to nam prvo padne napamet kad netko spomene rije uspjeh?

Vjerojatno asocijacije poput sree, zadovoljstva, moi, nagrade, bogatstva...

KOLSKI NEUSPJEH

Uspjenost u svladavanju svakodnevnih zadataka koje ivot pred nas postavlja jedan je od vanih imbenika psiholokog zdravlja i pokretaka snaga za hrvanje s problemima na koje nailazimo. Dakle, ne treba posebno naglaavati kako je osjeaj uspjeha vaan i za djecu i za odrasle. S obzirom da djeca znaajan broj godina provode u koli, (ne)uspjeh u svladavanju kolskoga gradiva ima znaajan utjecaj na cjelokupni ivot buduih odraslih lanova drutva. On utjee na to ime e se baviti, koliko e zaraivati, kakvo e miljenje imati o sebi, kakvu e poziciju ostvariti u drutvu, hoe li biti prihvaeni od svoje okoline i sl.

odnosi se na loe ocjene u koli i mjeri se uglavnom objektivnim standardiziranim testovima. To je subjektivna procjena vlastitog neuspjeha, kako na akademskom, tako i na osobnom i interpersonalnom planu. Prema jednom istraivanju, u hrvatskim je kolama ak 17,7% djece koja pokazuju tekoe pri snalaenju u novim situacijama i zadacima (Bai, Feri i Kraneli, 2001.). Drugim rijeima, gotovo svako peto dijete (i njegovi roditelji) susree se s problemom kolskog neuspjeha.

Za vie informacija, savjet ili edukaciju slobodno nam se obratite:

Udruga Igra Sveti Duh 55, 10000 Zagreb 01/3704-537 udruga.igra@zg.htnet.hr www.udrugaigra.hr

Autorica teksta: Klaudija arkanj, prof. Lektorica: Maja Vlai Ilustratorica: Zrinka Ostovi Dizajn: Bestias

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske Projekt se provodi zahvaljujui darovnici Programa za inovacije i uenje. The World Bank Centar za socijalnu skrb Zagreb

(NE)USPJENI SMO JESMO LI? letak za roditelje

Roditelji aktivni sudionici obrazovanja

Oekivanja to je previe, a to premalo?

UZROCI

ovog problema su mnogobrojni i sloeni. Najee se radi o snienim kognitivnim sposobnostima, specifinim tekoama u sluanju, govoru, itanju, pisanju i u matematikim vjetinama, zatim o smetnjama panje, odgojnoj i obrazovnoj zaputenosti djeteta, nedostatku radnih navika ili manjku predznanja, gubitku motivacije i negativnom stavu prema koli te koritenju neuinkovitih strategija uenja ili neodgovarajuih metoda pouavanja. Ne treba zaboraviti da neuspjeh doivljavaju i djeca visokih intelektualnih sposobnosti, odnosno darovita djeca. Strunjaci, koji se bave ovom problematikom, uoili su da je kolski neuspjeh u ranijoj dobi u uskoj vezi s pojavom poremeaja u ponaanju (neopravdano izostajanje s nastave, odustajanje od obrazovanja, agresivnost, zlouporaba droga, povuenost, izoliranost...). Pri tome je ponekad teko odrediti to je koko, a to jaje. Naime, tekoe u uenju i neuspjeh u koli mogu biti uzrok, ali i izravna ili neizravna posljedica neprihvatljivih oblika ponaanja.
POSLJEDICE

Prirodno je da svaki roditelj za svoje dijete eli najbolje i naravno da je ljepe nazoiti roditeljskom sastanku ili informacijama u kojima e biti istaknute djetetove dobre ocjene, redovito pisanje zadaa, aktivnost na nastavi i sl. S druge strane, oni koji dobivaju povratne informacije u kojima se spominju rijei poput negativno, neopravdani izostanci, ometanje nastave u pravilu se crvene od neugode ili su ljuti, jadni, nezadovoljni... (pogotovo ako prije nisu znali za stanje u koli). esto se dogaa da roditelji djece s loim uspjehom (zbog srama ili negativnih stavova) s vremenom ponu izbjegavati odlazak u kolu i kontakte s uiteljima, to ostavlja prostora za jo vee podbacivanje djeteta i jo vee nezadovoljstvo i djeteta i njih samih. Naime, veina nas je sklona promatrati neuspjeh kao pojavu koja je nepromjenjiva (jednom neuspjean - uvijek neuspjean) i u kojoj mi moemo jako malo uiniti. Stoga se (iako nevoljko) mirimo s postojeim stanjem i prestajemo truditi. Meutim, stvari, na sreu, ipak stoje malo drugaije. Ve je navedeno da su uzroci neuspjeha vrlo razliiti. Vano je otkriti koji su pravi razlozi toga to dijete ne uspijeva napraviti ono to drugi mogu. Vano je poeti djelovati na uklanjanju (ili umanjivanju) problema koji ga ometaju. Lake se uhvatiti u kotac s pojedinim uzrocima problema u koli, nego poslije rjeavati posljedice koje su mnogo sloenije. U cijeloj toj prii ne moe se dovoljno naglasiti koliko je vana kvalitetna suradnja vas kao roditelja i uitelja. Pod kvalitetnom suradnjom ne misli se samo na iitavanje ocjena i opravdavanje izostanaka, ve na redovitu razmjenu informacija s obje strane, dogovaranje zadataka i postupaka roditelja i uitelja, zajedniku procjenu uspjenosti rekli bismo djelovanje s raznih strana, ali u istom smjeru, emu u sreditu interesa treba biti dobrobit djeteta.

