Gnojidba: Odgovori na upite

29.10.2012. Moe li se uspjeno sniziti pH tla?

Sniavanje pH tla, prije svega, je vrlo skup agrotehniki zahvat upitne isplativosti, ali se moe provesti, uglavnom na manjim povrinama. Naime, visok sadraj CaCO 3, najodgovorniji je za visok pH tla te njegova neutralizacija zahtijeva ekvivalentu koliinu kiseline. Npr., uz 5% CaCO 3 u tlu ono ga sadri u sloju do 30 cm priblino 225 t/ha ili 90 t/ha Ca, a za neutralizaciju tako ogromne koliine karbonata potrebna je ekvivalentna koliina octene kiseline: CaCO3 + 2 CH3COOH Ca(CH3COO)2 + CO2 (~3.000 t/ha 10% octene kiseline). Za efikasno zakieljavanje tla, npr. kod sadnje borovnice, koristi se uspjeno drvena piljevina, borove iglice i druge vrste, prije svega jeftine organske tvari, ali je to pogodno samo za trajne nasade jer se time unose u tlo velike koliine i tetnih tvari za druge biljke. Takoer, za sniavanje pH tla mogude je koristiti sumpor ili gips te razliite mineralne kiseline, naravno uz vrlo upitnu isplativost takvog postupka. Potrebno je naglasiti kako redovna organska gnojidba, zelena gnojidba, primjena treseta, maliranje povrine tla i reducirana obrada postupno smanjuju pH tla, ali samo za vrijeme provoenja takve prakse.

29.10.2012. U koje doba dana obaviti folijarnu gnojidbu?

Tekuda gnojiva primjenjuju se uglavnom za prihranu (ponekad i startnu) uz mogudnost mijeanja sa zatitnim sredstvima. Prskanje biljaka tekudim gnojivima omoguduje ravnomjerno doziranje, a hraniva usvojena preko lista praktino odmah djeluju. Uinkovitost tekudih gnojiva jednaka je konvencionalnim mineralnim gnojivima, ali se mogu preciznije dozirati i aplicirati u kombinaciji sa zatitom usjeva tijekom vegetacije. Znatno su skuplja od konvencionalnih gnojiva i u ratarstvu se upotrebljavaju ede u sjemenskoj proizvodnji, a najede u povrtlarstvu, vinogradarstvu, hortikulturi i drugim profitabilnim proizvodnjama. Previsoka koncentracija folijarnog gnojiva izaziva razliit stupanj "opeklina" lista i drugih organa (npr. plodova ) ovisno o vanjskoj temperaturi i biljnoj vrsti. Stoga se preporuuje folijarna primjena za oblanog vremena (ili ujutro, odnosno uveer) i kod biljaka koje su u fazi brzog vegetativnog porasta (brzo obnavljaju asimilacijsku povrinu) i imaju visoku razinu metabolizma za ugradnju tako usvojenih hraniva. Ograniena koncentracija folijarnog gnojiva, odnosno doza esto zahtijevaju viekratnu primjenu te je folijarna gnojidba isplativa samo u profitabilnim proizvodnjama, odnosno kad cijena proizvoda opravdava takvu agrotehniku. Otedenje lista kod primjene UAN -a ili drugih tekudih gnojiva (npr. kristalona) nije posljedica njihovog toksinog djelovanja, ved visoka osmotska vrijednost kapljica brzo "izvlai" vodu iz njenog tkiva lista, dovodi do plazmolize, naruava se ionska bilanca u protoplazmi i to izaziva opekline, a nakon toga i nekrozu lida. Kod primjene UAN -a ili uree preko lista dolazi i do blokade enzima ureaze zbog incidentno visoke koncentracije uree u listu. Problem otedenja lida moe se ublaiti dodatkom tvari za povedanje osmotske vrijednosti lida u tekude gnojivo, npr. saharoze. Podaci o najvedoj doputenoj koncentraciji aktivne tvari kod primjene tekudih gnojiva esto su kontradiktorni. Npr. za penicu se preporuuju koncentracije duika za folijarnu primjenu izmeu 4 i 30 % (nerazrijeeni UAN).

