KASTILJANSKA GLAGOLSKA MORFOLOGIJA

UVOD U GLAGOLSKU MORFOLOGIJU

Kastiljanski jezik je, kao i naš, izrazito flektivan što se tiče glagolske morfologije, za
razliku od imenske i pridjevske, koja je formalno svedena samo na opreku između jednine i
množine. Kastiljanski glagoli se, kao i naši, mijenjaju po sljedećim kategorijama, od kojih su
neke češće, a neke rjeđe: licu, broju, rodu, aspektu, stanju, načinu i finitnosti. Nećemo ovdje
ulaziti u semantičku vrijednost svake od ovih kategorija, jer nas ovdje konkretno zanima način
na koji se glagoli mijenjaju po tim kategorijama, tj. način na koji jedan glagol dobija različite
nastavke zavisno od već pomenutih kategorija. Zavisno od gramatičkih kategorija, kastiljanski
jezik, poput našeg, gradi različite glagolske oblike.

Kastiljanski glagol se sastoji od dva segmenta – OSNOVE i NASTAVAKA. Osnova

glagola je njegov leksički dio, tj. onaj segment koji glagolu daje leksičko značenje, dok nastavci
predstavljaju morfološke afikse kojima se po pravilu izražava jedna ili više gramatičkih
kategorija koje smo naveli u gornjem pasusu. Primjera radi, u prezentu indikativa prvog lica
jednine glagola CANTAR, koji glasi CANTO, CANT je glagolska osnova, dok O predstavlja
morfološko obilježje, odnosno sufiks koji označava gramatičku kategoriju lica (u ovom slučaju
prvo), broja (u ovom slučaju jednina) i vremena (u ovom slučaju sadašnjeg vremena). Većina
glagolskih oblika se izvodi dodavanjem samo jednog gramatičkog sufiksa direktno na osnovu,
kao što je slučaj s gornjim primjerom, ali postoje i izuzeci.

Osnovnim glagolskim oblikom jednog glagola u kastiljanskom jeziku smatra se infinitiv.

On je na neki način „lična karta“ jednog glagola, što se tiče gramatičkih kategorija, on je nekako
najneutralniji, pa je konvencijom gramatičara ovaj oblik prihvaćen kao reprezentativni oblik
jednog glagola u rječniku. Identična situacija je, naravno i u našoj gramatičkoj tradiciji. Zato
ćemo u jednom rječniku kastiljanskog jezika, bilo jednojezičnom bilo višejezičnom (kao što je
slučaj i u našem jeziku) glagol uvijek naći u infinitivnom obliku. Infinitivni oblik jednog glagola
je u kastiljanskom jeziku uvijek oksiton, što znači da je nastavak na zadnjem slogu, u ovom
slučaju, pošto je infinitivni nastavak jednosložan i nalazi se na kraju riječi, znači da je upravo
naglasak na infinitivnom nastavku. Primjera radi, u glagolu CANTAR, naglašen je segment AR,
a upravo je to infinitivni nastavak.

U kastiljanskom jeziku, postoje samo tri infinitivna nastavka, a naravno, svaki glagol
može imati samo jedan nastavak. Ta tri nastavka su AR, ER i IR, Samim tim, u kastiljanskom
jeziku se svi glagoli, bez ijednog izuzetka, mogu podijeliti u tri velike grupe, konjugacijske
grupe-prvu, drugu i treću (već pomenutim redoslijedom - AR, ER i IR). U mnogim slučajevima,
različite konjugacijske grupe će imati različite glagolske nastavke za jedan isti glagolski oblik
(primjera radi, glagoli CANTAR, COMER i VIVIR u drugom licu množine prezenta indikativa
glase CANTÁIS, COMÉIS i VIVÍS). Svaki kastiljanski glagol spada u jednu od tri konjugacione
grupe, bez ijednog izuzetka. Svaka konjugaciona grupa ima svoj obrazac ili model, a to je
zapravo niz sufiksa uz pomoću kojih se ostvaruju različite gramatičke kategorije koje smo već
pomenuli u prvom nastavku.

Kao i u našem jeziku, i u kastiljanskom postoji podjela na proste glagolske oblike, koji se
grade jednostavno dodavanjem gramatičkog sufiksa na glagolsku leksemu, i složene, koji se
grade uz pomoć pomoćnih glagola. U kastiljanskom jeziku postoje sljedeći prosti glagolski
oblici:

1. Prezent indikativa
2. Prezent subjunktiva
3. Imperfekt indikativa
4. Imperfekt subjunktiva
5. Preterit
6. Futur
7. Sadašnji kondicional
8. Infinitiv (sadašnji)
9. Particip
10. Gerund (sadašnji)
11. Imperativ
12. Prosti futur subjunktiva

Što se tiče složenih glagolskih oblika, imamo sljedeće:

1. Perfekt indikativa
2. Perfekt subjunktiva
3. Pluskvamperfekt indikativa
4. Pluskvamperfekt subjunktiva
5. Složeni futur subjunktiva
6. Prošli kondicional
7. Prošli futur
8. Antepreterit
9. Prošli gerund
10. Prošli infinitiv

Naravno, pošto je ovo poglavlje o morfološkoj strukturi kastiljanskih glagola, nipošto se

nećemo upuštati u opis semantičke vrijednosti svakog ovog glagolskog oblika ponaosob, s
obzirom da se time bavi sintaksa. Od svih ovih glagolskih oblika, infinitiv i gerund, kako
sadašnji, tako i prošli, nepromjenjive su riječi. Particip se mijenja samo po rodu i broju.
Imperativ se mijenja po skoro svim licima, osim prvog jednine i trećih lica. Svi ostali glagoli
u kastiljanskom jeziku mijenjaju se po svim licima.

Kao što smo već rekli, za svaki glagol, zavisno od njegovog infinitivnog nastavka, važi
jedan od tri konjugaciona modela, a konjugacioni model je u suštini obrazac po kojem se
glagoli mijenjaju po različitim gramatičkim kategorijama-licu, vremenu itd. Kompletna
promjena jednog glagola po svim kategorijama naziva se glagolskom paradigmom. Ako se
paradigma jednog glagola u potpunosti podudara sa odgovarajućim konjugacionim modelom
(primjera radi, glagol CANTAR se u potpunosti podudara sa obrascem karakterističnim za
prvu konjugaciju), govorimo o pravilnom glagolu. Ukoliko postoje bilo kakva odstupanja,
govorimo o nepravilnom glagolu. U modernom kastiljanskom jeziku, većina glagola prve
konjugacije je pravilna, u drugoj konjugaciji je nepravilnost donekle veća, dok je u trećoj
najčešća. Sada ćemo predstaviti sva tri konjugaciona modela, a kao reprezentativni primjerak
ćemo uzeti glagol CANTAR za prvu konjugaciju, COMER za drugu, a VIVIR za treću.
Izabrali smo ova tri glagola, jer su oni potpuno pravilni i njihova paradigma ne odstupa od
konjugacionog modela kojem pripadaju. Kao i u našem jeziku, i u kastiljanskom jeziku se
koristimo istim redoslijedom prikaza svih ličnih formi jednog glagolskog oblika, u skladu sa
tradicionalnim rasporedom ličnih zamjenica u njihovoj klasifikaciji – yo(ja), tú(ti),
él/ella/ello/usted (on, ona, ono, Vi (persiranje u jednini)), nosotros/nosotras (mi (kastiljanski
jezik razlikuje muški ili mješoviti plural nosotros od ženskog plurala nosotras, kada su svi
članovi nekog skupa ženskog pola)), vosotros/vosotras (vi (kastiljanski jezik razlikuje muški/
mješoviti plural vosotros od ženskog plurala vosotras, kada su svi članovi nekog skupa
ženskog pola)), ellos/ellas/ustedes (oni, one, vi (persiranje u množini)). Umjesto da svaku
konjugacionu grupu obrađujemo ponaosob, odlučili smo se za metod koji se usredsređuje
više na same glagolske oblike, a unutar jednog glagolskog oblika, obrađujemo oblike za
svaku od tri konjugacije.

Dakle, slijedi prikaz konjugacije pravilnih glagola u kastiljanskom jeziku. Nepravilne

ćemo obrađivati u kasnijim rubrikama.

PROSTI GLAGOLSKI OBLICI

U nastavku prikazujemo svaki prosti glagolski oblik, te njegove forme za svaki od tri
konjugaciona modela.

Skraćenice PK, DK i TK označavaju redom prvu, drugu i treću konjugaciju.

