja viziju i vodstvo gospodina Khatiba. 28. oujka Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, kritizirao je potez Arapske lige kojime se sirijska opozicija (SNC) priznaje kao jedini legitimni predstavnik sirijskog naroda. Istaknuo kako se tim potezom sprjeava mirovno rjeenje: alimo zbog odluka koje su donijete na summitu Arapske lige u Dohi. Smatramo kako je glavna poruka ovih odluka ta da Arapska liga odbija mirno rjeenje sirijske krize. Priznavanje nacionalne koalicije kao jedinog legitimnog predstavnika sirijskog naroda u kontradikciji je s dogovorom iz eneve, rekao je Lavrov. Istaknuo je naglasio kako Moskva, nakon ovih odluka Arapske lige, ne vidi na koji nain Lakhdar Barhimi, specijalni predstavnik UN-a i Arapske lige, moe nastaviti sa svojim poslom. Ovo znai da nee biti nikakvih pregovora, samo naoruavanje snaga koje ele svrgnuti vlasti. Jednostavno ne vidim kako gospodin Brahimi i dalje moe biti medijator za UN ili Arapsku ligu. Odluka o naoruavanju sirijske opozicije ne samo da kri meunarodne zakone, ve se time podupire konfrontacija koja vodi u rat sve do samoga kraja, rekao je Lavrov. 29. oujka summit Arapske Lige u Kataru komentirao je i dr. Bashar al-Jaafari, sirijski ambasador pri UN-u, koji je rekao da je kriza u arapskom svijetu sruila obrambene linije arapskih i islamskih drava koje su se gradile desetljeima i stoljeima.Naglasio je i sljedee: Arapska liga je razjedinjena i kontrolirana je od strane petro-dolara, kao i takfirija, vehabija, dihadista i ostalog islamistikog fundamentalizma. Podsjetio je i na promatraku misiju Arapske lige u Siriji koja je ukinuta, a izvjetaji namjerno prikriveni.

Sirijska opozicija u Arapskoj ligi

8. oujka Arapskaliga objavila je proglas u kojem se istie kako arapske zemlje smiju ponuditi vojnu pomo sirijskim pobunjenicima, kao i da se pobunjenicima nudi i slubena pozicija unutar Lige. Dolo do je znatne promjene stajalita jer do sada Arapska liga sugerirala lanicama da pobunjenicima daju humanitarnu i diplomatsku pomo. Generalni tajnik Lige, Nabil Elarby, izjavio je kako je upuen poziv sirijskoj opoziciji da poalju svog predstavnika koji bi predstavljao Siriju za vrijeme idueg sastanka Arapske lige, koji e se odrati krajem oujka u Dohi. 19. oujka u Istanbulu je odran sastanak prozapadne Sirijske nacionalne koalicije (SNC), na kojem je za premijera izabran Amerikanac Ghassan Hitto (50). Radi se o amerikom dravljaninu, roenom u Siriji, koji je donedavno ivio i radio u Texasu, gdje je bio uspjean biznismen, direktor kompanije za informacijske tehnologije. Odmah sutradan 12 kljunih ljudi izalo je iz SNC-a, a

34

PREPORODOV JOURNAL 149

iz svijeta
Prema opozicijskim izvorima, oujak 2013. bio je najkrvaviji u dvogodinjem ratu u Siriji. U oruanim sukobima ubijeno je vie od 6.000 ljudi. Dan prije, na konferenciji za novinare, Barack Obama je rekao kako ne oekuje da izraelski premijer Netanyahu o moguem napadu na Iran odluuje na temelju miljenja bilo koje zemlje, dakle ni SAD-a. Dodao je kako razumije da geografski poloaj Izraela u regiji s Iranom objanjava zato SAD i Izrael imaju razliita stajalita o iranskom prijetnji. Izraelski javni radio je prvi dan Obamina posjeta komentirao ocjenom da su dvije strane sklopile sporazum kojim je premijer Benjamin Netanyahu prvi put jasno rekao da vjeruje Obaminu obeanju kako nee dopustiti Iranu razvoj nuklearnog oruja, a Obama je zauzvrat Izraelu priznao pravo na samoobranu.

IRAN: Strateka saveznitva

Iransko-pakistanski plinovod
Za vrijeme ceremonije koja se 11. oujka 2013. odrala povodom poetka izgradnje iransko-pakistanskog plinovoda, iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedad upozorio je na strane sile koje nastoje poticati razjedinjenost meu zemljama regije. Na sveanosti kojoj je bio prisutan pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari, naglasio je vanost jaanja meusobne suradnje i povezanosti: Postalo je ve jasno svima kako strane ruke nastoje stvoriti razjedinjenost i konflikt izmeu zemalja regije kako bi dominirali nad njima i otimali im njihova prava. Ahmadinedad je istaknuo da je projekt izgradnje iranskopakistanskog plinovoda jako vaan i velika odluka.

AFGANISTAN: Kraj idile SAD Hamid Karzai

to se krije iza bombakih napada talibana?
10. oujka 2013. Chuck Hagel, novi ameriki ministar obrane, po prvi puta od stupanja na dunost posjetio je Afganistan. Njegov dolazak trebao je poslati sliku o dobroj suradnji izmeu Kabula i Washingtona, no dogodilo se upravo suprotno. Napetiamerikoafganistanski odnosi, koji su zadnjih mjeseci u silaznoj putanji, zadobili su jo jedan snaan udarac, i to ponovo iz Ureda afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija.

Iranski i pakistanski predsjednik: Mahmoud Ahmadinedad i Asif Ali Zardari Na Kaspijskom jezeru, 17. oujka, Iran je predstavio Jamaran-2, drugi ratni razara domae proizvodnje. Razara tei 1.420 tona, ima motor od 20.000 konjskih snaga i moe ploviti brzinom do 30 vorova. Takoer, posjeduje prostor za helikoptere, kao i razne vrste zemlja-zemlja i zemlja-zrak raketa, artiljerije i torpedo sustava. Ovim potezom Iran uvodi dodatnu vojnu prisutnost u naftom bogati prostor Kaspijskog jezera. Pet zemalja u okruenju: Iran, Rusija, Azerbejdan, Kazahstan i Turkmenistan, jo uvijek nisu postigle zajedniki sporazum glede eksploatacije resursa na ovom prostoru. Teheran predlae da se resursi podijele ravnomjerno izmeu pet zemalja, na to ostale ne pristaju ve ele koristiti resurse na temelju zajednikih ugovora, prema kojima Iran dobiva svega 12%.

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai Nakon dolaska ministra Hagela desila su se dva samoubilaka napada prvi u Kabulu, a drugi u provinciji Khost, pri emu je ubijeno najmanje 17 civila i jedan policajac. Za napad u Kabulu odgovornost su preuzeli talibani, koji su istaknuli da se radi o poruci za Hagela. Talibani su ovime poslali poruku Amerikancima i lokalnim vlastima. Kao prvo, poruuju da jo uvijek mogu izvoditi ovakve napade u Kabulu. Kao drugo, istiu kako ne pristaju na pregovore niti s NATO-om, niti lokalnim vlastima u zemlji", rekao je jedan afganistanski politiki analitiar za RT. S druge strane, afganistanski predsjednik Hamid Karzai smatra da su napadi unaprijed dogovoreni izmeu SAD-a i talibana, kako bi Amerikanci krenuli s planom kreiranja opravdanja za dugoroni ostanak u Afganistanu. Jueranje eksplozije u Kabulu i Khostu pokazuju kako su talibani na usluzi SAD-u. Nastoje nas zaplaiti tako da mislimo da ako stranci napuste Afganistan, ovakvi napadi e postati sve ei, poruio je predsjednik Karzai za vrijeme govora koji je bio emitiran uivo putem dravne televizije. Ameriki dunosnici odmah su odbacili ove optube. Meutim, otkazana je prethodno najavljena zajednika konferencija za novinare na kojoj su se trebali pojaviti ameriki ministar Hagel i afganistanski predsjednik Karzai. Nekoliko dana kasnije Karzai je ponovio (i nadopunio) svoje stajalite. Naglasio je da su na prostoru Afganistana u posljednje vrijeme pronaene znatne zalihe prirodnih resursa te kako zbog te injenice Amerikanci odugovlae sa svojim odlaskom iz zemlje. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