19.09.2012. Mora li se kalcizacija obaviti najmanje 3 mjeseca prije jesenske sadnje enjaka?
Kalcizacija se obavlja u pravilu ljeti, ali je osnovni agrotehniki zahtijev primjena u suho tlo kako bi se materijal za kalcizaciju to bolje "izmjeao" s tlom. Zbog toga se i preporua prvo jedna plitka, a zatim i duboka osnovna obrada koja za enjak ne mora biti dublja od 25 -30 cm. Osim fino mljevenog vapnenca, moete za kalcizaciju koristiti karbokalk (saturacijski mulj iz ederana) koji je sitno kristalinian i puno bre se otapa u tlu, odnosno "podie" pH reakciju u dodiru s kiselim tlom od vapnenca. Dakle, kalcizaciju moete obaviti i 2 -3 tjedna prije sadnje enjaka, pod uvjetom da je materijal za kalcizaciju finog zrna i da je dobro izmjean s tlom. Ako koristite frezu, jedno oranje bit de dovoljno da karbokalk kvalitetno unesete u tlo. Bududi da je Vae tlo jako kiselo, morate ga kalcizirati jer bez te agrotehnike mjere prinos i kvalitet enjaka n ede biti zadovoljavajudi. Tekst o uzgoju enjaka objavljen je na ovom mjestu nekoliko dana ranije i daje Vam odgovore na Vaa ostala pitanja o pripremi tla, gnojidbi i sadnji.

21.05.2012. ime prihranjivati narane sa simptomima kloroze?

Pojava udenja listova biljaka tipian je simptom nedostatka biogenih elemenata koji se nazivaju klorozama, a oituju se kao svijetlouto, reverzibilno obojenje lida (nestaje primjenom hraniva u nedostaku), dok su nekroze pojava izumiranja dijelova lida. Kloroze nisu uvijek poslijedica nedostatka hranjivih elemenata (najede duika), ved mogu biti izazvane i drugim imbenicima, npr.: visok pH (uz nedostatak eljeza, mangana, cinka i dr. elemenata), zaslanjenost tla, nedostatak kisika u tlu (suvie vlano tlo ili visoka podzemna voda, zbijenost tla i dr.), bolesti itd. Takoer, vano je znati na kojem se lidu pojavljuje kloroza (starije ili mlae lide, mozaina, meuilna, rubna i dr.). Naime, elementi koji se teko premjetaju iz starijih u mlae organe, odnosno lide, izazivaju prvo klorozu na mlaem lidu (npr. eljezo), dok se kloroza elemenata koji se lako premjetaju unutar biljke prvo zapaa na starijem lidu (npr. duik). Kod pojave kloroze koja je poslijedica nedostatka elemenata koji se teko premjetaju (posebice silazno ili descedentno) treba primjeniti folijarnu prihranu. Opdi simptomi nedostatka neophodnih elemenata biljne ishrane Biogeni element Duik (N) Simptomi nedostatka Reducirani rast vrha biljke i korijena; rast uspravan i vretenast; listovi blijedo-uto-zeleni u ranijim stadijima, a kasnije postaju udi i ak naranasti ili crveni; nedostatak vidljiv prvo na donjim listovima, a kloroza se iri od vrha prema bazi lista. Reducirani rast vrha biljke i korijena; rast uspravan i vretenast; listovi plavo-zeleni u ranijim stadijima, a ponekad tamnije zelene boje nego listovi koji imaju dovoljno fosfora; u kasnijim stadijima listovi postaju grimizni, a ponekad rubovi posmee; prerano dolazi do opadanja listova poevi od starijih. Vrak lista posmei; pojavljuju se rubne oegotine lista; kod nekih biljnih vrsta razvijaju se smee ili svijetle pjege na listu koje su obino brojnije uz rubove lista; nedostatak je vidljiv prvo na donjim listovima. Simptomi se uglavnom pojavljuju na mlaim listovima uz vegetacijski vrh rasta; mlai listovi su izoblieni s vrhom svinutim unazad i rubovima smotanim prema naliju ili licu lista; rubovi lista mogu biti nepravilni sa smeim oegotinama ili pjegama. U mlaim stadijima razvoja na listu se pojavljuje meuilna kloroza s klorotinim podrujima koja su meusobno razdvojena zelenim stanijem to ini efekt kugliaste prugavosti; simptomi su prvo vidljivi na donjim listovima. Mlai listovi su blijedo-uto-zelene boje, slino nedostatku duika; rast izdanka je neto reduciran. Meuilna kloroza pradena venjenjem klorotinog podruja; patuljasti rast i skradenje internodija. Svijetlozeleni do uti listovi s izrazito zelenim ilama; u nekim sluajevima javljaju se smee pjege na listovima koje zatim nestaju; obino su simptomi vidljivi prvo na mlaim listovima. Snaan utjecaj na toke rasta; stabljike i listovi mogu biti znatno izoblieni; smanjena oplodnja; gornji listovi su esto udkasto-crvenkasti i mogu biti opreni ili skovrani. Mlai listovi poprimaju blijedozelenu boju sa slabom rubnom kl orozom. Meuilna kloroza mlaih listova. Listovi postaju klorotini sa smotanim ili kupasto izboenim rubovima; nedostatak molibdena esto u biljkama rezultira i nedostatkom duika. Nedostatak u uvjetima poljskog uzgoja nije uoen