 PREZENT INDIKATIVA

Prezent indikativa se gradi na sljedeći način:

PK: CANTO, CANTAS, CANTA, CANTAMOS, CANTÁIS, CANTAN

DK: COMO, COMES, COME, COMEMOS, COMÉIS, COMEN

TK: VIVO, VIVES, VIVE, VIVIMOS, VIVÍS, VIVEN

Iz ovog šematsog prikaza možemo zaključiti da je nastavak za prvo lice jednine isti za
sve tri konjugacije, a druga i treća konjugacija se razlikuju po svojim nastavcima samo u
prvom i drugom licu množine.

PREZENT SUBJUNKTIVA

Prezent subjunktiva se gradi na sljedeći način:

PK: CANTE, CANTES, CANTE, CANTEMOS, CANTÉIS, CANTEN

DK: COMA, COMAS, COMA, COMAMOS, COMÁIS, COMAN

TK: VIVA, VIVAS, VIVA, VIVAMOS, VIVÁIS, VIVAN

Iz ovog šematskog prikaza možemo zaključiti da druga i treća konjugacija imaju

identične nastavke za prezent subjunktiva. Isto tako primjećujemo da su svi nastavci prezenta
subjunktiva prve konjugacije, osim prvog lica jednine, jednaki nastavcima prezenta
indikativa druge konjugacije, kao i to da su svi nastavci za prezent subjunktiva druge i treće
konjugacije, osim prvog lica jednine, jednaki nastavcima prezenta indikativa prve
konjugacije. Inače, kod svih kastiljanskih glagola, prvo i treće lice prezenta subjunktiva
imaju identičan oblik.
 IMPERFEKT INDIKATIVA

PK: CANTABA, CANTABAS, CANTABA, CANTÁBAMOS, CANTÁBAIS,

CANTABAN

DK: COMÍA, COMÍAS, COMÍA, COMÍAMOS, COMÍAIS, COMÍAN

TK: VIVÍA, VIVÍAS, VIVÍA, VIVÍAMOS, VIVÍAIS, VIVÍAN

Iz ovog šematskog prikaza možemo zaključiti da druga i treća konjugacija imaju

identične nastavke za imperfekt indikativa.

IMPERFEKT SUBJUNKTIVA

Imperfekt subjunktiva se gradi na sljedeći način:

PK: CANTARA, CANTARAS, CANTARA, CANTÁRAMOS, CANTÁRAIS,

CANTARAN

DK: COMIERA, COMIERAS, COMIERA, COMIÉRAMOS, COMIERAIS, COMIERAN

TK: VIVIERA, VIVIERAS, VIVIERA, VIVIÉRAMOS, VIVIERAIS, VIVIERAN

Iz ovog šematskog prikaza možemo zaključiti da druga i treća konjugacija imaju

identične nastavke za imperfekt subjunktiva.

Razlog zbog kojeg smo podvukli segment RA u svim ovim oblicima, jeste to što za imperfekt
subjunkiva postoje i alternativni oblici, a oni se jednostavno dobijaju tako što se podvučeni
segment RA zamijeni segmentom SE (npr. COMIERA=COMIESE, CANTÁRAMOS-
CANTÁSEMOS). U apsolutno svim kastiljanskim glagolima važi pravilo da se imperfekt
subjunktiva na –SE, imperfekt subjunktiva na –RA i futur subjunktiva (koji umjesto
segmenta RA ima segment RE) razlikuju samo u tom jednom segmentu. To ujedno znači i
da, ako neki kastiljanski glagol ima recimo nepravilan imperfekt subjunktiva na –RA, imaće
identičnu nepravilnost u imperfektu subjunktiva na –SE i u futuru subjunktiva, tj. razlikovaće
se, kao i kod pravilnih glagola, samo u tom jednom segmentu (zapazimo trougao
 DIJÉRAMOS-DIJÉSEMOS-DIJÉREMOS). Kod sva 3 pomenuta glagolska oblika
(imperfekt subjunktiva na –SE i na –RA, te futur subjunktiva), svaki kastiljanski glagol ima
jednake nastavke za prvo i treće lice jednine.

PRETERIT

Preterit se gradi na sljedeći način:

PK: CANTÉ, CANTASTE, CANTÓ, CANTAMOS, CANTASTEIS, CANTARON

DK: COMÍ, COMISTE, COMIÓ, COMIMOS, COMISTEIS, COMIERON

TK: VIVÍ, VIVISTE, VIVIÓ, VIVIMOS,VIVISTEIS, VIVIERON

Iz ovog šematskog prikaza možemo zaključiti da druga i treća konjugacija imaju

identične nastavke za preterit. Isto tako primjećujemo da glagoli prve konjugacije imaju
identičan oblik prezenta indikativa i preterita u prvom licu množine.

FUTUR

Futur ima identične nastavke za sve glagole u kastiljanskom jeziku, jer se gradi
dodavanjem ličnih sufiksa na infinitiv, a ne na glagolsku osnovu, tako da su futurni nastavci
identični za sve kastiljanske glagole. Zato je dovoljno da predstavimo promjenu samo po jednoj
konjugaciji, a za primjer ćemo uzeti prvu.

CANTARÉ, CANTARÁS, CANTARÁ, CANTAREMOS, CANTARÉIS, CANTARÁN

SADAŠNJI KONDICIONAL

Kao i futur, i on se gradi od infinitiva, a ne od osnove, tako da ćemo takođe predstaviti

promjenu samo prve konjugacije, jer su kondicionalni nastavci isti za sve kastiljanske glagole.
Svaki kastiljanski glagol ima jednake oblike za prvo i treće lice jednine i kod ovog glagolskog
oblika, kao što ćemo sad vidjeti.

CANTARÍA, CANTARÍAS, CANTARÍA, CANTARÍAMOS, CANTARÍAIS, CANTARÍAN

Kastiljanski glagoli nikad ne mogu imati nepravilne nastavke za futur i sadašnji

kondicional, nepravilnost može postojati jedino unutar infinitivne osnove (npr. od glagola
HACER, za futur i sadašnji kondicional dobijamo osnovu HAR, koja potiče od vulgarnolatinske
infinitivne forme FARE, umjesto FACERE, nekontrahirane forme od koje potiče HACER).
Stoga možemo reći da je pravilan u futuru i sadašnjem kondicionalu svaki onaj glagol kod kojeg
je futurno-kondicionalna osnova (to je onaj segment koji se dobije kad se oduzmu nastavci
karakteristični za futur, tj. sadašnji kondicional, npr. ako od CANTAREMOS oduzmemo sufiks
–EMOS, dobijamo futurno-kondicionalnu osnovu CANTAR) jednaka infinitivu. Ukoliko
futurno-kondicionalna osnova nije pravilna u futuru, neće biti ni u sadašnjem kondicionalu, jer
kod svih kastiljanskih glagola, futur i sadašnji kondicional imaju identičnu osnovu. Stoga, kad
budemo navodili glagole koji su nepravilni u ova dva oblika, dovoljno će biti da navedemo
njihovu nepravilnu futurno-kondicionalnu osnovu (recimo, HAR od HACER), umjesto da
navodimo svih 12 formi (HARÉ, HARÁS….HARÍA, HARÍAMOS itd.)..

IMPERATIV

Imperativ ima vlastite oblike samo za drugo neformalno lice jednine (TÚ) i drugo
neformalno lice množine (VOSOTROS), te će ovim redoslijedom njegovi oblici i biti
predstavljeni.

PK: CANTA, CANTAD

DK: COME, COMED

TK: VIVE, VIVID

Vidimo da druga i treća konjugacija imaju identičan imperativni nastavak za drugo

neformalno lice jednine. Takođe vidimo da se imperativni oblik drugog neformalnog lica
množine gradi zamjenom infinitivnog nastavka –R nastavkom –D.

Svi ovi imperativni oblici se u negacijama zamjenjuju odgovarajućim ličnim oblicima

uzetim od prezenta subjunktiva (CANTA, ali NO CANTES; COMED, ali NO COMÁIS). Ovo
isto važi i kad glagolu prethodi bilo kakav drugi oblik negacije, poput NUNCA, JAMÁS, DE
NINGUNA MANERA itd.

Prvo lice množine gradi imperativ preuzimanjem odgovarajućeg ličnog oblika od

prezenta subjunktiva, kako u pozitivnom, tako i u negativnom iskazu (CANTEMOS, NO
CANTEMOS). Jedini izuzetak je glagol IR, ali o njemu će kasnije biti riječi, kad budemo
obrađivali nepravilne glagole.

Drugo formalno lice jednine, odnosno množine (USTED i USTEDES) grade imperativni
oblik preuzimanjem oblika za prezent subjunktiva od trećeg lica jednine, odnosno množine
(CANTE, CANTEN), i to i u pozitivnom i u negativnom obliku (NO CANTE, NO CANTEN).

