METODOLOGIJA STRUNOG RADA SKRIPTA

RAZVOJ ZNANOSTI
3 epohe: 1.ANTIKO DOBA (Platon,Aristotel)-civilizacija( Inke,Grci..) Smatra se da su Grci imali najznaajniji utjecaj na razvoj znanosti. Oni su imali razliite naine izraunavanja(astronomija, matematika ..) Prvi susreti su bili istraivanje svemira zato to je ljude tada zanimala ta beskonanost i time su oni utvrdili vrijeme, godinja doba i orijentaciju na kopnu i moru. Hiparh se smatra ocem astronomije ( 3.st.pr.n.e.). On je matematikim postupkom utvrdio pojave kod kretanja Sunca. U Egiptu je Eratosten utvrdio opseg Zemlje i time udario temelje za matematiku i geometriju. ( U Grkoj se vjerovalo da je Sunce vede od Zemlje) Astronomija i matematika imali su utjecaj na ostale discipline. Razvijena je biologija i druge prirodne znanosti. Hipokrat je otkrio medicinu-otkriva razliite bolesti i kako ih lijeiti Ekonomija je slabije razvijena. Na nju je imalo utjecaj djelo Oikonomikos koje govori da poljoprivreda ima utjecaj na ekonomiju. 2. SREDNJOVJEKOVNO RAZDOBLJE Razvoj znanosti trajao je od pada Rimskog Carstva pa do renesanse ( 13.st.) i bilo je pod znaajnijim utjecajem katolike crkve. Arapi su sauvali veze izmeu istonog i zapadnog dijela Europe. Al-Kindija (filozof, astronom, matematiar, fiziar) imao je jak utjecaj na znanost. Crkva je na Zapadu rigoroznim mjerama zabranjivala irenje novih spoznaja i ideje. Ali oko 10.st. jako doprinosi razvoju i otvara prvu kolu, a u 12.st. i prvo sveuilite. Tom Akvinski bio je jedan od najznaajnijih znanstvenika. Razvija se visoko obrazovanje: Bologna-najstarije sveuilite, Pariz, Oxford 3. SUVREMENO DOBA Poinje od renesanse (13.st.) Bilo je usmjereno da protivljenju crkvenog pogleda na svijet. Uto se vrijeme razvija zanimanje za knjievnost i umjetnost stare Grke i Rima. Isaac Newton otkriva gravitaciju. Kolumbo je otkrio novi kontinent. Drutvene znanosti nisu se razvijale tako brzo kao prirodne. Nastao je parni stroj, otkrila se nafta, dijamanti

ZNANOST
Znanost se nikada nede modi definirati. A.Einstein smatrao je da znanost nije i nikad nede biti zatvorena knjiga sve dok se otkrivaju nove stvari. Moe se redi da je znanost dio kulture ili sredine ( jer se usvajaju razliite stvari koje mogu promijeniti ovjeanstvo). Znanost je izvor znanja za ovjeanstvo. Znanost (biljenica)- istraivanje nekih pojava, procesa, predmeta, zbivanja a koja do sada su potpuno nepoznata -intelektualni rad zasnovan na sistematiziranju znanja i argumentima kojima objanjavamo stvarnost ili pojave, procese Na taj nain znanost otkriva injenice, nova zbivanja, istine o prirodi i drutvu

-krajnji cilj znanstvenog rada je unapreenje proizvodnje ili drutvenih odnosa - primjena(praktina) novih postupaka i znanja oznaava strune radove Obiljeja suvremene znanosti 1.Jedinstvo teorije i prakse-sve to se spozna u znanosti mora se potvrditi u praksi 2.Jedinstvenost znanosti-jedinstvo prirodnih i drutvenih znanosti 3.Kreativnost-najvaniji kvalitativni element djelatnika (istraivaa) 4. Ubrzani razvoj znanosti-zato to je znanost najvaniji faktor razvoja (broj znanstvenika se za oko 100 putra povedao) 5.Timski rad- danas se ne zna tko je to izmislio-nema jednog znanstvenika her se sve obavlja u timovima 6.Znanost je komponenta kulture-kultura je proces koji se ne ui nego stekne 7.Umjetnost( veza znanosti i umjetnosti) vrhunac znanstvenih spoznaja je pribliavanje umjetnosti ZNANSTVENA NEZNANSTVENA DJELATNOST Razlike: po objektivnosti- neutralna(etika) a ne u funkciji neega ili nekoga, uvijek sumnja i ispituje po pouzdanosti- nije znanstveno ako nije dokazano po sustavnosti- svaka hipoteza mora biti dokazana da bi bila teorija, a istraivanja ne smiju imati vremenski tempo po racionalnosti- rezultati istraivanja moraju biti jednaki utroku vremena Znanstvena podruja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Prirodna znanost Tehnika znanost Biomedicinska i zdravstvena Biotehnika Drutvena Humanistika Umjetniko podruje Interdisciplinarna podruja znanosti Interdisciplinarna podruja umjetnosti