Fosfor (P)

Kalij (K)

Kalcij (Ca)

Magnezij (Mg)

Sumpor (S) Cink (Zn) Mangan (Mn) Bor (B) Bakar (Cu) eljezo (Fe) Molibden (Mo) Klor (Cl)

Napomena: Simptomi nedostatka mogu se kod pojedinih biljnih vrsta znatno razlikovati od navedenih. Stoga su navedeni simptomi opdi i ukazuju na osnovne, odnosno najede simptome nedostatka.

Klju za determinaciju nedostatka hraniva prema simptomima A. Simptomi na starijem lidu Simptomi uglavnom rasprostranjeni po cijeloj biljci, donji listovi se sue i odumiru: biljke svijetlozelene, donji listovi uti, sue se do smee duik (N) boje, stabljike postaju krade i tanke

biljke tamnozelene, esto vidljiva crvena ili ljubiasta boja, donji listovi uti, sue se do tamnozelene boje, stabljike fosfor (P) postaju krade ili tanje Simptomi uglavnom lokalizirani, donji listovi se ne sue, ali su areni ili klorotini, rubovi lista ispupeno kupasti ili naborano zavrnuti: listovi proarani promjenom boje ili klorotini, ponekad magnezij (Mg) pocrvene, nekrotine pjege, stabljike tanke listovi proarani promjenom boje ili klorotini, male nekrotine pjege izmeu lisnih ila ili blizu vrka i rubova kalij (K) lista, stabljike tanke vede nekrotine pjege ravno mjerno rasprostranjene po cink (Zn) listu, ponekad zahvadaju i ile, listovi tanki, stabljike kratke

B. Simptomi na mlaem lidu Vrni pupovi odumiru, izoblienost i nekroza mlaih listova: mlai listovi svinuti, a zatim venu od vrha i rubova prema kalcij (Ca) bazi mlai listovi svijetlozeleni u svom donjem dijelu (osnovica), bor (B) venu poevi od osnovice, listovi usukano svinuti mlai listovi klonuti i mlohavi, bez kloroze, vrak st abljike bakar (Cu) slab male nekrotine pjege, ile ostaju zelene ile zelene ile klorotine mangan (Mn) eljezo (Fe) sumpor (S)

Vrni pupovi ne odumiru, ali su klorotini ili klonuti, bez nekrotinih pjega:

Mlai listovi klorotini, nisu klonuti: Lide bez nekrotinih pjega:

Pored primarnog simptoma nedostatka nekog elementa, naknadno se mogu pojaviti i sekundarni simptomi nedostatka koji kompliciraju determinaciju uzroka pojave simptoma. Stoga je vizualna dijagnostika esto pogrena i preostaje jedino kemijskom analizom utvrditi pravi uzrok. Vrlo slina je problematika dijagnosticiranja uzroka pojave viestrukih simptoma nedostatka ili suvika elemenata ishrane, a kod oslabljenih biljaka esto dolazi do napada bolesti to dalje komplicira vizualnu dijagnostiku "maskiranjem" primarnog uzroka pojave simptoma.