Stariji jezik je dopuštao samostalno korištenje oblika prezenta subjunktiva i za

zapovijedanje u trećem licu jednine i množine (i u pozitivnoj i u negativnoj formi), ali danas se je
ta upotreba očuvala samo u nekim fiksiranim okamenjenim izrazima i uz ograničen spektar
glagola koji je dopuštaju (Dios te bendiga, Viva la libertad), tj. više nije ni približno produktivna
kao nekad, a umjesto nje se koriste zavisne klauze uvedene veznikom QUE (Que me maten, Que
se vayan).

Napominjemo da u daljem tekstu pod imperativnim oblicima smatramo samo oblik

neformalnog drugog lica jednine i množine u nenegativnim rečenicama, s obzirom da su to jedini
pravi imperativni oblici. Za ostale oblike, potrebno je znati oblik subjunktiva (osim kod glagola
IR, ali o tome će kasnije biti riječi).

FUTUR SUBJUNKTIVA

Već smo u rubrici posvećenoj imperfektu subjunktiva objasnili kako se gradi futur
subjunktiva, pa nećemo ponavljati. Važno je samo reći da je ovaj glagolski oblik potpuno izašao
iz upotrebe prije više od 200 godina i nema ga nikakve svrhe učiti. Već smo objasnili kako se od
imperfekta subjunktiva na –RA izvode imperfekt subjunktiva na –SE i futur subjunktiva, pa više
nije potrebno da pominjemo zadnja dva (i imperfekt subjunktiva na –SE sve više iščezava iz
govornog jezika). Dovoljno je da znamo kakav oblik ima neki glagol u imperfektu subjunktiva
na –RA, pa da ih njega izvedemo ostala pomenuta dva oblika.

PARTICIP
 Particip se ne mijenja po licu, nego po rodu (muški i ženski) i broju (jednina i množina).
U paradigmi ćemo prikazati te oblike sljedećim redoslijedom-muški rod jednine, muški rod
množine, ženski rod jednine, ženski rod množine.

PK: CANTADO, CANTADOS, CANTADA, CANTADAS

DK: COMIDO, COMIDOS, COMIDA, COMIDAS

TK: VIVIDO, VIDIDOS, VIVIDA, VIVIDAS

Vidimo da u participu druga i treća konjugacija imaju jednake nastavke (IDO, IDA....).
Inače, kod apsolutno svih kastiljanskih glagola, bez obzira na to imaju li pravilan particip ili ne,
nastavak za muški rod jednine je –O, za muški rod množine –OS, za ženski rod jednine –A, a za
ženski rod množine –AS. Kad budemo obrađivali glagole sa nepravilnim participima, dovoljno je
samo da pomenemo oblik muškog roda jednine, jer se on smatra osnovnim, tj. rječničkim
oblikom participa. Kad nam je poznat taj oblik, odmah možemo kreirati i ostale.

GERUND

Gerund se ne mijenja ni po licu ni po rodu ni po broju, a njegovi oblici za svaku od tri

konjugacije su sljedeći:

PK: CANTANDO

DK: COMIENDO

TK: VIVIENDO

Vidimo da i za gerund druga i treća konjugacija imaju identične nastavke. Kao što smo
primijetili, u kastiljanskom jeziku su se druga i treća konjugacija po svojim nastavcima toliko
približili, da se svega razlikuju u par oblika. Zbog toga mnogi gramatičari smatraju da je prilično
opravdano reći da u kastiljanskom postoje samo dvije konjugacije, tj. prva na –AR i druga na –
ER i –IR.
 GLAGOLI DRUGE KONJUGACIJE SA ZAVRŠETKOM -EER

Ovi glagoli su potpuno pravilni, ali se kod njih javljaju određene ortografske
nepravilnosti. Dakle, u svim onim oblicima glagola COMER u kojim se javlja diftong IE ili IO,
taj se diftong mijenja grupom YE, odnosno YO. Dakle, naprema COMIENDO imamo
LEYENDO umjesto *LEIENDO, naprema COMIÓ imamo LEYÓ umjesto *LEIÓ, naprema
COMIERA imamo LEYERA umjesto *LEIERA itd.

OSTALE ORTOGRAFSKE NEPRAVILNOSTI

Napominjem da ortografske nepravilnosti, koji se javljaju kao posljedica modernog

ustrojstva kastiljanskog pravopisa, nećemo računati kao nepravilnosti u pravom smislu te riječi u
ovoj knjizi. Pod nepravilnostima smatramo samo glasovna odudaranja od paradigme pravilnih
glagola. Dakle, primjera radi, oblik prvog lica jednine prezenta subjunktiva potpuno pravilnog
glagola PEGAR, ima pisani oblik PEGUE, a ne *PEGE, jer pravila kastiljanskog pravopisa
određuju da se glas G koji se javlja u grupama GA, GO i GU, pred vokalima srednjeg reda mora
pisati uz muklo U, tj. u oblicima GE i GU, pošto bi u suprotnom taj glas prešao u velarni
bezvučni frikativ (tj. u naš glas H). Dakle, oblik PEGUE nikako nećemo smatrati nepravilnošću,
niti zato ima svrhe da glagol PEGAR pominjemo u narednoj analizi nepravilnih glagola. Isto
tako, ortografske nepravilnosti nećemo pominjati ni kod nepravilnih glagola, kad budemo
analizirali njihove nepravilnosti. Stoga ćemo reći da glagoli poput ELEGIR mijenjaju zadnje E iz
osnove u I u određenim slučajevima, ali nećemo pominjati ortografsku nepravilnost u oblicima
poput ELIJA, jer je to samo prilagodba pravilima modernog kastiljanskog pravopisa, koji nije u
potpunosti fonemski tipa kao naš.

SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI

 U kastiljanskom jeziku, složeni glagolski oblici se grade od pomoćnog glagola HABER
(nekad je, kao i u ostalim romanskim jezicima, imao leksičko značenje „imati“, ali ga je danas
skoro potpuno izgubio, zadržavši ga samo u nekim okamenjenim izrazima) koji se mijenja
(naravno, ukoliko se radi o glagolskim oblicima koji poznaju promjenu po kategorijama, bilo
lica, bilo roda ili broja) i participa muškog roda jednine glagola koji želimo konjugirati, a taj
particip je uvijek nepromjenjiv. Iz razloga ekonomičnosti, u narednom paradigmatskom prikazu,
pomenućemo samo oblike pomoćnog glagola HABER prema zamjeničkom redoslijedu, nakon
kojih će biti upisan znak za plus praćen participom glagola koji želimo mijenjati. Time ćemo
uštedjeti više prostora nego kad bismo 6 puta zasebno navodili isti oblik participa za svaki oblik
od HABER (tipa HE CANTADO, HAS CANTADO.....). Iz istih razloga, particip ćemo uzeti
samo od glagola prve konjugacije CANTAR, s obzirom da je on sasvim dovoljan da bismo
predstavili paradigmatsku šemu složenih glagolskih oblika (ukoliko znamo oblike glagola
HABER, dovoljno je samo znati particip glagola koji želimo mijenjati).

PERFEKT INDIKATIVA

On se gradi od prezenta indikativa pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji

želimo mijenjati.

HE, HAS, HA, HEMOS, HABÉIS, HAN + CANTADO

PERFEKT SUBJUNKTIVA

On se gradi od prezenta subjunktiva pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji

želimo mijenjati.

HAYA, HAYAS, HAYA, HAYAMOS, HAYÁIS, HAYAN + CANTADO

PLUSKVAMPERFEKT INDIKATIVA
 On se gradi od imperfekta indikativa pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji
želimo mijenjati.

HABÍA, HABÍAS, HABÍA, HABÍAMOS, HABÍAIS, HABÍAN + CANTADO

PLUSKVAMPERFEKT SUBJUNKTIVA

On se gradi od imperfekta subjunktiva pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji

želimo mijenjati.

HUBIERA, HUBIERAS, HUBIERA, HUBIÉRAMOS, HUBIÉRAIS, HUBIERAN +

CANTADO

Naravno, kao i svi drugi glagoli, tako i pomoćni glagol HABER ima oblik imperfekta
subjunktiva na –SE (HUBIESE, HUBIESES itd.). Već smo objasnili kako se on izvodi, pa
nećemo ponavljati.