Izrael i SAD o Iranu

Ameriki predsjednik vrsto se obvezao djelovati protiv iranskog nuklearnog programa, ali i jaati vojnu, diplomatsku i obavjetajnu suradnju izmeu dviju zemalja, rekao je 21. oujka Youval Steinitz, izraelski ministar za meunarodne odnose. Izjavu je dao nakon prvog dana slubene posjete amerikog predsjednika Baracka Obame izraelskoj dravi. Ministar Steinitz, koji je zaduen i za strateki dijalog sa SAD-om, rekao je da je Obama najavio i poetak razgovora o produljenju amerike vojne pomoi nakon 2017. godine. Rije je o novom 10-godinjem okvirnom sporazumu amerike pomoi Izraelu nakon 2017., kada istekne postojei ugovor, koji godinje premauje tri milijarde dolara. Vano je to (SAD) tu pomo ne uvjetuje izraelskim odricanjem prava na samoobranu i donoenja drugih potpuno neovisnih odluka pred svim moguim prijetnjama, ukljuivo iransku, rekao je Steinitz.

OUJAK 2013.

35

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: SEVDALINKA POSVEENA BOLESNIKIM DANIMA ZAIMA IMAMOVIA

Stara staza
Ve godina dana evo kako bolan leim sada, sa prozora moje sobe vidim svjetla moga grada. Na okolo svud zidovi i hodnici bijele boje, mnogo snova u samoi ovdje mojih ostalo je. Tijelo moje oboljelo nalazi se ovdje sada, al sam sretan kad uvee spazim svjetla moga grada. U mislima kad polazim etaju po staroj stazi, skupa s dragom to mi nikad ovdje bolnom ne dolazi.

Zaim Imamovi i Ismet Alejbegovi erbo (1949. godina) kafanama i selima, erbo je 1945. godine postao jedan od prvih muziara Radio Sarajeva. Sa Zaimom Imamoviem svirao je u duetu harmonika Alajbegovi-Imamovi, da bi se kasnije Imamovi izdvojio u prvu veliku pjevaku zvijezdu sarajevskog radija, a Alajbegovi postao voa orkestara, araner i autor. Kao jedan od neprevazienih poznavalaca sevdalinke, Alajbegovi je uinio mnogo na harmonizaciji te pjesme. Izgradio je poseban stil na harmonici, bez virtuoznih pasaa i vrtoglavih kola koja su kasnije proslavile harmonikae, kao to su Jovica Petkovi i drugi. erbin stil bio je mnogo primjereniji sevdalinci, onakvoj kako su je pjevali stariji pjevai poravno, bez napora, uvijek oslanjajui se na melodiju pjesme kao na osnovu improvizacije. Takvo sviranje harmonike prije erbe naprosto nije zabiljeeno. Bio je ovjek sa apsolutnim sluhom. Njega niko nije mogao nauiti da notno svira kako to niko nikoga i nikada nee nauiti da tako svira sevdalinku kao to je svirao erbo... Tu se krije neponovljiva erbina genijalnost. Slavni hrvatski skladatelj Ivo Tijardovi, poetkom 70-ih godina prologa stoljea u Splitu, rekao je Vehidu Guniu: Vi u Sarajevu imate pravog genija. To je onaj harmonika erbo. Zamislite, molim vas, ja sam mu jednom prigodom odsvirao jednu gotovo cijelu moju operetu, a on je onda sjeo za moj klavir i sve tako savreno ponovio kao da je tu moju skladbu stotinu puta uo i isto toliko puta odsvirao. erbo je bio pojava. Jedinstvena i neponovljiva. U svakom njegovom damaru, u njegovim nervnim zavrecima, u njegovoj misli bili su trileri, bila je sevdalinka, bilo je razmiljanje kako odreenu pjesmu harmonski postaviti, gdje ukrasiti, gdje pustiti ljudskom grlu, kao instrumentu nad instrumentima, da pjesmi pjesmu. Ismet Alajbegovi erbo dobio je ulicu negdje na periferiji Sarajeva, na Stupu. q Avdo HUSEINOVI

Jedna od moda najtraenijih narodnih pjesama posljednjih 30 godina je pjesma Stara staza. Snimali su je Zaim Imamovi, Safet Isovi, Nedeljko Bilki, Nedad Salkovi, pa onda u duetu Zaim i Nedad Imamovi... Pjevaju je i mnogi zabavnjaci i malo ko danas uopte zna da se radi o komponovanoj pjesmi novijeg datuma, koja je naime posveena ivotnoj prii jedne sevdah legende. Naime, rahmetli Zaim Imamovi je poetkom 60-ih godina prolog stoljea leao u sarajevskoj bolnici Podhrastovi. Bolovao je od tuberkuloze, a bio je to vakat kad se tuberkuloza smatrala neizljeivom boleu. Gledajui bolesnog Zaima, sarajevski humorista pokojni Nikola krba napisao je rijei, a komponovao i muziki na sevdalinku naslonio, legendarni Ismet Alajbegovi erbo. Kada su slikara Mersada Berbera pitali: Koja je to sevdalinka koju bi volio naslikati?, on je odgovorio: Ve godinu dana ima, kako bolan leim sada, to je ustvari poetak prve strofe pjesme Stara staza. Kada je prizdravio, Zaim Imamovi je snimio pjesmu posveenu sebi. Zaim je tuberkulozu prebolovao, a pjesma je ostala. Travniani e vam rei da je ova pjesma nastala u Travniku, u bolnici za TBC, koja se nalazi iznad grada, te da je pjesmu napisao travniki kantautor irlika, koji je u toj bolnici i posvetio je svojoj djevojci Mariji. Djevojka ga nije posjeivala i irlika je umro od tuberkuloze, ali i od tuge za Marijom. Ipak, puno je jo ivih svjedoka koji se sjeaju perioda kad je tandem erbo-krba napisao ovu neprolaznu pjesmu, koje s velikom lahkoom prihvataju i nove generacije, kojima sevdalinka i nije ba tako bliska. Kompozitor Ismet Alajbegovi erbo je pored ove pjesme komponovao i pjesme: Bulubul pjeva okolo Mostara, Vratnik pjeva, nikad ne tuguje, Tebi, majko, misli lete, Moj Prijedore, pun si mi sevdaha, Kraj pendera Jusuf stari... Sve to je komponovao, ve je oznaeno kao narodno. Ismet Alajbegovi erbo (1924.-1986.) je bosanskohercegovaki harmonika. Nakon to je godinama svirao po sarajevskim

