PEDAGOKA PSIHOLOGIJA

Predava:dr.sci Nevenka Pavlii, spec.med. psiholog

5/7/2013

Struktura lekcije:
1. 2. 3.

4.

Razvoj Pedagoke psihologije Predmet Zadaci Primena psihologije u poslu profesora

5/7/2013

Razvoj Pedagoke psihologije

Nastala je poetkom XX veka, kada je napisana prva knjiga Pedagoka psihologija autora E.T. Totndajka1903.g. Prvi zadaci su bili upoznati ovjeka i otkriti da li se ljudska priroda mijenja vaspitanjem
3

5/7/2013

Predmet Pedagoke psihologije:

Pedagoka psihologija je primijenjena disciplina opte psihologije. Bavi se prouavanjem psihologije obrazovanja kao i vaspitanja.Dakle pedagoka psihologija je nauna disciplina koja se bavi ispitivanjem psihikih problema u procesima vaspitanja i obrazovanja. Posebno je od znaaja prouavanje psihikih problema i poremeaja koji nastaju u specifinim situacijama, kako bi steena znanja mogla da se primene u konkretnim situacijama vezanim za pedagoku psihologiju.
5/7/2013 4

Problemi sa kojima se bavi Pedagoka psihologija-1

Opti problemi uenja u koli: pamenje i

zaboravljanje, napredovanje tokom uenja,polne razlike u uenju, intelektualni rad i umor, ekonomija i tehnika uenja,motivacija za uenje i transfer uenja

Psihiki problemi u procesu nastave:

teorijske osnove nastave,modeliranje procesa uenja, uenje pojedinih nastavnih predmeta,obrazovna tehnologija, ispitivanje i ocjenjivanje znanja, praenje i evaluacija nastavnih programa.

5/7/2013

Problemi sa kojima se bavi pedagoka psihologija -2

Problemi odnosa uenja i razvoja:

individualne razlike u obrazovanju i vaspitanjuindividualizacije s obzirom na karakteristike i linost uenika, vaspitljivost sposobnosti-mogunosti uticaja na razvijanje sposobnosti

Psiholoki problemi i karakteristike nastavnika Psiholoki problemi vaspitanja i samovaspitanja

6

5/7/2013

Odnos Pedagoke psihologije i ostalih psiholokih disciplina-1

Razvojna psihologija: poznavanje razvoja razliitih psihikih funkcija djeteta i ovjeka, kao i zasnivanje procesa vaspitanja i obrazovanja na njima. Npr. pedagoka psihologija ispituje koji je nastavni sadraj primjeren djetetu na odredjenom stupnju razvoja.
7

5/7/2013

Ostale psiholoke discipline-2

Opta psihologija: zajednika polja su

im uenje, motivacija, sposobnosti, miljenje, ali kroz opte principe, teorije i zakonitosti uenja. Pedagoka psihologija ispituje njihovu vezi sa primjenom u kolskom uenju: racionalizacija procesa uenja, motivacija za rad i uenje, ocjenjivanje rezultata uenja.

5/7/2013

Ostale psiholoke discipline-3

Socijalna psihologija: se odnosi na izuavanje male grupe, grupnog rada, uticaj socijalnih faktora na uenje,socijalnu atmosferu u uenju, odnose izmedju uenika kao i izmedju uenika i nastavnika. Velika je povezanost socijalne i pedagoke psihologije-izdata ak i knjiga Socijalna pedagoka psihologija

5/7/2013

Ostale psiholoke discipline-4

Psihologija rada: obuavanje radnika, koritenje

principa uspjenog uenja i evaluacije nauenog, problemi kolske i profesionalne orjentacije.

Klinika psihologija: principi mentalne

higijene, prevencija duevnih poremeaja kod djece,vaspitni postupci koji pozitivno utiu na duevno zdravlje djece. Pedagoka psihologija se bavi vaspitanjem i obrazovanjem djece poremeenog ponaanja,autistine i psihotine djece.