Znanstvena polja: to su polja unutar znanstvenih podruja 1.Prirodne znanosti- Fizika, Matematika 2. Drutvene znanosti- Ekonomija, Pravo, Sociologija, Psihologija Znanstvene grane- grane unutar polja 1.Ekonomija- financije, trgovina i turizam, raunovodstvo

ZNANSTVENE KATEGORIJE

-su elementi znanosti koje svaki znanstvenik treba poznavati da bi uinkovito mogao obavljati znanstvenu djelatnost To su pojam, sud, zakljuak, definicija, divizija, distrikcija, deskripcija, eksplanacija, predvianje, znanstveno otkride, dokaz, opovrgavanje, znanstveni problem, hipoteza, teorija, zakon, verifikacija i znanstvene injenice. Ne postoji rad u kojem odmah na poetku ne moramo objanjavati osnovne ili temeljne pojave, materije ili probleme koje izuavamo.

1.POJAM -je misaona(logika) kategorija o sutini onoga o emu mislimo, izuavamo, piemo ali ne o svim obiljejima(karakteristikama) nego samo o bitnim dijelovima -pojmom se predouje ono to je zajedniko za vie stvari -pojmom se predmet zahvada s obzirom na to to jest, a da se nita ne iskazuje o njemu -pojmovi se izraavaju rijeima pa se takav jezini izraz zove termin ili naziv -moe postojati vie termin za jedan pojam, ali i jedan termin moe oznaavati i vie pojmova to moe dovesti do nesporazuma tada se govori o sinonimiii (vatra-oganj, zrcalo-ogledalo) -svaki pojam ima opseg i sadraj opseg-skup svih pojedinanih objekata na koje se moe primijeniti jezini izraz pojma ( sva obiljeja tog pojma) sadraj-skup bitnih oznaka pojma -opseg i sadraj nalaze se u obrnuto proporcionalnom odnosu, tj. ako je sadraj pojma vedi, opseg je manji i obrnuto -podjela prema opsegu i sadraju: 1.a) jednostavni-sastoji se od 1 obiljeja b) sastavljeni-sastoji se od vie obiljeja 2.a) istovjetni (identini) isti sadraj i isti opseg b) istovrijedni isti opseg a razliit sadraj 3. razliiti-razliit sadraj i opseg prema vrstama predmeta misli: pojam za stvar, za svojstvo, za odnos, za nain, za proces

individualni (pojedinani)- u doseg ulazi jedan poj.predmet klasni- doseg obuhvada skup slinih poj.predmeta pozitivni- u pravilu se izraavaju poz. terminima negativni- neg. terminima

2. SUD (stav) -spoj dvaju pojmova u kome se u odnosu jednog prema drugome neto tvrdi ili porie -svaki spoj dva pojma ne mora biti sud -svaki sud mora biti istinit ili neistinit -logiki je sud sastavljen od subjekta, predikata i kopule (spone) (subjekt je pojam o kome se neto tvrdi, predikat je pojam koji se tvrdi o subjektu, a kopula je poveznica koja izrie razliit odnos izmeu subjekta i predikata) Naela: 1. Naelo neproturjeja ( kontradikcije)- prema tom naelu nijednoj stvari ne pripada obiljeje koje joj protuslovi 2. Naelo dostatnog razloga- sutina suda je da predoava neko objektno stanje, predmet, stvar tj. da ima objektnu vrijednost 3. Naelo iskljuenog srednjeg- sutina je da ne postoji nikakva srednja mogudnost ( ili je jedno ili drugo)