36

PREPORODOV JOURNAL 149

kultura

UZVIENI STATUS PERZIJSKE KNJIEVOSTI I PJESNITVA

Od Pariza do Teherana
U suradnji povijesne tribine Gradske knjinice Zagreb Knjievni petak i nedavno pokrenutog projekta itanje u Studentskom centru, 1. oujka 2013. godine odrana je tribina pod nazivom Od Pariza do Teherana. Tribina je tradicionalno odrana u prostorijama Gradske knjinice Zagreb, tj. Galeriji Kupola. Gosti Knjievnog petka bili su Ivana Bioina, Ebtehay Navaey i Milena Ostoji, dok je ulogu voditelja preuzeo Toni Valenti. Cilj tribine bio je povratak tradiciji itanja i sluanja pisane rijei u okviru kanonskih djela Istoka i Zapada. Program tribine bio je sastavljen od dva dijela, od kojih je prvi dio bio uvod posveen govoru o prevoenju, a drugi dio sam prijevod. Tribina je bila sastavljena od uvodnog dijela i prevoenja publici relativno slabije poznatih djela iva valuta Pierrea Klossowskog i Antologije perzijske knjievnosti Budi biser, biser budi!. Na taj su nain ve spomenuti gosti tribine uz konsekutivni prijevod Milena Ostoji s francuskog, Ebtehay Navaey s perzijskog poveli publiku na uzbudljiv put do Zapada i Istoka, tj. Pariza i Teherana. U samom uvodnom dijelu naglasak je bio na pokretu itanja u sklopu Studentskog centra koji je zamiljen kao atelje mladih prevoditelja, pokuavajui na taj nain pokrenuti afirmaciju kulture i umjetnosti prevoenja. Jedna od osnivaica projekta, Ivana Bioina, pritom je istaknula kako je primarni cilj bio potaknuti svijest o vanosti prijevoda kod itatelja. Predstavljanje perzijskog pjesnitva simbolizira dio tog projekta u zaetku, budui da je upravo Antologija perzijskog pjesnitva od 10. stoljea do naih dana Budi biser, biser budi! nastala iz njemu slinih inicijativa. Glavni urednik i selektor perzijskih stihova je zagrebaki Iranac Ebtehay Navaey, koji je kao prevoditelj i Iranac izdvojio najimpoznatnije perzijske pjesnike i uinio bitan iskorak kada govorimo o popisivanju perzijskih pjesnikinja. Ebtehay Navaey je istaknuo teinu zadatka, budui da je u moru pjesnika bilo veoma teko nai kriterij prema kojemu bi se izdvojili samo poneki. Antologija tako obuhvaa stihove 80-ak pjesnika tijekom 11 stoljea, poevi od 10. stoljea pa do suvremenosti. Njezina posebnost lei u injenici da je rije o jedinoj antologiji takve vrste u regiji nastaloj izravnim prijevodom s perzijskog na hrvatski jezik, bez jezika posrednika. Iako je autor unutar antologije sabrao 80-ak pjesnika, za tribinu je bilo potrebno izdvojiti sam vrh perzijske poezije. Publika je stoga imala priliku uti kako na hrvatskom prijevodu, tako i na originalu stihove izvanrednih poeta. itanje je zapoelo velikim Omarom Hajjamom (Kad padnu zastori, Prazan raj, Tajna) i nastavljeno Delaludinom Mevlanom Rumijem (Ludilo, Slon u mraku), Hafizom (Pijan ili trijezan) uz pripovijedanje o biografiji i pisanju pjesnika Mehdi Ahavan Salesa i Sohrab Sepehrija, te pjesnikinja poput Kuratulajne i Foruk Farohzad. Posebna pozornost posveena je Rumiju, iji stihove pjesme Ludilo ujedno tvore naslov antologije, Budi biser, biser budi!. Gore spomenuti Sohrab Sepehri simbolizira suvremenu poeziju koja je takoer zauzela znaaj dio opusa, iji je izriaj oslonjen na Mevlanu i njegov sufizam. Sukladno tome autor je uspio predstaviti pjesnitvo ena koje su najee bile na margini drutva te novije stvaralatvo. Naposljetku nakon recitiranja na hrvatskom i perzijskom jeziku autor je istaknuo kako i u Iranu takoer postoji potranja za prijevodima pisaca sa prostora Balkana. Inicijativom iranskih sveuilita ve su spremni budui prijevodi koji ukljuuju prijevode pisaca regije, poput Dobrie Cesaria i Tina Ujevia.

Ebtehay Navaey

Putovanje stoljeima perzijske rijei bilo je itanje uz glazbenu pratnju koja je doaravala muzikalni karakter perzijskog jezika. Perzijska poezija, kao i sam jezik imaju glazbeni element, kae Ebtehay Navaey. No, kada govorimo o spoju umjetnosti i farsija moramo se dotaknuti i iluminacije, nadalje je istaknuo Navaey, naime iluminacija slui poeziji kao ukrasni i diferencijalni karakter. Listajui knjige moemo zakljuiti kako je u iranskoj kulturi umjetnost popratni sadraj, koji je usko povezan sa knjievnou. Element koji je osigurao uspjenost ove tribine i iitavanja pjesnitva Perzije injenica je da je u Iranskoj kulturi duboko usaena kultura itanja. Upravo o toj tradiciji i nainu usvajanja knjievnosti u Iranu govori sam autor u antologiji, u predgovoru koji govori o razlozima pisanja antologije i koji je sve samo ne uobiajan predgovor. U njemu se autor prisjea rodnog grada Isfahana i pjevanja klasine poezije koja danas dijelom postaje starina. Tribine ove vrste, te znaajan odaziv hrvatske publike potvruju uzvien status jedne knjievnosti koja je stjecala ugled tijekom niza stoljea i izvan teritorija vlastita jezika. Stoga perzijska knjievnost, posebice pjesnitvo, izriajem i opsegom nosi status svjetski poznate knjievnosti. Ovakve vrste prijevoda istiu kako na naim prostorima postoji potreba za istraivanjem jezika i kulture Istoka te jo uvijek neistraenih sfera Zapada. Budui da je ta potreba za istraivanjem stranih kultura u ovom sluaju uzajamna, ne sumnjamo kako e i na policama Irana nae stvaralatvo stajati uz bok perzijskom pjesnitvu koje bivajui istisnuto od strane tehnologije i naputanja tradicije prenoenja i uenja poezije, ipak u susretima poput ovih nalazi svoj put put od Teherana do hrvatske publike. q Helena MARKOVI

OUJAK 2013.

37

kultura

PROMOCIJA ZBIRKE POEZIJE HYPERBOREA, DOBITNICE NAGRADE SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR

Poezija provjeravanja sjeanja

Fondacija Mak Dizdar, u suradnji sa zagrebakim Teatrom poezije, 19. oujka 2013. u VIP klubu na Trgu bana Josipa Jelaia u Zagrebu, priredila je promociju poetske zbirke Hyperborea Milorada Pejia, prve dobitnice Godinje nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar. Na zagrebakoj promociji uestvovali su Gorin Dizdar, predsjednik Fondacije Mak Dizdar, pjesnici i knjievni kritiari Ervin Jahi, Tonko Maroevi, Diana Burazer i Milana Vukovi Runji, dramski umjetnici Goran Matovi i Olga Pakalovi, te glazbenik Edin Karamazov. Nagrada je ustanovljena 2012. godine, a povodom 95. obljetnice roenja velikog bh-pjesnikaMehmedalije Maka Dizdara. Nagradu za najbolju novoobjavljenu zbirku poezije domaeg autora na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku dodjeljuje Grad Sarajevo u suradnji s Fondacijom Mak Dizdar, Drutvom pisaca BiH i PEN Centrom BiH. Nagrada Slovo Makovo/Mak Dizdar sastoji se od diplome, skulpturalnog simbola i novanog iznosa od 7.000 KM, a uruena je pjesniku Miloradu Pejiu 23. studenog 2012. u Narodnom pozoritu u Sarajevu, na sveanoj sjednici povodom obiljeavanja Dana dravnosti BiH. Obraajui se prisutnima Gorin Dizdar je rekao da nagrada predstavlja jo jednu potvrdu znaaja imena i djela Maka Dizdara. Istaknuo je da je jedan od ciljeva novopokrenute nagrade ponovno uspostavljanje statusa grada Sarajeva kao istinskog regionalnog kulturnog centra. Takoer, kroz odmjeravanja snaga autora koji stvaraju na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku, nastoji se pojaati vidljivost i snaga poezije u regiji. Ervin Jahi je uvodno nabrojao poetska djela na hrvatskom jeziku koja je u svojstvu selektora kandidirao za nagradu: Zapisi iz pustog jezika Branka egeca, Ovdje gdje Slavka Jendrikog, Trebalo bi sruiti zidove Kreimira Bagia, Kau na trgu Dorte Jagi i Izabrane pjesme Nane Mazutha Miljenka Jergovia.Biranim rijeima izrazio je zadovoljstvo Pejievim izborom i njegovom zbirkom: Njegova poezija gaa ravno u kolektivno nesvjesno indoeuropskih naroda. To je zaudna knjiga, vrlo destilirana i vrlo prohodna, ona je neto izmeu duhovne biografije i intimnog zapisa. Pejiev bijeg od diktature, rata i ratnih bubnjeva zavrava na sjeveru vedske, gdje ispisuje poeziju evokacije i provjeravanja sjeanja.
Milorad Peji (Tuzla, 1960.) nakon zavrene osnovne i srednje kole u svome rodnom gradu, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od ljeta 1992. godine ivi u vedskoj, koju od milja zove Hyperborea. U knjievni ivot uao je knjigom pjesama Vaza za biljku krin (Svjetlost, Sarajevo, 1985.), koja je naila na izuzetan itateljski i knjievno-kritiki prijem. Druga knjiga pjesama Oi kljuaonic objavljena je dvojezino, na bosanskom i njemakom (Bosanska rije,Tuzla Wuppertal, 2001.). Posljednja pjesnika zbirka Hyperborea, nagraena Godinjom nagradom Slovo Makovo/Mak Dizdar, objavljena je u izdanju prake izdavake kue Aula 2011. godine. q