SLOŽENI FUTUR SUBJUNKTIVA

On se gradi od futur subjunktiva pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji

želimo mijenjati. Pošto već znamo –RA oblik imperfekta subjunktiva pomoćnog glagola
HABER, znamo i oblik za futur subjunktiva, tako da ga nećemo ponavljati. Inače, složeni
futur subjunktiva je takođe odavno nestao iz govornog jezika, iako ga gramatička štiva i dalje
markiraju.

PROŠLI KONDICIONAL

On se gradi od sadašnjeg kondicionala pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji

želimo mijenjati.
HABRÍA, HABRÍAS, HABRÍA, HABRÍAMO, HABRÍAIS, HABRÍAN + CANTADO

PROŠLI FUTUR

On se gradi od futura pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji želimo mijenjati.

HABRÉ, HABRÁS, HABRÁ, HABREMOS, HABRÉIS, HABRÁN + CANTADO

ANTEPRETERIT

On se gradi od preterita pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji želimo

mijenjati.

HUBE, HUBISTE, HUBO, HUBIMOS, HUBISTEIS, HUBIERON + CANTADO

Ovaj glagolski oblik danas ima arhaičan prizvuk i daleko je češći u pisanom jeziku i
poetskom kontekstu nego u govornom jeziku. Moderni govorni jezik ga redovno zamjenjuje
pluskvamperfektom indikativa.

PROŠLI GERUND

On se gradi od gerunda pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji želimo mijenjati.

HABIENDO CANTADO
 PROŠLI INFINITIV

On se gradi od infinitiva pomoćnog glagola HABER i participa glagola koji želimo mijenjati.

HABER CANTADO

Ovim smo završili paradigmatski obrazac složenih glagolskih oblika. Kad budemo
obrađivali nepravilne glagole, pomenućemo samo one proste glagolske oblike koji su nepravilni,
jer za složene glagolske oblike nam je potrebno samo znati particip glagola koji mijenjamo
(naravno, ukoliko poznajemo oblike pomoćnog glagola HABER), tako da bi bilo neekonomično
ponavljati cijelu paradigmatsku šemu.

GLAGOLI SA ZAVRŠECIMA –UAR i –IAR

Ovi glagoli takođe spadaju među pravilne, ali ih možemo rasporediti u zasebnu grupu s
obzirom na dilemu koja se javlja kad se radi o njima. Naime, ovi glagoli u svim licima prezenta
indikativa i prezenta subjunktiva, osim prvog i drugog lica množine, kao i u drugom licu jednine
neformalnog imperativa, imaju dva izbora-ili da sačuvaju diftong ili da ga pretvore u hijatus tako
što će akcenat pasti na onaj segment diftonga koji ima konsonantsku funkciju, a to je vokal U u
prvom, odnosno vokal I u drugom slučaju. Ogroman broj ovakvih glagola dopušta samo jednu
opciju, dakle, u ovim navedenim glagolskim oblicima i licima može ili sačuvati diftong ili ga
pretvoriti u hijatus. Jako mali broj glagola dopušta obije opcije.

Kod glagola sa završetkom –UAR, kao primjer za paradigmu glagola koji čuva diftong
uzećemo AVERIGUAR, a kao primjer glagola koji ga pretvara u hijatus, uzećemo glagol
ACTUAR. Što se tiče glagola sa završetkom –IAR, kao primjer glagola koji čuva diftong
uzećemo AGOBIAR, a kao primjer glagola koji pretvara difton u hijatus, uzećemo FIAR. Nakon
prva tri lica jednine, i u prezentu indikativa i u prezentu subjunktiva, odmah navodimo treće
množine, jer prva dva lica množine uvijek čuvaju diftong bez izuzetka, kao što smo već rekli.

Prezent indikativa:
AVERIGUO, AVERIGUAS, AVERIGUA, AVERIGUAN

ACTÚO, ACTÚAS, ACTÚA, ACTÚAN

AGOBIO, AGOBIAS, AGOBIA, AGOBIAN

FÍO, FÍAS, FÍA, FÍAN

Prezent subjunktiva:

AVERIGÜE, AVERIGÜES, AVERIGÜE, AVERIGÜEN (Dijareza je iznad U zbog toga što U u

grupi GU pred vokalom ne bi bilo izgovoreno. Ovo spada u ortografske nepravilnosti, o kojima
ćemo uskoro govoriti, to nisu nepravilnosti u pravom smislu riječi, samo na nivou pravopisa)

ACTÚE, ACTÚES, ACTÚE, ACTÚEN

AGOBIE, AGOBIES, AGOBIE, AGOBIEN

FÍE, FÍES, FÍE, FÍEN

Imperativ:

AVERIGUA

ACTÚA

AGOBIA

FÍA

Nemoguće je početniku na prvi pogled u infinitivu razlikovati glagole sa nastavcima –

UAR i –IAR u odnosu na to razbijaju li diftong u navedenim licima ili ne. Zato ćemo sada
postaviti kompletan popis svih glagola koji pretvaraju diftong u hijatus, tj. razbijaju ga. To je
ekonomičnije, s obzirom da onda odmah možemo zaključiti da ako nekog glagola nema na tom
popisu, on čuva diftong.

1. Svi jednosložni glagoli koji završavaju na diftong –IAR ili –UAR.

 2. Svi glagoli koji završavaju na -GRAFIAR,-VARIAR, -VALUAR, -CRIAR, -
CONTINUAR, -AIZAR, -ENVIAR, -FRIAR, -CEPTUAR, -CONFIAR, -TENUAR, -
PATRIAR (može i pravilno), -CENSUAR, -RUAR, -CUAR (osim APROPINCUAR,
a svi osim ANTICUAR mogu biti i pravilni), -EUNTAR, -DUAR, -TUAR (osim
ESTATUAR), -HASTIAR, -CUANTIAR, -AISLAR, -ATAVIAR, -TRAILLAR, -
SAINAR, -BAULAR
3. Svi glagoli sa umetnutim H unutar opadajućeg diftonga (AHI, OHU, OHI itd.)

EXTRAVIAR, INSINUAR, GLORIAR, HISTORIAR, GANZUAR, ENLEJIAR, DESLIAR,

DESVIAR, ENRIAR, INVENTARIAR, AFIAR, PALIAR, ADIAR, AIRAR, ALIAR,
ALMADIAR, AULLAR, AMELARCHIAR, AMNISTIAR, ARRIAR, AMPLIAR, ANSIAR,
AUPAR, AUNAR, ROCIAR, REUNIR, CHIRRIAR, BARAUSTAR, CARIAR, AVERIAR,
AVIAR, PORFIAR, PIPIAR, CONSENSUAR, CUCHICHIAR, DEMASIAR, DESAFIAR,
MAULLAR, REINAR, CONTRARIAR, VACIAR, CORRENTIAR, ESPIAR, ESQUIAR,
EXTASIAR, ZURRIAR, ESTRIAR, EUROPEIZAR, DESAVIAR, DESCARRIAR, EXPIAR,
JIPIAR, VIGIAR, DESCAFEINAR.

GLAGOLI SA OPADAJUĆIM DIFTONGOM U ZADNJEM SLOGU GLAGOLSKE

OSNOVE

Ovi glagoli takođe predstavljaju teškoću za učenike kastiljanskog jezika, jer kao i kod
prethodno pomenutih glagola sa završetkom –UAR i –IAR, i kod njih se javlja dilema u istim
tim glagolskim oblicima, tj. u svim licima prezenta indikativa i subjunktiva osim prva dva
množine, te u drugom licu neformalnog oblika imperativa. Drugim riječima, u tim oblicima
diftong se može ili razbiti (tj. pretvoriti u hijat) ili očuvati. Ovi glagoli u zadnjem slogu osnove
(tj. pred posljednjim slogom, u kojem se nalazi infinitivni nastavak) imaju opadajući diftong, a to
su AI, AHI, AU, AHU, EI, EHI, EU, EHU, OI, OHI, OU i OHU (Grafema H nimalo ne utiče na
glasovnu vrijednost diftonga, on bi i bez nje imao istu glasovnu vrijednost, tako da ona tu stoji
samo iz etimoloških razloga). Svi glagoli kod kojih se u opadajućem diftongu nalazi grafema H,
pretvaraju diftong u hijatus u navedenim licima, npr. REHÚSO. Kod glagola sa opadajućim
diftongom na kraju osnove koji nema grafemu H, javlja se dilema koju nije moguće razriješiti
bez rječnika (recimo, AISLAR daje AÍSLO, AÍSLAS itd. ali BAILAR daje BAILO, BAILAS
itd.) , pa ćemo i za ove glagole postaviti kompletan popis na kraju poglavlja, tj. postavićemo
samo one glagole koji razbijaju diftong, tj. pretvaraju ga u hijatus u tim licima.

