Kreativnost je mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte, ili kombinuje postojee ideje ili

produkte na nain koji je za nju nov. Odnosi se na aktivnost koja daje nove, originalne proizvode bilo u materijalnoj bilo u duhovnoj sferi, koji se ne mogu pripisati imitaciji ve ranije postojeih proizvoda jer su od njih bitno drugaiji. Rije je latinskog porijekla - creare to znai raati, stvarati. Za ono to je kreativno kaemo najee da je originalno, novo, neuobiajeno, spontano, itd.

Talenat (darovitost)- natprosjeno razvijena uroena specifina sposobnost (ili grupa sposobnosti) koja osobi omoguava brzo i lako sticanje neke vjetine (npr. vajanje, sviranje klavira). Obdarenost - natprosjeno razvijena opta sposobnost (IQ preko 130) koja omoguava visok uspjeh u razliitim sferama ivota. Obdarenih u optoj populaciji Ima svega oko 2%. Eminencija - pojam slian kreativnosti (stvaralatvu), s tim to daleko vie ukljuuje drutveno priznanje.

 Ona

osoba kojoj skup osobina omoguavaju uoavanje,otkrivanje,predvianje,kombinovanje stvari i pojava na nov, originalan nain.

Jesu li svi ljudi kreativni ili je to osobina samo nekih pojedinaca?

Kreativan pojedinac je onaj kome jedinstven sklop crta linosti omoguuje da u odreenim okolnostima stvara nove proizvode koji imaju iri drutveni znaaj (Gilford, 1950.) jedinstven sklop crta linosti- znai da postoji distinktivna organizacija crta linosti kod stvaraoca. nov proizvod duhovni ili materijalni koji bolje, uspjenije i racionalnije udovoljavaju individualnim i drutvenim potrebama od ranije postojeih proizvoda u odreenim okolnostima - proizvod ne nastaje u vakuumu, ve je potreban minimum povoljnih okolnosti da bi pojedinac mogao da stvara. iri drutveni znaaj kreativni pojedinac svojim proizvodom znaajno utie na ljude i okolnosti u kojima ivi.

Jesu li kreativne osobe visoko inteligentne i jesu li visoko inteligentne osobe kreativne?

Veina autora se slae: visoka inteligencija je neophodna ali ne i dovoljna za uspjeh u stvaralatvu (kreativnosti). kreativci su inteligentni, tj. gotovo da i nema stvaralaca koji nemaju visoku inteligenciju postoji mnogo nekreativnih visokointeligentnih osoba. Srednja vrijednost IQ-a za kreativce iznosi 120.
Istoriometrijska analiza IQ-a eminentnih osoba Koksove (Cox,1926.). Uzeto u obzir 300 biografija u periodu od 1450. -do1850.god. Prosjeni IQ za cijelu grupu iznosio 155. Najvii prosjeni IQ naen za grupu filozofa 170 pisci 160 naunici 155 muziari - 145

Termanovo longitudinalno istraivanje nadarene djece - da li e grupa djece selekcionosana na osnovu IQ-a imati znaajan uspjeh u kreativnosti (Terman, 1947.)?

uzorak(N=1470)djeca sa IQ-om 140 i vie, odnosno 1% najnadarenijih u optoj populaciji praenje trajalo preko 20 godina Rezultati: djeca obdarena visokom IQ superiorna su i u fizikom zdravlju, fizikoj konstituciji, emocionalnoj stabilnosti, socijalnoj zrelosti, imaju ira interesovanja i bolji kolski uspjeh od svojih vrnjaka iz kontrolne grupe!
Ipak, Terman zakljuuje: iznad izvjesnog visokog nivoa intelektualne sposobnosti, kreativni uspjeh je iroko odreen neintelektualnim faktorima!

Dakle: odabiranje kreativnih samo na osnovu inteligencije je nepouzdano! Ipak, ukoliko selekciju treba da vrimo samo na osnovu jedne varijable, najbolje je da to bude inteligencija!
Pored neophodne visoke inteligencije, kreativnost zavisi od neintelektualnih faktora! Kojih???

Kreativnost je poliuzrona ne postoji jedna dimenzija linosti koja determinie kreativnog pojedinca! Veina istraivanja pominje specifinu organizaciju crta linosti koja pored visoke inteligencije karakterie kreativnu osobu!