Dodjela nagrade Slovo Makovo/Mak Dizdar u Sarajevu 2012. Akademik Tonko Maroevi je istaknuo crnu rupu kao glavni simbol vrlo zrele Pejieve poezije. Naglasio je da je i sama knjiga nesluajno crna, zvjezdana, vrlo lijepo i primjereno opremljena. Vrlo je vano da nagradu dobije netko tko pie iskustvom, tko pie zrelu poeziju. Ne smije se dogoditi da je netko dobije za puka formalistika poigravanja, rekao je Maroevi. Citirajui Rilkeovu definiciju poezije kao teksta koji se pie iskustvom, naglasio je da su Pejieve pjesme komadi ivota, rezovi iz putopisnih premisa, uvijek povezane s realnou. On ispisuje gorke, jetke reenice, poetske slike zaudne metafore, mijea klasini postupak s modernim elementima. Diana Burazer izrazila je zadovoljstvo injenicom da, iako poetske nagrade obino budu dodijeljene na osnovu zasluga u kulturnom ivotu vie negoli kvaliteta samog djela, ovoga puta to nije bio sluaj. Naglasila je da je nagrada otila na pravu adresu, te da je zbirka Hyperborea dostojna imena Maka Dizdara. Milana Vukovi Runji, osvrnuvi se na starogrko znaenje rijei Hyperborea kao mitske regije iza bure, zakljuila je da bi se ona mogla nalaziti oko dananjeg Kvarnera, tonije u Opatiji. Nazvala je Pejia stopostotnim pjesnikom, ija poezija dokazuje da bavljenje aktualnim drutvenim problemima u knjievnosti ne znai puno za umjetnost, ako te teme nisu obraene pravom rukom. Autor Milorad Peji ukljuio se u promociju preko Skypea s Novog Zelanda, gdje trenutno boravi. Izrazio je zahvalnost i zadovoljstvo nagradom i zagrebakom promocijom, rekavi da je o svojoj poeziji uo toliko lijepih rijei da u narednih 20 godina ne mora vie uti ni jednu. Soba iz koje je Peji sluao rijei sa zagrebake promocije Hyperbore bila je obasjana sunevom svjetlou. Akademik Tonko Maroevi je u tom bljetavilu prepoznao snaan kontrast autorovom pjesnitvu koje je mrano, pesimistino, proeto metaforikim slikama crnih rupa, kaveza i mraka. Moja je poezija puna mraka i pesimizma jer pokuavam iskreno, izravno sagledati svijet. Samim time, ova poezija odraava realnu situaciju u svijetu danas, koja je upravo takva, mrana i pesimistina, ustvari nimalo drugaija nego u Srednjem vijeku, rekao je Milorad Peji. q Ismet ISAKOVI

38

PREPORODOV JOURNAL 149

kultura

18. MEUNARODNA KULTURNA MANIFESTACIJA ZENIKO PROLJEE 2013.

Antologija u Zenici
Ovogodinja, 18. Meunarodna kulturna manifestacija Zeniko proljee 2013. sveano je otvorena na Dan Zenice, 20. oujka. U okviru manifestacije, koja se odravala pod sloganom Granice i identiteti, predstavljen je ukupno 41 kulturno-zabavni program: po 11 kazalinih, glazbenih i knjievnih, pet likovnih, jedan scensko-glazbeni i dva okrugla stola. Zeniko proljee 2013. okupilo je veliki broj umjetnika i kulturnih djelatnika iz cijele BiH, regije, ali i Europe. Program se odvijao na nekoliko gradskih lokacija: u Muzeju grada Zenice, Sinagogi, Bosanskom narodnom pozoritu, Opoj biblioteci, Filozofskom fakultetu, sportskoj dvorani Arena Zenica, kao i 10-ak kilometara udaljenoj srednjovjekovnoj tvravi Vranduk. Manifestacija je zavrena 12. travnja 2013. Najzanimljiviji dio Zenikog proljea 2013. odvijao se na sceni Bosanskog narodnog pozorita. Prikazano je ak 11 kazalinih predstava: tri predstave iz bosansko-hercegovakih teatara (Depovi puni kamenja Sarajevskog ratnog teatra, Terorizam Kamernog teatra 55 i Lary Tompson show must go on Narodnog pozorita iz Tuzle), etiri predstave teatara iz regije (Ja i ti BITEF teatra i Pan pozorita iz Beograda, Jedan ovek, dvojica gazda Knjaevsko-srpskog teatra Kragujevac, Egzistencija Crnogorskog narodnog pozorita Podgorica i Djevojice ne bi trebale igrati nogomet Hrvatskog narodnog kazalita Split), kao i tri premijerna teatarska ostvarenja zenikog Bosanskog narodnog pozorita (Partija remija, Nesporazum ili Prie sa istone strane i Kraljica Vemaina). Zanimljivo je da predstavu Nesprazum ili Priu sa istone stane potpisuje zagrebaka redateljica Aida Bukvi. Pored nje, aktivno uee na Zenikom proljeu 2013. imao je i Ansambl Bosana iz Zagreba, koji se na Velikoj sceni Bosanskog narodnog pozorita predstavio cjeloveernjim koncertom pod nazivom Zemlja Tvrtka i Kulina bana. Svakako najznaajniji doprinos zagrebakih Bonjaka ovogodinjem Zenikom proljeu dogodio se 21. oujka, kada je u povodom Svjetskog dana poezije u Opoj biblioteci predstavljena Antologija bonjake poezije Zato tone Venecija Ervina Jahia. Kapitalno izdanje KDBH Preporod, pored autora, predstavili su profesori s Filozofskog fakulteta u Zenici dr. Muris Bajramovi i mr. Naida Osmanbegovi, te Mithad Kasap, direktor Ope bibilioteke. Tijekom promocije komentatorsku dionicu iz publike imali su knjievni kritiar eljko Grahovac i pjesnik Kemal Mahmutefendi. Mithad Kasap, domain promocije, rekao je da je najdubljega dojma da se radi o vrijednoj i vanoj knjizi, knjizi koju su bosanskohercegovaka i bonjaka kultura i knjievnost ekale 20-ak godina. Profesor Bajramovi izrazio je sline ocjene Jahieve knjige, meu ostalim i sljedee: Jahieva knjiga zbirka je raznovrsnih poetikih i kulturolokih modela vie generacija bonjakih pjesnikinja i pjesnika koji ispisuju refleksije i autorefleksije svog duha. Ponekad je to spontani izliv jakih osjeanja, a ponekad planski i hirurki precizno strukturirana poezija, koja u okvirima poetike modernizma, visokog modernizma, postmodernizma, ali i nove osjeajnosti ispisuje prostore simbolikog i knjievnog kapitala. Vrijednost antologije je, dakako, to na jednom mjestu moemo posegnuti za tim kapitalom. Tako itamo pjesme koje tematiziraju pitanje upotrebe jezika kao grae, zatim pjesme koje intertekstualno ulaze u dijalog sa tradicijom i rekontekstualiziraju je. Zatim, prisutna je poetika