GLAGOLI KOJI DIFTONGIRAJU ZADNJI VOKAL GLAGOLSKE OSNOVE

 Kod ovih glagola, posljednji vokal glagolske osnove prelazi u diftong u onim slučajevima
u kojima bi trebalo da bude naglašen, pri čemu O ili U prelaze u UE, a E ili I prelaze u IE
(odnosno YE, ukoliko je glagolska osnova jednosložna i počinje na E, a to je u ovom slučaju
samo glagol ERRAR). To su sva lica prezenta indikativa i prezenta subjunktiva, osim prva dva
množine, te drugo lice jednine neformalnog imperativa. Kao primjer ćemo uzeti glagol
PENSAR, gdje je E zadnji vokal glagolske osnove, te se stoga diftongira. Kod prezenta
indikativa i subjunktiva, poslije prva tri lica jednine navodimo treće lice množine, jer su prva dva
lica množine pravila i ne doživljavaju ovu promjenu.

Prezent indikativa:

PIENSO, PIENSAS, PIENSA, PIENSAN

Prezent subjunktiva:

PIENSE, PIENSES, PIENSE, PIENSEN

Imperativ:

PIENSA

Jedini glagol sa promjenom U-UE je glagol JUGAR (CONJUGAR nije njegov derivat,
već pravilan glagol), a isto tako, jedini glagoli sa promjenom I-IE su glagoli koji završavaju na –
IRIR (kao ADQUIRIR). Što se tiče glagola sa promjenom E-IE i O-UE, njih je nemoguće
prepoznati na prvi pogled, pa će sad biti postavljen spisak svih glagola sa ovakom promjenom.
Glagol ERRAR može pripadati ovoj grupi, tj. diftongirati E u YE tamo gdje to radi i glagol
PENSAR, ali može i potpuno pravilan.

Glagoli sa završetkom –OLVER takođe spadaju u ovu grupu, ali imaju i nepravilan
particip na –UELTO (npr. RESOLVER-RESUELTO) umjesto očekivanog *-OLVIDO.
-CENDER, -VERTER, -FREGAR, -TRAVESAR, -SEMBRAR, -MENDAR, -QUEBRAR, -
CALENTAR, -MOSTRAR, -CONTAR, -DEFENDER, -TEMBLAR, -PROBAR, -COLGAR, -
FORZAR (osim ALFORZAR), -VERGONZAR, -HERBAR, -CIMENTAR (mogu biti i
pravilni), -HERRAR, -SERRAR, -SARMENTAR, -, -TORCER, -CERTAR, -GOBERNAR, -
CLOCAR, -SOÑAR, -NEGAR (osim ENCENEGAR), -MOVER, -NEVAR, -DOLER, -
COCER, -CORNAR, -CORDAR, -CONTRAR, -CERRAR (osim DESBECERRAR), -VOLAR,
-PEDRAR, -POBLAR, -INVERNAR (i pravilno), -TROCAR (TROCAR može i pravilan biti), -
CONSOLAR, -PLEGAR, -ATERRAR (osim ATERRAR u smislu “uplašiti”), -ENTERRAR, -
APRETAR, -A, -TOSTAR, -JOLAR, -MOLER, -RODAR, -MORDER, -HERVENTAR, -
VOLCAR, -TENDER (osim PRETENDER), -SOLDAR, -AVENTAR (osim SOTAVENTAR), -
ENGROSAR, -PEZAR, -SOLLAR, -SANGRENTAR, -PERNAR (osim EMPERNAR s
derivatima), -ENCOVAR, -ARRENDAR (osim ARRENDAR kad znači “imitirati”), -SEGAR, -
DENTAR (osim ACCIDENTAR), -COMENZAR, -ESTREGAR, APERCOLLAR, ASONAR,
ABUÑOLAR, AFORAR, AGORAR, ALMORZAR, AMOLAR, ACOSTAR, DENOSTAR,
DEDOLAR, DEGOLLAR, ATORAR, APOSTAR, ATRONAR, AZOLAR, ASOLAR,
ENROCAR, TRONAR, UNISONAR, DESCOLLAR, COLAR, DESAFORAR, CONSONAR,
COSTAR, DESFLOCAR, EMPORCAR, DESTOZOLAR, PENSAR, ENLLOCAR,
DESOLLAR, ENGORAR, ENTORTAR DESOSAR, ESCOLAR, FOLLAR, DISONAR,
ENCORAR,SUBSOLAR, SENTAR, SALPIMENTAR,

OLER, GRANDISONAR, HOLGAR, HOLLAR, RECOSTAR, LLOVER, RECOLAR,

RENOVAR, REGOLDAR, RETRONAR, SOLAR, SOLER, SOBRESOLAR, ROGAR,

RESONAR, SOLTAR, TRASCOLAR, SONAR, MANIFESTAR, RETENTAR, REVENTAR,
SEMENTAR, MELAR

ADESTRAR, ACRECENTAR, ANEBLAR, ALBELDAR, ALENTAR, APACENTAR,

AMELAR, AMENTAR, CEGAR, CONFESAR, ASENTAR, ATENTAR, ASESTAR,
ATESAR, ATESTAR, REPENSAR, RECENTAR, REGIMENTAR, DESLENDRAR,
DESATENTAR, DESALENTAR, DESMELAR, DESHELAR, DESASENTAR,
DESTEMPLAR, EMPARENTAR, DESTERRAR, DESVENTAR, ENLENZAR, ENMELAR,
DESPERTAR, VENTAR, SOTERRAR, REGAR, FERRAR, ESCARMENTAR, ENTESAR,
TENTAR, TEMPLAR, SORREGAR, DESMEMBRAD, INFERNAR, HACENDAR,
INCENSAR, HEDER, HELAR, HENDER, HENDIR, MENTAR, PERDER, MERENDAR,
ENHESTAR

GLAGOLI SA METAFONIJOM E-I

 Kod ovih glagola, posljednji vokal u osnovi je E, a on se mijenja u I u istim onim
slučajevima u kojima glagoli iz prethodnog poglavlja mijenjaju posljednji vokal glagolske
osnove u diftong, tako da nećemo ponavljati te glagolske oblike. Međutim, ovo E se mijenja u I i
u prva dva lica množine prezenta subjunktiva, u trećem licu jednine i množine preterita, pa
samim tim i u svim licima imperfekta subjunktiva, bilo da se radi o oblicima na –RA ili oblicima
na –SE (i naravno, na futur subjunktiva), jer svaka nepravilnost u trećem licu jednine i množine
preterita za sobom povlači i sistematsku nepravilnost u svim oblicima imperfekta subjunktiva.
Ista nepravilnost obuhvata i gerund. Pogledajmo sledeće primjere za glagol RENDIR:

Prezent subjunktiva:

RINDA, RINDAS, RINDA, RINDAMOS, RINDÁIS, RINDAN

Preterit (navodimo samo treće lice jednine i množine):

RINDIÓ, RINDIERON

Imperfekt subjunktiva:

RINDIERA, RINDIERAS, RINDIERA, RINDIÉRAMOS, RINDIERAIS, RINDIERAN

Gerund:

RINDIENDO

Ove glagole je lako prepoznati, jer ovu promjenu imaju maltene svi glagoli treće
konjugacije kod kojih je posljednji vokal u osnovi E, osim sljedećih:
-Glagol DECIR i glagoli sa završetkom –DECIR (ovi glagoli imaju ovu nepravilnost, ali i druge,
tako da ćemo njih smjestiti u posebnu grupu nepravilnih glagola)

-Glagoli sa završetkom –EÑIR (ovi glagoli imaju ovu nepravilnost, ali i druge, tako da ćemo njih
smjestiti u posebnu grupu nepravilnih glagola)

-Glagoli sa završetkom –EÍR (ovi glagoli imaju ovu nepravilnost, ali i druge, tako da ćemo njih
smjestiti u posebnu grupu nepravilnih glagola)

-Glagoli sa završecima –ERTIR, -ERIR i –ENTIR, te glagol HERVIR sa svojim derivatom

REHERVIR. Oni čine posebnu grupu glagola, koju obrađujemo u idućem poglavlju.

-Glagol HENDIR, koji spada u glagole koji diftongiraju zadnji vokal glagolske osnove.

Glagol ERGUIR spada u ovu grupu, s time što on može imati i alternativne nepravilnosti
svugdje gdje naglašeno E prelazi u I (a to su svi oni oblici gdje glagoli sa diftongacijom
mijenjaju posljednji vokal glagolske osnove diftongom), on može to E diftongirati, tj. mijenjati
grupom YE (YERGO ili IRGO, YERGUEN ili IRGUEN itd).