07.05.2012. Je li opravdano prihraniti penicu u klasanju i obaviti drugu prihranu kukuruza?

a) Prosaro (sistemini fungicid) prema uputi proizvoaa (Bayer) ne treba mjeati s kontaktnim herbicidima i mineralnim gnojivima. b) Treda prihrana penice, pa i folijarna (u klasanju), ili pred oplodnju, ima malo znaenje za visinu priroda, ali esto utjee na porast hektolitarske mase i vedi sadraj duika u zrnu. Meutim, mnogi istraivai smatraju da treda prihrana nema utjecaja na stvarnu kvalitetu zrna jer se tada preteno akumuliraju niskomolekularni oblici duika. c) Treda prihrana penice i druga kukuruza moe se obaviti folijarno ( primjenite UAN ili otopinu uree) ili omake konvencionalnim duinim gnojivima (KAN, AN, UAN ili urea) samo ako je kondicija usjeva zadovoljavajuda, odnosno da mogude povedanje prinosa moe "vratiti" uloeno. Naime, kod slabo razvijenih usjeva (nedovoljna vegetacijska masa i zakanjeli razvoj) te rijetkog sklopa, treda prihrana penice i druga kukuruza (esto se pogreno nazivaju korektivna N-prihrana) nede najede dati oekivano poboljanje i pozitivan financijski rezultat.

Napomena: Folijarnom se gnojidbom (koja je uglavnom isplativa u sjemenskoj proizvodnji i drugim profitabilnim proizvodnjama, npr. vode, povrde i dr.), moe primijeniti vrlo ograniena doza aktivne tvari p a je takav vid gnojidbe rezerviran za mikroelemente, a makroelementi se mogu primjenjivati fertigacijom (gnojidba + navodnjavanje) ili kemigacijom (gnojidba + zatita + navodnjavanje). Takoer, koncentracije otopine za folijarnu primjenu uglavnom su ispod 1 %, a primjena je ograniena na hladniji dio dana.