Mithad Kasap, Ervin Jahi, Muris Bajramovi i Naida Osmanbegovi antiratnog pisma i poetika svjedoenja, ispisivanje traume prethodnog rata, ali isto tako postoje pjesme nove osjeajnosti, enskog pisma, postmodernistike poetike i dekonstrukcijskog iitavanja drutva i rekontekstualiziranja smisla. Dr. Bajramovi poentirao je svoje izlaganje sljedeim rijeima: Ova antologija ini sabirni centar knjievnih vrijednosti, u svoj svojoj jedinstvenosti, individualnosti, kolektivitetu i nedjeljivosti i neizostavna je literatura u domu svakog ovjeka kojem je iole stalo do kulture. I, naravno, koji se sjea. Izrekavi pohvale Jahievoj knjizi, profesorica Osmanbegovi inzistirala je, meutim, na nedovoljnoj zastupljenosti ena u Antologiji, mada se i unutar suvremene bonjake poezije moe govoriti o plimnom valu enskog pisma. U svom nadahnutom obraanju mnogobrojnoj zenikoj publici Ervin Jahi je, ne osporivi tendencije znanstvenog argumentiranja enskoga pisma, rekao da nije sklon spolnim i rodnim legitimacijama knjievnoga teksta, i da je dojma kako su takve oznake svojevrsna redukcija knjievnosti. Nadalje, Jahi je istaknuo: Bonjaka knjievnost uope, ne samo pjesnitvo, prola je muan put osporavanja, prisvajanja i prisezanja. Njezino historijska kob je nijekanje i svojatanje. Danas je taj mehanizam zamijenjen nevoljkou za nacionalno, jer je nacija toboe stvar prolosti. Globalizam joj ne ide na ruku, ustvari on se programski obraunava s njom, a stari su bogovi zamijenjeni bogom profita i trine ekonomije. Kad je rije o tradiciji, Jahi je rekao: Sklon sam onima koji tvrde da se iz okvira tradicije ne moe, kao to se ne moe ni izvan jezika, ma koliko mi bila bliska pjesnika kritika tradicije ili njezino avangardistiko osporavanje. Po mom osjeanju stvari, tradicija je vazda sinteza preanjeg, izgubljenog i pronaenoga, zanijekanog i potvrenoga. Tradicije ozbiljnih naroda ne proizlaze iz stihije i inercije. One su ive, trajue, samoobnavljajue jer batinu uvremenjuju u ivot. Poetkom 90-ih svjedoili smo totalitarizmima slobode, trine ekonomije i potronje. Budui da smo se oslobaali ratom, imali smo neku vrstu novog prosvjetiteljstva. Imali smo inflaciju tradicije kao supstitut loe sadanjosti. Danas imamo jednako opasan i ponovno manipulirajui proces ideoloki obraun s tradicijom na koji nas hukaju glasnogovornici javnog mnijenja, zagovaratelji masovne potronje, korporativnog kapitala... q Ismet ISAKOVI

OUJAK 2013.

39

prie iz bosne

I ONI SU HEROJI: SRBI KOJI SU SPAAVALI BONJAKE

Pravednici meu Srbima

Tokom genocida u BiH u periodu 1992.-1995. godine, srpski zloinci ubijali su bez milosti Bonjake, ne birajui da li se radilo o bezimenoj bebi, vojnosposobnom mukarcu ili starcu od 90 godina. Sve to je nosilo predznak muslimansko srueno je ili spaljeno. Da zloinci u svojoj, tonama nagomilanoj mrnji prema Bonjacima, nisu imali milosti ni prema ljudima iz vlastitog naroda, najbolje pokazuju primjeri ubijanja onih Srba koji su tokom agresije pomagali svojim prijateljima, radnim kolegama, drugovima iz djetinjstva iz reda bonjakog naroda. I sam zlikovac Karadi u jednoj od svojih monstruoznih izjava tokom 1992. godine ree: Treba ubiti svakog Srbina koji spomene rije komiluk. Kau da bez malih ljudi nema velikih dogaaja, pa tako emo i ovaj tekst posvetiti malim-velikim ljudima iz reda srpskog naroda, koji su svoje ivote rtvovali, kako bi spasili ili na bilo koji drugi nain pomogli svojim prijateljima Bonjacima. Izabrati stranu dobra ili stranu zla, to nikada nije imalo, niti e ikada imati ikakve veze sa vjerom, nacijom, obrazovanjem, bogatstvom ili siromatvom. i, komandant Rogatike brigade Vojske Republike Srpske, etniki zloinac pod ijom e komandom tokom ljeta 1992. godine biti ubijene na stotine Bonjaka Rogatice i okoline. Ovaj zloinac se dovodi i u vezu sa ubistvom, ratnog komandanta epe, rahmetli pukovnika Avde Palia. Iza pokojnog doktora Zorana je ostala supruga Vlasta, sin Aco i kerka Gordana. Srbi iz sela Rasput Njive su najistiji primjer spasilaca od genocida. Naime, stanovnici sela Rasput Njive iz okoline Rogatice, svojim komijama Bonjacima iz susjednog sela Maar, pomagali su bez linih interesa tokom agresije, a time su u opasnost dovodili i sopstvene ivote.

Stanko Pecikoza
Ober krvnik Milan Luki iz Viegrada osuen je na doivotnu kaznu zatvora pred Meunarodnim sudom za ratne zloine u Haagu zbog toga to je kriv za spaljivanje 119 civila u Viegradu (od kojih su veina bili ene, djeca i starci), te ubistvo 12 mukaraca i jedne ene, te za muenja zatvorenika u logoru Uzamnica. Pored toga to nije suen za otmice i ubistva Bonjaka iz sela Sjeverin kod Rudog i 19 putnika iz stanice trpci nedaleko od Priboja u Srbiji, nije suen ni za ubistvo Stanka Pecikoze, prijeratnog predsjednika SDS-a Viegrad. Luki je sa svojom bandom ubio Pecikozu, zato to je ovaj titio svoje komije Bonjake u selu Velji Lug. Salem Ahmetspahi svjedoi da je do 25. jula 1992. godine ivio sa roditeljima i suprugom u selu Velji Lug, Optina Viegrad. Iako su okolna sela bila prazna jer je bonjako stanovnitvo napustilo svoje kue iz straha, po Salemovom svjedoenju, mjetani sela Velji Lug su ostali u svom selu jer su uivali zatitu komije Stanka Pecikoze. Zatita je trajala sve dok Stanko nije ubijen. Odmah nakon Stankovog ubistva, 25. jula 1992. godine, selo su napali Lukievi etnici, meu kojima se nalazio i osueni ratni zloinac Boban imi. U aprilu 1993. godine pod sumnjom da je ubio Stanka Pecikozu na lokalitetu Mokre Gore, Milan Luki je uhapen i nakon nekoliko mjeseci puten bez ikakvog objanjenja.

Dr. Sekula Stani

Gledajui u maju 1992. godine kako u Foi gore zapaljene kue njegovih komija Bonjaka, on je od stida i oaja sam zapalio svoju kuu, sjeo na stolicu i gledao kako i ona zajedno sa ostalima izgara do temelja. Bio je to velianstven gest uglednog foanskog Srbina, ljekara Sekule Stania. Doktor Sekula je bio pedijatar i direktor foanske bolnice. O ovom hrabrom ovjeku esto i danas svjedoe njegove kolege dr. Reuf Tafro, dr. Asim Pilav, dr. Fadil Kuuk... Dr. Sekula Stani je premlaen i ubijen jula 1993. u Foi, zato to je spaavao ivot svojim kolegama, ljekarima bonjake nacionalnosti, to je smatrao svojim prirodnim inom. Sekula nije ubijao. On je ubijen. Ubili su ga foanski katili koji su pobili hiljade foanskih Bonjaka na godinu prije nego to su kobna zrna ispalili i na doktora Stania.