Podjela po kvantiteti- univerzalni (opdi) posebni (partikularni) singularni (pojedinani) -po kvaliteti- afirmativni (jasni)-neto se tvrdi negativni (nijeni)- neto se porie beskrajni (limitativni)- postoji poveznica i negativan predikat -prema odnosu ili relaciji- kategoriki hipotetiki (pretpostavljeni) rastavni (disjunktivni) -po modalitetu- problematiki nepobitni (apodiktiki)

3.ZAKLJUAK -je misaoni i logiki postupak kojim se iz dva ili vie sudova nunom vezom izvede novi sud -postojanje dva ili vie sudova nuan je ali ne i dovoljan uvjet da bi se formirao zakljuak -to je vie sudova to je zakljuak istinitiji -zakljuak se izraava s dvije ili vie reenice -sudovi izkojih izvodimo zakljuke su premise, a sud koji se izvodi iz premise zove se zakljuak (zakljuni rad, konkluzija) Neposredni zakljuci- su oni kada se jedan sud izvodi iz samo jednog drugog suda, tj. 1 premisa i konkluzija -dijelimo ih na zakljuke po opoziciji, po konverziji, po subalternaciji i po modalitetu Posredni zakljuci- su oni koji se izvode iz najmanje dva suda, tj. 2 premise i konkluzija -dijele se na deduktivne, induktivne i analogijske Najede pogreke u zakljuivanju: -pripadnost nekoj klasi, stranci, sekti -nemarnost za istinitost -relativno nizak stupanj kulture i razvoja pojedinca ili drutva -preveliko uvaavanje autoriteta -niske ljudske strasti -nepoznavanja sinonima ili homonima -koritenje anketa i intervjua pa zbog nedostatka novca ili vremena dobivamo mali (defektni) uzorak

4. DEFINICIJA -je izraz kojim se odreuje sadraj nekog pojma tono i jednosmisleno pomodu najblieg vieg rodnog pojma i specifine razlike -definicijom se odreuje jedan pojam po njegovim svojstvima da bi bio jasan,razgovijetan i odreen Pravila definiranja: Adekvatnost definicije-ne smije biti preuska ni preiroka u odnosu na pojam koji se definira Akuratnost definicije-treba sadravati samo bitne oznake po kojima se sadraj nekog pojma razlikuje od sadraja drugih pojmova Cirkularnost definicije-ne smije se kretati u krug- ne moe se jedan pojma definirati pomodu drugog ako je taj drugi definiran pomodu prvog

Negativna definicija- mora biti pozitivna a ne negativna-utvrditi ono to jest a ne ono to nije Slikovitost definicije-ne smije se sluiti slikama Jasnoda definicije-nije prihvatljivo da se pojam definira pomodu nejasnih pojmova Podjela: Deskriptivna-povijesna- moe biti istinita ili neistinita Preskriptivna-kojom se odreuje sadraj i kojom treba misliti neki pojam( u kojem znaenju8 treba uporabiti neku rije Verbalna i ostenzivna-verbalna: izraavamo rijeima;ostenzivna: ukljuuje pokazivanje pojmova Esencijalna i genetika-esencijalna: ona kojom se odreuje bit;genetika:kojom se opisuje nastanak neke stvari Eksplicitna i implicitna-eksplicitna:na jasan nain odreuje sadraj pojma;implicitna:sadraj pojma se objanjava uporabom tog pojma o sudu

5.DIVIZIJA

-logiki postupak kojim se odreuje opseg nekog pojma -definicijom odreujemo sadraj pojma, divizijom njegov opseg -divizijska cjelina- pojam iji opseg divizijom utvrujemo -osnova divizije- princip po kojem se divizija vri -lanovi divizije- pojmovi koji ulaze u opseg nekog pojma Pravila: Divizija mora bit primjerena- ne smije bit preuska il preiroka, ukupni opseg lanova treba bit jednak opsegu divizijske cjeline Divizija mora bit jedinstvena- cjelokupna se razdioba mora provest prema istom razdiobnom naelu, ne smije se dogodit da se u istoj diviziji nalaze lanovi koji su dobiveni po razliitim razdiobnim naelima Divizija mora bit postupna- razdioba pojma se vri na nain da se on dijeli na najbliu vrstu, a ova na svoje najblie Vrste divizija: Divizije prema broju lanova- dvodioba, trodioba, etverodioba Paralelna divizija ili kodivizija- kojima se ista razdiobena cjelina dijeli prema razliitim naelima, tako da se od nje dobivaju razliiti lanovi divizije Subdivizija ili poddivizija- jedan pojma koji smo dobili jednom divizijom, te je u okviru te divizije kao lan divizije, moe postati ishoditem nove divizije