14.04.2012. Kako najbolje ishraniti enjak gnojidbom tlana i folijarno?

U analizi Vaeg tla, za uzgoj enjaka, nisu koritene standardne metode u RH te se bez navoenja naziva metoda nepoznate granine vrijednosti, odnosno opskrbljenost biogenim hranivima. Takoer, u Vaem upitu koristite nestandardnu terminologiju (npr. sadrani: vjerovatno sorbirani; K.K.I.: vjerovatno KIK - kationski izmjenjivaki kapacitet CEC); izdvojivi mikroelementi: nije navedena metoda ekstrakcije). Stoga bih Vas zamolio da mi poaljete kopiju analize tla kako bi gnojidbena preporuka bila to tonija. Vae tlo je jako karbonatno (>30% karbonata; analiza: 56%), ali uz malu koliinu aktivnog vapna (<5%; analiza: 2%), po teksturi lagano, pjeskovito tlo (pjeskovita ilovaa; 18% gline, 10% praha i pijeska 72%), humozno tlo (analiza: 4%), visokog sadraja ukupnog duika (>0,3 %; analiza: 0,37%) uz relativno irok C/N omjer (to ukazuje na dosta nehumificiranih etvenih ostataka ili org anskog gnoja te sporu N-mineralizaciju). KIK je visok (35,3 cmol (+) kg-1) to ukazuje na visoku sorptivnu mod vaeg tla (prema hranivima) to je suglasno visokom sadraju organske tvari u tlu. Bududi da je pH visok (slabo alkalno tlo jer ima pH u vodi 7,31 do 7,80), a nepoznata je metoda ekstrakcije mikroelemenata, teko je redi koliko su oni raspoloivi. Ako je ekstrakcija raena u DTPA, tlo je srednje opskrbljeno eljezom (2,0 4,5 ppm Fe; analiza: 4 ppm Fe), slabo s manganom (Mn < 1,0 ppm), osrednje cinkom i vrlo visoko bakrom (vjerovatno je na toj parceli ranije dulje vremana bio vinograd). Kako za utvrivanje P i K nije koritena AL metoda koja je standardna u RH, a postoji vrlo velik broj razlii tih ekstraktivnih metoda, ne mogu niti pretpostaviti kako je Vae tlo njima opkskrbljeno. Temeljem sorpcije K, Ca i Mg mogu redi da je u Vaem tlu preirok omjer Ca/Mg (trebao bi se nalaziti u rasponu 3,8/1,0 do 11,7/1,0, a on je iri tri puta). Treba naglasiti da je u ishrani bilja zbog antagonizma iona u tlu vrlo vaan omjer K/KIK, Ca/Mg, Mg/K, Ca/K, a esto se u povrtlarskoj praksi koristi i omjer K + Mg/Ca. Analiza zaslanjenosti Vaeg tla (SAR = 1,5; Sodium Adsorption Ratio i ESP = 0,6; Exchangeable Sodium Percentage) ukazuje na odsustvo soli to je suglasno omjeru K/Na (dva puta je vie sorbiranog K: 160 ppm u odnosu na Na: 80 ppm). Inae, takva analiza tla je potrebna tek kad je pH >7,8, a Vae tlo je upravo na toj granici. Optimalna pH vrijednost za enjak je 6,5 7,0 (mora biti veda od 5,8), tolerira irok raspon tala, ali preferira ilovasta, dobro drenirana tla (ocjedita s niskom podzemnom vodom) s visokim sadrajem organske tvari, pa mogu konstatirati da je Vae tlo pogodno za njegov uzgoj. Alternativni enjak je prema morfolokim i biolokim svojstvima blii proljetnom nego jesenskom enjaku, ali je otporniji na niske temperature pa ga je u Vrgorcu bolje saditi u jesen (dulja vegetacija, krupnija glavica). Potreba gnojidbe tla za enjak u vedini sluajeva je: N P2O5 K2O MgO = 100 do 140 kg/ha (30 do 50% pred sadnju, a ostatak uz 2 do 3 prihrane, moe i folijarno) = 80 do 130 kg/ha, = 150 do 180 kg/ha (kao K2SO4), = 30 do 40 kg/ha.

01.04.2012. Postoji li inokulant za tretiranje kukuruznog sjemena?

Koliko je meni poznato u RH ne postoji komercijalno cjepivo/inokulant za bakterizaciju kukuruza (i penice), ali se u svijetu ved due vrijeme eksperimentira sa nesimbiotskim bakterijama iz roda Spirillum (npr. Azospirillum chroococcum, Azospirillum brasilense, Azospirillum lipoferum i dr.) koje su aktivne u anaerobnim (reduktivnim, kiselim) kao i aerobnim uvjetima. Rezultati su dobri samo kod primjene niskih doza gnojiva ili bez gnojidbe, dok su u intenzivnoj proizvodnji uinci relativno slabi. Takoer, kod kukuruza se eksperimentira i s inokulacijom mikoriznim gljivama (u svijetu postoji vie komercijalnih proizvoda) koje pomau boljem usvajanju drugih biogenih elemenata, npr. P, K i mikroelemenata (npr. Zn i dr.), kao i vode.