Dr. Zoran Gavri

Prva rtva iz redova loih Srba u Rogatici je ujedno bila i prva rtva rata u ovoj maloj istonobosanskoj kasabi. Radilo se o doktoru Zoranu Gavriu. Zoran (Obrena) Gavri roen je 23. maja 1945. godine u Visokom, zavrio Stomatoloki fakultet i dugo godina radio u rogatikom Domu zdravlja. U stvari, sve do svoje smrti. Bio je omiljen meu rogatikim narodom i rado vien u svakom drutvu. Upravo ljudskost i potenje koje je bilo njegova odlika e ga kotati ivota. U potrazi za svojim prijateljem amilom Poljom, medicinskim tehniarom koji je na nekoliko dana ranije nestao u etnikom jezgru Borike, poetkom maja 1992. godine gubi se i Zoranu trag. Nakon 10-ak dana, njihova tijela su pronaena u mrtvanici na Sokolcu. Prvo je ubijen Zoran, pa amil. Zoran je sahranjen u Rogatici, dok se za sudbinu amilovog tijela ni do danas nita ne zna. Po svim pretpostavkama, iza njihovog ubistva stoji pukovnik Rajko Ku-

Milutin Vuksi
Milutin Vuksi bio je Srbin, moler u Bratuncu. Rodom je iz sela Slapanica kod Bratunca. Znali su kao tihog i povuenog. Milutin je govorio samo ako ga upita. Bratunaki logora Adil Sulji se sjea kad su u najvee bratunako muilite Bonjaka, fiskulturnu salu Osnovne kole Vuk Karadi uveli izmuenog Milutina. Ovako prolazi Srbin koji pomae Muslimanima, rekli su zloinci i pred svima izreetali Milutina. Milutinova smrtna presuda je bila to je 10-ak svojih komija uspio preko Ljubovijskog mosta sa porodicama spasiti prebacivanjem u Srbiju, tokom maja 1992. godine, u danima kad su etnici na bratunakim ulicama ubijali sve to stignu, kad su krenuli u opti lov na sve to je nesrpsko. Takoer, Milutin je nekoliko komija

40

PREPORODOV JOURNAL 149

prie iz bosne
spasio tako to je ih je od arkanovaca, Belih orlova, Mungosovih Crvenih beretki i Deronjievih krvnika uspio sakriti na neka sigurna mjesta, te ih poslije prebaciti prema srebrenikoj opini. Meu njima i svog prijatelja Azema Paalia, ovjeka koji mu je poklonio plac da napravi kuu sredinom 80-ih godina. Milutin je pokuao Azema spasiti da izae na slobodnu teritoriju. bradatih, prije nego su kundacima i vojnikim cokulama poeli udarati ovog trebinjskog glumca amatera i talentovanog plivaa. Niko se pomjerio nije, narod se po pijaci posakrivao, policajci pred stanicom gledali jedan drugoga. Sro ostao nepomian na asfaltu. Umro je sedam dana kasnije, 27. januara od pretekih rana koje mu etnici zadali, spasivi ivot svog jarana, Alena, trebinjskog jetima koji je odrastao bez oba roditelja. Ono Trebinjaca to je smjelo, na sahranu dolo. Sranov otac Rade Aleksi, opratajui se od sina, okupljenima je kazao: Moj Sro je umro vrei svoju ljudsku dunost. Ubice Srana Aleksia su izvedene pred sud i osueni na male kazne. Oslikavajui vrijeme etnikog ludila, advokat optuenih je tada rekao: Tako mu i treba kada je branio baliju. Ubice Srana Aleksia i danas ive u Trebinju i okolici i, naravno, slobodno se kreu. Bonjak Alen Glavovi sada ivi u vedskoj, oenjen je i ima dvoje djece.

Lazo Kovaevi
Najprije je branio svoje komije, a onda su mu naredili da ih ba on ubija. Odbio je. Ubili su njega, Lazu Kovaevia. Dva metka u predjelu glave, dva u grudi. I zavreno. Potom su zapalili njegovu porodinu kuu. Sina obukli u uniformu i odveli u rat. Ovo je, ukratko, pria o Lazi Kovaeviu. Rat u Hrvatskoj Lazu je zatekao na radnom mjestu u eljezari Sisak. Ostao je bez posla i vratio se u svoj Bosanski Novi. Tu ga je zatekao ovaj na, bosanskohercegovaki rat. Helem, na ratitu u Hrvatskoj 2. juna 1992. gine Milan Rajli. Nakon njegove sahrane, pripadnici Belih orlova i Crvenih beretki kreu u odmazdu, u naselje Prekosanje, gdje je s porodicom ivio Lazo Kovaevi. Odreda pale kue, ubijaju civilno stanovnitvo. Lazo je stao ispred njih i rekao da ne ubijaju njegove komije, da nisu nita krivi. Zloinci su mu ponudili oruje da i on ubija komije. Lazo je odbio i jedan od njih ubio ga je sa dva metka u glavu, dva u grudni ko. Ubili su i 17 civila, Bonjaka iz Bosanskog Novog.

Vladimir Srebrov
Pjesnik Vladimir Srebrov je bio jedan od osnivaa Srpske demokratske stranke (SDS), meutim, kad je provalio Karadievu profaistiku orjentaciju, naputa ovu stranku. Tokom rata je ostao u Sarajevu aktivno politiki angaovan podravajuu graansku opciju u BiH. Ve prvih ratnih dana, Srebrov je Karadia nazvao ratnim zloincem, mnogo prije nekih bonjakih politiara. Uhapen je 1992. godine, na prevaru od strane etnika na Ilidi, kada je krenuo na pregovore o primirju, o snadbjevanju opkoljenog Sarajeva strujom, vodom i plinom. Zatvoren je u zloglasni zatvor Kula, gdje je svakodnevno 39 mjeseci bio izloen najuasnijim torturama. Preivjeli logorai Bonjaci svjedoe o tome kako, dok ga etvorica etnikih grmalja razvaljuju od batina, Srebrov vie: Bosna, Bosna, Bosna! 21. oktobra 1995. godine Srebrov je polumrtav razmijenjen, zajedno sa jo nekoliko lica meu kojima su i dvoje turskih novinara, Munira Ain i Ali Koak. Oni su osloboeni u razmjeni ratnih zarobljenika i lica na Sarajevskom aerodromu koja je obavljena u prisustvu civilne policije UNPROFOR-a i Meunarodnog komiteta Crvenog krsta. Po izlasku iz Kule, Srebrov je izjavio da je jedan od onih koju su ga uhapsili rekao: Volio bih da te koljem uz svirku gusala. Od posljedica zatvorskih batina, Vladimir Srebrov je umro u Sarajevu 1999. godine, u 45. godini ivota.

Sran Aleksi
Regionalno poznat je sluaj Srana Aleksia, heroja iz Trebinja, kojeg su etnici smrtno pretukli 21. januara 1993. godine. Mladi Sran Aleksi je platio glavom samo zato to se drznuo da od svojih zatiti druga ija je jedina krivica to pripada drugima. Ulicom izmeu trebinjske pijace, pune ljudi i policijske stanice, trojica bradatih etnika sa orujem u rukama vodila svezana mladia. Uhvatili Alena Glavovia..., ulo se od onih to su uz prozor oblinjeg kafia sjedili. Sran je, sluajui naredbu srca ustao i krenuo. Na stolu ostavio au soka neispijenu. Hodao je ulicom pruena koraka, udei se kako niko ne zaustavlja nasilnike, bradate i pijane. Mislio je da e Alena policiji u stanici predati, ekao je da se neto desi, ali se odstojanje izmeu njega i siledija smanjivalo. Narod se bradonjama sklanjao sa puta, bjeao u stranu, dvojica policajaca izala pred stanicu i gledala jedan drugoga, ali nita nisu inili da mladia spase. Oni bradati, Alena doveli blizu stanice, jedan je iza pojasa no izvadio, drugi je pukom okolo prijetio, trei je onome sa noem pomagao da nemonog mladia obori. Ovako emo sve balije klati, ulo se kako onaj sa noem vriti. Onaj to je pukom prijetio bio je okrenut na drugu stranu, ona dvojica Alenu glavu umirivali da mu no pod grlo prinesu. Sran svom silinom na njih udario. Udario jednog pa drugog i prije nego se bacio na onoga sa pukom u rukama vrisnuo: Bjei Alene! Alen se podigao i trao prema maloj ulici pored pijace, dok u njoj nije i nestao. Udri ga, majku mu vlaku!, ulo se urlikanje jednog od

Loi Srbi istinski heroji

Ovaj izbor obuhvatio je manji broj onih koje je tadanji Karadiev reim nazivao loim Srbima. Meutim, takvih je bilo puno vie. Ti loi Srbi su danas otpadnici od vlastitog naroda, onog naroda kojem su naalost najvei junaci i najsvjetliji primjeri morala i ljudskog dostojanstva oni koji se terete za najstravinije zloine poinjene nakon nacistikih na evropskom tlu. Rat je odavno zavren, ali prie o nesebinosti i hrabrosti onih Srba koji su priticali u pomo svojim komijama, paenicima Bonjacima, nisu danas popularne u srpskom narodu. Na njihove grobove niko, osim moda najue rodbine, danas ne polae cvijee. A kako neko nedavno ree: Ova Bosna, ma kakva trenutno bila, duguje im, ako nita, onda bar jedan obini, zajedniki spomenik! q Avdo HUSEINOVI

OUJAK 2013.