6.DESKRIPCIJA

-postupak kojim se iznosi izgled nekog predmeta ili tijeka dogaaja -primjenjuje se u poetnoj fazi znanstvenog istraivanja Obiljeja: Valjanost- podaci koje prikupljamo odnose se na pojave i procese koje elimo opisati Objektivnost- opis ne moe ovisiti o onome tko ga opisuje nego o onome to se opisuje Cjelovitost- opisivanje pojava i procesa treba zahvatiti u cjelini Sistematinost- znai da se u postupku opisivanja strogo moramo pridravati plana koji je unaprijed donesen Pouzdanost- osigurana je kada ista osoba koja provodi deskripciju pri ponovljenom opisu dobije iste rezultate Preciznost-potrebna je da se pomodu nje moe registrirati i najmanje razlike u obiljeju koje nas interesira

7.PREDVIANJE

-je stvaranje i izricanje miljenja o neemu to de se dogoditi u bududnosti -svaka prognoza sadrava veliki broj uzoraka koje ju oteavaju -to je prognoza dugoronija to je nesigurnija -temelje se na:prethodnim spoznajama, polaenju od cilja, znanstvenim i strunim metodama -predvianja hipoteze prognoze su realnije u stabilnim, slubenim ekonomskim sustavima. Tonije su u manjem vremenskom intervalu i slue za strategije i politike razvoja mogu biti kratkorone( 15-20), srednjorone( do 50) i dugorone (50-100)

8. HIPOTEZA - je teorija za koju se misli da bi mogla rijeit neki problem, tj. to su probna objanjenja nekog procesa i dogaaja Vrste: 1.Plodne- one koje se mogu provjeriti 2.Prazne- koje se ne mogu provjeriti iako se kasnije moe utvrditi da su bile tone 3.Radne- one koje koristimo u pojedinim fazama istraivanja

4. Pomodne- one kojima se, tijekom istraivanja, korigira, dopunjava ili popravlja poetna hipoteza ili hipoteza koja se tijekom istraivanja pokazala nedovoljno produktivnom ili pouzdanom 5.Fiktivne- one koje se unaprijed zna da su nerealne 6.Znanstvene- one koje se zasnivaju na dovoljnom broju osnovnih razloga znanstvenih spoznaja 7.Hipoteze AD HOC- provizorne hipoteze koje jednostavno ''padnu na pamet'' tijekom istraivakog rada

METODOLOGIJA -je znanost o metodama koje se primjenjuju u procesu spoznaje odnosno u procesu znanstvenog istraivanja i u izlaganju rezultata znanstvenog istraivanja -disciplina o znanosti -znanstvena disciplina o cjelokupnosti svih oblika i naina istraivanja pomodu kojih se dolazi do objektivnog i sistematiziranog znanja Metode-planski postupak kojim se dolazi do nekog cilja -logiki postupak to ima za cilj i svrhu da to tonije i to lake obradi neke znanstvene injenice, procese, pojave Za sve metode vano je da se provedu u praksi Neznanstvene metode: 1.Metoda inercije-metoda ija je osnova shvadanje da navika podrava stav ili vjerovanje u neku tvrdnju -ovakav je stav tradicionalistiki i vrlo krut 2.Metoda autoriteta-shvadanje da se netko umjesto da se dri svojih stavova i uvjerenja ili rezultata znanstveno istraivanja, poziva na miljenje autoriteta neke osobe 3.Metoda intuicije-polazi od shvadanja da ovjek ima sposobnosti intuicije i predosjedaja, tj. direktnog shvadanja objektivne stvarnosti, tako da mu u procesu spoznaje nije potreban logiko-metodoloki instrumentarij