30.03.2012. Koliki se prosjeni urod kukuruza moe oekivati?

Koliki se prosjeni urod kukuruza moe oekivati uz upotrebu oko 120 kg N, 70 kg P i 80-90 kg K na tlu iji je izmeu 5 i 6 u SZ Hrvatskoj. Bududi da niste naveli koliko Vae tlo sadri humusa, raspoloivog fosfora i kalija, prinos predkulture i koliinu etvenih ostataka te eventualnu raniju organsku gnojidbu, mogu tek priblino procjeniti visinu prinosa za prosjene vremenske uvjete SZ Hrvatske. Kukuruz za 1t suhog zrna (i pripadajudu kukuruzovinu) zahtjeva oko 25 kg N, 12 kg P2O5 i 20 kg K2O. Dakle, navedena gnojidba podmiruje potrebe kukuruza za prinos od ~5 t suhog zrna po ha, ali kako tlo: sadri neiskoritena hraniva zaostala od prethodnog usjeva (efikasnost gnojidbe u prvoj godini za duik je 50 do 70%, za fosfor ne prelazi u naim uvjetima 15 do 20% i za kalij je oko 50% na tlima srednje teksture, a na teim glinovitim tlima i znatno manje), jedan dio tih hraniva bit de raspoloiv kukuruzu (naravno i neiskoritena hraniva ako je prinos predkulture podbacio), iz organskih rezervi (etveni ostaci i mobilni humus) moete oekivati u prosjeku 50 kg N, a ako ste unazad 4 godine primjenili stajnjak i jo neto vie i mineralizacijom organske tvari oslobodi de se i neto fosfora (humus sadri ~0,5% P pa se samo iz mineralizacje humusa moe oekivati 8 -12 kg P2O5 i neto malo vie kalija iz etvenih ostataka. Uvaavajudi navedene injenice (ima ih vie od ovoga to sam naveo), moete oekivati priblino 8 (7 do 9) t/ha suhog zrna kukuruza, pod uvjetom da su ostali agroekoloki uvjeti u granicama normalnog (broj biljaka, korektna zatita, dovoljno vlage, posebice pred oplodnju i nakon nje, odgovarajuda FAO grupa i sl.)

19.03.2012. to izaziva ljubiastu boju kukuruza u ranom porastu?

Optimalna pH-reakcija tla za kukuruz je 6-7, to je vrlo znaajno i za mikrobioloko oslobaanje hraniva iz organskih rezervi u tlu. Meutim, u kiselim uvjetima, uz suviak vode u tlu i "hladnije proljede" esto zna dodi do problema usvajanja fosfora u ranom porastu kukuruza (vidi sliku). Preduvjeti pojave ljubiaste boje uz usporen porast kukuruza su sljededi: 1) Kiselo ili ekstremno kiselo tlo, 2) Zasideno vodom pa je: a) kiselost tla jo nia (reduktivniji uvjeti), b) raste konc. slobodnih iona Al3+ (i Fe2+) koji "blokiraju fosfate", c) korijen nema dovoljno kisika (anaerobioza), 3) to uvjetuju blokadu usvajanja fosfora (i drugih hraniva), 4) Raste sinteza ljubiastog antocijana (ali ne i klorofila) i 5) Kukuruz je ljubiast, a zastoj u porastu evidentan. Rjeenje, odnosno kontrola tete je u kultivaciji Slika 1. Simptomi deficita fosfora na kukuruzu u kukuruza (prozraivanje i prosuivanje povrinskog uvjetima niskog pH tla, "hladnog" i "vlanog" sloja) uz primjenu KAN-a (koji sadri N -NO3 i CaCO3 pod proljeda (foto Vukadinovid) kultivator) i bez intervencije s kompleksnim NPK gnojivima (npr 15:15:15 jer de plitak unos P i K kasnije zaustaviti porast korijena u dubinu i izloiti kukuruz utjecaju sue). Nakon kultivacije i suenja povrinskog sloja ubrzo de dodi do nestanka simptoma deficita P (ali zastoj u vegetaciji svakako de odnijeti dio prinosa) i to im korijen "probije" redukcijsku zonu koja je posljedica: a) saturacije tla vodom, b) tabana pluga, c) argiluvinog horizonta ili d) visoke razine podzemne vode.