NAPOMENA: U ovoj grupi glagola, obratiti pažnju na glagol REHENCHIR, gdje I nastalo
zatvaranjem naglašenog E uvijek nosi grafički akcenat (REHÍNCHO, REHÍNCHEN itd).

GLAGOLI SA METAFONIJOM I DIFTONGACIJOM

To su glagoli sa završecima –ERTIR, -ERIR i –ENTIR, te glagol HERVIR sa svojim

derivatom REHERVIR, i na kraju DORMIR zajedno sa svojim derivatima, kao jedini glagol sa
vokalom O u osnovi koji ima takvu promjenu. Dakle, oni uvijek diftongiraju posljednji vokal E
iz osnove u IE, odnosno O u UE tamo gdje to rade tipični diftongalni glagoli poput PENSAR,
odnosno DOLER, tj. u svim slučajevima gdje je to E, odnosno O naglašeno. Međutim, isto tako
pretvaraju E u I, odnosno O u U, tamo gdje to rade glagoli iz prethodno pomenute grupe, poput
RENDIR, osim kod već pomenutih oblika kod kojih se javlja diftongacija. Dakle, kod ovih
glagola, događa se i diftongacija i metafonija, s tim što kod obilika kod kojih bi obije važile,
diftongacija uvijek ima prednost, tj. svugdje gdje bi E iz osnove trebalo biti naglašeno (prvo lice
prezenta indikativa glagola DIVERTIR, odnosno DORMIR, je DIVIERTO, odnosno DUERMO,
a ne *DIVIRTO, odnosno *DURMO), dok je metafonija karakteristična za gerund
(DIVIRTIENDO, odnosno DURMIENDO), treća lica preterita (DIVIRTIÓ, odnosno DURMIÓ i
DIVIRTIERON, odnosno DURMIERON), sva lica imperfekta subjunktiva
(DIVIRTIERA/DURMIERA, DIVIRTIERAS/DURMIERAS itd.) i prva dva lica plurala
prezenta subjuniktiva (DIVIRTAMOS/DURMAMOS, DIVIRTÁIS/DURMÁIS).
 GLAGOLI SA UMETNUTIM KONSONANTOM Z

To su svi glagoli sa završetkom vokal+CER ili CIR, osim par izuzetaka koji će kasnije
biti pomenuti. Kod tih glagola, konsonant Z se javlja pred konsonantom C u prvom licu
jednine prezenta indikativa i svim licima prezenta subjunktiva. Uzećemo kao primjer glagol
LUCIR.

Prezent indikativa:

LUZCO

Prezent subjunktiva:

LUZCA, LUZCAS, LUZCA, LUZCAMOS, LUZCÁIS, LUZCAN

GLAGOLI SA ZAVRŠETKOM –DUCIR

Ovi glagoli imaju identičnu nepravilnost kao i ovi prethodni (npr. CONDUCIR daje
CONDUZCO u prvom licu jednine prezenta indikativa, itd.), ali imaju i specifične nepravilnosti
u preteritu i imperfektu subjunktiva. Za primjer ćemo uzeti glagol CONDUCIR.

Preterit:

CONDUJE, CONDUJISTE, CONDUJO, CONDUJIMOS, CONDUJISTEIS, CONDUJERON

Imperfekt subjunktiva:

CONDUJERA, CONDUJERAS, CONDUJERA, CONDUJÉRAMOS, CONDUJÉRAIS,

CONDUJERAN
 GLAGOLI SA METAFONIJOM E-I I REDUKCIJOM NENAGLAŠENOG “I”

To su glagoli koji završavaju na –EÍR i –EÑIR. Ovi glagoli imaju istu nepravilnost kao i
glagoli sa metafonijom E-I (s tim što glagoli na –EÍR imaju grafički akcenat iznad naglašenog I
nastalog od E, tj. od REÍR imamo RÍO, RÍES, RÍE, RÍEN, RÍA, RÍAS, RÍAS, RÍAN). Međutim,
osim ove nepravilnosti, imaju još jednu – u trećim licima preterita i u svim licima imperfekta
subjunktiva, tj. tamo gdje bi se diftong IO ili IE naslonio na glagolsku osnovu, dolazi do
glasovne redukcije, na taj način što kod glagola na –EÍR jedno I nestaje i time blokira formiranje
grupe IY+vokal (stoga imamo RIO umjesto *RIYÓ, RIERA umjesto *RIYERA, uporediti ove
oblike sa ekvivalentima glagola LEER, kod kojih imamo normalno LEYÓ i LEYERA), a kod
glagola na –EÑIR ista ta promjena dolazi do gubitka diftonga iza konsonanta Ñ(stoga imamo
TIÑÓ umjesto *TIÑIÓ). Kao primjer uzimamo pomenute glagole REÍR i TEÑIR.

Preterit (navodimo samo treće lice jednine i množine):

RIO, RIERON

TIÑÓ, TIÑERON

Imperfekt subjunktiva:

RIERA, RIERAS, RIERAN, RIÉRAMOS, RIERAIS, RIERAN

TIÑERA, TIÑERAS, TIÑERA, TIÑÉRAMOS, TIÑÉRAIS, TIÑERAN

Glagol FREÍR , član ove grupe, osim pravilnog participa FREÍDO, ima i nepravilni koji
glasi FRITO. Svi derivati ovog glagola dijele istu ovu alternaciju.

GLAGOLI SA REDUKCIJOM NENAGLAŠENOG „I“

To su svi glagoli koji završavaju na –AÑIR, -UÑIR, -ÑER, -LLER i –LLIR. Oni imaju
iste nepravilnosti u preteritu, i samim tim u imperfektu subjunktiva, kao već pomenuti glagol
TEÑIR, tj. iza konsonanata Ñ i LL, diftonzi IO i IE se svode na O i E.
 GLAGOL MORIR

On ima identične promjene kao glagol DORMIR, tj. kao glagoli sedme grupe. Jedino ima
nepravilan particip, koji glasi MUERTO, a ne *MORIDO.

GLAGOL VALER I NJEGOVI DERIVATI

U prvom licu jednine indikativa prezenta i u svim licima subjunktiva prezenta, pred
konsonantom L iz osnove javlja se umetnuti konsonant G. (VALGO umjesto *VALO,
VALGAMOS umjesto *VALAMOS itd). Isto tako, futuro-kondicionalna osnova nije
jednaka infinitivu, već glasi VALDR.

GLAGOL SALIR I NJEGOVI DERIVATI

Ovi glagoli imaju iste nepravilnosti kao i prethodno pomenuti, dakle, umeću konsonant G
tamo gdje to radi glagol VALER, a i futurno-kondicionalnu osnovu grade na isti način kao i
on (SALDR). Međutim, imaju i sopstvenu nepravilnost - prvo lice imperativa ovih glagola
gubi krajnji vokal –E, pa glasi SAL umjesto SALE.

GLAGOLI SA ZAVRŠETKOM -UIR

Kod ovih glagola, iza naglašenog U (naravno, to su sva lica prezenta indikativa i prezenta
subjunktiva osim prva dva množine, te prvo lice imperativa) uvijek se umeće Y, pa zato imamo
CONSTRUYO, CONSTRUYES, CONSTRUYE umjesto očekivanih oblika bez Y. Naravno, ovi
glagoli, identično pravilnim glagolima na –EER, mijenjaju međuvokalno nenaglašeno I u Y,
usljed pravopisnih pravila koja propisuju da se nenaglašeno I između dva vokala uvijek mora
bilježiti grafemom Y, pa je logično da imamo oblike kao CONSTRUYÓ i
CONSTRUYéRAMOS, a ne *CONSTRUIÓ i *CONSTRUIÉRAMOS.

Grupa UI kod ovih glagola je hijatus, a ne diftong (iako se često u brzom govoru tako
izgovara) već u njoj /u/ čuva svoju vokalnu vrijednost ne pretvarajući se u poluvokal /w/, dakle,
izgovara se duže, a ne kratko i odsječno. To vidimo po tome što se u skupini “konsonant /n/ +
oblici glagola HUIR” ne dešava gubitak konsonanta /n/ i prenošenje nazalizacije na idući slog,
niti umetanje velara /g/ na početnom slogu druge riječi, već se /n/ izgovara dentalno kao u riječi
NADA. Tako se QUIEREN HUIR izgovara /kjeren uuir/, a ne /kjere ~wir/ niti /kjeren guir/. Zato
su sviglagoli ove grupe, čak i oni sa jednosložnom osnovom, uvijek nosili grafički akcenat nad
naglašenim I (HUÍR, CONSTRUÍR), ali je novim pravopisnim reformama to pravilo ukinuto.
Glagoli ove grupe sa jednosložnom osnovom više ne bilježe grafički akcenat ni u oblicima čiji
krajnji slog završava na naglašeno I (HUIS, HUI umjesto ranijeg HUÍS i HUÍ).