Podjela metoda 1.Opde i posebne metode-opde:one koje se odnose na cjelokupnu znanost i bilo koji objekt prouavanja posebne:one koje su karakteristine za odreene znanosti 2.Empirijsko-analitike i historijsko-komparativne- emp.-anal.:obine metode koje imaju empirijski karakter i usmjerene su na prikupljanje odreenih podataka i potom njihovu analizu hist.-komp.:usporeuju pojave koje su se ved dogodile i pokuavaju utvrditi zakonitosti kretanja tih pojava

3.Faktografske i analitike metode- faktografske:slue za prikupljanje znanstvenih podataka analitike-slue za kvalitativnu i kauzalnu analizu METODA ANALIZE -logiki postupak u struci i znanosti istraivanja tj. objanjenja pojava, procesa gdje se do rezultata dolazi analizom sloenih logikih tvorevina na jednostavne dijelove i elemente -izraunavanje tih jednostavnih elemenata i pri tome je vano da se zanemare marginalne karakteristike -sam znanstveni rad nije mogud bez analize Vrsta analiza prema: Spoznajnoj funkciji-deskriptivna i eksplikativna deskriptivna-opisuje elemente neke cjeline eksplikativna-ona gdje se pokuava objasniti odreena cjelina na temelju njezinih dijelova Sloenosti-elementarna, kauzalna i funkcionalna elementarna-ona kojom se traga za elementima cjeline kauzalna-utvrujemo uzrono-posljedine veze i ona predstavlja najsloeniji oblik analize podataka funkcionalna-utvruju se meusobni odnosi i ovisnosti imbenika ili dijelova pojava Stupnju konkretnosti-materijalna i idealna materijalna-analiza samih predmeta kao objektivnih stvari idealna-analiza samo onih pojmova kojima obiljeavamo pojave ili procese Cilju odnosno usmjerenosti analize-strukturalna, komparativna i genetika strukturalna-struktura pojave, predmeta ili dogaaja komparativna- otkrivaju se strukturalne, funkcionalne i genetike jednakosti, razliitosti ili slinosti elemenata iz kojih se sastoji predmet kojeg istraujemo genetika-otkrivaju se promjene, postanak, prestanak kao i razvoj neke pojave koju istraujemo Znanstvenom podruju-ekonomske, povijesne, matematike

METODA SINTEZE -postupak strunog znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem spajanja i sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenih u jo sloenije -analiza i sinteza imaju zajedniki predmet istraivanja-poinje se s analizom a zavrava sa sintezom

Podjela prema : Gnoseolokoj funkciji deskriptivna i eksplikativna Deskriptivna podrazumijeva opis jednostavno nabrajanje dijelova neke cjeline Eksplikativna podrazumijeva objanjenje jedinstva i objanjenje veza svih elemenata nekog predmeta ili pojave

Sloenosti elementarna, kauzalna i funkcionalna Cilju odnosno usmjerenosti genetika i strukturalna Prirodi objekta materijalna i idealna Karakteru djelatnosti subjekata reproduktivna i stvaralaka Reproduktivna podrazumijeva jednostavno skupljanje saimanje i sjedinjavanje elemenata Stvaralaka dolazi se do novog predmeta Znanstvenom polju ekonomska, psiholoka, povijesna

POVIJESNA METODA -je postupak kojim se na temelju raznovrsnih dokumenata i dokaznog materijala moe egzaktno saznati ono to se u prolosti dogodilo -ali povijest se mora uvijek promatrati odreenom dozom kritinosti -utvruje se kada, gdje, kako i radi ega te u kojim okolnostima se neto dogodilo i to je bio uzrok -nedostatci ove metode je to to nekad nema dovoljno materijala da se u cijelosti rasvijetli dogaaj -najsloenija je metoda jer se istovremeno koriste i druge metode -prije se koristila samo za povijesne znanosti a danas se koristi i na drugim podrujima

METODA APSTRAKCIJE

-misaoni postupak pomodu kojega se utvruje ono to je bitno -postupak odvajanja bitnog od nebitnog a pri tome se posebno analiziraju ti bitni elementi pojave, procesa -ona je potrebna da se lake shvate neke pojave, procesi

-ima dvojni karakter: apstrahiranje opdeg od posebnog i apstrahiranje posebnog i pojedinanog od opdeg -postoji funkcionalna srodnost izmeu analize i apstrakcije jer i apstrakcija rastavlja, odvaja elemente neke cjeline