06.02.2012. Prihrana Srpanjke

S prvom prihranom ozime penice ne treba uriti (kad pomemo primjenivati EU norme bit de i zabranjeno, vjerovatno do 1. oujka). Kako ste Vi sijali penicu nakon zelene gnojidbe (rauola) unjeli ste u tlo veliku koliinu lako razgradljive organske tvari (najmanje 10 t/ha svjee org. tvari s priblino 100 kg N/ha). Razgradnja rauole ide brzo ako u tlu ima dovoljno vode i ako su temperature tla bile iznad 10 C pa ste iz tog izvora imali dovoljno duika za potrebe penice tijekom njenog mirovanja. Evo kratkog (priblinog, jer nemate analizu tla) prorauna raspoloivog statusa duika Vae penice: Prihranom s 200 kg/ha KAN unijeli ste u tlo 54 kg N/ha Iz mineralizacije rauole do prve prihrane vjerovatno moete raunati s ~20 kg N/ha Niste naveli da li ste s zaoravanjem rauole obavili i osnovno NPK gnojidbu pa smatram da je izostavljena, dakle 0 kg N/ha Iza rauole, ali i prethodnih usjeva uvijek zaostane neto duika (rezidiualni duik), a jedan dio se mineralizira iz etvenih ostataka i organske tvari tla (mobilna frakcija humusa) to moe iznositi i ~50 kg N/ha/god. (pa i puno vie) Prola godina je bila izrazito suna i male koliine padalina nisu uspjele "spojiti" vlagu oraninog sloja s podzemnom vodom (nemam potrebnih podataka za Vau parcelu, ali de vjerovatno trebati vie od 200 mm vodenog taloga/m2 te je mogude da niti ovaj silan snijeg nakon topljenja ne "prokvasi" tlo) , dakle nije bilo gubitaka duika ispiranjem. a) Ukupna koliina duika koja je bila na raspolaganju penici izosila je stoga najmanje 124 kg N/ha, a kako je njegova efikasnost ~ 50, penica je mogla usvojiti ~60 kg N/ha b) Penica u fenofazi poetka busanja (Vaa je vjerovatno jo nije poela busati) ima 300 -400 kg suhe tvari/ha, a uz 5% N/ST (ST=suha tvar) to je 15-20 kg N/ha (od toga je ~5 kg N koje ste unjeli sa sjemenom) c) Kako je penica trenutno u stanju mirovanja (sad kad je zahladilo punog mirovanja) njene potrebe, ali i mogudnost usvajanja su izuzetno male i svaka N -prihrana po snijegu je nepotrebna, ekonomski ali i ekoloki (zbog oneidenja podzemnih voda) tetna. d) Pred drugu prihranu (nemojte tijekom zime vie dodavati N - nije izgubljen i ima ga u suviku), obzirom na obrazloenje i zelenu gnojidbu (s kojom niste uopde raunali u smislu zadovoljenja potrebe penice hranivima) najbolje je da Nmin metodom provjerite treba li Vam uopde jo duika (naravno ako imate vie hektara pod penicom), ali i procjenite kondiciju penice (boju, sklop i masu usjeva, te broj klasida u klasu). Pogledajte i tekst Kada prihraniti ozimu penicu?

25.01.2012. Moe li gnojidba ederne repe dati visok prinos korijena dobre tehnoloke kakvode?
Gnojidba ederne repe ima izuzetno vanu ulogu u povedanju prinosa korijena i njegove tehnoloke kakvode. Meutim, velika varijabilnost pojedinih agroekolokih imbenika, na koje ederna repa osjetljivo reagira promjenom prinosa kao i kakvodom korijena, esto predstavlja sloen problem u njenom uzgoju. edernoj repi pogoduju duboka i neutralna do slabo alkalna tla, vrlo dobre strukture i lake do srednje teksture, a po jednoj toni prinosa korijena usvoji 3 do 6 kg N (~4.5), 1.5 do 2.0 kg P 2O5 (~1.75) i 4 do 6 kg K2O (~5.0). Duikom se primjenjuje u proljede (sav ili vedim dijelom), najbolje nakon provjere statusa duika pred sjetvu ederne repe Nmin metodom, ali kalij i fosfor se moraju u cijelosti primjeniti u jesen pod osnovnu (zimsku) brazdu jer se ta dva hraniva praktino ne premjetaju u tlu. Stoga zaboravite na primjenu 15:15:15, kao i svaki drugi unos kalija i fosfora u proljede, jer oni moraju biti uz korijen ederne repe (na dubini 30 -45 cm ravnomjerno rasporeeni). U proljede (predsjetveno, sa sjetvom ili u prihrani do "zatvaranja redova"), ako elite visok prinos i dobru tehnoloku kakvodu ederne repe, primjenjuje se KAN ili AN (jer su ista nitratna gnojiva, npr Ca(NO 3)2 kod nas rijetka i skupa). Utvrivanje raspoloive koliine hraniva u tlu je temelj za pouzdanu preporuku gnojidbe ederne repe. Problem je sloen, jer su rast biljaka i tvorba priroda jedinstven proces koji se odvija prema sloenim prirodnim zakonitostima i podloan je djelovanju niza agroekolokih imbenika biotike i abiotike pri rode. Stoga je analiza tla i na njoj utemeljena gnojidbena preporuka od krucijalne vanosti.