Osobine linosti kreativne osobe: Visoka snaga ega i emocionalna stabilnost Jaka potreba za nezavisnou i autonomijom Visok stepen kontrole impulsa Sklonost ka apstraktnom miljenju Visoka lina dominatnost i ubjedljivost u miljenju Odbacivanje konformistikih pritisaka

Preferencija za bavljenje stvarima ili apstrakcijama vie nego ljudima Interesovanje za rizik i izvjesno navoenje sebe na tanak led Sklonost ka redu, metodu, tanosti, zajedno sa interesovanjem za izazov. Kreativne osobe odbacuju supresiju odnosno svjesno potiskivanje kao mehanizam kontrole impulsa.Ovo podrazumijeva da one sebi zabranjuju samo mali broj misli, ne vole da nadziru sebe i druge, sklone su da se bave porivima i zamislima koji se inae smatraju zabranjenima. Uopte uzev prema psihoanalitikoj teoriji ispoljavaju osobine linosti karakteristine za ranu analnu fazu psihoseksualnog razvoja.

Kreativne osobe su istovremeno i zdravije i bolesnije (Baron,1969.) Efikasno originalnu osobu prije svega odlikuje sposobnost regresije u slubi ega, odnosno, sposobnost da za tenutak duboko regredira, a da je istovremeno u stanju da se brzo vrati na visok stepen racionalnosti, donosei sa sobom plodove sputanja na primitivne naine miljenja.Povjerenje u sopstvenu sposobnost da se tano opazi i omei realnost olakava korienje snaga mate.

Tradicionalno shvatanje Kreativni su ekstra nadareni i rijetki pojedinci Dihotomija: kreativan - nekreativan

Fleksibilnije shvatanje Kreativna je veina ljudi s tim da su neki to samo potencijalno Kreativnost rasporeena po Gausovoj krivoj

Zagovaraju se samo vrhunski dometi i krajna, epohalna otkria

Getoizacija i suavanje kreativnosti na ua podruja Tendencija mitoizaciji i mistifikaciji Stvaralatvo samo u funkciji kumulacije elitne kulturne batine

Sitne inovacije, a ne heroji vremena

Demokratizacija i irenje kreativnosti na sva podruja ljudskog djelovanja Demitoizacija i destimifikacija Vie i ire od toga, i kao terapijsko sredstvo

To je sposobnost uvianja veza izmeu nepovezanih iskustava koje se pojavljuju u obliku novih misaonih shema, ideja i proizvoda. Ovaj kreativni potencijal, prema irem shvatanju kreativnosti, ima svaki pojedinac i moe ga upotrijebiti u svakoj ivotnoj situaciji. H.Roth definie kreativnost u svakodnevnici na ovaj nain: Ko, kada je potrebno moe zavjesu pretvoriti u haljinu, sanduk u sto, krpu u lutku, mikroskop u oruje, u tom trenutku je kreativan

Za razvoj kreativnosti treba dati djeci puno vremena za igru sa materijalima i idejama, treba im dopustiti istraivanja koja idu izvan okvira koje odrasli smatraju vanima. Djeije igre se ne smiju ismijevati! Kreativnost se ne smije zahtijevati ona se javlja spontano.

Odrasle osobe uitelji i roditelji mogu podsticati kreativnost djece postavljanjem pitanja i podsticanjem da djeca sama postavljaju to vie pitanja ko, kada, gdje, kao, zato, na koliko naina moe...,ta bi bilo kada bi...., ima li drugu ideju, uporedi to je bolje, ljepe.... Kako to jo moe napraviti? ta te jo podsjea na to?Po emu je neto slino i po emu razliito? ta misli da e se dogoditi ako..?Na ta te to podsjea?Opii kako to izgleda (kakvo je na dodir, kako zvui...)?Itd.

Igre originalnih odgovora ta je sve crveno? uobiajeni odgovori donosi 1 bod (jabuka, srce), neuobiajeni 2 ili vie (Mars, kapa) Igre rijeima povezivanje, premetanje i dr. Nastavljanje pria Pronalaenje veza npr. ta je zajedniko mravu i lokomotivi? Razliite upotrebe Za ta sve moe posluiti olovka? Dovravanje jednostavnih crtea na neobine naine ta bi bilo kad bi (npr. ljudi mogli letjeti?) Konstrukcijske igre (kocke, pazle..) Problemske prie i dr.

Kreativno miljenje mogu ograniavati zahtjevi da se ogranii mata, da se prilagoava i misli kao i drugikonformistiki to je sigurno, poznato i prihvaeno. Ono to je kreativno je nasuprot tome nesigurno.

Testovi linosti Skale procjene Upitnici stavova i interesovanja Procjene od strane roditelja, uitelja... Testovi kreativnosti mjere bazine procese miljenja koji dovode do kreativne produkcije Gilfordovi testovi divergentnog miljenja

Odreenje kreativnosti i srodni termini; kreativan pojedinac Kreativnost i inteligencija Kreativnost i linost Ue i ire shvatanje kreativnosti Podsticanje kreativnosti kod djece

ta ograniava i kako se mjeri kreativnost