METODA PROMATRANJA

-osnovna metoda u svim znanstvenim podrujima primjenjuje se u svim znanostima -predstavlja istraivanje gdje se istraiva na neposredni nain upoznaje sa predmetima, pojavama, procesima -istraiva se upoznaje i sa svim negativnim a i sa svim pozitivnim elementima i to neposrednim kontaktom -promatranje mora biti to objektivnije, to svestranije i potpuno, to preciznije i to sistematinije -mora biti unaprijed planirano -mora se utvrditi predmet promatranja i cilj, promatrat se mora egzaktno, precizno, brojano -ona ima i nedostatke ne moe se promatrat prolost i bududnost, i psihiki doivljaji

ANKETNA METODA

-metoda neposrednog istraivanja -to je metoda gdje se na temelju anketnog upitnika vri prikupljanje odreenih podataka ( info, stav, miljenje ) -pouzdanost ovisi o mnogo imbenika -anketa treba biti dobro pripremljena ( smiljena, logina ) -strunjak treba sastaviti anketu -anketu mora pregledati jeziar -pitanja ne smiju biti subjektivna -mora se biti spremno da de netko odgovoriti krivo -anketa mora biti reprezentativna -treba se utvrditi to je cilj a to je predmet ankete -u nekim dravama je zabranjeno anketiranje i potrebna je dozvola vlasti -treba biti pripremljena tako da onaj koji odgovara da nema nikakve dileme

-moe se provoditi potom ili neposrednim putem

METODA INTERVJUA

-provodi se neposredno usmenim putem ( razgovorom ) -intervju se mora pripremiti pitanja vezana uz odreenu problematiku -odgovori se moraju biljeiti odmah -mogu se koristiti tehnika sredstva ali mora se dobiti dozvola sugovornika -osoba koja vri intervju mora biti dobro pripremljena -spada u empirijska istraivanja i elastiniji je od ankete

EKSPEREMENTALNA METODA

-postupak promatranja nekih pojava koje se ispituju po tono odreenim uvjetima a ti se uvjeti mogu ponavljati sa djelominim promjenama -ovu metodu je nuno kombinirati sa drugim metodama ali najvie sa metodom promatranja -suradnik mora biti cijelo vrijeme aktivan jer on mijenja uvjete istraivanja -ova metoda najvie se koristi u prirodnim znanostima ali ima svoje mjesto i u ekonomiji -prednosti mogu se izazvati pojave koje se nisu do sada pojavile a i izazvati pojave koje se nikada do sada ne dogaaju -metoda brojenja i metoda mjerenja metode koje stvaraju preduvjet za izvoenje matematikih i statistikih metoda -jedinstvena struktura : eksperimentator, objekt eksperimenta, sredstvo eksperimenta, postupak eksperimenta, postavljanje razrada i provjera hipoteza, rezultati eksperimenta, tumaenje i analiza rezultata eksperimenta

STATISTIKA METODA

-kvantitativna istraivanja masovnih pojava -statistika je grana znanosti o metodama pomodu kojih analiziramo pojave koje nas okruuju, na nain da pomodu grafikona, tablica i drugih pokazatelja otkrivamo njihovu strukturu, karakteristike i zakonitosti -4 faze : promatranja pojava i procesa

grupiranje podataka analiziranje interpretacija

-preduvjet : prikupiti i sortirati podatke ( statistike ) klasifikacija podataka logike skupine obrada podataka pomodu statistike analize prikaz tih podataka tabelarno i grafiki -zakljuak demo lake donijet ako se grafiki prikae neka pojava

METODA KOMPILACIJE

-postupak preuzimanja tuih promatranja, spoznaja i sudova -ne moe se svrstati u znanstvene metode bududi da se ona prvenstveno koristi rezultatima znanstveno-istraivakog rada drugih autora -prilikom koritenja tuih istraivanja za rjeavanje nekog naeg problema mora se provest putem fusnota, jer ako se ne citira djelo moe postati plagijat i time djelo postaje intelektualna i znanstvena kraa