Arhaični glagol EMBAÍR takođe se može računati kao član ove grupe, ali je on
defektivan i zabranjuje oblike kod kojih bi I bilo nenaglašeno i pretvoreno u Y (*EMBAYO,
*EMBAYÓ, *EMBAYERA itd).

DESVAÍR

Ovaj glagol ima iste nepravilnosti kao i glagoli na –UÍR, sa tom razlikom što u prezentu
indikativa nema Y u drugom i trećem licu jednine (DESVAES, DESVAE) i u trećem licu plurala
(DESVAEN).

GLAGOLI SA ZAVRŠETKOM –BRIR

Ovi glagoli imaju samo jednu nepravilnost, a to je particip koji završava na -BIERTO.
Dakle, umjesto očekivanih participa *ABRIDO, *CUBRIDO i slično, imamo nepravilne
participe ABIERTO, CUBIERTO itd.

GLAGOLI SA ZAVRŠETKOM –OLVER

Ovi glagoli imaju iste nepravilnosti kao glagoli pete grupe, tj. glagoli koji diftongiraju
zadnji vokal osnove. Međutim, ovi glagoli imaju i nepravilan particip koji završava na –UELTO,
pa zato recimo od RESOLVER particip glasi RESUELTO umjesto očekivanog *RESOLVIDO.

GLAGOLI ASIR I DESASIR

 Ovi glagoli imaju umetnuto G iza konsonanta S u svim onim licima u kojima glagol
VALER ima G iza konsonanta L. Zato imamo ASGO umjesto *ASO,
DESASGAMAMOS umjesto *DESASAMOS itd.

GLAGOLI SA ZAVRŠETKOM –ESCER

Ovi glagoli su ortografski, tj. pravopisno potpuno pravilni, ali su upravo zato
fonološki nepravilni, jer se C čita različito pred vokalima zadnjeg i prednjeg reda. Pa
tako, u ovom slučaju, kada se grupa SC nađe pred E i I, C se ne izgovara.

GLAGOL QUERER I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: QUIERO, QUIERES, QUIERE, /, /, QUIEREN

Prezent subjunktiva: QUIERA, QUIERAS, QUIERA, /, /, QUIERAN

Preterit: QUISE, QUISISTE, QUISO, QUISIMOS, QUISISTEIS, QUISIERON

Imperfekt subjunktiva: QUISIERA, QUISIERAS, QUISIERA, QUISIÉRAMOS, QUISIERAIS,

QUISIERAN

Imperativ: QUIERE, /

Futurno-kondicionalna osnova: QUERR

Svi derivati glagola QUERER konjugiraju se na isti način kao i on.

GLAGOL PONER I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: PONGO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: PONGAS, PONGA, PONGAS, PONGAMOS, PONGÁIS, PONGAN

Preterit: PUSE, PUSISTE, PUSO, PUSIMOS, PUSISTEIS, PUSIERON

Imperfekt subjunktiva: PUSIERA, PUSIERAS, PUSIERA, PUSIÉRAMOS, PUSIÉRAIS,
PUSIERAN

Imperativ: PON, /

Particip: PUESTO

Svi derivati glagola PONER konjugiraju se na isti način kao on. Napomena – u
imperativu drugog lica jednine se iznad samoglasnia O kod derivata glagola PONER uvijek mora
naći grafički akcenat, jer se taj slog kod tih glagola nalazi na kraju višesložne riječi (REPÓN,
PROPÓN itd.)

GLAGOL VENIR I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: VENGO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: VENGA, VENGAS, VENGA, VENGAMOS, VENGÁIS, VENGAN

Preterit: VINE, VINISTE, VINO, VINIMOS, VINISTEIS, VINIERON

Imperfekt subjunktiva: VINIERA, VINIERAS, VINIERA, VINIÉRAMOS, VINIERAIS,

VINIERAN

Gerund: VINIENDO

Imperativ: VEN, /

Futurno-kondicionalna osnova: VENDR

Svi derivati glagola VENIR konjugiraju se na isti način, samo što se u imperativu drugog
lica jednine stavlja grafički akcenat iznad samoglasnika E, s obzirom da se on u složenim
glagolima nalazi na kraju višesložne riječi (PREVÉN itd.)

GLAGOLI ROER I CORROER

Ovi glagoli mogu biti potpuno pravilni, ali mogu imati i alternativne oblike.
Prezent indikativa: ROYO ili ROIGO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: ROYA ili ROIGA, ROYAS ili ROIGAS, ROYA ili ROIGA, ROYAMOS
ili ROIGAMOS, ROYÁIS ili ROIGÁIS, ROYAN ili ROIGAN

GLAGOL CAER I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: CAIGO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: CAIGA, CAIGAS, CAIGA, CAIGAMOS, CAIGÁIS, CAIGAN

Glagol RAER može se mijenjati na isti način kao CAER, s tim što on u ovim nepravilnim
oblicima može grupu IG zamijeniti suglasnikom Y (RAIGO ili RAYO, RAIGAMOS ili
RAYAMOS, RAIGAN ili RAYAN itd).

GLAGOL HACER I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: HAGO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: HAGA, HAGAS, HAGA, HAGAMOS, HAGÁIS, HAGAN

Futurno-kondicionalna osnova: HAR

Preterit: HICE, HICISTE, HIZO, HICIMOS, HICISTEIS, HICIERON

Imperfekt subjunktiva: HICIERA, HICIERAS, HICIERA, HICIÉRAMOS, HICIÉRAIS,

HICIERAN

Imperativ: HAZ, /

Particip: HECHO

Svi njegovi derivati mijenjaju se na isti način, s tim što nose grafički akcenat u prvom i
trećem licu jednine preterite iznad I (REHÍZO, CONTRAHÍCE), usljed pravopisnih pravila.
 SATISFACER je učeni derivat glagola HACER i mijenja se isto kao i on, naravno, s tim
što umjesto muklog konsonanta H čuva izvorni konsonant F, i s tim što ima pravilan imperativ
(SATISFACE umjesto SATISFAZ, koji je takođe dozvoljen, iako rjeđe korišten).

GLAGOL TENER I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: TENGO, TIENES, TIENE, /, /, TIENEN

Prezent subjunktiva: TENGA, TENGAS, TENGA, TENGAMOS, TENGÁIS, TENGAN

Preterit: TUVE, TUVISTE, TUVO, TUVIMOS, TUVISTEIS, TUVIERON

Futurno-kondicionalna osnova: TENDR

Imperfekt subjunktiva: TUVIERA, TUVIERAS, TUVIERA, TUVIÉRAMOS, TUVIÉRAIS,

TUVIERAN

Imperativ: TEN

Svi derivati ovog glagola mijenjaju se kao on, uz grafički akcenat na samoglasniku
zadnjeg sloga imperativa drugog lica jednine (RETÉN, MANTÉN itd.)

GLAGOL VER I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: VEO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: VEA, VEAS, VEA, VEAMOS, VEÁIS, VEAN

Particip: VISTO

U imperfektu indikativa, glagol VER se mijenja kao kad bi u infinitivu glasio VEER (ranije je
tako i glasio, prije sažimanja dva identična vokala u jedan), pa imamo VEÍA umjesto VÍA itd.

Glagol VER ima pet derivata koje moramo navesti pošto se radi o kratkom glagolu i
stoga je njegov infinitiv podudaran sa infinitivnim završetkom mnogih glagola koji nisu njegovi
derivati (npr. VOLVER). Tih pet derivata su REVER, ANTEVER, PREVER, TRASVER i
ENTREVER. Oni se mijenjaju na isti način kao VER, ali nose grafički akcenat na samoglasniku
zadnjeg sloga imperativa drugog lica jednine, usljed pravopisnih pravila ( REVÉ, PREVÉ itd).

GLAGOL TRAER I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: TRAIGO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: TRAIGA, TRAIGAS, TRAIGA, TRAIGAMOS, TRAIGÁIS, TRAIGAN

Preterit: TRAJE, TRAJISTE, TRAJO, TRAJIMOS, TRAJISTEIS, TRAJERON

Imperfekt subjunktiva: TRAJERA, TRAJERAS, TRAJERA, TRAJÉRAMOS, TRAJÉRAIS,

TRAJERAN

Svi derivati glagola TRAER mijenjaju se kao on.