41

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XII)

Arabija prije Muhammeda, a.s. (II)

() Od brojnih predislamskih boanstava najvie se panje posveivalo Hubelu, boanstvu rata koje je brinulo nad politikom sudbinom Mekke, kojeg Kuran imenom ne spominje. To je boanstvo u Mekku donio tadanji mekkanski prvak Amr ibn Luhajj s jednog trgovakog putovanja.1 Od tada se broj boanstava stalno poveavao, tako da je svako arapsko pleme imalo svoje boanstvo smjeteno u Kabi ili u svetom prostoru oko nje. U vrijeme svetih mjeseci, Arapi su hodoastili Kabu i svoja boanstva te u njihovo ime prinosili rtvu. Bio je to samo ostatak propisa kurbana kojeg je utemeljio Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail, a.s. Osim boanstava predstavljenim u kipovima, vjerovali su predislamski Arapi i u nebeska tijela, posebno u zvijezde, pripisujui im boanske karakteristike. Vjerovali su i u postajanje demona/ dinna, koji su pjesnike uili poeziji. Da bi protumaili sudbinu Arapi bi bacali kocku, odnosno kada bi se enili ili udavali, ili dogovarali neki vaan posao, bacali bi posebne strelice, koje su se nalazile u Kabi. U vjersku su praksu uveli svetost deve ili krave, drei svetima one ivotinje koje su na svijet donijele vie od pet mladunadi. O tome govori i Kuran u sljedeem ajetu: Allah nije propisao ni behiru, ni saibu, ni vasilu, a ni hama; to oni koji ne vjeruju govore o Allahu lai, i veina njih nema pameti. (Al-Maida, 103)2 Arapski Idolopoklonici nisu vjerovali u zagrobni ivot, niti u oivljenje poslije smrti, a time ni u apsolutnu pravdu. Oni govore: Zar kada se u kosti i prainu pretvorimo, zar emo, kao nova bia, doista biti oivljeni? Reci: Hoete, i da ste kamenje ili gvoe ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne moe biti oivljeno. A tko e nas u ivot vratiti? upitat e oni, a ti reci: Onaj koji vas je i prvi put stvorio a oni e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: Kada to? Ti reci: Moda ubrzo! (Al-Isra, 49-51) U njihovo se vjerovanje uvuklo bezbroj poganskih obiaja koje su poprimili od susjednih plemena i naroda sa kojima su bili u stalnim trgovakim vezama. Njihova se vjera daleko udaljila od izvorne religije koja svoje temelje imala u Boanskoj Poruci i Objavi, a sve je vie postajala mjeavina razliitih kultova i poganskih obiaja. Nekada je lake nabrojati u to predislamski Arapi nisu vjerovali i emu sve nisu pridavali boanske karakteristike nego nabrajati emu su i komu pridavali boanske osobine. Radi brojnih poganskih obiaja taj period prije islama nazvan je vrijeme neznanja ili vrijeme dahilijeta. Jednostavno, u vrijeme roenja posljednjeg Bojeg poslanika, Arapi nisu slijedili nijedan od Boga objavljeni Zakon.3 Iako su bili upoznati i sa idovstvom i sa kranstvom, te s religijom Sabejaca4, staroga naroda koji je oboavao zvijezde, pa i sa starom perzijskom religijom zoroastrizmom5, navedene religije nisu uspjele pustiti dubljih korijena na arabijskom poluotoku. No, Arapima, a osobito stanovnicima Mekke, uope nisu smetala tolika boanstva odnosno prisutnost vie religijskih uenja. tovie, mekanski su oligarsi poticali lanove razliitih religija da donesu i postave svoje svetinje6 u sveti prostor Kabe jer im je to donosilo ogromne prihode te u isto vrijeme potvrivalo poseban status Kabe kao glavnog svetita svih svjetskih religija. Naalost, nita drugaije nije bilo ni sa drugim narodima i drugim religijama. I u njihovo se uenje uvuklo proizvoljno ljudsko tumaenje te brojni poganski obiaji. Vjera je postala izvorom zara-

de, moi i utjecaja, a sveenici, kao posebna privilegirana skupina, sebi su pripisali ekskluzivno pravo tumaenja vjere i posrednitva izmeu vjernika i Boga. Oni su takoer davali legitimitet svakome kralju ili vlasti tako da su utjecali na odabir buduih vladara. Iako su bili obini ljudi, kritizirati sveenstvo bilo je ravno bogohuljenju. Jednom rijeju, izgubila se jednostavnost, izvornost i autentinost Boanske Poruke koju su objelodanili Ibrahim, a.s., Musa, a.s., Davud, a.s. i Isa,a.s.7 Zato je temeljna misija islama bila i ostala vraanje izvornosti i jednostavnosti vjeri, uspostava pravde, jednakosti i istih mogunosti, prava i dunosti za sve ljude, odnosno donoenje i implementacija Zakona objavljenog od Boga koji treba zamijeniti onaj uspostavljen od ovjeka ili uskog kruga ljudi koji tim zakonima tite svoje interese na tetu velike veine ostalih ljudi. S druge strane, glavni razlog brzoga irenja islama moemo traiti u nastojanju naroda da se oslobode stege postojeih imperija Bizanta i Perzije koje su represivnim mjerama, visokim porezima i openito robovlasnikim sustavom stotinama godina odravale vlast uz blagoslov navedenog sveenstva. Pri tome, slubena religija spomenutih carstava bila je samo krinka po kojom su odravali postojee pozicije i povlastice kao to mnogi i dandanas ine. Religije prije islama ili su previe naglaavale materijalistiki pristup ivotu ili pak duhovni/ asketski, a za ovjeka koji je zapravo spoj materije i duha, obje komponente su vane. Neki i u tome vide razlog zato se idovstvo i kranstvo nije proirilo meu Arapima. A islam se objavio i kao vjera i kao zakon i radi svoje jednostavnosti i stava da u oboavanju Boga nema nikakvog posrednitva ni u kipovima ni preko sveenstva postao je prihvatljiv svima. Islam je u idealnoj mjeri uspostavio ravnoteu izmeu tijela i duha, ovoga prolaznoga i onoga vjenoga ivota, pojedinca i zajednice, dajui pravo i jednome i drugome, ne dozvoljavajui da jedno prevagne nad drugome. Ako bi islam opisivali sa jednom rijeju, to bi svakako bila ravnotea.