ZNANSTVENI I STRUNI RADOVI

ZNANSTVENI RADOVI su oni koji nastaju kao rezultat istraivanja znanstvenim metodama a gdje se otkrivaju do sada potpuno nepoznate injenice o prirodi i o drutvu -otkrivaju se veze i odnosi izmeu predmeta i pojava -to su radovi koji unapreuju znanost

Znanstveni lanak je napisana i objavljena vrsta znanstvenog djela koji mora biti dostupan svjetskoj javnosti, to znai mora biti objavljen u znanstvenom asopisu na jednom od svjetskih jezika -mora sadravati sljedede elemente : naslov, uvod, saetak, razrada, zakljuak, pozitivne biljeke, popis literature i prilog ukoliko postoji Originalni znanstveni lanak- je prvo objavljivanje novih rezultata primarnih istraivanja na nain da prua dovoljno tonih i jasnih informacija kako bi bilo koji kvalificirani istraiva mogao ponoviti eksperiment te dobiti iste rezultate

Prethodno priopdenje- znanstveni lanak koji sadri jedno ili vie znanstvenih informacija, ali ne sadri dovoljno podataka koji bi omogudili drugim istraivaima provjeru iznesenih informacija Pregledni lanak- sadri cjelovit prikaz odreenog problema istraivanja, ali se temelji na ved objavljenim rezultatima istraivanja, odnosno objavljenim znanstvenim spoznajama koje su u preglednom lanku na nov nain prikupljeni, analizirani Izlaganje sa znanstvenih skupova- vrsta znanstvenog lanka koji se izlae na znanstvenim konferencijama i tiska u zbornicima radova

Disertacija doktorski rad - je izvorno znanstveno djelo koje samostalno izrauje doktorand na temelju fundamentalnih i primijenjenih istraivanja te primjenom znanstvenih metoda -mora biti samostalni prilog znanosti, a ocjenjuje ga komisija fakultetskih nastavnika sa doktoratima

Magistarski znanstveni rad je zavrni rad na poslijediplomskom znanstvenom magistarskom studiju a stjee se zvanjem magistra znanosti -je izvorno djelo koje magistrant izrauje samostalno, ali ga savjetuje vodi i usmjerava mentor -mora se temeljiti na fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima i primjeni razliitih znanstvenih metoda, mora otkriti nove znanstvene spoznaje

Monografija je znanstveno djelo ili ozbiljno znanstveno popularno djelo u kojem autor obradi jedno ue podruje, predmet, problem neke znanosti ili biografiju neke linosti -jedan ili vie autora sustavno i cjelovito obrauje znanstveni problem

Znanstveni projekt znanstveno djelo temeljeno na fundamentalnim i primijenjenim znanstvenim istraivanjima kojima se dolazi do novih, originalnih spoznaja -najede su vezani za podruje organizacije i tehnike -traje due vremensko razdoblje i zahtjeva se primjena rezultata projekta u praksi

Patent predstavlja izum, pronalazak ili racionalizaciju nekog procesa, ali i pravo iskljuivog iskoritavanja te inovacije odnosno novog proizvoda ili izvorne ideje kojim se na nov nain rjeava neki tehniko-tehnoloki problem -patenti su izvor znanstvenih, tehnikih i tehnolokih inovacija -pravo iskoritavanja daje se na odreeno vrijeme

Znanstveno struna djela - ti radovi mogu biti uvrteni u jednoj i u drugoj kategoriji ( u nekim sluajevima ne moe se svrstati ni u jednu )

-pisano djelo koje sadri elemente i strunog i znanstvenog djela

Udbenici - tiskana knjiga ali prvenstveno slui kao osnovno nastavno sredstvo ( skripta, zbirka, radne biljenice ) -osnovno nastavno sredstvo u odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima se izlae nastavno gradivo utvreno planom i programom -mora zadovoljavati pedagoke, psiholoke, tehnike i estetske standarde

Enciklopedije - djela sa abecednim poretkom saeto daje pregled ljudskih znanosti, znanja, grana -postoji opda sadri sve univerzalna -specijalna to su specijalizirane za odreenu granu, tj.podruje -prethodnici enciklopedije su antiki leksikografi ali same se enciklopedije javljaju u 16.stoljedu

Rjenik pomagalo koje koriste svi, pa tako i znanstvenici, istraivai i pisci kako bi provjerili odreenu rije, pravilno pisanje rijei i njen pravilni izgovor