GLAGOL CABER

Prezent indikativa: QUEPO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: QUEPA, QUEPAS, QUEPA, QUEPAMOS, QUEPÁIS, QUEPAN

Futurno-kondicionalna osnova: CABR

Preterit: CUPE, CUPISTE, CUPO, CUPIMOS, CUPISTEIS, CUPIERON

Imperfekt subjunktiva: CUPIERA, CUPIERAS, CUPIERA, CUPIÉRAMOS, CUPIÉRAIS,

CUPIERAN

GLAGOL SABER

On ima nepravilan oblik prvog lica jednine prezenta indikativa koji glasi SÉ. Pored toga,
on ima iste nepravilnosti kao glagol CABER. Dakle, dovoljno je zamijeniti suglasnik C ili
 grupu QU suglasnikom S u tim nepravilnim oblicima glagola CABER (SE umjesto QUE, SU
umjesto CU, a SA umjesto CA), i dobijamo ekvivalentne nepravilne oblike glagola SABER
(QUEPA=SEPA, CABREMOS=SABREMOS; CUPO=SUPO itd).

GLAGOLI DAR I DESDAR

Prezent indikativa: DOY, /, /, /, /, /

Preterit: DI, DISTE, DIO, DIMOS, DISTEIS, DIERON

Imperfekt subjunktiva: DIERA, DIERAS, DIERA, DIÉRAMOS, DIERAIS, DIERAN

Ostali oblici su pravilni, ali se prvo i treće lice jednine prezenta subjunktiva moraju
obilježiti grafičkim akcentom (oba glase DÉ), da bi se razlikovala od nenaglašenog predloga DE.
Zbog posljednjeg naglašenog sloga, kod glagola DESDAR, sva lica prezenta indikativa (osim
prvog lica plurala i singulara), i sva lica prezenta subjunktiva, osim prvog lica plurala, nose
grafički akcenat na vokalu zadnjeg sloga (DESDÉ, DESDÉN, DESDÁ, DESDÁIS). Naravno,
isto važi i za imperativni oblik DESDÁ.

GLAGOL DECIR

Prezent indikativa: DIGO, DICES, DICE, /, /, DICEN

Prezent subjunktiva: DIGA, DIGAS, DIGA, DIGAMOS, DIGÁIS, DIGAN

Preterit: DIJE, DIJISTE, DIJO, DIJIMOS, DIJISTEIS, DIJERON

Imperfekt subjunktiva: DIJERA, DIJERAS, DIJERA, DIJÉRAMOS, DIJERAIS, DIJERAN

Futurno-kondicionalna osnova: DIR

Gerund: DICIENDO

Particip: DICHO

Imperativ: DI, /
 Njegovi derivati pokazuju određene specifičnosti. BENDECIR i MALDECIR najviše
odudaraju, jer imaju pravilne participe (MALDECIDO i BENDECIDO), pravilnu futurno-
kondicionalnu osnovu (tj. jednaku infinitivu, npr. BENDECIREMOS umjesto *BENDIREMOS),
te imperativ drugog lica jednine na –DICE umjesto na –DI (MALDICE umjesto *MALDÍ). U
ostalim oblicima, dijele iste nepravilnosti sa glagolom DECIR.

Ostali njegovi derivati dijele sve nepravilnosti sa njom, ali i oni imaju imperativ na –
DICE, a ne na –DI.

GLAGOL HABER

Ovaj glagol smo već obradili u prvim poglavljima, pogledati ista za više informacija.

GLAGOL SER

Prezent indikativa: SOY, ERES, ES, SOMOS, SOIS, SON

Prezent subjunktiva: SEA, SEAS, SEA, SEAMOS, SEÁIS, SEAN

Imperfekt indikativa: ERA, ERAS, ERA, ÉRAMOS, ERAIS, ERAN

Preterit: FUI, FUISTE, FUE, FUIMOS, FUISTEIS, FUERON

Imperfekt subjunktiva: FUERA, FUERAS, FUERA, FUÉRAMOS, FUERAIS, FUERAN

Imperativ drugog lica jednine nosi grafički akcenat na E da bi se razlikovao od

nenaglašene povratne zamjenice SE.

GLAGOL IR

Prezent indikativa: VOY, VAS, VA, VAMOS, VAIS, VAN

Prezent subjunktiva: VAYA, VAYAS, VAYA, VAYAMOS, VAYÁIS, VAYAN

Preterit i imperfekt subjunktiva: OVI OBLICI SE PREUZIMAJU OD GLAGOLA SER

Imperativ: VE

Napomena – za imperativni oblik prvog lica množine, koristi se stari oblik prezenta
subjunktiva VAMOS (nastao od starijeg VAAMOS, koje se je vremeno izjednačilo sa oblikom
prezenta indikativa sažimanjem dva identična vokala u jedan) umjesto modernog VAYAMOS
(VAMOS A LA PLAYA). Međutim, u zavisnim klauzama uvijek se mora koristiti današnji oblik
prezenta subjunktiva (QIEREN QUE NOS VAYAMOS).

Gerundivni oblik se zapisuje YENDO, umjesto IENDO, jer, kao što smo već rekli,
kastiljanski pravopis ne dopušta početnu grupu I+vokal, osim u nekim stranim riječima.

GLAGOL ESTAR

Prezent indikativa: ESTOY, ESTÁS, ESTÁ, /, /, ESTÁN

Prezent subjunktiva: ESTÉ, ESTÉS, ESTÉ, /, /, ESTÉN

Preterit: ESTUVO, ESTUVISTE, ESTUVO, ESTUVIMOS, ESTUVISTEIS, ESTUVIERON

Imperfekt subjunktiva: ESTUVIERA, ESTUVIERAS, ESTUVIERA, ESTUVIÉRAMOS,

ESTUVIERAIS, ESTUVIERAN

Imperativ: ESTÁ

GLAGOLI ANDAR I DESANDAR

Preterit: ANDUVO, ANDUVISTE, ANDUVO, ANDUVIMOS, ANDUVISTEIS,

ANDUVIERON

Imperfekt subjunktiva. ANDUVIERA, ANDUVIERAS, ANDUVIERA, ANDUVÍERAMOS,

ANDUVIERAIS, ANDUVIERAN

GLAGOL YACER SA SVOJIM DERIVATIMA

Prezent indikativa: YAZGO ili YAGO, /, /, /, /, /

Prezent subjunktiva: YAZGA ili YAGA, YAZGAS ili YAGAS, YAZGA ili YAGA,
YAZGAMOS ili YAGAMOS, YAZGÁIS ili YAGÁIS, YAZGAN ili YAGAN

Svi derivati glagola YACER imaju iste nepravilnosti.

GLAGOL –OÍR I NJEGOVI DERIVATI

Prezent indikativa: OIGO, OYES, OYE, /, /, OYEN

Prezent subjunktiva: OIGA, OIGAS, OIGA, OIGAMOS, OIGÁIS, OIGAN

Preterit: /, /, OYÓ, /, /, OYERON

Imperfekt subjunktiva: OYERA, OYERAS, OYERA, OYÉRAMOS, OYERAIS, OYERAN

Gerund: OYENDO

Naglašeno I iz osnove uvijek nosi grafički akcenat, usred pravopisnih pravila. Naravno, u
futuru i kondicionalu, pošto akcenat nije na osnovi, nema ni grafičkog akcenta (npr. OIREMOS,
OIRÍAN)

GLAGOL KOD KOJIH JE SAMO PARTICIP NEPRAVILAN

Svi glagoli sa završetkom –BRIR imaju particip –BIERTO umjesto očekivanog *-BRIDO
(CUBRIR=CUBIERTO).

Svi glagoli sa završetkom –SCRIBIR imaju particip –SCRITO umjesto očekivanog *-

SCRIBIDO (ESCRIBIR=ESCRITO).

Glagoli PROVEER I DESPROVEER imaju pravilan particip kao i ostali pravilni glagoli njihove
konjugacije, ali imaju i nepravilan particip PROVISTO, odnosno DESPROVISTO.
Glagoli IMPRIMIR i REIMPRIMIR imaju nepravilan particip IMPRESO, odnosno
REIMPRESO, pored pravilnog participa.

Glagol ROMPER ima particip ROTO. Njegovi derivati ne dijele ovu nepravilnost sa njim.

Glagoli PUDRIR i REPUDRIR imaju particip PODRIDO, odnosno REPODRIDO, tj. U iz

osnove prelazi u O. Kod glagola PUDRIR postoji i alternativni infinitivni oblik sa istom
promjenom, PODRIR. U svim ostalim oblicima osim participa i ponekad infinitiva, uvijek se
čuva U.