08.01.2012. Moe li se za prvu N-prihranu penice koristiti urea?

Nipoto! Amonijski duik (nastaje razgradnjom uree) biljka mora odmah ugraditi u organsku tvar, odnosno aminokiseline, amide i bjelanevine jer je otrovan za biljke i ne moe se akumulirati, a za sintezu bjelanevina

potrebna je razvijena biljka i intenzivan m etabolizam (prosjena temperatura iznad 5C). Naime, bez fotosinteze i tvorbe ugljikohidrata (edera) nema sinteze proteina pa se toksini amonijak nagomilava u biljci. Primjena UAN -a u ranim fazama ima jo pogubnije djelovanje jer zbog visoke osmotske vrijednosti tog gnojiva (ak i razrjeenog) dolazi i do oegotina lida, kao i visogog sadraja amonijskog oblika N (75% je amonijski, a samo 25% nitratni N). Vrlo rijetko su agroekoloki uvjeti pogodni za primjenu uree ili UAN -a za prvu prihranu ozimih ita pa je takva praksa izrazito rizina.

08.01.2012. Kad treba obaviti prvu prihranu ozime penice?

Prema Tehnolokim uputama za integriranu proizvodnju ratarskih kultura za 2012. god. nije doputena primjena mineralnog ili organskog gnojiva (ukljuujudi i prihranu strnih ita) izmeu 1. studenog i 1. oujka. U konvencionalnoj biljnoj proizvodnji nema potrebe, a i ekoloki je neprihvatljivo primjenjivati N -gnojiva dok vegetacija miruje (P i K treba primjeniti u osnovnoj gnojidbi). Naime, u mirovanju ozimih ita (kriptovegetacija) zbog niske temperature tla korijen ne moe usvajati vodu niti hraniva, a bududi da temperatura lida za lijepih zimskih dana esto prelazi 0 C, nadzemni dio obavlja fotosintezu i raste to se manifestira udenjem usjeva (tkzv. fizioloka sua, odnosno u tlu ima vode i hraniva, ali ih korijen ne moe usvojiti; dakle uta boja lida ne mora biti poslijedica nedostatka duika). Razlog rane 1. prihrane penice je najede njeno obavljanje po snijegu ili smrznutom tlu, ali kako biljke tada ne mogu usvajati hraniva, a i njihova potreba za duikoj je relativno mala (vidi odgovor na pitanje: Kada prihraniti ozimu penice?). Preuranjena N-prihrana ozimih ita neprihvatljiva je iz ekonomskih i ekolokih razloga. Naime, zbog vrlo brzog gubitka nitratnog duika iz zone korijena ispiranjem (i kad ne pada kia ili se ne topi snijeg, nitrati se premjetaju ~10 cm mjeseno) oneiuju se podzemne vode i vodotokovi, odnosno pitka vod a u bunarima i vodocrpilitima. Teoretski, penicu bi trebalo prvi puta prihraniti kad nakon zimskog mirovanja poinje nabusavati, odnosno akumulira sumu aktivne temperature (suma dnevnih temparatura >0 C) od momenta klijanja 230 -250 C, a drugi put 400-420 C ili najkasnije kad se prvo koljence odvoji od vora busanja ~2 cm.