Jedno veliko podruje o kojem se esto razgovara jesu oekivanja od djeteta. Skloni smo stvarati velike planove za vlastito dijete (ponekad dijete ak dobije zadatak ostvariti ono to roditelji nisu uspjeli) pa se djeca vrlo rano upisuju na strane jezike, pet razliitih sportova, balet, glazbene kole i sl. Naravno da to bazino nije loe (upravo suprotno) ako dijete ima smisla za odreeno podruje i ako mu te obveze priinjavaju zadovoljstvo. No, ako te silne aktivnosti gue dijete i ako ono postaje nesretno i nezainteresirano, pitanje je koliko to muenje (i djeteta i roditelja) ima smisla. Neka e se djeca odmah pobuniti i izboriti za ono to ele (ili protiv onog to ne ele). No, jedan dio djece e utjeti, izdravati i truditi se uspjeti i u svemu biti meu najboljima, to moe postati veliki problem. Vjerojatno se automatski pitamo to je loe u tome da je dijete uspjeno?! Problem je u tome to je takvo dijete pod stalnim pritiskom oekivanja i elje za udovoljavanjem roditeljima i uiteljima, a dobiva malo zadovoljstva iz aktivnosti kojima se bavi. Njegova snaga i kapaciteti su ipak ogranieni i, osim toga to je nesretno (iako mi to ne primjeujemo), moe se dogoditi da pukne i potpuno podbaci onda kad je najvanije uspjeti - i tada sve pada u vodu. Svatko, tko je tako neto vidio ili doivio, zna kolika je to frustracija. S druge strane, postoje djeca koja imaju objektivne razvojne tekoe i odmah se na poetku kolovanja vidi da teko ispunjavaju kolske zahtjeve. U tom sluaju odrasli esto svoja oekivanja svedu na minimum i od takve djece gotovo nita ne zahtijevaju. Ni ta krajnost nije najsretnije rjeenje. Naime, svako dijete, unato tekoama koje ima, ima i svoje jake strane sposobnosti i podruja u kojima je dobro. Zadatak je odraslih otkriti u emu je dijete dobro i pomoi mu realizirati svoje kapacitete, a istovremeno ga je potrebno poticati i raditi male pomake i u onome to teko ide. Vano je djetetu zadavati zadatke i probleme takve teine koje e uspjeti rijeiti uz uloen trud. To e mu omoguiti da doivi uspjeh i da se razvija. Takoer je neizmjerno vano pohvaliti dijete pohvaliti trud i napor, a ne samo rezultat!

UMJESTO ZAKLJUKA

kod djece, koja iz raznih razloga podbacuju u koli, mogu biti brojni psiholoki problemi: nisko samopotovanje i samopouzdanje, agresivnost, rezignacija, regresija, depresivnost, anksioznost, usamljenost, povlaenje u sebe. Problem je u tome to mnoge od ovih znakova primijetimo tek kad problemi uznapreduju pa, zapravo, ne reagiramo na vrijeme. Djeca s tekoama u koli, unato nastojanjima i trudu, najee doivljavaju vrlo malo pozitivnih reakcija iz okoline. Njihov uinak u kolskom okruenju nailazi na osudu od strane roditelja, uitelja i vrnjaka, to moe rezultirati etiketiranjem takvih uenika kao sporih, lijenih ili glupih. Okolina od njih s vremenom prestane oekivati da neto naprave dobro pa se i oni prestaju truditi. Tako nastaje zaarani krug neuspjeha i frustracije i nije udno da djeca ele pobjei iz mjesta na kojem se osjeaju loe.

Ocjene i uspjeh u koli su vani. Meutim, ne zaboravimo da je za ivot jednako vano kod djece razvijati samopotovanje, brigu za druge, suradnju, kvalitetnu komunikaciju, marljivost, potenje... a koliko panje danas zaista poklanjamo tim ljudskim kvalitetama?

LITERATURA:

* Bai, J., KollerTrbovi, N., Uzelac, S. (2004): Poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja: Pristupi i pojmovna odreenja, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb * Butorac, . (2006): Specifine tekoe u uenju, Bilten Hrvatske udruge za disleksiju, br.16 * Lackovi Grgin, K. (2000): Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko * Odobai, Tonka: Roditelji odgojitelji djece s tekoama u razvoju (predavanje) * Prvii, I. (2005): Za kolski (ne)uspjeh ima lijeka, www.vasezdravlje.com