Obiaji i navike predislamskih Arapa

Geografski poloaj Arabije, njena klima i oskudni uvjeti ivota uvelike su utjecali na karakterne osobine njenih stanovnika.8 Arapi,

42

PREPORODOV JOURNAL 149

ivjeti islam
ti nemirni pustinjski duhovi, iako radi svog idolopoklonstva smatrani paganima, posjedovali su neke vrline koje su bile posebno cijenjene. Ugostiti putnika namjernika ili pomoi nevoljniku-strancu, za veinu arapskih beduina bilo je pitanje asti i sveta dunost. Ako bi neko pleme pojedinca ili klan uzelo u svoju zatitu i sva ostala plemena koja su bila u savezu to su bila duna uiniti. Posebno se cijenila vrijednost slobode, gostoljubivosti, hrabrosti, vjernosti plemenu ili interesnoj skupini i potivanja zadate rijei. Za te su vrijednosti Arapi u svakom trenu bili spremni poloiti svoj ivot.9 U isto vrijeme, za samo jednu krivo izgovorenu rije bili su u stanju povesti rat. Slagati i iznevjeriti bilo je ravno zloinu ubojstva. Oito je kodeks asti zauzeo mjesto nekih funkcija religijskih uenja.10 Posebno su bili ponosni na svoj jezik, koji je zasigurno jedan od najbogatijih i najmelodinijih jezika na svijetu. Usprkos tome, prije objave islama, Arapi nisu ostavili nekih posebnih pisanih tragova niti materijalnih dokaza svoje povijesti za razliku od drugih tadanjih naroda. Bili su zaokupljeni pukim preivljavanjem i nisu imali vremena stvarati materijalnu kulturu. Zato im je jezik, pored maa, bilo najjae oruje. Pjesnitvom i govornitvom odnosno usmenom tradicijom, Arapi su uspjeli sauvati spomen na najvanije osobe i dogaaje iz svoje povijesti, sve do Ismaila, a.s., sina Ibrahimovog, a.s. Predislamska Arabija batinila je nekoliko velikih trgovakih sajmova koji su odravani u vrijeme mira u svetim mjesecima. Najvaniji godinji sajam organizirao se u mjestu Ukazu, nedaleko od Mekke. Tada se posjeivao i Arefat, mjesto koje je i danas sveti prostor za sve hodoasnike i obvezatni je dio hada. Osim trgovine, na tim su sajmovima organizirana velika natjecanja u pjesnitvu i govornitvu. Pobjednici su bogato nagraivani te su generacijama veliani u svome plemenu. Nijedan ratnik nije mogao promovirati svoje pleme kao to je to inio pjesnik. On je u svojim pjesmama veliao vlastito, a ismijavao i ponekada poniavao protivniko pleme. Iako je vladao mir kroz pjesme se podsjealo na ratnu stvarnost koja bi uslijedila nakon isteka svetih mjeseci. Pjesme pobjednika ispisivane su zlatnim slovima i vjeane su na Kabu da ih svaki hodoasnik proita prigodom obilaska Kabe.11 Te su pjesme bile poznate pod imenom Muallakati.12 Arapi su prije pojave islama sve vie tonuli u nemoral razliitih vrsta. Obiaji poput zakopavanja ive enske djece, prostitucije, trgovine enama, krvne osvete, alkohola i kocke, nepravedne raspodjele bogatstva, Arape su, uz spomenute meuplemenske ratove, dovele do ruba moralnog, ali i biolokog samounitenja. Posebno je bio teak poloaj ena koje e objavom islama zadobiti status i poloaj kojeg uistinu zasluuju. Bilo je tu i ve spomenutih plemenitih gesti poput ugoavanja putnika, odravanja zadate rijei, pokazivanja ponosa i hrabrosti, spremnosti da se po svaku cijenu brani vlastito ili savezniko pleme; no te se vrijednosti potpuno gubile u oceanu nemorala, nepravde i bezrazlonog prolijevanja nevine krvi. Meu svim grijesima treba izdvojiti ubijanje tek roene enske djece o emu govori i Kuran. Za veinu predislamskih Arapa roenje enskog djeteta donosilo je nesreu i sramotu cijeloj obitelj. I kad se nekome od njih javi da mu se rodila ki, lice mu potamni i postaje potiten, krije se od ljudi zbog nesree koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadri ili da je u zemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju! (An-Nahl, 58-59) (Nastavlja se)
Biljeke:
1 Dr. Muhammed Seid Ramadan el-Buti, Razumijevanje ivota Muhammeda, a.s., drugo izdanje, Buim, 2008., str. 47. 2 Predislamski Arapi imali su svoje nepisane propise o stoci, od nekih ivotinja nisu jeli meso, a neke nisu muzli, jahali i tovarili. Kad bi im kamila pet puta donijela mlade na svijet i ako bi njezino posljednje mladune bilo muko, onda bi takvoj kamili uho razrezali i ostavili je da slobodno pase, ne bi je ni muzli, ni jahali ni tovarili (bahira). Putnik ili bolesnik bi se nekada zavjetovao: Ako se iv i zdrav vratim s putovanja, ili, ako ozdravim, neka je onda ta i ta moja kamila slobodna! - i onda je ne bi ni jahao ni tovario, ostavio bi je da slobodno pase (saiba). Ako bi im ovca ojanjila ensko janje, uzeli bi ga sebi, a ako bi ojanjila muko, rtvovali bi ga svojim kumirima. A ako bi ojanjila i muko i ensko janje, onda muko janje ne bi rtvovali svojim kumirima. Takvu su ovcu zvali vasila. Ako bi mujak kamile stekao deset potomaka ne bi ga vie jahali i tovarili, ostavili bi ga slobodno da pase (ham). Saffijurrahman Elmubarekfuri, Zapeaeni dennetski napitak, str. 39. 3 Filip Hiti, Historija Arapa, Od najstarijih vremena do danas, str. 94. Takoer pogledati: Safvet Halilovi, Sira - ivotopis posljednjeg Allahovog poslanika, El-kalem, Sarajevo, 2010., str. 42. 4 Saba je antiko kraljevstvo koje je postojalo izmeu 1000. p.n.e. i 400. godine nae ere. Ovo se kraljevstvo spominje u Bibliji (Stari zavjet) i Kuranu. Stvarna lokacija povijesnog kraljevstva je i dan-danas sporna. Brojni noviji dokazi idu u prilog tezi da je to bio Jemen u Junoj Arabiji, no neki znanstvenici dre da je to bilo u Eritreji ili Etiopiji. Vidjeti: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sabejskokraljevstvo 5 Zoroastrizam je nekad bila zvanina religija sasanidske Perzije. Ova je vjera takoer poznata pod imenom mazdaizam. Oboavani Bog ove vjere nazivao se Ahura Mazda. Doslovno prevedeno, Ahura znai gospodar, stvaralac, a Mazda znai iznimno mudar. Ovo je bilo ime kojim se prorok Zaratustra obraao svome Bogu. On je nauavao da je Bog jedinstven, stvarajui i samoodriva snaga univerzuma. Religiju je osnovao Zaratustra (Zoroaster je grki oblik) iranski prorok koji je prema predajama ivio od 628. do 551. p.n.e. Zalagao se protiv prinoenja rtava, mnogobotva i protiv pijenja haome. Po njegovom shvaanju, Bog se moe voljeti ako se voli cijelo ovjeanstvo. Zoroastrijska vjera sadri dualistiki sistem u kojem su snage dobra, istine i svjetlosti, koje je stvorilo glavno boanstvo Ahura Mazda, suprotstavljene silama zla koje predvodi Ahriman. Postoje dobri duhovi, ili ahure i zli, ili daeve, i sukob izmeu ovih dviju suprotstavljenih sila e na kraju rezultirati pobjedom Ahura Mazde. Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Zoroastrizam 6 Prigodom oslobaanja Mekke, 8. godine po hidri ili 630. godine po Isau, a.s., Muhammed, a.s., je u Kabi zatekao i kranske ikone odnosno prikaze Ibrahima, a.s., i Merjeme. Naravno, uklonio ih je kao i sva druga boanstva iz svetog prostora Kabe. 7 Poslanici kojima je Allah, d.., preko meleka Dibrila/anela Gabrijela poslao Objavu. 8 Predislamski Arapi uglavnom su bili beduini. U potrazi za hranom, kako za sebe tako i za svoju stoku, bili su u stalnom pokretu. Njihovo temeljno zanimanje bilo je stoarstvo i ratovanje. Pored beduina postojalo je i gradsko stanovnitvo koje se vie bavilo poljoprivredom zanatstvom i trgovinom. 9 Osman Nuri Hadi, Muhammed,a.s., i Kuran, Kulturna historija islama, KAJ, Zagreb, 1995., str. 38. 10 Maxime Rodinson, Muhamed, str. 38. 11 Osman Nuri Hadi, Muhammed,a.s., i Kuran, Kulturna historija islama, str. 39-40. 12 Jedan od najpoznatijih pjesnika predislamske poezije, a kasnije poezije islama, bio je Hasan ibn Sabit, koji se smatra ashabom, najbliim prijateljem Bojeg poslanika, a.s. q

Mirza MEI

OUJAK 2013.

43