5/7/2013

10

Ostale psiholoke discipline-5

Specijalna psihologija: koja se bavi prouavanjem karakteristika i ponaanja osoba sa somatopsihikim oteenjima. Pedagoka psihologija se bavi obuavanjem i vaspitanjem hendikepirane djece i odraslih (slijepih, gluvih, invalida i mentalno zaostalih) Pedagogija: nauka o vaspitanju i obrazovanju i ija dostignua koristi pedagoka psihologija
11

5/7/2013

Primena znanja iz psihologije u sledeim aspektima posla u nastavi (1):

Profesionalna orjentacija i usmjeravanje. Vri se na osnovu procjene

linosti: inteligencije, specifinih i optih znanja, crta linosti, sposobnosti.

Podizanje nivoa obuke i opteg vaspitanja djece i odraslih.

Psiholokom pristupom i potovanjem zakonitosti razvoja jaaju se sposobnosti za usvajanje znanja i sticanje vjetina.

Pomo u adaptaciji pojedinca na socijalnu sredinu obrazovnu instituciju. Rad u razredu zahtijeva prihvatanje zajednikih normi u
grupi i razvoj specifine grupne etike, posebnu lojalnost,pripadnost i poverenje prema ostalim vrnjacima i u odnosu prema nastavniku, podnoenje reda, discipline i ostalih zahtjeva grupnog rada.

5/7/2013

12

Primena znanja iz psihologije u sledeim aspektima posla u nastavi : (2)

Napredovanje tokom uenja. Poznavanje pravila uenja,

zakonitosti, moguih zastoja i modelovanje vaspitnog procesa omoguava napredovanje Psiholoki aspekt umora i uticaj na uenje: linost djeteta i odraslog uslovljena je razliitim fiziolokim procesima koji nekada imaju veze sa spoljnim faktorima. Fluktuacija rada, radne navike i uticaj umora u grupi. Motivacija za uenje: edukacija o cilju i namjeri da se neto naui,razvoj interesovanja. Podizanje aspiracija za uenje i njegovo uskladjivanje sa sposobnostima i samom radnom situacijom
5/7/2013 13

Primena znanja iz psihologije u sledeim aspektima posla u nastavi : (3)

Poznavanje psihikih funkcija: Poznavanje

pamenja i zaboravljanja kao i modelovanje procesa uenja. Povezanost pola, uzrasta i uenja. Transfer uenja : teorije transfera i mogunost koritenja znanja iz jedne nastavne oblasti za drugu kao i negativni efekti u cilju prevencije i postizanja boljeg uspjeha.

Proces ispitivanja i ocjenjivanja znanja:

Utvrdjivanje to objektivnijeg kolskog ocjenjivanja kao i poznavanje faktora koji utiu na sam proces ocjenjivanja.
5/7/2013 14

Znaaj poznavanja psihologije u svakodnevnom radu (1)

Procenjivanje i razumijevanje osoba sa kojima nastavnik dolazi u kontakt Sposobnost da raznovrsno komunicira sa razliitim kategorijama ljudi Lake anticipira reakcije uenika djece ili odraslih Uspenije djeluje kao profesionalac, ako je racionalan i kontrolisan u reakcijama, lake primenjuje propise, principe i tehnike rada
5/7/2013 15

Znaaj poznavanja psihologije u svakodnevnom radu (2)

Poznavanje i procjena grupnog ponaanja i reakcija, kako bi adekvatno reagovao, primjereno situaciji u razliitim vaspitnim i obrazovnim procesima. Reagovanje na maladaptivne oblike ponaanja, agresiju i druge provokativne situacije djece i odraslih smireno i staloeno, u skladu s propisima Sposobnost da provocira odredjeno ponaanje djece i odraslih kako bi efikasno obavio vaspitno obrazovni zadatak
5/7/2013 16

Znaaj poznavanja psihologije u svakodnevnom radu (3)

Sposobnost da adekvatno reaguje u raznovrsnim mogue i stresnim okolnostima i prema osobama djeci i odraslima u razliitim stanjima radnog procesa ( djeci sa posebnim potrebama, roditeljima, kolegi) Sposobnost da bolje razumije sebe, svoje reakcije, da prepozna svoje kapacitete, prednosti i ogranienja, kao i da radi na njima tokom bavljenja osnovnim problemima i izuavanjem pedagoke psihologije.

5/7/2013

17